2395
Na
temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam
Zakon o prostornom utvrđenju i gradnji, kojega je Hrvatski sabor donio na
sjednici 6. srpnja 2007. godine.
Klasa:
011-01/07-01/63
Urbroj: 71-05-03/1-07-2
Zagreb,
13. srpnja. 2007.
Predsjednik
Stjepan Mesić, v. r.
I. OPĆE ODREDBE
PREDMET ZAKONA
Članak 1.
(1)
Ovim se Zakonom uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja, nadležnosti
tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave u upravnim i drugim postupcima, te upravni i inspekcijski nadzor.
(2)
Sustav prostornog uređenja čine subjekti, dokumenti, akti i postupci kojima se
osigurava praćenje stanja u prostoru, određivanje uvjeta i načina izrade,
donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja te uređenje građevinskog
zemljišta.
(3)
Prostornim uređenjem se ostvaruju pretpostavke za unapređenje gospodarskih,
društvenih, prirodnih, kulturnih i ekoloških polazišta održivog razvitka u
prostoru Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Država) kao osobito vrijednom i
ograničenom nacionalnom dobru na načelu integralnog pristupa prostornom
planiranju.
(4)
Gradnja u smislu ovoga Zakona smatra se projektiranje, građenje, uporaba i
uklanjanje građevina koji se obavljaju prema odredbama ovoga Zakona i propisa
donesenih na temelju ovoga Zakona, te prema odredbama posebnih zakona i propisa
donesenih na temelju tih zakona, hrvatskih normi i pravila struke, ako ovim
Zakonom nije drukčije određeno.
(5)
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na gradnju nove građevine na odgovarajući
se način primjenjuju na rekonstrukciju, uklanjanje i održavanje građevine, ako
ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije
određeno.
(6)
Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na projektiranje, građenje, uporabu i
uklanjanje rudarskih objekata i postrojenja određenih posebnim zakonom.
POJMOVI
Članak 2.
(1)
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
A.
Prostorno uređenje
1.
Građevinsko područje naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada,
grada i općine je izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja
tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje,
1.1.
Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja utvrđeno prostornim planom
uređenja velikog grada, grada i općine je izgrađena i/ili neizgrađena prostorna
cjelina izvan građevinskog područja naselja isključivo za gospodarsku namjenu
bez stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja,
1.2.
Izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega
građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih
i funkcionalnih utjecaja,
1.3.
Izgrađeni dio građevinskog područja su izgrađene i uređene građevne čestice i
druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene
čestice zemljišta površine do 5.000 m koje s izgrađenim dijelom građevinskog
područja čine prostornu cjelinu,
1.4.
Neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih
neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000 m2,
2.
Građevinsko zemljište je zemljište unutar i izvan građevinskog područja, koje
je izgrađeno ili prostornim planom namijenjeno za građenje građevina i uređenje
javnih površina,
3.
Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je
izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi
oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova
te izgraditi, odnosno urediti,
4.
Dijelovi (etaže) i visina građevine:
4.1.
Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini,
odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog
terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor
nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova),
4.2.
Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i
ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje
građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena,
4.3.
Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda
prizemlja, odnosno suterena,
4.4.
Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad
prizemlja,
4.5.
Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor
nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova,
4.6.
Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i
uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg
ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida
potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m,
4.7.
Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog
i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše
točke krova (sljemena),
5.
Druga infrastruktura su građevine regionalne i lokalne razine, kojima se
osigurava zajednička opskrba, usluge, odnosno drugi oblici povećanja kvalitete
života u naselju ili korisnicima na određenom području,
6.
Javna infrastruktura državne i regionalne razine su građevine i uređaji, kojima
neposredno upravljaju pravne osobe s javnim ovlastima u području prometa,
energetike, upravljanja vodama i gospodarenja s drugim vrstama prirodnih dobara
ili zaštite okoliša,
7.
Komunalna infrastruktura su građevine i uređaji infrastrukture lokalne razine,
koja se priprema i gradi na temelju posebnog propisa,
8.
Krajobraz je određeno područje, opaženo ljudima, čija je osobnost rezultat
međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika i koje obilježava
prevladavajuća prisutnost prirodnih sastojina,
9.
Krajobrazne vrijednosti su svojstvenosti prirodnoga, kultiviranog ili kulturnog
krajobraza, koje određuju njegovu prirodnu, kulturnopovijesnu
i estetsku osobnost,
10.
Lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu
zahvata u prostoru utvrđeni lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima
građenja na temelju dokumenta prostornog uređenja, ovoga Zakona i posebnih
propisa,
11.
Namjena prostora/površina je planirani sustav korištenja prostora, odnosno
uporabe građevina, površina i zemljišta određena odgovarajućim dokumentom
prostornog uređenja,
11.1.
Osnovna namjena prostora/površina je planirano korištenje prostora/površina
podređeno jednoj funkciji (naselje, poljoprivreda, šume, promet, gospodarstvo,
sport, rekreacija i dr.) unutar koje se mogu
planirati i druge namjene ili sadržaji, koji isključivo proizlaze iz potrebe
osnovne namjene,
11.2.
Pretežita namjena je planirano korištenje prostora/površina za više različitih
funkcija, od kojih je jedna prevladavajuća,
12.
Nositelj izrade je Ministarstvo ili upravno tijelo jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave odgovorno za postupak izrade i donošenja dokumenta
prostornog uređenja,
13.
Obalna crta je crta plimnog vala na obali,
14.
Obuhvat dokumenta prostornog uređenja je prostorna ili administrativno utvrđena
cjelina koja se namjerava prostorno urediti određivanjem obveze izrade i
donošenja odgovarajućeg dokumenta prostornog uređenja,
15.
Odgovarajuća posebna geodetska podloga je kartografska podloga (digitalni ortofoto plan s visinskim prikazom – slojnice i kote s
uklopljenim katastarskim planom ili topografski prikaz s uklopljenim
katastarskim planom) izrađena u odgovarajućem mjerilu i ovjerena od nadležnog
tijela za državnu izmjeru i katastar nekretnina,
16.
Opremanje građevinskog zemljišta je osiguranje uvjeta za građenje i
priključivanje na komunalnu infrastrukturu kojim se omogućuje građenje i
uporaba zemljišta u skladu s namjenom određenom u dokumentu prostornog
uređenja,
17.
Osjetljivost prostora je moguća preobrazba prostora kao posljedica gospodarskih
i društvenih procesa, prirodnih rizika (poplava, potresa, erozija i dr.) i/ili ugrožavanja okoliša na određenom području
(gubitak osobnosti prostora, neracionalna potrošnja zemljišta i pritisci
koncentracijom stanovništva i djelatnosti na uže obalno područje, prometna
nepovezanost rubnih urbanih i ruralnih područja),
18.
Osoba je pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje djelatnosti
prostornog uređenja, odnosno građenja,
19.
Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i
pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta,
parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u
naselju, rekreacijske površine i sl.),
20.
Prometna površina je površina javne namjene ili površina u vlasništvu vlasnika
građevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza a
kojom se osigurava pristup do građevnih čestica,
21.
Prostor je sastav fizičkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje, do
kojih dopiru neposredni utjecaji djelovanja ljudi,
22.
Prostorna cjelina je prostorno i funkcionalno zaokruženo područje određene
namjene, koje je izgrađeno i uređeno ili koje se prostornim planom planira
izgraditi i urediti prema uvjetima tog plana,
23.
Prostorni razvoj podrazumijeva trajne promjene prostora koje nastaju
djelovanjem ljudi,
24.
Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i
tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na
temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora,
zahtjeva zaštite prostora i očuvanja kakvoće okoliša, određuju namjena
prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmještaj u prostoru,
uvjeti za poboljšanje i urbanu obnovu izgrađenih područja te uvjeti za
ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru,
25.
Urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu
cjelinu i njezina podjela na građevne i druge čestice u skladu s detaljnim
planom uređenja na području komasacije uz istodobno sređivanje vlasničkih i
drugih stvarno-pravnih odnosa na tom zemljištu s ciljem podjele građevnih
čestica vlasnicima tog zemljišta razmjerno njegovoj površini i jedinici lokalne
samouprave za potrebe površina javne namjene,
26.
Urbana obnova je skup planskih mjera i uvjeta za funkcionalnu i kvalitativnu
promjenu gospodarskih, društvenih, kulturnih i okolišnih nedostataka
degradiranih naseljenih i drugih područja,
27.
Uređeno građevinsko zemljište je dio građevinskog područja koje je opremljeno
za građenje u skladu s prostornim planom,
28.
Uređenje građevinskog zemljišta je skup odluka, mjera i postupaka na temelju
kojih se provodi opremanje građevinskog zemljišta,
29.
Veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedište županije određeni prema
posebnom zakonu,
30.
Zahvat u prostoru je privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se
određuje ili mijenja stanje u prostoru,
31.
Zaštita prostora je skup odluka, mjera i uvjeta kojima se osigurava
prepoznatljiv red i kultura u prostoru te kvalitetno uređenje zemljišta,
B.
Gradnja
32.
Elaborat iskolčenja građevine je dokument kojim se
iskazuje način iskolčenja građevine na terenu i način
kojim su stabilizirane točke planirane građevine,
33.
Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu
je nacrt koji je, prema pravilima koja uređuju topografsku izmjeru i katastar,
izradila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra
nekretnina prema posebnom zakonu,
34.
Gradilište je zemljište ili građevina, uključivo i privremeno zauzete druge
površine, potrebno za izvedbu građevinskih radova ili primjenu odgovarajuće
tehnologije građenja i zaštitu, na kojemu se gradi, rekonstruira, uklanja,
odnosno izvode radovi održavanja građevine,
35.
Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja
građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina,
rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina,
35.1.
Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se
utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se
mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s
kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela
građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog
procesa i sl.),
35.2.
Održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja
bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja
usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena,
35.3.
Ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni
proizvodi, instalacije, oprema ili postrojenja tako da postaju sastavni dio
građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili utjecaja na bitne zahtjeve za
građevinu odvojiti od građevine,
35.4.
Uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine
ili njezinog dijela s mjesta gdje se nalazi, uključivo i zbrinjavanje zatečenog
otpada u građevini i na građevnoj čestici, te građevnog materijala i otpada
nastalog razgradnjom građevine, te dovođenje građevne čestice odnosno zemljišta
na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje,
36.
Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od
građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s
ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili
samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije
nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora,
37.
Građevina s utjecajem na okoliš je svaka građevina za koju je prema propisima o
zaštiti okoliša obvezna procjena utjecaja na okoliš,
38.
Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova
svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo
površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih
zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete
i ograde,
39.
Iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta
vanjskog obrisa građevine ili osi trase građevine koju je dozvoljeno graditi,
na terenu unutar građevne čestice,
40.
Oprema su pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi
od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu radi
tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina,
41.
Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili
drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu s
njom izjednačena,
42.
Postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili
drugog procesa kojemu je namijenjena građevina,
43.
Pripremni radovi su građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi
organizacije i uređenje gradilišta, te omogućavanja primjene odgovarajuće
tehnologije građenja,
44.
Projektiranje je izrada projekata propisanih ovim Zakonom,
45.
Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki
povezanih građevina,
46.
Zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj
blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne
čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na
okoliš dotadašnje građevine,
47.
Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi,
odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna
građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici,
mostovi i sl. građevine),
48.
Zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrada za
obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto)
površina nije veća od 600 m2 su zgrade u čiju se građevinsku (bruto) površinu
uračunavaju i površine svih drugih građevina ako se grade na istoj građevinskoj
čestici.
(2)
Ministarstvo je u ovom Zakonu ministarstvo nadležno za prostorno uređenje i
graditeljstvo, a ministar je ministar nadležan za prostorno uređenje i
graditeljstvo.
(3)
Nadležno upravno tijelo je tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave koje obavlja poslove izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata
prostornog uređenja i građenje.
(4)
Tijelo i/ili osoba određena posebnim propisom je tijelo državne uprave i/ili
pravna osoba s javnim ovlastima određeni posebnim propisima, koji na temelju
tih propisa sudjeluju svojim aktima, te posebnim uvjetima i potvrdama u
postupcima izrade, donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja i
građenja.
(5)
Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu, su neutralni i odnose
se na muške i ženske osobe.
PRIMJENA DRUGIH PROPISA
Članak 3.
(1)
Na postupovna pitanja u postupcima koja nisu uređena
ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje opći upravni
postupak.
(2)
Na pitanja prava na pristup informacijama i podacima u postupcima koja nisu
uređena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, primjenjuju
se odredbe propisa kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
(3)
Na pitanja vezano za Hrvatski zavod za prostorni razvoj, županijske zavode
odnosno zavod Grada Zagreba za prostorno uređenje te za gradske zavode za
prostorno uređenje ako ih veliki grad osnuje, koja nisu uređena ovim Zakonom,
primjenjuju se odredbe propisa o ustanovama.
(4)
Na pitanja zaštite okoliša koja nisu uređena ovim Zakonom i propisima donesenim
na temelju ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje
zaštita okoliša i odredbe posebnih propisa koje se odnose na pojedine
sastavnice okoliša.
(5)
Za građevine od posebnog značenja za obranu Države ili za određene vojne ili
druge građevine, kada je to potrebno u postupcima koji se vode prema ovom
Zakonu, mjere i postupci radi zaštite tajnih podataka propisat će se posebnim
propisima.
OVLAŠTENJA MINISTRA
Članak 4.
(1)
Način rada u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u vezi s
provedbom ovoga Zakona propisuje ministar naputkom.
(2)
Ovlašćuje se ministar da za potrebe izrade nacrta pravilnika i tehničkih propisa,
koje je ovlašten donositi prema ovome Zakonu, osniva povjerenstva, imenuje
članove povjerenstva i tajnika te uređuje način rada povjerenstva.
(3)
Ovlašćuje se ministar da određuje naknadu članovima i tajnicima za rad u
povjerenstvima koja je prema ovome Zakonu ovlašten osnivati.
STRUČNI ISPIT
Članak 5.
(1)
Odgovorne osobe koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja u pravnim
osobama i zavodima iz članka 29. ovoga Zakona te ovlašteni arhitekti dužni su
položiti stručni ispit za obavljanje poslova prostornog uređenja te
upotpunjavati i usavršavati svoje znanje.
(2)
Odgovorne osobe koje obavljaju poslove projektiranja, kontrole projekata,
nostrifikacije, stručnog nadzora građenja, građenja i održavanja građevina, te
osobe koje izdaju autorizirane podatke, odnosno izrađuju elaborate za potrebe
projekata te osobe koje sudjeluju u radnjama ocjenjivanja sukladnosti i
izdavanja certifikata sukladnosti građevnih proizvoda, dužne su položiti
stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva te upotpunjavati i
usavršavati svoje znanje.
(3)
Stručnim ispitom provjerava se poznavanje važećih propisa iz područja koja
uređuje ovaj Zakon i drugih propisa značajnih za primjenu ovoga Zakona.
(4)
Program, uvjete i način polaganja stručnog ispita kao i upotpunjavanja i
usavršavanja znanja osoba koje su položile ispit iz stavka 1. ovoga članka, te
njegove provjere propisuje ministar pravilnikom.
SLUŽBENA OSOBA OVLAŠTENA
ZA VOĐENJE POSTUPAKA I IZDAVANJE AKATA
Članak 6.
(1)
Postupak izdavanja lokacijske dozvole, potvrde parcelacijskog elaborata i
rješenja o utvrđivanju građevne čestice vodi državni službenik u Ministarstvu,
odnosno službenik nadležnoga upravnog tijela koji ima visoku stručnu spremu
arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku
sudjeluje službenik s visokom ili višom stručnom spremom arhitektonske ili
građevinske struke.
(2)
Postupak izdavanja građevinske dozvole, rješenja o uvjetima građenja, potvrde
glavnog projekta, rješenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja vodi
državni službenik u Ministarstvu, odnosno službenik nadležnoga upravnog tijela
koji ima visoku stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno
pravne struke ako u postupku sudjeluje službenik s visokom ili višom stručnom
spremom arhitektonske ili građevinske struke.
(3)
Iznimno od stavka 2. ovoga članka, postupak izdavanja rješenja o uvjetima
građenja i potvrde glavnog projekta za građevinu za koju nije potrebna kontrola
glavnog projekta može voditi i službenik nadležnoga upravnog tijela koji ima
višu stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke
ako u postupku sudjeluje službenik s visokom ili višom stručnom spremom
arhitektonske ili građevinske struke.
(4)
Državni službenici u Ministarstvu, odnosno službenici nadležnih upravnih tijela
iz stavka 1., 2., i 3. ovoga članka mogu izdavati lokacijske dozvole, potvrde
parcelacijskog elaborata i rješenja o utvrđivanju građevne čestice, te
građevinske dozvole, rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta,
rješenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja ako imaju pet ili više
godina radnog iskustva u struci i položen državni ispit te položen stručni
ispit iz članka 5. ovoga Zakona ako su arhitektonske ili građevinske struke.
(5)
Odredbe stavka 2. i 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na
izdavanje uporabne dozvole i dozvole za uklanjanje građevine.
CILJEVI PROSTORNOG
UREĐENJA I GRADNJE
Članak 7.
(1)
Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim planiranjem i
procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s
gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima, uravnoteženjem regionalnih
razvojnih procesa i s njima povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i
interesa korisnika prostora, na način kojim se osigurava:
–
prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta
prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora,
–
povezivanje teritorija Države s europskim prostornim sustavima,
–
njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti,
–
međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i
aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz
zaštitu integralnih vrijednosti prostora,
–
razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke raznolikosti,
zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
–
zaštita kulturnih dobara i vrijednosti,
–
dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta,
–
kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav,
društveno funkcionalan životni i radni okoliš,
–
cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i
rekreaciju,
–
kvaliteta i ljepota izgrađenog okoliša, osobito u obalnom području uz zaštitu
užeg obalnog pojasa od građenja,
–
odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz i nemotorizirani promet,
–
opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe
različitih skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba
smanjenih sposobnosti i pokretljivosti,
–
kvaliteta uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom
području,
–
pogodne poslovne uvjete za razvoj gospodarstva,
–
nacionalna sigurnost i obrana Države te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.
(2)
Osnovni cilj gradnje je promicati dobro projektiranje i građenje kojima se
ostvaruju sigurnosna, zdravstveno-ekološka i energetska svojstva građevina, te
izjednačavanje prava osoba smanjene pokretljivosti, uz primjenu europskih
načela i na način kojim se osigurava:
–
sigurnost građevina i stabilnost tla na okolnom zemljištu,
–
zaštita života i zdravlja ljudi, okoliša i prirode te kulturnih i krajobraznih
vrijednosti,
–
zaštita imovine, potrošača i drugih korisnika,
–
energetska učinkovitost građevina,
–
stvaranje i održavanje dobre životne sredine koja je sociološki, funkcionalno i
estetski uravnotežena, sigurna i ugodna te služi potrebama svojih korisnika,
–
održivi i racionalni životni ciklus građevina koji može stvoriti i održavati te
vrijednosti,
–
planirana i kontinuirana skrb i održavanje izgrađenih područja,
–
sloboda kretanja roba i usluga unutar zajedničkoga europskoga ekonomskog
prostora.
(3)
Ciljevi iz stavka 1. i 2. ovoga članka postižu se primjenom načela prostornog
uređenja i gradnje te odgovarajućim instrumentima zaštite prostora propisanih
ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
1.1. Načela prostornog
uređenja
Članak 8.
(1)
Prostorno uređenje temelji se na sveobuhvatnoj prirodi prostornog planiranja u
odnosu na planiranje pojedinih gospodarskih područja, uvažavanju opće
prihvaćenih načela zaštite prostora, znanstvenih i stručnih spoznaja i najbolje
prakse te na poštivanju međunarodnih smjernica i dokumenata u području
prostornog uređenja.
(2)
Praćenje stanja u prostoru, izrada, donošenje i provođenje dokumenata
prostornog uređenja su trajne aktivnosti prostornog uređenja čija stalnost i
neprekidnost pridonosi očuvanju prostornih vrijednosti, ostvarivanju i
usuglašavanju interesa te utvrđivanju prioriteta djelovanja.
Načelo prostorne
održivosti razvitka
Članak 9.
(1)
U svrhu ostvarivanja načela održivog razvitka, prilikom prihvaćanja polazišta,
strategija, programa, planova, propisa te njihove provedbe, Država i jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju poticati gospodarski i
socijalni razvitak društva tako da se udovoljavanjem potreba današnje
generacije uvažavaju jednake mogućnosti za udovoljavanje potreba budućih
generacija, te da se sprječava prevladavanje interesa pojedinih djelatnosti na
račun uravnoteženosti razvoja, biološke raznolikosti, zaštite okoliša i potreba
drugih korisnika prostora.
(2)
Prostornim uređenjem podržava se održivi razvitak tako da se na temelju
praćenja, analize i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti
prostora, osigura kvaliteta životnog i radnog okoliša, ujednačenost standarda
uređenja pojedinih područja, učinkovitost gospodarenja energijom, zemljišta i
prirodnih dobara, te očuva prostorna osobnost i dugoročno zaštiti prostor kao
osnovu zajedničke dobrobiti i pretpostavku za lokalnu konkurentnost.
Načelo horizontalne
integracije u zaštiti prostora
Članak 10.
(1)
U prihvaćanju polazišta, strategija, planova, programa, propisa, izdavanju
dozvola i suglasnosti mora se uvažavati integralni pristup u zaštiti prostora,
odnosno ujednačenost mjera između različitih gospodarskih područja koji utječu
na prostorni razvoj, osobito radi postizanja uravnotežene prostorne održivosti
u procesima kojima se utječe na preobrazbu naselja, korištenje prirodnih
dobara, zaštitu prirode i okoliša, te na razvoj djelatnosti i njihovog
razmještaja u prostoru, prometne i energetske infrastrukture.
(2)
Prostorno uređenje utječe na poboljšanje učinkovitosti planiranja pojedinih
gospodarskih područja primjenom procjene njihovih potreba i učinaka, koja u
pripremi rješenja i ostvarivanju razvojnih odluka obuhvaća prethodnu
koordinaciju s drugim tijelima i osobama određenih posebnim propisima umjesto
naknadne prilagodbe već donesenih odluka, a sa svrhom sprječavanja ili svođenja
na najmanju moguću mjeru rizika od štete u prostoru i pojedinu sastavnicu
okoliša.
(3)
U izradi i donošenju dokumenata prostornog uređenja mora se posebno uzimati u
obzir osjetljivost prostora, odnos prema skladu i krajobraznim vrijednostima,
neobnovljivim i obnovljivim prirodnim dobrima i kulturnoj baštini, te ukupnost
njihovih međusobnih utjecaja kao i međusobnih utjecaja postojećih i planiranih
zahvata u prostoru.
Načelo vertikalne
integracije i usuglašavanja interesa
Članak 11.
Pri
utvrđivanju polazišta i donošenju dokumenata prostornog uređenja i drugih
razvojnih dokumenata (strategije, planovi, programi i sl.)
kojima se utječe na prostorni razvoj, Država i jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave, te osobe s javnim ovlastima dužne su radi ostvarivanja
ciljeva prostornog uređenja međusobno surađivati u procesu prostornog
planiranja, zaštiti prostora, graditeljskoj i urbanoj obnovi i obavljanju
drugih aktivnosti u izvršavanju obveza prostornog uređenja.
Načelo sudjelovanja
javnosti i pristupa informacijama i podacima
Članak 12.
(1)
Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donošenja dokumenata
prostornog uređenja u skladu s ovim Zakonom.
(2)
Država i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju o
stanju u prostoru obavješćivati javnost, omogućiti i poticati njezino
sudjelovanje razvijanjem društvene povezanosti i jačanjem svijesti o potrebi
zaštite prostora, te upravljanjem sudjelovanja (prikupljanje i organizacija
prijedloga, pribavljanje stručnih mišljenja o javnim stavovima, posredovanje
medija i sl.).
(3)
Javnost ima pravo pristupa informacijama odnosno podacima o prostoru kojima
raspolažu Ministarstvo, nadležna tijela, tijela i osobe određeni posebnim
propisima i pravne osobe koje podatke čuvaju za ta tijela.
Načelo ostvarivanja i
zaštite javnog i pojedinačnog interesa
Članak 13.
(1)
U skladu s ciljevima prostornog uređenja nadležna tijela državne uprave, tijela
i osobe određeni posebnim propisima i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave prosuđuju međusobno javni interes i pojedinačne
interese koje moraju poštivati u obavljanju poslova prostornog uređenja, u čemu
pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu.
(2)
Javni interes zaštićuje se razgraničenjem prostora za javne namjene primjenom
odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda.
1.2. Bitni zahtjevi za
građevinu
Članak 14.
(1)
Svaka građevina ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja mora ispunjavati
bitne zahtjeve za građevinu i druge uvjete propisane ovim Zakonom, tehničkim
propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, lokacijskim
uvjetima utvrđenim na temelju ovoga Zakona, te drugim uvjetima propisanim
posebnim propisima koji su od utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu.
(2)
Građevinsko-tehničke uvjete za građenje i uporabu građevnih proizvoda koji se
smatraju povoljnijim za okoliš i za koje je radi toga prema posebnom zakonu
predviđena mogućnost smanjenja prihoda Državnog proračuna od prometa roba i
usluga, uz suglasnost Ministarstva financija, propisuje ministar pravilnikom.
(3)
Bitni zahtjevi za građevinu koji se osiguravaju u projektiranju i građenju
građevine su:
–
mehanička otpornost i stabilnost tako da predvidiva djelovanja tijekom građenja
i uporabe ne prouzroče:
–
rušenje građevine ili njezina dijela,
–
deformacije nedopuštena stupnja,
–
oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,
–
nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
–
zaštita od požara tako da se u slučaju požara:
–
očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim
propisom,
–
spriječi širenje vatre i dima unutar građevine,
–
spriječi širenje vatre na susjedne građevine,
–
omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući
njihovo spašavanje,
–
omogući zaštita spašavatelja.
–
higijena, zdravlje i zaštita okoliša tako da ih posebice ne ugrožava:
–
oslobađanje opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i sl.),
–
opasno zračenje,
–
onečišćenje voda i tla,
–
neodgovarajuće odvođenje otpadnih i oborinskih voda,
dima, plinova te tekućeg otpada,
–
nepropisno postupanje s krutim otpadom,
–
sakupljanje vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine.
–
sigurnost u korištenju tako da se tijekom uporabe izbjegnu moguće ozljede
korisnika građevine koje mogu nastati uslijed poskliznuća,
pada, sudara, opeklina, električnog udara i eksplozije,
–
zaštita od buke tako da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili
u njezinoj blizini bude na razini koja ne ugrožava zdravlje i osigurava noćni
mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad,
–
ušteda energije i toplinska zaštita tako da u odnosu na mjesne klimatske
prilike, potrošnja energije prilikom korištenja uređaja za grijanje, hlađenje i
provjetravanje bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe
koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti.
Energetska svojstva
zgrada
Članak 15.
(1)
Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i
održavana tako da tijekom uporabe ima propisana energetska svojstva.
(2)
Prije izdavanja uporabne dozvole, odnosno prije promjene vlasništva ili
iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o
energetskim svojstvima zgrade, kojeg izdaje ovlaštena osoba.
(3)
Ovlaštenje za izdavanje certifikata osobi iz stavka 2. ovoga članka izdaje
Ministarstvo.
(4)
U certifikat iz stavka 2. ovoga članka kupac ili unajmljivač zgrade ili
njezinog dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili
iznajmljivanju prema posebnom zakonu.
(5)
Energetska svojstva i način izračuna toplinskih svojstava zgrade, energetske
zahtjeve za nove i postojeće zgrade s izuzećima od propisanih zahtjeva, te
uvjete, sadržaj i način izdavanja certifikata (certificiranje), zgrade za koje
postoji obveza javnog izlaganja certifikata o energetskim svojstvima i uvjete
za osobe ovlaštene za izdavanje certifikata propisuje ministar pravilnikom.
Odstupanje od bitnih
zahtjeva za građevinu
Članak 16.
(1)
Ako se rekonstruira pojedinačna građevina upisana u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske, može se odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu ako bi se
njima narušila bitna spomenička svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti
Ministarstva.
(2)
Ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti
osiguralo nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, može se odstupiti od
bitnih zahtjeva za građevinu, a prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.
(3)
Suglasnost iz stavka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo izdaje na prijedlog
investitora, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva kulture za
građevinu iz stavka 1. ovoga članka a od Ministarstva zdravstva i socijalne
skrbi za građevinu iz stavka 2. ovoga članka, te tijela i osoba određenih
posebnim propisima.
(4)
Ako se odstupanje od bitnog zahtjeva za građevinu ne može nadomjestiti
odgovarajućim tehničkim rješenjem građevine ili drugom mjerom na pouzdani
način, Ministarstvo će izdavanje suglasnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka
odbiti.
(5)
Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.
Nesmetan pristup i
kretanje u građevini
Članak 17.
(1)
Građevine javne i poslovne namjene moraju se projektirati i graditi tako da se
osobama smanjene pokretljivosti osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i
rad.
(2)
Građevine stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i više stanova moraju se
projektirati i graditi tako da je moguća jednostavna prilagodba građevine u najmanje
jednom stanu na svakih deset stanova za pristup, kretanje, boravak i rad
osobama smanjene pokretljivosti.
(3)
Uvjete i način nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama smanjene
pokretljivosti u građevinama iz stavka 1. ovoga članka te uvjete i način
jednostavne prilagodbe građevina iz stavka 2. ovoga članka, uz suglasnost
ministra unutarnjih poslova, propisuje ministar pravilnikom.
Građevni i drugi
proizvodi
Članak 18.
Građevni
i drugi proizvodi koji se ugrađuju u građevinu moraju ispunjavati zahtjeve
propisane ovim Zakonom i posebnim propisima.
Tehnički propisi
Članak 19.
(1)
Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog
zakonodavstva razrađuju, odnosno određuju bitni zahtjevi za građevinu, tehnička
svojstva koja moraju imati građevni proizvodi i drugi tehnički zahtjevi u vezi
s građevinama i njihovim građenjem.
(2)
Tehničke propise donosi ministar.
(3)
Tehnički propisi objavljuju se u »Narodnim novinama«.
Ispitivanje i
istraživanje građevine
Članak 20.
(1)
Ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja
ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu te prethodna istraživanja bitna za
projektiranje, građenje ili održavanje građevina, obavljaju ovlaštene osobe.
(2)
Ovlaštenje za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka daje i oduzima
ministar.
(3)
Uvjete za obavljanje poslova ispitivanja i istraživanja iz stavka 1. ovoga
članka u odnosu na osobe, tehničke opremljenosti, način i složenost obavljanja
tih poslova, odgovornosti za rezultate ispitivanja, odnosno prethodnih
istraživanja, neovisnost u odnosu na osobe koje sudjeluju u projektiranju,
građenju ili održavanju građevine i način dokumentiranja rezultata ispitivanja,
odnosno prethodnih istraživanja, sredstva kojima pravna osoba dokazuje
ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlaštenja iz stavka 2. ovoga članka
te uvjete za produženje i oduzimanje tog ovlaštenja, propisuje ministar
pravilnikom.
(4)
Uvjete za obavljanje poslova iz stavka 3. ovoga članka koji se odnose na
ispitivanje i istraživanje vezano uz zaštitu od požara, uz suglasnost ministra
unutarnjih poslova, propisuje ministar pravilnikom.
Odbor za graditeljstvo
Članak 21.
(1)
U svrhu razrade bitnih zahtjeva, odnosno propisivanja drugih uvjeta koje mora ispunjavati
građevina, te tehničkih svojstava i uređivanja drugih tehničkih pitanja u vezi
s projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem građevine osniva se Odbor
za graditeljstvo (u daljnjem tekstu: Odbor).
(2)
Odbor daje ministru mišljenja, prijedloge i preporuke u vezi s projektiranjem,
građenjem, uporabom i uklanjanjem građevine i obavlja druge poslove po nalogu
ministra.
(3)
Članove i tajnika Odbora imenuje ministar između predstavnika Ministarstva i
osoba koje imaju radno i stručno iskustvo u području iz djelokruga rada Odbora.
Radom Odbora predsjeda predstavnik Ministarstva. Odbor donosi poslovnik o radu
uz suglasnost ministra. Članovi i tajnik Odbora imaju pravo na naknadu za rad u
Odboru koju odredi ministar.
Donošenje podzakonskih propisa na temelju posebnih zakona
Članak 22.
Podzakonski propisi, čije je donošenje propisano
posebnim zakonima, a koji utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu
ili na drugi način uvjetuju građenje ili održavanje građevine te na građevne i
druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu, donose se uz suglasnost ministra.
II. PROSTORNO UREĐENJE
2.1. Subjekti
prostornoga uređenja
Obveza osiguranja
prostornog uređenja
Članak 23.
(1)
Učinkovitost prostornog uređenja Države osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada
Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) te predstavnička i izvršna tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, donošenjem dokumenata
prostornog uređenja i drugih dokumenata određenih ovim Zakonom.
(2)
Stručnu utemeljenost dokumenata iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju nadležna
tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave ustrojena, odnosno osnovana za obavljanje stručnih poslova
prostornog planiranja, te pravne osobe osnovane i registrirane za izradu tih
dokumenata i ovlašteni arhitekti koji samostalno obavljaju stručne poslove
prostornog planiranja.
Članak 24.
Učinkovitost
prostornog uređenja iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona obuhvaća:
–
određivanje ciljeva, polazišta i smjernica prostornog razvoja Države u skladu s
ovim Zakonom,
–
donošenje dokumenata prostornog uređenja državne razine,
–
razmatranje izvješća o stanju u prostoru Države,
–
propisivanje općih pravila i mjerila, kojima se određuju uvjeti za namjenu
prostora i prostorni razmještaj građevina u prostoru u odnosu na očuvanje i
korištenje prirode te prirodnih i kulturnih vrijednosti i dobara državnog
značenja, zaštitu okoliša, te na zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i
potrebe obrane,
–
planiranje zahvata u prostoru državnog značenja,
–
uspostavu informacijskog sustava prostornog uređenja u skladu s ovim Zakonom,
–
provođenje mjera za ostvarivanje dokumenata prostornog uređenja državne razine,
–
provođenje aktivne zemljišne politike,
–
razvijanje i poticanje stručnih sastavnica prostornog planiranja,
–
sudjelovanje u međunarodnim zadaćama iz područja prostornog uređenja.
Aktivna zemljišna
politika
Članak 25.
(1)
Aktivnom zemljišnom politikom Država i jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave osiguravaju i podupiru financijskim i drugim mjerama učinkovito
gospodarenje nakretninama na načelu prostorne
održivosti razvitka radi ostvarivanja i unapređenja stanja na područjima od
interesa za Državu i uvjeta za skladan i cjelovit razvoj naselja i drugih
područja.
(2)
Gospodarenje nekretninama smatra se pribavljanje i raspolaganje nekretninama za
potrebe racionalnog uređenja, urbane obnove naselja i drugih područja, te
upravljanje sredstvima stečenim u gospodarenju nekretninama.
(3)
Aktivnosti iz stavka 2. ovoga članka provodi fond za gospodarenje nekretninama,
koji se osniva na temelju posebnog zakona.
Nadležnost jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave
Članak 26.
(1)
Prostorno uređenje u nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave obuhvaća osobito:
–
usmjeravanje prostornog razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave sa specifičnim ciljevima i smjernicama za prostorno uređenje u
skladu s polazištima i smjernicama iz dokumenata prostornog uređenja državne
razine,
–
donošenje dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne) i lokalne
razine,
–
prihvaćanje izvješća o stanju u prostoru,
–
propisivanje detaljnijih mjerila i uvjeta, kojima se određuju namjena površina
i prostorni razmještaj građevina u prostoru u odnosu na očuvanje i korištenje
prirode te prirodnih i kulturnih vrijednosti i dobara lokalnog značenja,
zaštitu okoliša i na zaštitu od prirodnih i drugih nesreća,
–
planiranje zahvata u prostoru županijskog i lokalnog značenja,
–
provođenje mjera za ostvarivanje dokumenata prostornog uređenja područne
(regionalne) i lokalne razine,
–
provođenje mjera aktivne zemljišne politike i uređenja građevinskog zemljišta,
–
vođenje registra podataka iz informacijskog prostornog uređenja u skladu s ovim
Zakonom.
(2)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za županije te velike gradove određene prema
posebnom zakonu, prostorno uređenje obuhvaća i izdavanje lokacijskih dozvola,
potvrda parcelacijskog elaborata, rješenja o utvrđivanju građevne čestice,
rješenja o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta, rješenja o izvedenom
stanju, potvrda izvedenog stanja, te uporabnih dozvola i dozvola za uklanjanje
u skladu s ovim Zakonom.
(3)
Više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu zajednički
organizirati trajno ostvarivanje zadaća iz stavka 1. ovoga članka.
Savjet prostornog
uređenja
Članak 27.
(1)
U cilju osiguravanja uvjeta za ravnomjerniji prostorni razvoj Države, te
stručne i znanstvene utemeljenosti dokumenata prostornog uređenja i drugih
dokumenata u području prostornog uređenja, Vlada osniva Savjet prostornog
uređenja Države (u daljnjem tekstu: Savjet).
(2)
Savjet ima 9 članova uključujući i predsjednika Savjeta.
(3)
Članove i predsjednika Savjeta imenuje Vlada iz redova znanstvenih, stručnih, javnih
i drugih djelatnika te predstavnika središnjih tijela državne uprave nadležnih
za pojedina područja od utjecaja na prostorno uređenje.
(4)
Savjet daje mišljenja, prijedloge i ocjene o prijedlozima dokumenata prostornog
uređenja i drugih dokumenata određenih ovim Zakonom državne i područne
(regionalne) razine, preporuke o pojedinim pitanjima iz područja prostornog
uređenja, te obavlja i druge poslove određene u skladu s ovim Zakonom.
(5)
Savjet donosi poslovnik o svom radu.
(6)
Članovima Savjeta pripada naknada za rad u Savjetu koju odredi ministar.
(7)
Sredstva za rad savjeta osiguravaju se u državnom proračunu.
(8)
Stručne i administrativne poslove za Savjet obavlja Ministarstvo.
Obavljanje djelatnosti
prostornog uređenja
Članak 28.
(1)
U obavljanju djelatnosti prostornog uređenja potrebno je poštivati stručne
standarde, te kulturna, stvaralačka i tehnička polazišta u oblikovanju prostora
i očuvanju kvalitete prostora, kao i ciljeve prostornog uređenja određene ovim
Zakonom.
(2)
Obavljanje djelatnosti prostornog uređenja je radi osiguranja pretpostavki za
cjelovitost zaštite prostora i njegovo racionalno korištenje za potrebe razvoja
te kvalitetu i funkcionalnost prostornih zahvata, u javnom interesu.
(3)
Uvjeti za obavljanje poslova prostornog planiranja su radi osiguranja javnog
interesa i interesa nositelja izrade, te jedinstvenosti metodskog pristupa u
izradi dokumenata prostornog uređenja, povezani s uvjetima za projektiranje
građevina i krajobraza te s uvjetima za kvalitetno obavljanje i drugih stručnih
poslova povezanih s prostornim planiranjem.
Obavljanje djelatnosti
prostornog uređenja za Državu, županije i Grad Zagreb
Članak 29.
(1)
Djelatnost prostornog uređenja određenu ovim Zakonom obavljaju Hrvatski zavod
za prostorni razvoj za Državu i zavodi za prostorno uređenje za županije,
odnosno Grad Zagreb, osnovani kao javne ustanove.
(2)
Osnivač zavoda je Država, županija, odnosno Grad Zagreb, a osnivačka prava
ostvaruje Vlada, županijsko, odnosno Gradsko poglavarstvo.
(3)
Hrvatski zavod za prostorni razvoj i zavodi za prostorno uređenje imaju
svojstvo pravne osobe s pravima i odgovornostima propisanim ovim Zakonom.
(4)
Veliki grad može osnovati zavod za prostorno uređenje za svoje područje.
Hrvatski zavod za
prostorni razvoj
Članak 30.
U
svrhu izrade propisanih dokumenata prostornog uređenja, te pripremu podataka,
informacija i druge dokumentacije kojima se osigurava prostorni razvoj Države i
provode mjere zaštite prostora, osniva se Hrvatski zavod za prostorni razvoj (u
daljnjem tekstu: Zavod).
Članak 31.
Djelatnost
Zavoda obuhvaća osobito:
–
izradu i praćenje provođenja Strategije prostornog razvoja i Programa
prostornog uređenja Države i drugih dokumenata prostornog uređenja, koje donosi
Hrvatski sabor,
–
izradu i suradnju u izradi drugih dokumenata od važnosti za prostorno uređenje
i zaštitu prostora Države,
–
vođenje i koordinaciju te razvoj informacijskog sustava prostornog uređenja
Države,
–
prikupljanje, objedinjavanje i redovito objavljivanje (elektronički i pisano)
podataka i informacija o prostoru,
–
pripremu liste pokazatelja o stanju u prostoru,
–
izradu četverogodišnjeg izvješća o stanju u prostoru Države,
–
obavljanje stručnih poslova za određivanje sadržaja i metodologije prostornog
planiranja u izradi dokumenata prostornog uređenja i praćenju stanja u
prostoru,
–
suradnju s osobama, međunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i
realizaciji projekata i programa iz područja prostornog uređenja,
–
sudjelovanje u provođenju međunarodnih obveza iz područja prostornog uređenja,
–
osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o prostoru, kojima raspolaže i
–
druge poslove u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
Tijela Zavoda
Članak 32.
Tijela
Zavoda su Upravno vijeće Zavoda i ravnatelj Zavoda.
Članak 33.
(1)
Upravno vijeće Zavoda upravlja Zavodom.
(2)
Upravno vijeće Zavoda ima predsjednika i 4 člana.
(3)
Predsjednika i članove Upravnog vijeća Zavoda imenuje i razrješava ministar.
(4)
Predsjednik Upravnog vijeća Zavoda je predstavnik Ministarstva.
(5)
Predsjednik i članovi Upravnog vijeća Zavoda imenuju se na četiri godine. Iste
osobe mogu biti ponovno imenovane za člana Upravnog vijeća Zavoda.
Članak 34.
Upravno
vijeće Zavoda ima sljedeće zadaće:
–
donosi Statut Zavoda uz suglasnost Vlade,
–
donosi poslovnik o svom radu,
–
donosi godišnji program rada Zavoda uz suglasnost ministra i prati njegovo
izvršavanje,
–
donosi financijski plan Zavoda uz suglasnost ministra i godišnji obračun,
–
donosi opće akte Zavoda,
–
predlaže ministru imenovanje referentnih centara za praćenje stanja u prostoru
u pojedinim gospodarskim sektorima,
–
donosi odluke o stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina u vlasništvu
Zavoda ili druge imovine do iznosa utvrđenog Statutom, samostalno, a iznad toga
iznosa uz suglasnost Vlade,
–
raspisuje javni natječaj za izbor ravnatelja Zavoda te imenuje i razrješava
ravnatelja Zavoda,
–
odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim ovim Zakonom i Statutom Zavoda, kao i o
drugim pitanjima koja se odnose na upravljanje Zavodom, a za koje nije
propisana nadležnost ravnatelja.
Članak 35.
(1)
Ravnatelj je voditelj poslovanja Zavoda.
(2)
Ravnatelj Zavoda se imenuje na vrijeme od četiri godine. Ista osoba može biti
ponovno imenovana za ravnatelja.
(3)
Ravnatelj zastupa i predstavlja Zavod.
(4)
Ravnatelj Zavoda za svoj rad odgovara Upravnom vijeću Zavoda i ministru.
(5)
Uvjeti koje mora ispunjavati, način izbora, poslovi i ovlasti ravnatelja
Zavoda, utvrđuju se Statutom Zavoda.
Članak 36.
Statutom
Zavoda utvrđuju se osobito ovlasti i način odlučivanja ravnatelja, osnove
unutarnjeg ustrojstva Zavoda, način raspolaganja sredstvima, način ostvarivanja
javnosti rada, te druga pitanja za koje je ovim Zakonom i/ili posebnim propisom
određeno da se uređuju statutom.
Članak 37.
(1)
Sredstva za obavljanje djelatnosti Zavoda, u skladu s programom rada i
financijskim planom Zavoda, osiguravaju se iz državnog proračuna i iz drugih
izvora u skladu s ovim Zakonom.
(2)
Ako u obavljanju svoje djelatnosti Zavod ostvari dobit, odluku o raspolaganju s
dobiti, kao i način snošenja gubitka, donosi Upravno vijeće Zavoda uz
suglasnost ministra.
(3)
Zavod ne može bez suglasnosti ministra stjecati, otuđiti ili opteretiti
nekretnine i drugu imovinu kojom raspolaže, a čija vrijednost prelazi iznos određen
Statutom Zavoda.
Zavodi za prostorno
uređenje županija i Grada Zagreba
Članak 38.
(1)
Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba izrađuje i prati
provedbu dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne), odnosno razine
Grada Zagreba, izrađuje izvješće o stanju u prostoru, vodi registre podataka u
okviru informacijskog sustava prostornog uređenja, priprema polazišta za
izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova užih područja, izdaje
mišljenja u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja u skladu
s ovim Zakonom te izrađuje prostorne planove gradova i općina i urbanističke
planove uređenja i obavlja stručno analitičke poslove iz područja prostornog
uređenja ako mu izradu tih planova, odnosno obavljanje poslova povjeri
Ministarstvo ili županijsko poglavarstvo.
(2)
Zavodi za prostorno uređenje županije mogu izrađivati i prostorni plan uređenja
velikoga grada, grada, odnosno općine, ako im izradu tih planova povjeri
Ministarstvo ili županijsko poglavarstvo.
(3)
Dvije ili više županija, odnosno Grad Zagreb mogu osnovati zajednički zavod za
prostorno uređenje.
(4)
Zavodi iz stavka 1. ovoga članka i zavod za prostorno uređenje, kojeg može
osnovati veliki grad, moraju ispunjavati uvjete za obavljanje djelatnosti
prostornog uređenja, koje propisuje ministar pravilnikom.
(5)
Zavod za prostorno uređenje velikog grada izrađuje prostorni plan uređenja
velikog grada i prati provedbu dokumenata prostornog uređenja koji se
primjenjuju unutar teritorija tog grada, izrađuje izvješće o stanju u prostoru,
priprema polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova
užih područja te izrađuje urbanističke planove uređenja i obavlja druge poslove
prostornog uređenja ako mu izradu tih planova odnosno obavljanje poslova
povjeri gradsko poglavarstvo.
Pravne osobe i ovlašteni
arhitekti koji obavljaju stručne poslove prostornog uređenja
Članak 39.
(1)
Nacrte prijedloga dokumenata prostornog uređenja može izrađivati pravna osoba,
odnosno ovlašteni arhitekt koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog
uređenja ako ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti prostornog uređenja
propisane posebnim zakonom.
(2)
Pravna osoba, odnosno ovlašteni arhitekt iz stavka 1. ovoga članka može
započeti obavljati stručne poslove prostornog uređenja samo ako prethodno
pribavi suglasnost Ministarstva za obavljanje tih poslova prema posebnim
propisima.
Odgovorni voditelj
izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja
Članak 40.
(1)
Pravna osoba, koja izrađuje nacrt prijedloga dokumenta prostornog uređenja,
mora prije početka njegove izrade imenovati odgovornog voditelja.
(2)
Odgovorni voditelj je osoba koja ima status ovlaštenog arhitekta, odnosno
ovlaštenog arhitekta urbaniste.
(3)
Odgovorni voditelj je odgovoran za svaki dio nacrta prijedloga dokumenta
prostornog uređenja, kao i da su propisane dijelove, odnosno sadržaj tog dokumeta izradili stručnjaci odgovarajućih struka.
(4)
Odgovorni voditelj mora za svaki dio nacrta prijedloga dokumenta prostornog
uređenja potvrditi svojim potpisom da je taj dio prijedloga izrađen u skladu s
ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
2.2. Informacijski
sustav prostornog uređenja
Članak 41.
(1)
Za potrebe trajnog praćenja stanja u području prostornog uređenja i izrade
izvješća o stanju u prostoru, Država, Grad Zagreb i jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave vode informacijski sustav prostornog uređenja (u
daljnjem tekstu: informacijski sustav).
(2)
Informacijski sustav se uspostavlja sa svrhom cjelovitog upravljanja zaštitom
prostora te izrade i praćenja provedbe Strategije prostornog razvoja i Programa
prostornog uređenja i drugih dokumenata prostornog uređenja.
(3)
Informacijski sustav temelji se na međusobno usklađenim i povezanim registrima
geodetskih, evidencijskih i drugih podataka, usklađenih sa statističkim
podacima.
Sadržaj informacijskog
sustava
Članak 42.
(1)
Informacijski sustav sadrži registre podataka o prostoru i druge registre
podataka i informacija u vezi s prostornim uređenjem određenim u skladu s ovim
Zakonom.
(2)
Informacijski sustav sadrži osobito podatke i informacije o:
–
stvarnom korištenju zemljišta prikupljene i obrađene u skladu s ovim Zakonom i
posebnim propisima, te listom prostornih pokazatelja,
–
osnovnoj namjeni prostora/površina određenoj u dokumentima prostornog uređenja,
–
uvjetima i ograničenjima korištenja prostora utvrđenih prostornim planovima,
–
javnoj, komunalnoj i drugoj infrastrukturi,
–
upravnim i drugim aktima nadležnih tijela donesenim u svrhu provedbe dokumenata
prostornog uređenja,
–
planovima i programima u izradi ili donesenim u svrhu zaštite prostora.
Uspostava, vođenje i
održavanje informacijskog sustava
Članak 43.
(1)
Informacijski sustav razvija, vodi i održava Zavod, a provodi se prema Programu
razvoja informacijskog sustava prostornog uređenja.
(2)
Informacijski sustav vodi se kao distributivni informacijski sustav sastavljen
od većeg broja dislociranih, međusobno usklađenih i povezanih informacijskih
sustava tematskih područja i podpodručja.
(3)
Za potrebe tematskih područja i podpodručja
informacijskog sustava imenuju se referentni centri.
(4)
Program razvoja iz stavka 1. ovoga članka određuje strukturu, sadržaj, način
rada i oblik informacijskog sustava, metodologiju, obveze, način i rokove
dostavljanja podataka i informacija o prostoru, te način upravljanja podacima i
informacijama.
(5)
Nacrt Programa iz stavka 1. ovoga članka priprema Zavod i predlaže
Ministarstvu.
(6)
Program donosi Vlada.
Obveze dostave podataka
i informacija
Članak 44.
(1)
Nadležna upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i
osobe koje obavljaju poslove prostornog uređenja, dužni su Zavodu u propisanim
rokovima dostavljati kvalitetne podatke i informacije za potrebe informacijskog
sustava.
(2)
Tijela i osobe iz stavka 1. ovoga članka dužni su međusobno izmjenjivati
podatke i Ministarstvu, odnosno Zavodu dostavljati akte i druge prostorne
podatke u propisanom obliku, te osigurati praćenje promjena međusobno povezanih
prostornih podataka.
(3)
Ministarstvo provjerava podatke i informacije iz stavka 1. ovoga članka osobito
u odnosu na istinitost, točnost i potpunost.
Javnost informacijskog
sustava
Članak 45.
(1)
Podaci o prostoru su javni ako nemaju povjerljivo značenje, odnosno ako to ne
određuju posebni zakoni.
(2)
Svatko ima u skladu sa Zakonom i uz plaćenu taksu pravo na uvid u podatke
odnosno pribaviti podatke iz registra podataka o prostoru pri čemu nadležna
tijela državne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima i tijela lokalne i
područne (regionalne) samouprave nisu obvezni plaćati taksu.
(3)
Uvid u registar podataka o prostoru se ne evidentira.
Podaci o nekretninama i
vlasnicima
Članak 46.
(1)
Nositelji izrade imaju za potrebe izrade dokumenata prostornog uređenja i za
vođenje registra podataka o prostoru na svom području, te nadležna upravna
tijela za vođenje upravnih postupaka, pravo uvida i pribavljanja podataka iz
evidencije o nekretninama i njihovih vlasnika, uključivo s osobnim podacima
koji se vode u katastru i zemljišnim knjigama.
(2)
Uvid u podatke i pribavljanje podataka iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u
skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
2.3. Dokumenti praćenja
stanja u prostoru
Izvješće o stanju u
prostoru
Članak 47.
(1)
Hrvatski sabor, odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave razmatraju četverogodišnje izvješće o stanju u
prostoru.
(2)
Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži analizu stanja i trendova prostornog
razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu
provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata te ocjenu stanja
i prijedloge za unapređenje prostornog razvoja s planom aktivnosti i
prijedlogom prostornih pokazatelja za naredno razdoblje.
(3)
Izvješće iz stavka 1. ovoga članka se objavljuje u »Narodnim novinama«, odnosno
u službenom glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4)
Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su
Ministarstvu i Zavodu dostaviti izvješće u roku od petnaest dana od dana objave
u službenom glasniku.
(5)
Sadržaj izvješća, obvezne prostorne pokazatelje na državnoj i lokalnoj razini i
druge zahtjeve u vezi s praćenjem stanja na području prostornog uređenja
propisuje ministar pravilnikom.
2.4. Zaštićena područja
od posebnog interesa za Državu
Članak 48.
Zaštićeno
obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP), zaštićene prirodne vrijednosti i
kulturnopovijesne cjeline su područja od posebnog
interesa za Državu.
Zaštićeno obalno područje
mora
Članak 49.
(1)
U svrhu zaštite, te održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog korištenja
određuje se ZOP, koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1.000 m od
obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Granice i područje
ZOP-a prikazane su na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofotokartama.
(2)
U ZOP-u se planiranjem, odnosno provođenjem prostornih planova obvezuje:
–
očuvati i sanirati ugrožena područja prirodnih, kulturnopovijesnih
i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu
obnovu šuma i autohtone vegetacije,
–
odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito zaštititi resurse
pitke vode,
–
osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u
korištenju, osobito pomorskog dobra,
–
očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti,
rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez građevinskih
područja,
–
uvjetovati razvitak osobito javne infrastrukture zaštitom i očuvanjem
vrijednosti krajolika,
–
ograničiti međusobno povezivanje i dužobalno
proširenje postojećih građevinskih područja, odnosno planirati nova građevinska
područja izvan površina koje su u naravi šume,
–
sanirati napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna
područja prvenstveno pejzažnom rekultivacijom ili
ugostiteljsko-turističkom i sportsko-rekreacijskom namjenom.
(3)
U ZOP-u se u neizgrađenom dijelu građevinskog područja može izdati lokacijska
dozvola odnosno rješenje o uvjetima građenja samo ako je donesen urbanistički
plan uređenja usklađen s odredbama ovoga Zakona.
Određivanje građevinskih
područja u ZOP-u
Članak 50.
(1)
U ZOP-u se građevinsko područje planira tako da se:
–
može proširiti za najviše 20% površine njegova izgrađenog dijela, ako je taj
dio veći od 80% površine toga građevinskog područja,
–
mora smanjiti na najmanje 70% njegove površine, ako je njegov izgrađeni dio
manji od 50% površine toga građevinskog područja.
(2)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, izdvojeni dijelovi građevinskog područja
naselja koji se nalaze u pojasu 100 m od obalne crte ne mogu se proširiti niti
se mogu planirati takvi novi dijelovi.
(3)
Novo izdvojeno građevinsko područje izvan naselja proizvodne namjene može se
planirati samo izvan pojasa od 1.000 m, osim za one djelatnosti koje po svojoj
prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.).
(4)
Ako se građevinsko područje nalazi izvan granice ZOP-a s više od polovice svoje
površine, na planiranje i uređenje tog dijela ne moraju se primijeniti odredbe
iz stavka 1. ovoga članka.
Ograničenja zahvata u
prostoru ZOP-a
Članak 51.
(1)
U ZOP-u se ne može planirati, niti se može izdavati lokacijska dozvola ili
rješenje o uvjetima građenja za građevine namijenjene za:
–
istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,
–
iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju,
–
skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni
uvjeti i konfiguracija terena,
–
uzgoj plave ribe,
–
vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu
opremu i sl.),
–
privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale
i/ili mora izvan građevinskog područja,
–
sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama.
(2)
Stavak 1. podstavak 1. i podstavak 5. ovoga članka ne odnosi se na:
–
istraživanje i iskorištavanje morske soli, energetskih mineralnih sirovina
(nafta i prirodni plin), mineralne i geotermalne vode te na iskorištavanje
tehničko-građevnog kamena u svrhu građenja na otocima površine do 5.0 ha i
godišnje proizvodnje do 5.000 m2 i arhitektonsko-građevnog kamena u svrhu
nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Braču,
–
građevinu za vlastite gospodarske potrebe građevinske (bruto) površine do 30 m2
i na poljoprivrednom zemljištu površine veće od 1.000 m2, ako se nalazi na
području otoka izvan 1.000 m od obalne crte,
–
građevinu za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i
pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom
domaćinstvu, ako se nalazi na građevnoj čestici površine od najmanje 3 ha i
udaljenoj od obalne crte najmanje 300 m, odnosno 100 m na otocima, te koja ima
prizemlje (P) i ukupnu građevinsku (bruto) površinu do 200 m2.
(3)
U građevinskom području naselja u kojem manje od 50% postojećih građevina
koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju,
odnosno njegovom izdvojenom dijelu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, te u
izdvojenom građevinskom području izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od
obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više
građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih
vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj
prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.
(4)
U izdvojenom građevinskom području izvan naselja prostornim planom županije
može se odrediti veći broj prostornih cjelina jedinstvenog urbanističkog koncepta,
tako da pojedina cjelina ima:
–
površinu do 15 ha,
–
osiguran najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale širine
najmanje 15 m, ako je cjelina dužobalne širine veća
od 500 m,
–
osiguran pripadajući broj parkirališnih mjesta unutar svake cjeline i pristup
na prometnu površinu.
Planiranje
ugostiteljsko-turističke i sportske namjene
Članak 52.
(1)
Izdvojena građevinska područja izvan naselja i površine unutar naselja
ugostiteljsko-turističke namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne
i krajobrazne vrijednosti tako da:
–
smještajne građevine i prateći sadržaji (otvoreni športski, rekreacijski,
ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) budu, uz mjere
poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem,
veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika,
–
smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje budu oblikovanjem
sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima,
–
smještajne jedinice u autokampu i kampu nisu povezane s tlom na čvrsti način,
–
vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno
svakoj fazi građenja smještajnih građevina,
–
gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha,
–
izgrađenost pojedinačne građevne čestice nije veća od 30%, a koeficijent
iskoristivosti nije veći od 0,8,
–
najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,
–
odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,
–
površina (auto) kampa iznosi najviše 15 ha uz poštivanje zatečene prirodne
vegetacije i dijelova obale,
–
unutar golf igrališta bude osiguran pojas od najmanje 25 m od obalne crte
uređen kao javno zelenilo,
–
broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20% ukupnog broja
smještajnih jedinica.
(2)
U ZOP-u u građevinskom području naselja ugostiteljsko-turistička namjena
planira se tako da:
–
ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog
naselja,
–
kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, pansion, prenoćište i sl.) ako se nalazi unutar površine mješovite namjene iznosi
do 80 kreveta,
–
smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih
površina uz obalu.
(3)
Luka nautičkog turizma u građevinskom području naselja i izdvojenom
građevinskom području izvan naselja može se prostornim planom županije
proširiti ili planirati nova s površinom akvatorija
od najviše 10 ha. U luci nautičkog turizma mogu se planirati ugostiteljski,
trgovački, uslužni, športski i rekreacijski sadržaji.
(4)
Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportske namjene mogu se planirati
na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:
–
ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi
najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja,
–
najmanje 60% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
(5)
Iznimno od stavka 1. podstavka 5. i 6. ovoga članka rekonstrukcija postojećih
građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne povećava
postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent
iskoristivosti, ako su te veličine veće od onih određenih u stavku 1. ovoga
Zakona.
Morske plaže
Članak 53.
(1)
U ZOP-u se površina za plaže određuje kao uređena i prirodna morska plaža.
(2)
Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima
pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene
pokretljivosti, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te
infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni
prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.
(3)
Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s
kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanoga
zatečenoga prirodnog obilježja.
2.5. Dokumenti
prostornog uređenja
2.5.1. Opće odredbe
Članak 54.
(1)
Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija, korištenje
i namjena prostora te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora
Države, županija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i općina.
(2)
Dokumenti prostornog uređenja donose se na državnoj razini i kao prostorni
planovi na područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.
(3)
Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog
propisa.
Razine izrade i
donošenja dokumenata prostornog uređenja
Članak 55.
(1)
Dokumenti prostornog uređenja državne razine su Strategija prostornog razvoja i
Program prostornog uređenja Republike Hrvatske i prostorni planovi područja
posebnih obilježja, ako je to propisano ovim Zakonom.
(2)
Dokumenti prostornog uređenja područne (regionalne) razine su prostorni plan
županije, odnosno Grada Zagreba te prostorni plan područja posebnih obilježja,
ako je obveza njihove izrade i donošenja određena tim planovima.
(3)
Dokumenti prostornog uređenja lokalne razine su prostorni plan uređenja
velikoga grada, grada, odnosno općine, urbanistički plan uređenja i detaljni
plan uređenja.
(4)
Dokumenti prostornog uređenja različite razine mogu se izrađivati i donositi
istodobno.
Namjena dokumenata
prostornog uređenja
Članak 56.
(1)
S obzirom na namjenu dokumenti prostornog uređenja su strateški i provedbeni.
(2)
Strateški dokumenti prostornog uređenja su: Strategija prostornog razvoja i
Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, prostorni plan područja
posebnih obilježja, prostorni plan županije odnosno Grada Zagreba i prostorni
plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine.
(3)
Provedbeni dokumenti prostornog uređenja su urbanistički plan uređenja i
detaljni plan uređenja.
Zajednički dokumenti
prostornog uređenja
Članak 57.
(1)
Za područje dvije ili više županije može se donijeti zajednički prostorni plan
županije, ako te županije zaključe o tome sporazum, kojim se uređuju i pitanja
značajna za istodobni postupak izrade i donošenja tog plana.
(2)
Za područje dvije ili više općina, odnosno gradova može se donijeti zajednički
prostorni plan uređenja, a za područje otoka koji ima dvije ili više općina,
odnosno gradova zajednički prostorni plan uređenja otoka.
(3)
Zajednički provedbeni dokumenti prostornog uređenja mogu se donijeti u slučaju
da se na području dviju ili više općina, odnosno gradova planiraju zajednički
zahvati u prostoru ili korištenje prirodnih resursa ili građenje prometne,
energetske, komunalne ili druge infrastrukture za koje su te jedinice lokalne
samouprave utvrdile zajednički interes.
(4)
Zajednički dokument prostornog uređenja izrađuje se prema sadržaju i u postupku
izrade i donošenja, koji je određen za odgovarajući prostorni plan, ako ovim
Zakonom nije određeno drukčije, a javnu raspravu istodobno provode sve jedinice
lokalne samouprave, koje su uključene u izradu, odnosno na čije se područje
odnosi obuhvat tog plana.
Sadržaj dokumenta
prostornog uređenja
Članak 58.
(1)
Prostorni plan područne (regionalne) i lokalne razine obvezno sadrži tekstualni
dio (odredbe za provođenje plana), grafički dio i obvezne priloge.
(2)
Obvezni prilozi prostornog plana su:
–
obrazloženje prostornog plana,
–
izvod iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja, koji se odnosi na
područje obuhvata prostornog plana,
–
stručne podloge, na kojima se temelje prostorno planska rješenja,
–
strateška studija utjecaja na okoliš, kada je to propisano posebnim propisima,
–
popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u
njegovoj izradi te sažetak dijelova tih dokumenata, koji se odnose na sadržaj
prostornog plana,
–
zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ovoga Zakona,
–
izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi,
–
evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana,
–
sažetak za javnost.
(3)
Odredbe za provođenje prostornog plana sadrže u obliku pravne norme odvojeno
odredbe kojima se uređuju uvjeti za građenje u skladu s kojima se izdaje
lokacijska dozvola i rješenje o uvjetima građenja od smjernica za izradu
prostornih planova užih područja čija se izrada i donošenje određuje tim
planom.
(4)
Općine mogu donijeti prostorni plan uređenja smanjenog sadržaja.
(5)
Općine iz stavka 3. ovoga članka i smanjeni sadržaj za prostorni plan uređenja
općine određuje i propisuje ministar pravilnikom.
(6)
Mjerila kartografskih prikaza, standard elaborata prostornih planova i obveznih
priloga iz stavka 2. ovoga članka, sadržaj te standarde i obvezne prostorne
pokazatelje propisuje ministar pravilnikom.
Financiranje izrade
dokumenata prostornog uređenja
Članak 59.
(1)
Sredstva za izradu stručnih podloga određenih u Izvješću i dokumenata
prostornog uređenja koje donosi Hrvatski sabor, osiguravaju se u državnom
proračunu.
(2)
Sredstva za izradu dokumenata prostornog uređenja osiguravaju se iz sredstava
državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave te iz drugih izvora.
Usklađenost i
istodobnost izrade dokumenata prostornog uređenja
Članak 60.
(1)
Dokument prostornog uređenja užega područja mora biti usklađen s dokumentom
prostornog uređenja širega područja.
(2)
Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom prostornog
uređenja državne, odnosno prostornim planom područne (regionalne) razine. Na
području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim, primjenjuje se
dokument prostornog uređenja državne, odnosno prostorni plan područne
(regionalne) razine.
(3)
Provedbeni dokumenti prostornog uređenja ne smiju mijenjati odredbe strateških
dokumenata prostornog uređenja.
(4)
Dokumentom prostornog uređenja užeg područja može se odrediti viši prostorni
standard od onog određenog u dokumentu šireg područja ako je to tim dokumentom
tako određeno.
(5)
U slučaju protivnosti odredbe dokumenta prostornog uređenja odredbi ovoga
Zakona primjenjuje se odredba ovoga Zakona.
(6)
U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenata prostornog uređenja,
predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mora
odlučiti u roku od najviše tri mjeseca o izmjeni i/ili dopuni, odnosno o
stavljanju izvan snage neusklađenog dokumenta prostornog uređenja.
Evidencija postupka
izrade i donošenja dokumenta prostornog uređenja
Članak 61.
Nositelj
izrade vodi službenu evidenciju o postupku izrade i donošenja prostornog plana
u kojoj prema vremenskom redu evidentira sve dokumente, koji su značajni u
odnosu na zakonitost vođenja tog postupka, uključivo zahtjeve i smjernice,
primjedbe i prijedloge te očitovanja nadležnih tijela i stajališta stručnih
izrađivača.
Dostupnost dokumenta
prostornog uređenja
Članak 62.
Dokumenti
prostornog uređenja te njihove izmjene i dopune s prilozima moraju biti
dostupni na uvid javnosti u sjedištu nositelja izrade u svim fazama izrade i
donošenja te važenja dokumenta prostornog uređenja, osim onog sadržaja koji je
u skladu s posebnim zakonom povjerljive naravi.
Dostava dokumenata
prostornog uređenja
Članak 63.
Županije,
Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i općine dužni su Ministarstvu i Zavodu te
Zavodu za prostorno uređenje županija dostaviti prostorni plan s odlukom o
donošenju najkasnije petnaest dana od dana objave u svojem službenom glasilu.
2.5.2. Dokumenti
prostornog uređenja u nadležnosti Države
Strategija prostornog
razvoja Republike Hrvatske
Značenje Strategije
Članak 64.
(1)
Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu:
Strategija) je temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru.
(2)
Strategija na temelju ciljeva prostornog razvoja utvrđenih ovim Zakonom i u
skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, te u vezi s
drugim temeljnim državnim razvojnim i strateškim dokumentima određuje dugoročne
zadaće prostornog razvoja, strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru
i polazišta za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru.
(3)
Razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti
sa Strategijom.
(4)
Ministarstvo je odgovorno za izradu Strategije, čije se izmjene i dopune,
odnosno nova Strategija donose obvezno svakih osam godina na temelju analize
učinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru utvrđenog u Izvješću, a
prema potrebi i prije, kada to odredi ministar.
Sadržaj
Strategije
Članak 65.
Strategija
sadrži osobito:
–
polazišta prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih,
kulturnih te okolišnih uvjeta,
–
osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za
postizanje ciljeva prostornog razvoja u funkciji zaštite prostora, očuvanja i
unapređenja okoliša,
–
razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i
lokalnoj razini, osobito za razvoj naselja, javne infrastrukture i zaštitu
krajobraznih vrijednosti,
–
objedinjene uvjete zaštite okoliša u svrhu promicanja održivog razvitka
određene na temelju strateške procjene utjecaja na okoliš prema posebnim
propisima,
–
planske cjeline zajedničkih prostornih i razvojnih obilježja koje će se
detaljnije razmatrati u prostornim planovima područja posebnih obilježja.
Program
prostornog uređenja Republike Hrvatske
Značenje Programa
Članak 66.
(1)
Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Program)
utvrđuje mjere i aktivnosti za provođenje Strategije i određuje u skladu sa
Strategijom temeljna pravila, kriterije i uvjete prostornog uređenja na
državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za razdoblje od osam
godina.
(2)
Ministarstvo je odgovorno za izradu Programa, a izmjene i dopune, odnosno novi
Program može se donijeti za četverogodišnje razdoblje na temelju analize
učinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru utvrđenog u Izvješću, a
prema potrebi i ranije, kada to odredi ministar.
Sadržaj Programa
Članak 67.
Program
sadrži osobito:
–
prioritete za ostvarivanje zadaća prostornog uređenja,
–
detaljnija pravila za uređenje pojedinih prostornih cjelina radi jedinstvene
provedbe ovoga Zakona za čitavo područje Države, odnosno pojedina područja,
–
zahtjeve u vezi s prostornim planiranjem te arhitektektonskog
i krajobraznog oblikovanja s obzirom na značenje i vrijednosti pojednih područja Države,
–
kriterije i uvjete za očuvanje, uređenje i zaštitu područja od interesa za
Državu,
–
kriterije i uvjete za planiranje zahvata u prostoru državnog značenja,
–
osnovu praćenja stanja u prostoru,
–
izvore potrebnih sredstava za provedbu mjera zaštite prostora.
Prostorni
plan područja posebnih obilježja
Značenje prostornog
plana područja posebnih obilježja
Članak 68.
Prostorni
plan područja posebnih obilježja uz poštivanje smjernica Strategije i zahtjeva
Programa, uvažavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturnopovijesnih
vrijednosti te uvjeta zaštite okoliša i prirode, razrađuje ciljeve prostornog
uređenja na području posebnih obilježja i određuje organizaciju, zaštitu,
namjenu i uvjete korištenje prostora.
Sadržaj prostornog plana
područja posebnih obilježja
Članak 69.
(1)
Prostorni plan područja posebnih obilježja, ovisno o zajedničkim prirodnim, kulturnopovijesnim i krajobraznim vrijednostima ili drugim
obilježjima sadrži:
–
temeljnu organizaciju i razgraničenje prostora prema namjeni,
–
razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem,
–
sustav javne i druge infrastrukture,
–
mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja s prioritetnim aktivnostima,
–
mjere za unapređenje i zaštitu prirode, krajobraznih vrijednosti i okoliša,
kulturnih dobara i drugih vrijednosti područja,
–
uvjete gradnje za zahvate u prostoru za područja za koja se ne donosi
detaljniji prostorni plan,
–
obvezu i obuhvat izrade te smjernice i pokazatelje za elemente detaljnijih
prostornih planova užih cjelina.
(2)
Prostorni plan iz stavka 1. ovoga članka donosi se obvezno za područje
nacionalnog parka i parka prirode te za područja određena Strategijom ili
prostornim planom županije.
2.5.3.
Dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti županije i Grada Zagreba
Prostorni
plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba
Značenje prostornog
plana županije i prostornog plana Grada Zagreba
Članak 70.
(1)
Prostorni plan županije uz poštivanje ciljeva prostornog uređenja određenih
ovim Zakonom, smjernica i zadaća iz Strategije, Programa i drugih razvojnih dokumenata
te uvažavanjem specifičnih potreba koje proizlaze iz regionalnih osobitosti,
prirodnih, krajobraznih i kulturnopovijesnih
vrijednosti i objedinjenih uvjeta zaštite okoliša iz strateške procjene
utjecaja na okoliš određenih prema posebnim propisima, razrađuje ciljeve
prostornog uređenja i određuje racionalno korištenje prostora i u skladu u
najvećoj mogućoj mjeri sa susjednim županijama, prostorni razvoj i zaštitu
prostora.
(2)
Prostorni plan Grada Zagreba osim sadržaja određenog za prostorni plan županije
sadrži i razgraničenje prostora na uže cjeline prema namjeni i drugim
obilježjima.
(3)
Sastavni dio prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba može biti i
prostorni plan područja posebnih obilježja za područja prirodnih vrijednosti
županijske, odnosno Gradske razine određene prema posebnom zakonu.
Sadržaj prostornog plana
županije
Članak 71.
(1)
Prostorni plan županije određuje osobito:
–
sustav središnjih naselja regionalnog značenja,
–
odgovarajuću regionalnu gospodarsku strukturu županije,
–
osnovu ekološki održive namjene prostora s razmještajem gospodarskih
djelatnosti,
–
smjernice za očuvanje i unapređenje krajobraznih, prirodnih i kulturnopovijesnih vrijednosti,
–
prihvatljivu upotrebljivost područja pogodnih za rekreaciju,
–
osnovu gospodarski i okolišno održive razvojne prometne, javne i druge
infrastrukture i usluga, a osobito održivo korištenje voda i mineralnih
sirovina,
–
osnove prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture otoka u detaljnijem
mjerilu,
–
objedinjene uvjete zaštite okoliša određene na temelju strateške procjene
utjecaja na okoliš prema posebnim propisima,
–
kriterije i uvjete za planiranje zahvata u prostoru županijskog značenja,
–
smjernice za izradu dokumenata prostornog uređenja lokalne razine,
–
program mjera za provedbu osnove prostornog razvoja županije i
–
druge elemente od važnosti za županiju.
(2)
U prostornom planu županije osobito se određuju područja
ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja (položaj, vrsta, te najveći
kapacitet i veličina) i smjernice za utvrđivanje izdvojenih građevinskih
područja te namjene i to:
–
(T1) – za hotele sa 70% i vile s 30% smještajnog
kapaciteta,
–
(T2) – za turističko naselje u kojem će hoteli imati
30% i vile 70% smještajnog kapaciteta,
–
(T3) – autokamp i kamp,
–
luke nautičkog turizma,
–
golf igrališta,
–
područja za marikulturu i ribarsku infrastrukturu.
(3)
U prostornom planu županije mogu se odrediti nova izdvojena građevinska
područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene samo ako su postojeća
područja te namjene izgrađena 80% i više svoje površine.
(4)
Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima
trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične
namjene u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene
izvan naselja ne mogu se etažirati.
Sadržaj prostornog plana
Grada Zagreba
Članak 72.
Na
sadržaj Prostornog plana Grada Zagreba odgovarajuće se primjenjuje sadržaj
određen za prostorni plan županije, odnosno prostorni plan uređenja velikog
grada, grada ili općine.
2.5.4.
Dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti velikog grada, grada ili općine
Prostorni plan uređenja
velikog grada, grada ili općine
Članak 73.
Prostorni
plan uređenja velikog grada, grada ili općine određuje usmjerenja za razvoj
djelatnosti i namjenu površina te uvjete za održivi i uravnoteženi razvitak na
području velikog grada, grada ili općine.
Sadržaj prostornog plana
uređenja velikog grada, grada ili općine
Članak 74.
(1)
Prostorni plan uređenja velikog grada, grada ili općine određuje osobito:
–
osnovu naseljenosti uključivo površine naselja, urbanu obnovu postojećih
izgrađenih područja te sanaciju degradiranih urbanih i ruralnih područja,
–
razmještaj djelatnosti u prostoru sa smjernicama i prioritetima za postizanje
ciljeva prostornog uređenja,
–
osnovu s prikazom poljoprivrednih i šumskih zemljišta, vodnih izvora i vodnogospodarskih sustava, područja mineralnih sirovina,
prirodnih i kulturnopovijesnih i krajobraznih vrijednosti
te ugroženih područja,
–
osnovu prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture,
–
zahvate u prostoru lokalnog značenja,
–
uvjete za provedbu prostornog plana s granicama građevinskih područja.
(2)
Prostorni plan uređenja velikog grada, grada ili općine u odredbama za
provođenje plana određuje u skladu s namjenom prostora osobito:
–
osnovne pokazatelje namjene površina,
–
uvjete za gradnju u građevinskim područjima naselja i u izdvojenim građevinskim
područjima izvan naselja, a osobito uvjete za određivanje građevnih čestica,
izgrađenost i iskorištenost zemljišta za zgrade i druge građevine,
–
uvjete za gradnju izvan građevinskih područja,
–
opće uvjete i standarde opremanja zemljišta i obvezno priključivanje građevina
na komunalnu i drugu infrastrukturu,
–
uvjete za gradnju jednostavnih građevina,
–
mjere za zaštitu okoliša te očuvanje prirodnih, kulturnopovijesnih
i krajobraznih vrijednosti u vezi s planiranjem pojedinih zahvata u prostoru,
–
obveznu izradu prostornih planova užih područja i njihov obuhvat s pripadajućim
prometnim površinama koje ih povezuju sa širim područjem,
–
popis i obuhvat važećih detaljnijih prostornih planova koji ostaju na snazi,
–
mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.
Urbanistički
plan uređenja
Značenje urbanističkog
plana uređenja
Članak 75.
(1)
Urbanistički plan uređenja detaljnije određuje prostorni razvoj naselja ili
dijela naselja s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i
oblikovanja pojedinih prostornih cjelina naselja.
(2)
Urbanistički plan uređenja donosi se obvezno za neizgrađene dijelove
građevinskog područja naselja i neizgrađena izdvojena građevinska područja
izvan naselja te za dijelove tih područja planiranih za urbanu obnovu.
Sadržaj urbanističkog
plana uređenja
Članak 76.
Urbanistički
plan uređenja određuje osobito:
–
podjelu područja na posebne prostorne cjeline te područja i koncept urbane
obnove naselja ili dijelova naselja,
–
osnovu namjene površina i prikaz površina javne namjene,
–
razmještaj djelatnosti u prostoru,
–
osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture,
–
mjere za zaštitu okoliša, očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti,
–
uređenje zelenih, parkovnih i rekreacijskih površina,
–
zahvate u prostoru značajne za prostorno uređenje naselja i izradu detaljnih
planova uređenja,
–
uvjete uređenja i korištenja površina i građevina i
–
zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća.
Detaljni plan uređenja
Značenje detaljnog plana
uređenja
Članak 77.
(1)
Detaljni plan uređenja u skladu s prostornim planom uređenja velikog grada,
grada ili općine, odnosno urbanističkim planom uređenja detaljno razrađuje
uvjete za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na
njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način
priključivanja na komunalnu infrstrukturu te određuje
mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturnopovijesnih
i drugih vrijednosti propisanih ovim Zakonom.
(2)
Detaljni plan uređenja donosi se obvezno za dijelove naselja na kojima je
određeno provoditi urbanu komasaciju.
(3)
Detaljni plan uređenja iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se na način da se
omogući dodjela građevnih čestica, što je moguće većem broju sudionika
komasacije koji ispunjavaju uvjete u skladu sa člankom 160. stavkom 3. ovoga
Zakona.
2.6.
Postupak izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja
Odluka o izradi
prostornog plana
Članak 78.
(1)
Izrada, odnosno izmjena i dopuna i zasebno stavljanje izvan snage prostornog
plana započinje na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne i
regionalne (područne) samouprave.
(2)
Odluka o izradi prostornog plana ovisno o vrsti prostornog plana i postupka
izrade sadrži osobito:
–
pravnu osnovu za izradu i donošenje prostornog plana, odnosno njegovih izmjena
i dopuna i stavljanje izvan snage,
–
razloge za izmjene i/ili dopune prostornog plana, odnosno njegovo stavljanje
izvan snage,
–
obuhvat prostornog plana,
–
ocjenu stanja u obuhvatu prostornog plana,
–
ciljeve i programska polazišta prostornog plana,
–
popis potrebnih stručnih podloga (sociološko, demografsko, ekonomsko, ekološko,
energetsko, graditeljsko, hortikulturno, estetsko i drugo obilježje) potrebnih
za izradu prostornog plana,
–
način pribavljanja stručnih rješenja,
–
vrstu i način pribavljanja katastarskih planova i odgovarajućih posebnih
geodetskih podloga,
–
popis tijela i osoba određenih posebnim propisima, koja daju zahtjeve (podaci,
planske smjernice i propisani dokumenti) za izradu prostornog plana iz područja
svog djelokruga, te drugih sudionika, koji će sudjelovati u izradi prostornog
plana,
–
rok za izradu prostornog plana, odnosno njegovih pojedinih faza i rok za
pripremu zahtjeva za izradu prostornog plana tijela i osoba određenih posebnim
propisima, ako je taj rok, ovisno o složenosti pojedinog područja, duži od
trideset dana,
–
zabrana i vrijeme trajanja zabrane izdavanja akata kojima se odobravaju zahvati
u prostoru, odnosno građenje, tijekom izrade i donošenja prostornog plana,
–
izvore financiranja izrade prostornog plana.
(3)
Odluka o izradi dokumenta prostornog uređenja objavljuje se u »Narodnim
novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave, koja je tu odluku donijela.
(4)
Izrada i donošenje detaljnog plana uređenja i s time povezanih izmjena i/ili
dopuna prostornog plana šireg područja, može se provoditi u jedinstvenom
postupku, u kojem se donosi zajednička odluka o izradi izmjena i/ili dopuna
prostornog plana šireg područja i izradi detaljnog plana uređenja.
Zahtjevi za izradu
prostornog plana
Članak 79.
(1)
Nositelj izrade dostavlja odluku o izradi prostornog plana s pozivom, da mu u
roku od najviše šezdeset dana, odnosno u roku koji je određen tom odlukom,
dostave zahtjeve (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) za izradu
prostornog plana, a ako ih ta tijela i osobe ne dostave u tom roku, smatrat će
se da ih nemaju. U tom slučaju moraju se u izradi i donošenju prostornog plana
poštivati uvjeti, koje za sadržaj prostornog plana određuju odgovarajući važeći
propisi i dokumenti.
(2)
Tijela i osobe određeni posebnim propisima moraju u zahtjevima iz stavka 1.
ovoga članka odrediti važeće propise i njihove odredbe te druge stručne i
ostale dokumente, na kojima temelje svoje zahtjeve u obuhvatu prostornog plana.
Ako to tijela i osobe ne učine, nositelj izrade takve zahtjeve nije dužan
poštivati, ali je to dužan posebno obrazložiti.
(3)
Tijela i osobe određeni posebnim propisima ne mogu u zahtjevima za provedbeni
dokument prostornog uređenja postavljati uvjete, kojima bi se mijenjale
smjernice za strateški dokument prostornog uređenja.
(4)
Tijela i osobe određeni posebnim propisima su dužni nositelju izrade na njegov
zahtjev dostaviti bez naknade raspoložive podatke i drugu dokumentaciju iz
njihovog djelokruga, koji su potrebni za izradu dokumenata prostornog uređenja.
(5)
Nositelj izrade dostavlja odluku o izradi prostornog plana urbanističkoj
inspekciji.
Način pribavljanja
stručnih rješenja
Članak 80.
(1)
Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih
rješenja, koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača, na
način da se mogu međusobno usporediti.
(2)
Nositelj izrade može za stručna rješenja u pravilu provedbenih dokumenata
prostornog uređenja, osim za planiranje javne infrastrukture, provesti
natječaj, na temelju kojeg će odabrano stručno rješenje biti podloga za izradu
prostornog plana.
(3)
O više varijantnih stručnih rješenja, a koja nisu pribavljena u natječaju,
nositelj izrade može odlučiti na temelju obrazloženja rješenja koje proizlazi
iz prethodne rasprave o prostornom planu.
Prijedlog za izradu
prostornog plana
Članak 81.
(1)
Prijedlog za izradu prostornog plana lokalne razine, kao i za njegove izmjene i
dopune može dati svatko. O obrazloženim i dokumentiranim prijedlozima odlučuje
gradsko, odnosno općinsko vijeće na prijedlog gradonačelnika, odnosno načelnika
najmanje jedanput u godini dana.
(2)
Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka može predložiti i način financiranja izrade
prostornog plana.
Sudjelovanje u izradi
prostornog plana
Članak 82.
(1)
Nositelj izrade obavještava javnost o izradi prostornog plana u dnevnom tisku,
na web stranici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i na
lokalno uobičajeni način.
(2)
O izradi prostornog plana uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine moraju
se pisanim putem obavijestiti i susjedni gradovi i općine.
Prethodna rasprava
Članak 83.
(1)
U svrhu pribavljanja mišljenja, smjernica i preporuka te usuglašavanja interesa
lokalne zajednice i gospodarstva, o ciljevima i mogućim rješenjima značajnim za
razvoj, uređenje i oblikovanje prostora u obuhvatu prostornog plana, provodi se
jedna ili više prethodnih rasprava.
(2)
Nositelj izrade prostornog plana provodi prethodnu raspravu iz stavka 1. ovoga
članka u tijeku izrade nacrta prijedloga prostornog plana.
(3)
Datum, mjesto i vrijeme prethodne rasprave nositelj izrade objavljuje najmanje
u dva sredstva javnog priopćavanja i/ili na lokalno uobičajeni način.
(4)
U prethodnoj raspravi sudjeluju nadležna tijela i osobe iz članka 79. ovoga
Zakona, te drugi sudionici određeni odlukom o izradi prostornog plana.
(5)
Nositelj izrade mora izvješća o prethodnim raspravama priložiti uz konačni
prijedlog prostornog plana, kada ga dostavlja na donošenje.
Nacrt i prijedlog
prostornog plana
Članak 84.
(1)
Nakon provedene prethodne rasprave nositelj izrade priprema izvješće o
prethodnoj raspravi te ga s nacrtom prijedloga prostornog plana dostavlja
izvršnom tijelu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2)
Na temelju nacrta prijedloga prostornog plana i izvješća o prethodnoj raspravi,
izvršno tijelo utvrđuje prijedlog prostornog plana za javnu raspravu.
(3)
Prijedlog prostornog plana koji se utvrđuje za javnu raspravu sadrži tekstualni
i grafički dio plana i sažetak za javnost.
Javna rasprava
Članak 85.
(1)
O prijedlogu prostornog plana provodi se javna rasprava.
(2)
U javnoj raspravi nadležna državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima,
tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, građani i udruge i
vlasnici nekretnina (u daljnjem tekstu: sudionici u javnoj raspravi) daju
očitovanja, mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog prostornog plana, u
roku i na način propisan ovim Zakonom.
(3)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, postupak javne rasprave ne provodi se u
slučaju kada se prostorni plan usklađuje s propisima donesenim nakon donošenja
tog prostornog plana i zbog nezakonitosti i/ili nepravilnosti čije je
otklanjanje naređeno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave
utvrđenih u rješenju urbanističkog inspektora.
Objava javne rasprave
Članak 86.
(1)
Nositelj izrade objavljuje javnu raspravu o prijedlogu prostornog plana u
službenom glasilu i u dnevnom tisku i/ili na lokalno uobičajen način javnog
priopćavanja, najmanje osam dana prije početka javne rasprave.
(2)
Objava iz stavka 1. ovoga članka sadrži mjesto, datum početka i trajanje javnog
uvida u prijedlog prostornog plana, mjesto i datum jednog ili više javnih
izlaganja te rok u kojem se nositelju izrade dostavljaju pisana očitovanja,
mišljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana.
Posebna obavijest o
javnoj raspravi
Članak 87.
Nositelj
izrade osim objave iz članka 86. ovoga Zakona obvezno dostavlja i posebnu
pisanu obavijest o javnoj raspravi:
–
tijelima i osobama određenim posebnim propisima koja su dala zahtjeve (podaci,
planske smjernice i propisani dokumenti) za izradu prostornog plana iz područja
svog djelokruga,
–
tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na čiji djelokrug
mogu utjecati predložena rješenja prostornog plana,
–
mjesnim odborima, odnosno gradskim četvrtima za područje obuhvata prijedloga
urbanističkog plana uređenja i detaljnog plana uređenja,
–
vlasnicima upisanim u zemljišne knjige i katastar na području za koje se
izrađuje detaljni plan uređenja u svrhu provedbe urbane komasacije.
Javni uvid
Članak 88.
(1)
Nakon objave javne rasprave, prijedlog prostornog plana stavlja se na javni
uvid.
(2)
Javni uvid u prijedlog prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, traje
šezdeset dana, a javni uvid u prijedloge ostalih prostornih planova traje
trideset dana.
(3)
Javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage
prostornog plana, traje najmanje petnaest dana, ali ne dulje od trideset dana.
Javno izlaganje
Članak 89.
(1)
Za vrijeme javnog uvida nositelj izrade organizira, ovisno o složenosti
rješenja prostornog plana, jedno ili više javnih izlaganja radi obrazloženja
rješenja, smjernica i mjera, odnosno razloga za stavljanje izvan snage
prostornog plana, koje daju nositelj izrade, odgovorni voditelj i prema potrebi
drugi stručnjaci koji sudjeluju u izradi prostornog plana.
(2)
O javnom izlaganju nositelj izrade vodi zapisnik koji potpisuje odgovorna osoba
nositelja izrade.
(3)
Zapisnik iz stavka 2. ovoga članka sadrži pitanja, prijedloge i mišljenja
sudionika javne rasprave danih za vrijeme javnog izlaganja te odgovore na
pitanja koje su dale osobe iz stavka 1. ovoga članka.
Način sudjelovanja
sudionika u javnoj raspravi
Članak 90.
(1)
Ako u roku određenom u objavi javne rasprave nadležna tijela i tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave ne dostave pisano očitovanje na
prijedlog prostornog plana, smatra se da nemaju primjedbi.
(2)
Građani i udruge sudjeluju u javnoj raspravi na način da:
–
imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog prostornog plana,
–
postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima, na koja
odgovaraju osobe iz članka 89. ovoga Zakona, usmeno ili u pisanom obliku prema
zahtjevu sudionika javne rasprave,
–
mogu upisati prijedloge i primjedbe u knjigu primjedbi koja se obvezno nalazi
uz prijedlog prostornog plana o kojem se provodi javna rasprava,
–
daju prijedloge i primjedbe u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja,
–
upućuju nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe u roku određenom u
objavi o javnoj raspravi.
(3)
Prijedlozi i primjedbe iz stavka 2. ovoga članka koji nisu dostavljeni u roku i
nisu čitko napisani, neće se uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj
raspravi.
Izvješće o javnoj
raspravi
Članak 91.
(1)
Odgovorni voditelj obrađuje sve prijedloge i primjedbe koje su sudionici u
javnoj raspravi dali u roku i na način određen u članku 90. ovoga Zakona i s
nositeljem izrade priprema izvješće o javnoj raspravi.
(2)
Rok za pripremu izvješća iz stavka 1. ovoga članka je najviše devedeset dana za
novi prostorni plan i najviše trideset dana za izmjene i/ili dopune, odnosno
stavljanje izvan snage prostornog plana od proteka roka za davanje pisanih
prijedloga i primjedbi.
Sadržaj izvješća o
javnoj raspravi
Članak 92.
(1)
Izvješće o javnoj raspravi sadrži osobito:
–
podatke iz članka 86. ovoga Zakona,
–
popis pozvanih sudionika u javnoj raspravi prema posebnoj obavijesti,
–
popis sudionika u javnoj raspravi čija su očitovanja, prijedlozi i primjedbe na
prijedlog prostornog plana prihvaćeni,
–
obrazloženja o očitovanjima, prijedlozima i primjedbama sudionika u javnoj
raspravi koji nisu prihvaćeni ili su djelomično prihvaćeni,
–
obrazloženja o očitovanjima, prijedlozima i primjedbama vlasnika nekretnina na
području obuhvata detaljnog plana uređenja,
–
popis sudionika u javnoj raspravi čija su očitovanja, mišljenja, prijedlozi i
primjedbe dani izvan određenog roka.
(2)
Akti, preslike i drugi dokazi objave javne rasprave, pozivi i posebne
obavijesti o javnoj raspravi, zapisnici o javnim izlaganjima, dokazi
sudjelovanja u javnom izlaganju pozvanih sudionika u javnoj raspravi i knjiga
primjedbi sastavni su dio izvješća o javnoj raspravi.
Ponovna javna rasprava
Članak 93.
(1)
Ako se prijedlog prostornog plana na temelju prihvaćenih očitovanja, mišljenja,
prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi tako promijeni, da nova rješenja nisu
u skladu s programskim polazištima iz odluke o izradi prostornog plana ili kada
se promjeni granica građevinskog područja ili kada se promjenom utječe na
vlasničke odnose, provodi se ponovna javna rasprava.
(2)
Ako se ponovna javna rasprava odnosi na promjene predložene u prvoj javnoj
raspravi, trajanje javnog uvida može biti kraće od roka iz članka 88. ovoga
Zakona, ali ne manje od osam dana.
(3)
Ponovna javna rasprava objavljuje se na način određen odredbom članka 86. ovoga
Zakona.
(4)
Novi prijedlozi i primjedbe na izmijenjen prijedlog prostornog plana mogu se
podnositi samo u svezi s izmjenama povodom prihvaćenih primjedbi iznesenih u
prvoj javnoj raspravi.
(5)
Ponovna javna rasprava može se provoditi najviše dva puta, nakon čega se donosi
nova odluka o izradi prostornog plana i provodi novi postupak izrade.
Izrada konačnog
prijedloga prostornog plana i mišljenja nadležnih tijela
Članak 94.
(1)
Nakon javne rasprave nositelj izrade izrađuje nacrt konačnog prijedloga
prostornog plana u skladu s prihvaćenim očitovanjima, mišljenjima, primjedbama
i prijedlozima u izvješću o javnoj raspravi i dostavlja ga tijelima i osobama
određenim posebnim propisima radi davanja mišljenja o poštivanju zahtjeva iz
članka 79. odnosno očitovanja iz članka 90. ovoga Zakona, te da su rješenja u
skladu sa zahtjevima posebnih propisa i drugih dokumenta iz njihovog
djelokruga.
(2)
Rok za davanje mišljenja iz stavka 1. ovoga članka je trideset dana. Ako tijelo
i/ili osoba određeni posebnim propisom ne dostavi mišljenje u tom roku, smatrat
će se da je mišljenje dano, odnosno da to tijelo i/ili osoba nema primjedbi na
nacrt konačnog prijedloga prostornog plana. U pisanom mišljenju tijela i osoba
određenih posebnim propisom ne mogu se postavljati novi ili drukčiji uvjeti od
onih, koje su dali u zahtjevima iz članka 79. ovoga Zakona.
(3)
Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka prema kojemu određeni dio nacrta konačnog
prijedloga prostornog plana nije u skladu sa zahtjevima tijela ili osobe
određene posebnim propisom mora biti obrazloženo. U suprotnom nositelj izrade
nije dužan takvo mišljenje razmatrati.
(4)
Mišljenje i način njegovog pribavljanja, u smislu ovoga Zakona smatraju se
mišljenja, suglasnosti, odobrenja i drugi akti, koje je nositelj izrade obvezan
pribaviti prema posebnim propisima.
Konačni prijedlog
prostornog plana
Članak 95.
(1)
Nacrt konačnog prijedloga prostornog plana, izvješće o javnoj raspravi i
mišljenja iz članka 94. ovoga Zakona poglavarstvo jedinice lokalne samouprave,
odnosno Grada Zagreba razmatra i utvrđuje konačni prijedlog prostornog plana.
(2)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nacrt konačnog prijedloga prostornog plana
županije, izvješće o javnoj raspravi i mišljenja nadležnih tijela iz članka 94.
ovoga Zakona, nositelj izrade dostavlja predstavničkim tijelima jedinica
lokalne samouprave na području županije radi davanja mišljenja o nacrtu
konačnog prijedloga tog plana.
(3)
Tijela iz stavka 2. ovoga članka dužna su dostaviti mišljenje u roku od
šezdeset dana od dana dostave propisane dokumentacije nacrta konačnog
prijedloga prostornog plana i izvješća o javnoj raspravi. Ako predstavničko
tijelo ne dostavi mišljenje u propisanom roku smatrat će se da to tijelo nema
primjedbi na predloženi nacrt konačnog prijedloga županije.
(4)
Nositelj izrade je dužan najkasnije u roku od devet mjeseci od završetka javne
rasprave donijeti prostorni plan, a nakon proteka tog roka javna rasprava se
mora ponoviti.
Obavijest sudionicima
javne rasprave i vlasnicima nekretnina
Članak 96.
Prije
upućivanja konačnog prijedloga prostornog plana predstavničkom tijelu na
donošenje, nositelj izrade dostavlja sudionicima javne rasprave pisanu
obavijest o tome s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja, odnosno djelomičnog
prihvaćanja njihovih prijedloga i primjedbi, a vlasnicima nekretnina na
području za koje se donosi detaljni plan uređenja u svrhu urbane komasacije
pisano će odgovoriti na njihove primjedbe i prijedloge.
Suglasnost Ministarstva
Članak 97.
(1)
Prije donošenja prostornog plana županije odnosno Grada Zagreba, prostornih
planova područja posebnih obilježja, svih prostornih planova unutar ZOP-a i
prostornih planova čiji se dijelovi nalaze unutar tog područja, nositelj izrade
dužan je pribaviti suglasnost Ministarstva.
(2)
Nositelj izrade dostavlja Ministarstvu zahtjev za suglasnost na prostorni plan
iz stavka 1. ovoga članka uz koji obvezno prilaže konačni prijedlog prostornog
plana, izvješće o javnoj raspravi, nacrt odluke o donošenju i prilozima iz
članka 58. podstavka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona.
(3)
Ministarstvo provjerava potpunost zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka i ako zahtjev
nije potpun obavještava o tome nositelja izrade u roku od petnaest dana od
prijema zahtjeva, uz poziv da ga u određenom roku dopuni ili će se nakon
proteka tog roka zahtjev za suglasnost odbaciti.
(4)
U postupku izdavanja suglasnosti Ministarstvo na temelju prethodno pribavljenog
mišljenja zavoda za prostorno uređenje županije provjerava usklađenost
prostornog plana s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju tog Zakona,
odnosno s dokumentima prostornog uređenja državne i područne (lokalne) razine.
(5)
Ministarstvo je dužno izdati, odnosno odbaciti izdavanje suglasnosti na
prostorni plan iz stavka 1. ovoga članka te navesti razloge za odbijanje i
prijedloge za otklanjanje nepravilnosti najkasnije u roku od šezdeset dana od
zaprimanja potpunog zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka. Ako Ministarstvo u navedenem roku ne izda niti odbaci izdavanje suglasnosti,
smatra se da je suglasnost izdana.
Suglasnost župana na
prostorne planove lokalne razine
Članak 98.
(1)
Prije donošenja prostornog plana uređenja velikog grada, grada i općine,
nositelj izrade dužan je pribaviti suglasnost župana, odnosno tijela koje on
ovlasti (u daljnjem tekstu: župan).
(2)
Nositelj izrade dostavlja županu zahtjev za suglasnost na prostorni plan iz
stavka 1. ovoga članka uz koji obvezno prilaže konačni prijedlog prostornog
plana, izvješće o javnoj raspravi s nacrtom odluke o donošenju i prilozima iz
članka 58. podstavka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona.
(3)
U postupku izdavanja suglasnosti zavod za prostorno uređenje županije daje
mišljenje o usklađenosti prostornog plana s prostornim planom županije i
prostornim planovima susjednih županija te s drugim dokumentima prostornog
uređenja od utjecaja na prostorni plan iz stavka 1. ovoga članka.
(4)
Župan je dužan izdati, odnosno odbaciti izdavanje suglasnosti na konačni
prijedlog prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka, te navesti razloge za
odbacivanje i prijedloge za otklanjanje nepravilnosti, najkasnije u roku od
trideset dana od zaprimanja potpunog zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka. Ako
župan u navedenom roku ne izda suglasnost niti odbaci zahtjev za izdavanje
suglasnost, smatra se da je suglasnost izdana.
Ponovno izdavanje
suglasnosti na konačni prijedlog prostornog plana
Članak 99.
(1)
Ako Ministarstvo, odnosno župan odbaci izdati suglasnost na prostorni plan,
nositelj izrade najkasnije u roku od devedeset dana dostavlja Ministarstvu,
odnosno županu ponovni zahtjev za suglasnost i ispravljeni prijedlog konačnog
prijedloga prostornog plana u skladu s razlozima odbacivanja izdavanja
suglasnosti.
(2)
Ako Ministarstvo, odnosno župan najkasnije u roku od trideset dana od dana
zaprimanja ponovnog zahtjeva ne izda ili ne odbaci izdati suglasnost na
ispravljeni konačni prijedlog prostornog plana na način i prema postupku iz
članka 97., odnosno članka 98. ovoga Zakona, smatra se da je suglasnost izdana.
(3)
Ako Ministarstvo, odnosno župan ponovno odbaci izdati suglasnost na prostorni
plan, postupak izrade i donošenja takvog prostornog plana se obustavlja.
(4)
Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni
prijedlog prostornog plana dopunjuje i/ili mijenja amandmanima predstavničkog
tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade
pribavi suglasnost Ministarstva, odnosno župana, koji su je dužni izdati u roku
od petnaest dana od dana zaprimanja zahtjeva.
Donošenje dokumenata
prostornog uređenja
Članak 100.
(1)
Strategiju donosi Hrvatski sabor, a Program donosi Vlada.
(2)
Prostorni plan nacionalnog parka, parka prirode i područja posebnih obilježja
određenih Strategijom i Programom, donosi Hrvatski sabor.
(3)
Prostorni plan područja posebnih obilježja čija je obveza izrade utvrđena
prostornim planom županije, odnosno Grada Zagreba donosi županijska, odnosno Gradska
skupština.
(4)
Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba donosi županijska, odnosno
Gradska skupština.
(5)
Zajednički prostorni plan županija iz članka 57. stavka 1. ovoga Zakona donose
županijske skupštine za čija područja se takav plan donosi.
(6)
Prostorni plan uređenja velikog grada, grada i općine donosi gradsko, odnosno
općinsko vijeće.
(7)
Urbanistički plan uređenja i detaljni urbanistički plan donosi Gradska
skupština Grada Zagreba te gradsko, odnosno općinsko vijeće.
(8)
Zajednički dokument prostornog uređenja iz članka 57. stavka 2. i 3. ovoga
Zakona u jedinstvenom postupku i istodobno donose općinska, odnosno gradska
vijeća na čije se područje odnosi obuhvat tog plana.
Objava
i sadržaj odluke o donošenju dokumenta prostornog uređenja
Članak 101.
(1)
Odluka o donošenju, odnosno o donošenju izmjena i/ili dopuna dokumenta
prostornog uređenja objavljuje se u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom
glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je donosi.
(2)
Odluka o donošenju, odnosno o donošenju izmjena i/ili dopuna dokumenta
prostornog uređenja sadrži njegove sastavne dijelove i popis obveznih priloga,
te naziv pravne osobe ili ovlaštenog arhitekta koji ga je izradio, odredbe za
provođenje dokumenta prostornog uređenja, stavljanje izvan snage dokumenta
prostornog uređenja koji je bio na snazi do donošenja tog dokumenta, odnosno
važećih dokumenata užih područja unutar obuhvata dokumenta prostornog uređenja
koji se tom odlukom donosi, adrese mjesta na kojima se može obaviti uvid kao i
vremensko važenje dokumenta prostornog uređenja (rok u kojem će stupiti na
snagu, odnosno od kada će se primjenjivati).
(3)
Iznimno o stavljanju izvan snage dokumenta prostornog uređenja može se donijeti
odluka o stavljanju izvan snage, ako je odlukom o izradi određeno da se
postupak izrade i donošenja provodi zasebno.
(4)
Na odluku iz stavka 3. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način
odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka.
Izmjene i dopune
dokumenata prostornog uređenja
Članak 102.
Izmjene
i dopune dokumenta prostornog uređenja, odnosno stavljanja izvan snage izrađuju
se i donose prema postupku, koji je propisan za njegovu izradu i donošenje, ako
ovim Zakonom nije određeno drukčije.
2.7. Provođenje
dokumenata prostornog uređenja
Lokacijska dozvola
Članak 103.
(1)
Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja,
posebnim propisima i lokacijskom dozvolom, ako ovim Zakonom nije određeno
drukčije.
(2)
Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju ovoga Zakona i
propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te u skladu s dokumentima prostornog
uređenja i posebnim propisima.
(3)
U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog uređenja užega i širega
područja, lokacijska dozvola se izdaje na temelju dokumenta prostornog uređenja
šireg područja.
(4)
U postupku donošenja odluke o koncesiji prema posebnom zakonu na temelju koje
će se provesti zahvat u prostoru, mora se pribaviti lokacijska dozvola.
Članak 104.
Lokacijska
dozvola izdaje se za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto)
površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih
djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavne
građevine i radove iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona.
Nadležnost za izdavanje
lokacijske dozvole
Članak 105.
(1)
Lokacijsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo:
–
županije na čijem se području planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan
područja velikog grada te ako je zahvat u prostoru planiran na području dviju
ili više jedinica lokalne samouprave,
–
Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom području,
–
velikog grada na čijem je području planiran zahvat u prostoru.
(2)
Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada
određuje uredbom, te za zahvat u prostoru koji je planiran na području dviju
ili više županija, odnosno Grada Zagreba.
Sadržaj lokacijske
dozvole
Članak 106.
(1)
U lokacijskoj dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru određuju se:
–
oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani
na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,
–
namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem
funkcionalnih jedinica,
–
smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata
zahvata u prostoru prikazan na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,
–
uvjeti za oblikovanje građevine,
–
uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene
pokretljivosti,
–
uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina,
–
način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu
površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu,
–
mjere zaštite okoliša, odnosno uvjeti zaštite prirode utvrđeni procjenom
utjecaja na okoliš, odnosno ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i
dokumentacijom prema posebnim propisima, odnosno način sprječavanja nepovoljna
utjecaja na okoliš,
–
posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima,
–
ostali uvjeti iz dokumenta prostornog uređenja od utjecaja na zahvat u
prostoru,
–
uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih
građevina, sanacija terena građevne čestice, fazno građenje pojedinih cjelina
zahvata u prostoru, obveza ispitivanja tla i dr.),
–
uvjeti za gradnju privremene građevine u funkciji organizacije gradilišta
(asfaltna baza, separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i
transformatorska stanica radi napajanja gradilišta električnom energijom te
prijenosni spremnik za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari osim
nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte
zapremine do 5 m3) i rok za uklanjanje te građevine
nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola.
(2)
Sastavni dio lokacijske dozvole su idejni projekti izrađeni u skladu s
prostornim planom na temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti iz
stavka 1. podstavka 7., 8. i 9. ovoga članka.
Zahtjev za izdavanje
lokacijske dozvole
Članak 107.
(1)
Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se:
–
izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika,
–
tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj
posebnoj geodetskoj podlozi,
–
izjavu projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentom
prostornog uređenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola,
–
pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt
izrađen prema stranim propisima,
–
dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole.
(2)
Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se provesti zahvat u prostoru za
koji se izdaje lokacijska dozvola, potrebna privremena građevina, uz zahtjev iz
stavka 1. ovoga članka prilažu se tri primjerka idejnog projekta za tu
građevinu i drugi odgovarajući prilozi iz stavka 1. ovoga članka.
Postupak izdavanja
lokacijske dozvole
Članak 108.
(1)
U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
–
idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim uvjetima iz
članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska dozvola izdaje,
–
uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priložena dokumentacija iz članka
107. ovoga Zakona,
–
osiguran pristup s prometne površine do građevne čestice i
–
građevna čestica uređena u smislu članka 125. stavka 2., odnosno članka 126.
stavka 1. ovoga Zakona.
(2)
Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se provesti zahvat u prostoru za
koji se izdaje lokacijska dozvola, potrebna privremena građevina, u postupku
izdavanja lokacijske dozvole utvrdit će se da je idejni projekt za tu građevinu
izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim uvjetima iz članka 109. ovoga
Zakona u skladu s kojima se lokacijska dozvola izdaje.
(3)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno upravno
tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak procjene
utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu, ako je
to određeno posebnim propisima.
(4)
Nadležno upravno tijelo velikog grada u postupku izdavanja lokacijske dozvole
pribavlja mišljenje povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog
projekta, osim u slučaju kada je izrađen na temelju prethodno provedenog
natječaja.
(5)
Nadležno upravno tijelo županije u postupku izdavanja lokacijske dozvole
pribavlja mišljenje povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog
projekta za smještajne i prateće građevine ugostiteljsko-turističke namjene
planirane u prostornim cjelinama obuhvata s više od 5 ha, osim u slučaju kada
je izrađen na temelju prethodno provedenog natječaja.
(6)
Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka imenuje poglavarstvo županije, odnosno
velikog grada iz redova predstavnika stručnih i javnih institucija te drugih
osoba afirmiranih u području arhitekture i prostornog uređenja.
Članak 109.
(1)
Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo poziva najkasnije u roku od
petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole
iz članka 107. ovoga Zakona, tijela i/ili osobe određene posebnim propisima na
uvid u idejni projekt radi pribavljanja posebnih uvjeta iz članka 106. stavka
1. podstavka 7, 8. i 9. ovoga Zakona. Uvidu u idejni projekt obvezno
prisustvuje radi davanja obrazloženja podnositelj zahtjeva i projektant.
(2)
Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo poziva radi pribavljanja posebnih
uvjeta iz stavka 1. ovoga članka i druga nadležna tijela državne uprave ili
pravne osobe s javnim ovlastima, osobito ako je zahvat u prostoru od utjecaja
na obranu Države i sigurnost državne granice.
(3)
Posebni uvjeti iz članka 106. podstavka 7, 8. i 9. ovoga Zakona smatraju se
izdanim, ako se tijelo i/ili osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka prilikom
uvida u idejni projekt očituje da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim
propisima ili utvrdi da nema posebnih uvjeta ili dostavi posebne uvjete
naknadno pisanim putem u propisanom roku.
(4)
Ako tijelo i/ili osoba, određeni posebnim propisima, prilikom uvida u idejni
projekt ili naknadno u roku od najviše petnaest dana od dana uvida u idejni
projekt, utvrde da idejni projekt nije usklađen s odredbama posebnih propisa,
Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo će zaključkom podnositelju
zahtjeva odrediti primjereni rok za njegovo usklađenje. Ako podnositelj
zahtjeva ne postupi po tom zaključku Ministarstvo, odnosno nadležno upravno
tijelo će odbiti zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.
(5)
Ako investitor postupi po zaključku iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo
odnosno nadležno upravno tijelo će ponovno postupiti u smislu stavka 1. ovoga
članka. Ako se tijelo i/ili osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka odazove
ponovnom pozivu za uvid u idejni projekt i tom prilikom utvrdi da idejni
projekt ponovno nije usklađen s odredbama posebnih propisa, dužno je o tome
donijeti rješenje te ga u roku od najduže petnaest dana od dana uvida u glavni
projekt dostaviti podnositelju zahtjeva i Ministarstvu odnosno nadležnom
upravnom tijelu.
(6)
Posebni uvjeti iz članka 106. podstavka 7, 8. i 9. ovoga Zakona smatraju se
izdani, odnosno da je idejni projekt usklađen s odredbama posebnih propisa i u
slučaju ako se tijelo ili osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne odazove
pozivu za uvid u idejni projekt ili se prilikom uvida u idejni projekt, odnosno
u naknadno određenom roku ne očituje ili ako u propisanom roku Ministarstvu,
odnosno nadležnom upravnom tijelu ne dostavi rješenje iz stavka 5. ovoga
članka.
(7)
Na rješenje tijela ili osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka podnositelj
zahtjeva ima pravo žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora, koju nadležno
tijelo državne uprave, odnosno Upravni sud Republike Hrvatske rješava u hitnom
postupku. Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo će prekinuti postupak
za izdavanje lokacijske dozvole dok nadležno tijelo državne uprave, odnosno sud
ne riješi o žalbi, odnosno upravnom sporu podnositelja zahtjeva.
Stranka u postupku
izdavanja lokacijske dozvole
Članak 110.
(1)
Prije izdavanja lokacijske dozvole Ministarstvo, odnosno nadležno upravno
tijelo dužno je stranci pružiti mogućnost uvida u idejni projekt radi
izjašnjenja (u daljnjem tekstu: uvid).
(2)
Stranka u smislu stavka 1. ovoga članka je podnositelj zahtjeva, vlasnik
nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih
prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini
koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje lokacijska dozvola,
javna ustanove za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode te jedinica
lokalne samouprave na čijem se području planira zahvat u prostoru.
(3)
Iznimno od stavka 2. ovoga članka, stranke u postupku izdavanja lokacijske
dozvole za zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo
ili za koje je zakonom, odnosno odlukom Vlade utvrđeno da su od interesa za
Republiku Hrvatsku, su podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se
izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini,
javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica
lokalne samouprave na čijem se području planira zahvat u prostoru.
Poziv za uvid u idejni
projekt
Članak 111.
(1)
Ako u postupku izdavanja lokacijske dozvole sudjeluje više od deset stranaka
koje su vlasnici ili nositelji drugih stvarnih prava na istoj nekretnini, a
koje nemaju zajedničkog predstavnika ili punomoćnika, Ministarstvo, odnosno
nadležno upravno tijelo može zaključkom putem jedne od stranaka, narediti da u
roku od deset dana odrede tko će ih predstavljati ili da postave zajedničkog
punomoćnika. Ako stranke ne postupe po zaključku, zajedničkog predstavnika
odredit će nadležno upravno tijelo.
(2)
Ako se lokacijska dozvola izdaje za građevinu koja neposredno graniči s više od
deset nekretnina, Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo može pozvati
stranke radi uvida putem javnog poziva, koji se objavljuje u dnevnom tisku
i/ili na lokalno uobičajeni način javnog priopćavanja te na oglasnoj ploči, a
nadležno upravno tijelo poziv izlaže i na građevnoj čestici ili građevini na
koju se odnosi zahvat u prostoru.
(3)
Javni poziv iz stavka 2. ovoga članka:
–
obvezno sadrži naziv Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela, ime,
odnosno tvrtku podnositelja zahtjeva, naziv, vrstu i lokaciju građevine, mjesto
i vrijeme na kojemu stranka može izvršiti uvid i dati izjašnjenje, te obavijest
da se pozivu ne mora odazvati osobno već putem svojeg opunomoćenika i da se
lokacijska dozvola može izdati iako se stranka ne odazove pozivu,
–
objavljuje se, odnosno izlaže najmanje osam dana prije dana, koji je u pozivu
određen za uvid,
–
izlaže se na građevnoj čestici, odnosno građevini na koju se odnosi zahvat u
prostoru na vidljivom i dostupnom mjestu te na način da bude zaštićen od
vremenskih prilika, o čemu službenik nadležnog upravnog tijela u spisu predmeta
sastavlja službenu zabilješku,
–
smatra se dostavljen danom objave u dnevnom tisku i/ili na drugi lokalno
uobičajeni način javnog priopćavanja, čime je ispunjena dužnost nadležnog
upravnog tijela iz članka 110. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 112.
(1)
Osoba koja se odazove pozivu Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za
uvid, dužna je dokazati da ima svojstvo stranke.
(2)
Stranci koja se je odazvala pozivu za uvid, tijelo iz stavka 1. ovoga članka
može na njezin zahtjev odrediti rok od najviše osam dana u kojemu je stranka
dužna izjasniti se o idejnom projektu.
(3)
Ako se stranka ne izjasni o idejnom projektu u roku iz stavka 2. ovoga članka,
smatra se da je stranci dana mogućnost uvida.
(4)
Ako se pozivu za uvid stranka iz opravdanih razloga ne može odazvati, uvid može
izvršiti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana
određenog u pozivu za uvid, u kojem je slučaju stranka dužna dokazati
opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvati pozivu.
(5)
Osobi koja ne dokaže svojstvo stranke, tijelo iz stavka 1. ovoga članka
uskratit će mogućnost uvida o čemu će donijeti zaključak.
(6)
Pravo stranke na uvid prestaje pravomoćnošću lokacijske dozvole.
Odbijanje zahtjeva za
izdavanje lokacijske dozvole
Članak 113.
(1)
Ako Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni
propisani uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole, zaključkom će, najkasnije
trideset dana od zaprimanja zahtjeva, investitoru odrediti primjereni rok za
ispunjenje tih uvjeta, koji ne može biti dulji od trideset dana.
(2)
Tijelo iz stavka 1. ovoga članka će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje
lokacijske dozvole ako utvrdi da:
–
idejni projekt nije izradila ovlaštena osoba,
–
idejni projekt nije izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenja na
temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola, odredbama ovoga Zakona i posebnih
propisa,
–
idejnim projektom nije riješeno priključenje građevne čestice, odnosno
građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu,
–
građevna čestica nije uređena te
–
ako investitor ne ispuni uvjete određene zaključkom iz stavka 1. ovoga članka.
Dostava lokacijske
dozvole i rješenja o odbijanju zahtjeva
Članak 114.
(1)
Lokacijska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje
lokacijske dozvole dostavlja se:
–
podnositelju zahtjeva s idejnim projektom,
–
strankama koje su se odazvale pozivu nadležnog upravnog tijela za uvid bez
idejnog projekta,
–
strankama koje se nisu odazvale pozivu za uvid izlaganjem na oglasnoj ploči
Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela u trajanju od osam dana,
–
urbanističkoj inspekciji bez idejnog projekta.
(2)
U slučaju dostave iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka prvi dan roka za
izjavljivanje žalbe je prvi dan izlaganja dozvole, odnosno rješenja na oglasnoj
ploči.
(3)
Stranka koja se nije odazvala pozivu za uvid ne može zbog toga tražiti obnovu
postupka.
Izmjena i dopuna
lokacijske dozvole
Članak 115.
Podnositelj
zahtjeva je dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole ako tijekom
izrade glavnog projekta, odnosno građenja namjerava na zahvatu u prostoru
učiniti promjene kojima se mijenjaju lokacijski uvjeti iz članka 106. ovoga
Zakona, a da se pritom ne mijenja njihova usklađenost s prostornim planom na
temelju kojeg je lokacijska dozvola izdana.
Rok za izdavanje
lokacijske dozvole
Članak 116.
Zahtjev
za izdavanje lokacijske dozvole Ministarstvo je dužno riješiti u roku od
šezdeset dana, a nadležno upravno tijelo u roku od trideset dana od uredno
podnesenog zahtjeva iz članka 107. ovoga Zakona te pribavljenih akata iz članka
109. ovoga Zakona.
Pravo na žalbu
Članak 117.
(1)
Protiv lokacijske dozvole koju je izdalo nadležno upravno tijelo može se
izjaviti žalba Ministarstvu.
(2)
Protiv lokacijske dozvole koju je izdalo Ministarstvo nije dopuštena žalba, ali
se može pokrenuti upravni spor.
Važenje lokacijske
dozvole
Članak 118.
(1)
Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se zahtjev za izdavanje potvrde glavnog
projekta odnosno građevinske dozvole ne podnese nadležnom upravnom tijelu,
odnosno Ministarstvu u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti lokacijske
dozvole.
(2)
Važenje lokacijske dozvole produžuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva jednom
za još dvije godine, ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s
odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola
izdana.
2.8. Parcelacija
građevinskog zemljišta
Parcelacija
Članak 119.
(1)
Parcelacija zemljišta unutar granica građevinskog područja i parcelacija
građevinskog zemljišta izvan granica tog područja, može se provoditi samo u
skladu s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o
utvrđivanju građevne čestice i detaljnim planom uređenja.
(2)
Parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja radi povećanja
građevne čestice unutar granice građevnog područja nije dopuštena.
Parcelacijski elaborat
Članak 120.
Akt
o parcelaciji građevinskog zemljišta unutar i izvan građevinskog područja
provodi se u katastru zemljišta odnosno katastru nekretnina na temelju
parcelacijskog elaborata za koji je nadležno upravno tijelo iz članka 105.
ovoga Zakona, odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s
rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju
građevne čestice ili detaljnim planom uređenja.
Rješenje o utvrđivanju
građevne čestice
Članak 121.
(1)
Kada za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica ili zemljište nužno
za redovitu uporabu građevine, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u
skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice.
(2)
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka može se donijeti:
–
ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje
građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina,
–
ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina veća od
površine nužne za redovitu uporabu građevine,
–
ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da
se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine,
–
ako se radi o građevini iz članka 128. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona.
(3)
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev stranke ili po službenoj
dužnosti, donosi nadležno upravno tijelo iz članka 105. ovoga Zakona na temelju
dokumenata prostornog uređenja i posebnih propisa, odnosno u skladu s pravilima
struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom
omogućava redovitu uporabu građevine. Rješenje se donosi na temelju odgovarajuće
posebne geodetske podloge katastarske čestice i izvoda iz katastarskog plana,
odnosno njegove preslike, koji se prilažu zahtjevu.
2.9. Uređenje
građevinskog zemljišta
Cilj i obveza uređenja
građevinskog zemljišta
Članak 122.
(1)
Građevinsko zemljište uređuje se u cilju njegovog osposobljavanja za građenje,
rekonstrukciju i korištenje zgrada u skladu s dokumentom prostornog uređenja te
s tim u vezi poboljšanja uvjeta života i rada u naseljima.
(2)
Uređenje građevinskog zemljišta, sukladno ovom Zakonu, obveza je jedinica
lokalne samouprave.
Radnje i radovi uređenja
građevinskog zemljišta
Članak 123.
Uređenje
građevinskog zemljišta obuhvaća sljedeće radnje i radove:
–
osiguranje sredstava za uređenje građevinskog zemljišta u proračunu jedinice
lokalne samouprave i iz drugih izvora,
–
pribavljanje projekata i druge dokumentacije, rješavanje imovinskopravnih
odnosa u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonom i ishođenje akata potrebnih
za provedbu radova u svrhu uređenja građevinskog zemljišta,
–
građenje u svrhu proširenja i/ili poboljšanja komunalne i druge infrastrukture
sukladno posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije određeno drukčije,
–
sanaciju terena (odvodnjavanje, izravnavanje, osiguranje zemljišta i sl.),
–
poticanje i organizaciju suradnje u svrhu koordinacije gradnje pravnih osoba s
javnim ovlastima i drugih subjekata u čijem je djelokrugu prema posebnim
propisima građenje građevina prometne, elektroopskrbne i telekomunikacijske
infrastrukture te zdravstvenih, obrazovnih, upravnih i drugih javnih građevina
potrebnih za život i rad u jedinici lokalne samouprave.
Redoslijed uređenja
građevinskog zemljišta
Članak 124.
(1)
Prilikom uređenja pojedinih dijelova građevinskog zemljišta ili građenja
pojedinih građevina s tim u vezi mora se voditi računa o redoslijedu uređenja
tako da se omogući trenutačna i konačna usklađenost i funkcionalna povezanost
tih dijelova.
(2)
Nove građevine i uređaji komunalne infrastrukture ili njihovi novi dijelovi te
druge infrastrukturne građevine ne mogu se priključivati na postojeće građevine
i uređaje komunalne infrastrukture, odnosno druge infrastrukturne građevine
koje kapacitetom ili drugim obilježjima ne udovoljavaju novim građevinama i
uređajima odnosno njihovim dijelovima.
Mogućnost građenja u
građevinskom području
Članak 125.
(1)
Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja i rješenje o izvedenom stanju
na dijelu građevinskog područja za koji je prema ovom Zakonu propisana obveza
donošenja urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja može se
izdati samo na temelju tog plana.
(2)
Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i
potvrda izvedenog stanja za zgrade na dijelu građevinskog područja iz stavka 1.
ovoga članka, može se izdati samo za građenje na uređenoj građevnoj čestici
(pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj
parkirališnih mjesta) u skladu s urbanističkim planom uređenja, odnosno
detaljnim planom uređenja ili čije je uređenje započeto na temelju programa
gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na
način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom.
(3)
Stavak 1. i 2. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole i
rješenja o uvjetima građenja za građenje zamjenskih građevina i za
rekonstrukciju postojećih građevina.
Članak 126.
(1)
Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i
potvrda izvedenog stanja za zgrade na dijelu građevinskog područja za koji ovim
Zakonom nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja ili
detaljnog plana uređenja, može se izdati samo za građenje na uređenoj građevnoj
čestici (pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj
parkirališnih mjesta) u skladu s prostornim planom na temelju kojega se izdaje
dozvola odnosno rješenje ili čije je uređenje započeto na temelju programa
gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na
način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom.
(2)
Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole i rješenja
o uvjetima građenja za građenje zamjenskih građevina i za rekonstrukciju
postojećih građevina.
Zabrana izdavanja
dozvola i drugih akata
Članak 127.
(1)
U svrhu izrade urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja, čija
je obveza izrade propisana prostornim planom šireg područja, predstavničko
tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom o izradi na području obuhvata
tog plana zabraniti izdavanje lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja
za građenje novih i/ili rekonstrukciju postojećih građevina te rješenja o
izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja do donošenja tog plana, ali ne duže
od dvije godine od dana stupanja na snagu odluke.
(2)
Zabrana iz stavka 1. ovoga članka može se produžiti za najviše godinu dana i
nakon toga se više ne može propisati pet godina.
(3)
Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zahvate u prostoru za koje
lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo.
Obveza prodaje zemljišta
Članak 128.
(1)
Država te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su na
zahtjev vlasnika zemljišta, odnosno građevine po tržišnoj cijeni prodati bez
provedbe javnog natječaja:
–
dio neizgrađenog zemljišta potrebnog za formiranje neizgrađene građevne čestice
u skladu s detaljnim planom uređenja, ako taj dio ne prelazi 20% površine
planirane građevne čestice,
–
dio zemljišta potrebnog za formiranje izgrađene građevne čestice u skladu s
detaljnim planom uređenja,
–
zemljište koje čini građevnu česticu građevine za stalno stanovanje izgrađene
bez građevne dozvole ili drugog odgovarajućeg akta, ako je građevina izgrađena
u skladu s prostornim planom i ako se vlasnik građevine obveže da će ishoditi
rješenje o uvjetima građenja, odnosno drugi odgovarajući akt u roku od godine
dana od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora za ovo zemljište.
(2)
Neispunjenje obveze iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka razlog je za
poništenje kupoprodajnog ugovora.
Predaja zemljišta u vlasništvo
jedinice lokalne samouprave
Članak 129.
(1)
Vlasnik neizgrađenog zemljišta na kojemu je detaljnim planom uređenja ili
urbanističkim planom uređenja planirano građenje građevina i uređaja komunalne
ili druge infrastrukture ili druga građevina javne namjene koje ne može biti
vlasnik, može ovo zemljište predati u vlasništvo jedinice lokalne samouprave.
(2)
Na način iz stavka 1. ovoga članka može postupiti i vlasnik neizgrađenog
zemljišta na kojemu ne može graditi jer se ne može formirati građevna čestica u
skladu s detaljnim planom uređenja.
Članak 130.
(1)
Vlasnik građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja dužan je
prije dobivanja lokacijske dozvole odnosno rješenja o uvjetima građenja,
predati jedinici lokalne samouprave dio tog zemljišta koje je dokumentom
prostornog uređenja određeno za građenje građevina ili uređaja komunalne
infrastrukture koji služi njegovoj građevnoj čestici ili građevini koja će se
izgraditi na toj čestici.
(2)
Vlasnik građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja dužan je
prije dobivanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja s
jedinicom lokalne samouprave ili drugom ovlaštenom osobom sklopiti ugovor o
osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza ili druge služnosti na svojoj građevnoj
čestici ili građevini koja će na njoj biti izgrađena za korist građevine ili
uređaja komunalne infrastrukture kada je to prema prostornom planu potrebno.
Članak 131.
(1)
Za predano zemljište iz članka 129., odnosno osnovanu služnost odnosno iz članka
130. ovoga Zakona vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti
predanog zemljišta u vrijeme predaje, odnosno u iznosu za koji je umanjena
vrijednost nekretnine uslijed osnivanja služnosti.
(2)
Naknadu iz stavka 1. ovoga članka dužna je isplatiti jedinica lokalne
samouprave, odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku od
dvije godine od dana predaje zemljišta, odnosno sklapanja ugovora.
Članak 132.
(1)
Zemljište iz članka 129. i članka 130. ovoga Zakona vlasnik predaje izjavom
koju daje na zapisnik uredu državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu.
(2)
Ured državne uprave u županiji dužan je pozvati jedinicu lokalne samouprave da
prisustvuje davanju izjave iz stavka 1. ovoga članka najmanje četrnaest dana
prije davanja izjave.
(3)
Ured državne uprave u županiji dužan je izjavu iz stavka 1. ovoga članka u tri
primjerka uručiti zastupniku jedinice lokalne samouprave, odnosno bez odlaganja
dostaviti jedinici lokalne samouprave u čije je vlasništvo predano zemljište.
(4)
Ured državne uprave, odnosno Grad Zagreb na prijedlog vlasnika zakazuje
raspravu u svrhu sporazumnog utvrđivanja naknade za predmetno zemljište.
(5)
Ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu
naknade nadležni sud će ovu naknadu na zahtjev vlasnika odrediti u
izvanparničnom postupku.
Pravo prvokupa
Članak 133.
(1)
Vlada, predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba, velikog grada, grada i
općine (u daljnjem tekstu: nositelj prava prvokupa) može odlukom odrediti
područje na kojemu ima pravo prvokupa nekretnina potrebnih za građenje
građevina iz članka 123. podstavka 5. ovoga Zakona.
(2)
Područje iz stavka 1. ovoga članka određuje se na katastarskoj ili
odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi, tako da je nedvojbeno na koje se
nekretnine odnosi pravo prvokupa.
(3)
Odluka iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«, odnosno
službenom glasilu županije, Grada Zagreba, velikog grada, grada i općine.
(4)
Odluka iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se nadležnom zemljišnoknjižnom sudu
i nadležnom područnom uredu za katastar državne geodetske uprave odnosno
Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba (u daljnjem
tekstu: katastarski ured).
Članak 134.
(1)
Vlasnik nekretnine na području na kojemu postoji pravo prvokupa koji namjerava
prodati ovu nekretninu dužan je putem javnog bilježnika istu ponuditi na
prodaju nositelju prava prvokupa i priopćiti mu cijenu i uvjete prodaje.
(2)
Ako nositelj prava prvokupa kojemu je stavljena ponuda ne izjavi u roku od
šezdeset dana od dana priopćenja ponude da prihvaća ponudu, vlasnik nekretnine
može istu prodati drugom, ali samo pod istim uvjetima ili za višu cijenu.
(3)
Kada se prema uvjetima prodaje cijena treba u cijelosti ili djelomice isplatiti
u novcu, izjava o prihvaćanju ponude može imati učinak samo ako nositelj prava
prvokupa kome je stavljena ponuda vlasniku nekretnine ili kod javnog
bilježnika, odnosno nadležnog suda deponira cijeli iznos koji se prema ponudi
treba isplatiti u novcu.
Članak 135.
(1)
Sklapanje ugovora o kupoprodaji nekretnine protivno članku 134. ovoga Zakona
razlog je za poništenje tog ugovora.
(2)
Tužba za poništenje ugovora iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti
nakon proteka tri godine od dana njegova sklapanja.
Ugovor o financiranju
uređenja građevinskog zemljišta
Članak 136.
(1)
Troškove ili dio troškova potrebnih za izradu urbanističkog plana uređenja ili
detaljnog plana uređenja te za uređenje građevinskog zemljišta može snositi
vlasnik zemljišta kojem to uređenje koristi ili druga zainteresirana osoba koja
s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju uređenja
građevinskog zemljišta.
(2)
Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta sklapa se u pisanoj
formi, a ovisno o svom predmetu, sadrži osobito:
–
naziv odnosno ime i adresu stranaka,
–
naziv i obuhvat prostornog plana čija se izrada financira i osnovne smjernice
za njegovu izradu značajne za obje stranke,
–
obvezu jedinice lokalne samouprave da donese prostorni plan,
–
vrstu i opseg radnji i radova na uređenju zemljišta koje se obvezuje izvršiti
jedinica lokalne samouprave, te rok za njihovo izvršenje,
–
iznos, način i rok plaćanja troškova uređenja zemljišta koji se obvezuju
platiti vlasnik zemljišta, odnosno zainteresirana osoba.
(3)
Sklapanje ugovora o uređenju građevinskog zemljišta ne isključuje primjenu
posebnih propisa o javnoj nabavi.
(4)
Ugovor o uređenju građevinskog zemljišta objavljuje se u službenom glasilu
jedinice lokalne samouprave.
2.10. Urbana komasacija
2.10.1. Opće odredbe o
urbanoj komasaciji
Svrha urbane komasacije
Članak 137.
(1)
Urbana komasacija (u daljnjem tekstu: komasacija) provodi se radi
preoblikovanja čestica građevinskog zemljišta u području komasacije u građevne
čestice, uz istodobno sređivanje vlasničkih i drugih stvarno-pravnih odnosa na
tom zemljištu, tako da se vlasnicima nekretnina, čije se čestice zbog svoje
površine, oblika, položaja, neodgovarajućeg pristupa na javnu površinu i/ili
drugih razloga nisu mogle bez komasacije racionalno urediti i koristiti, te
jedinici lokalne samouprave omogući građenje, uporaba, odnosno uređenje
građevinskog zemljišta u skladu s detaljnim planom uređenja.
(2)
Provedba postupka komasacije od interesa je za Republiku Hrvatsku.
Područje komasacije
Članak 138.
(1)
Provedba postupka komasacije i područje komasacije određuje se prostornim
planom uređenja općine ili grada ili urbanističkim planom uređenja.
(2)
Područje komasacije je obuhvat detaljnog plana uređenja u skladu s kojim se
komasacija provodi.
Predmet komasacije
Članak 139.
(1)
Predmet komasacije su sva zemljišta na području komasacije osim:
–
građevnih čestica izgrađenih u skladu s važećim detaljnim planom uređenja,
–
neizgrađenih čestica koje imaju oblik i površinu određenu važećim detaljnim
planom uređenja,
–
izgrađenih čestica koje se promjenom oblika i površine mogu uskladiti s važećim
detaljnim planom uređenja i
–
čestica na kojima su izgrađene građevine bez građevinske dozvole odnosno drugog
odgovarajućeg akta u skladu s detaljnim planom uređenja koje se promjenom
oblika i površine mogu uskladiti s tim planom.
(2)
Dio izgrađene čestice iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka koji prema važećem
detaljnom planu uređenja ne čini građevnu česticu, predmet je komasacije.
Građevine i trajni
nasadi
Članak 140.
(1)
Građevine i trajni nasadi koji se nalaze na zemljištu koje je predmet
komasacije i koje je potrebno ukloniti radi provedbe detaljnog plana uređenja izvlašćuju se u korist jedinice lokalne samouprave.
(2)
Izvlaštenje iz stavka 1. ovoga članka provodi se u postupku komasacije na način
propisan posebnim zakonom kojim se uređuje izvlaštenje.
(3)
Vlasniku građevina i trajnih nasada izvlaštenih u postupku komasacije pripada
naknada i druga prava propisana posebnim zakonom kojim se uređuje izvlaštenje.
Utvrđivanje stanja
Članak 141.
(1)
Za potrebe provedbe postupka komasacije utvrđuje se stanje zemljišta koje je
predmet komasacije te građevina i trajnih nasada iz članka 140. stavka 1. ovoga
Zakona (u daljnjem tekstu: nekretnine) glede vlasništva, drugih stvarnih prava
i posjeda, te u pogledu njihova oblika, veličine i izgrađenosti.
(2)
U pogledu vlasništva nekretnina i drugih stvarnih prava, te njihovog oblika,
veličine i izgrađenosti uzima se kao mjerodavno stanje u zemljišnim knjigama.
(3)
Ako se stvarno stanje glede vlasništva i drugih stvarnih prava nekretnina te
njihova oblika, veličine i izgrađenosti ne podudara sa stanjem u zemljišnim
knjigama, uzet će se kao mjerodavno stvarno stanje.
Članak 142.
(1)
Sporove o pravu vlasništva i drugim stvarnim pravima nekretnina te o njihovom
obliku, veličini i izgrađenosti kao i druge postupke nužne za provedbu
postupaka komasacije, osim postupaka čija je provedba u nadležnosti građevinske
i urbanističke inspekcije, rješava tijelo nadležno za provedbu komasacije kao
prethodno pitanje.
(2)
Mjere zabrane raspolaganja nekretninama koje su predmet postupaka komasacije
ili pojedinih radnji u tom postupku donesene od tijela državne vlasti ne
sprečavaju provedbu postupka komasacije.
(3)
Utvrđivanjem stvarnog stanja vlasništva i drugih stvarnih prava na nekretninama
u smislu članka 141. ovoga Zakona te rješavanjem prethodnih pitanja iz stavka
1. ovoga članka ne dira se u prava trećih osoba na te nekretnine niti na
mogućnost uređivanja ovih pitanja pred inače nadležnim tijelima državne vlasti
nakon pravomoćnog okončanja postupka komasacije.
Stranke i sudionici
komasacije
Članak 143.
(1)
Stranke u postupku komasacije su sudionici komasacije, vlasnik izgrađene
čestice kojem se dodjeljuje dio zemljišta potreban za formiranje građevne
čestice u skladu s detaljnim planom uređenja i posjednici zemljišta, koje je
predmet komasacije, te građevina i trajnih nasada na tom zemljištu.
(2)
Sudionici komasacije su vlasnici, nositelji drugih stvarnih prava, te nositelji
obveznih prava koja su osnova za stjecanje vlasništva i drugih stvarnih prava,
na zemljištu koje je predmet komasacije, te građevinama i trajnim nasadima na
tom zemljištu i jedinica lokalne samouprave na čiji se zahtjev provodi
komasacija (u daljnjem tekstu: jedinica lokalne samouprave).
Troškovi postupka
komasacije
Članak 144.
(1)
Troškove pripreme postupka komasacije čine troškovi izrade odnosno pribavljanja
procjene, isprava i dokumenata koji se prilažu uz zahtjev za pokretanje
postupka komasacije.
(2)
Troškove geodetskih radova u komasaciji čine troškovi rada osobe ovlaštene za
obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu
na poslovima iz članka 141. stavka 1., članka 154. stavka 3. podstavka 2.,
članka 158. stavka 3., članka 160. stavka 4. i članka 175. stavka 2. ovoga
Zakona.
(3)
Troškove pripreme postupka komasacije i geodetskih radova u komasaciji snosi
jedinica lokalne samouprave.
(4)
Troškove provedbe postupka komasacije čine troškovi za naknade i pologe koje prema ovom Zakonu jedinica lokalne samouprave
plaća strankama u postupku komasacije i drugim osobama u vezi s tim postupkom
umanjeni za iznos naknada koje jedinici lokalne samouprave plaćaju stranke u
postupku komasacije i drugi troškovi nastali u postupku komasacije.
(5)
Naknadne troškove postupka komasacije čine troškovi za naknade koje prema ovom
Zakonu jedinica lokalne samouprave plaća sudionicima komasacije i drugim
osobama na temelju odluke suda iz članka 186. stavka 2. ovoga Zakona.
(6)
Troškove provedbe postupka komasacije i naknadne troškove postupka komasacije
snosi:
–
jedinica lokalne samouprave i sudionik komasacije, razmjerno površini građevnih
i drugih čestica koje im se dodjeljuju u vlasništvo u tom postupku,
–
sudionik komasacije kojem se ne dodjeljuje građevna čestica, razmjerno površini
zemljišta za koje mu prema ovom Zakonu pripada naknada u novcu,
–
vlasnik izgrađene čestice kojem se dodjeljuje dio zemljišta potreban za
formiranje građevne čestice u skladu s detaljnim planom uređenja razmjerno
površini zemljišta koje mu se dodjeljuje.
Članak 145.
Obvezu,
iznos i način plaćanja naknadnih troškova postupka komasacije strankama u tom
postupku, ako takvi postoje, određuje komasacijsko povjerenstvo posebnim
rješenjem.
Članak 146.
Na
radnje i akte, odnosno promet i naknade u postupku komasacije ne plaćaju se
upravne pristojbe, odnosno porezi.
Povraćaj u prijašnje
stanje i obnova postupka
Članak 147.
Povraćaj
u prijašnje stanje i obnova postupka u postupku komasacije nisu dopušteni.
2.10.2.
Komasacijska povjerenstva
Komasacijsko
povjerenstvo županije, Grada Zagreba i velikog grada
Članak 148.
(1)
Komasacijsko povjerenstvo za svoje područje osniva predstavničko tijelo
županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada.
(2)
Komasacijsko povjerenstvo radi do opoziva.
(3)
Komasacijsko povjerenstvo ima predsjednika i četiri člana. Predsjednik i
članovi povjerenstva imaju zamjenike koji ih zamjenjuju u slučaju njihove
spriječenosti.
(4) Predsjednika i
članove komasacijskog povjerenstva te njihove zamjenike imenuje i razrješava
predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada.
Predsjednik i njegov zamjenik imenuju se iz reda službenika županije, Grada
Zagreba, odnosno velikog grada koji su diplomirani pravnici. Jedan član i njegov
zamjenik imenuju se iz reda službenika županije, Grada Zagreba, odnosno velikog
grada koji su diplomirani inženjeri arhitekture. Po jedan član i njegov
zamjenik imenuju se iz reda sudaca županijskog suda koji imaju radnog iskustva
u građansko-pravnim odnosima, iz reda službenika katastarskog ureda koji je
diplomirani inženjer geodezije i reda članova općinskog vijeća, gradskog vijeća
odnosno predstavnika Gradske skupštine Grada Zagreba na čijem se području
provodi komasacija.
Članak 149.
(1)
Komasacijsko povjerenstvo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada za
koje je osnovano provodi postupak komasacije i odlučuje o zahtjevu za
komasaciju.
(2)
Komasacijsko povjerenstvo radi na sjednici na kojoj su prisutni svi članovi,
odnosno njihovi zamjenici, a odlučuje većinom glasova.
(3)
Sjednicu komasacijskog povjerenstva vodi i nacrte odluka koje donosi
povjerenstvo priprema, te iste u ime povjerenstva potpisuje predsjednik
povjerenstva, odnosno njegov zamjenik.
(4)
Administrativno-tehničke poslove komasacijskog povjerenstva obavlja županija
Grad Zagreb, odnosno veliki grad.
Članak 150.
(1)
Predsjedniku i članovima komasacijskog povjerenstva, odnosno njihovim
zamjenicima pripada naknada za rad u povjerenstvu u iznosu kojeg odlukom odredi
Vlada.
(2)
Iznos iz stavka 1. ovoga članka određuje se s obzirom na broj sjednica
komasacijskog povjerenstva i broj stranaka koji sudjeluju u postupku
komasacije.
(3)
Troškove rada komasacijskog povjerenstva snosi županija, Grad Zagreb, odnosno
veliki grad.
Državno komasacijsko
povjerenstvo
Članak 151.
(1)
Državno komasacijsko povjerenstvo osniva Vlada.
(2)
Državno komasacijsko povjerenstvo radi do opoziva.
(3)
Vlada može prema potrebi osnovati više državnih komasacijskih povjerenstava.
(4)
Državno komasacijsko povjerenstvo ima predsjednika i četiri člana. Predsjednik
i članovi imaju zamjenike koji ih zamjenjuju u slučaju njihove spriječenosti.
(5)
Predsjednika i članove državnog komasacijskog povjerenstva te njihove zamjenike
imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministra. Predsjednik i njegov zamjenik
imenuju se iz reda službenika Ministarstva koji su diplomirani pravnici. Jedan
član i njegov zamjenik imenuje se iz reda službenika Ministarstva koji su
diplomirani inženjeri arhitekture koji rade na poslovima prostornog uređenja.
Po jedan član i njegov zamjenik imenuju se iz reda sudaca Vrhovnog suda
Republike Hrvatske koji imaju radnog iskustva u građanskopravnim odnosima, iz
reda službenika Središnjeg ureda Državne geodetske uprave koji je diplomirani
inženjer geodezije i reda članova predstavničkog tijela županije, Grada
Zagreba, odnosno velikog grada na čijem se području provodi komasacija.
Članak 152.
(1)
Državno komasacijsko povjerenstvo odlučuje o žalbama protiv rješenja o
komasaciji i drugih akata u vezi s postupkom komasacije.
(2)
Državno komasacijsko povjerenstvo radi na sjednici na kojoj su prisutni svi
članovi, odnosno njihovi zamjenici, a odlučuje većinom glasova.
(3)
Sjednicu državnog komasacijskoga povjerenstva vodi i nacrte odluka koje donosi
povjerenstvo priprema, te iste u ime povjerenstva potpisuje predsjednik
povjerenstva, odnosno njegov zamjenik.
(4)
Administrativno-tehničke poslove državnoga komasacijskog povjerenstva obavlja
Ministarstvo.
Članak 153.
(1)
Predsjedniku i članovima državnoga komasacijskog povjerenstva odnosno njihovim
zamjenicima pripada naknada za rad u povjerenstvu u iznosu kojeg odlukom odredi
Vlada.
(2)
Troškove rada državnoga komasacijskog povjerenstva snosi Ministarstvo.
2.10.3. Postupak
komasacije
Zahtjev za pokretanje
postupka
Članak 154.
(1)
Postupak komasacije pokreće se na zahtjev jedinice lokalne samouprave.
(2)
Zahtjev se podnosi komasacijskom povjerenstvu, putem tijela koje obavlja
administrativno tehničke poslove povjerenstva, na čijem se području nalaze
nekretnine za koje se traži komasacija.
(3)
Zahtjevu za pokretanje komasacije jedinica lokalne samouprave prilaže:
–
detaljni plan uređenja,
–
parcelacijski elaborat za formiranje građevnih i drugih čestica na području
komasacije s propisanim potvrdama nadležnih tijela državne uprave,
–
potpune izvatke iz zemljišnih knjiga i posjedovne listove za zemljište koje je
predmet komasacije i/ili pojedinih radnji u tom postupku, druge dokumente i
podatke značajne za utvrđivanje vlasništva tog zemljišta, te građevina i
trajnih nasada na tom zemljištu kojima raspolaže (neprovedene odluke tijela
državne vlasti, kupoprodajne ugovore, podatke o promjeni adresa vlasnika i
posjednika i sl.),
–
popis i stručni opis građevina i trajnih nasada koje je potrebno ukloniti radi
provedbe komasacije s oznakom zemljišta na kojem se nalaze i izgrađenih čestica
koje se promjenom oblika i površine usklađuju s detaljnim planom uređenja,
–
procjenu troškova provedbe komasacije.
(4)
Osim dokumenata iz stavka 3. ovoga članka podnositelj zahtjeva dužan je na
traženje komasacijskog povjerenstva, prije i nakon donošenja zaključka o
pokretanju postupka komasacije, dostaviti i druge dokumente i podatke potrebne
za provedbu postupka komasacije.
Zaključak o provedbi
postupka komasacije
Članak 155.
(1)
Kada su ispunjene sve formalne pretpostavke za postupanje po zahtjevu za
komasaciju, te kada su uz zahtjev priloženi svi propisani i za provedbu
komasacije potrebni dokumenti i podaci, komasacijsko povjerenstvo donosi
zaključak o provedbi postupka komasacije.
(2)
Ako nisu ispunjene sve formalne pretpostavke za postupanje po zahtjevu za
komasaciju, odnosno ako uz zahtjev nisu priloženi svi propisani i za provedbu
komasacije potrebni dokumenti i podaci, komasacijsko povjerenstvo će podnositelja
zahtjeva zaključkom pozvati da u određenom roku uredi, odnosno dopuni svoj
zahtjev.
(3)
Ako podnositelj zahtjeva ne uredi, odnosno ne dopuni svoj zahtjev sukladno
zaključku iz stavka 2. ovoga članka, komasacijsko povjerenstvo će rješenjem
odbaciti zahtjev za komasaciju.
(4)
Zaključak iz stavka 1. ovoga članka, uz ostalo, obvezno sadrži oznaku
nekretnina koje su predmet komasacije i pojedinih radnji u tom postupku, a
dostavlja se katastarskom uredu i nadležnom zemljišnoknjižnom sudu, svim
strankama javnim priopćenjem u dnevnom tisku i objavom na web stranici jedinice
lokalne samouprave, te se izlaže najmanje petnaest dana na oglasnoj ploči
nadležnog tijela županije odnosno velikog grada i mjesnih odbora odnosno
gradskih četvrti na čijem se području provodi komasacija.
Članak 156.
(1)
Na temelju zaključka o provedbi postupka komasacije zemljišnoknjižni sud u
zemljišnim knjigama po službenoj dužnosti provodi zabilježbu vođenja postupka
komasacije.
(2)
Od dostave zaključka o provedbi postupka komasacije nadležnom zemljišnoknjižnom
sudu, odnosno katastarskom uredu pa do pravomoćnog okončanja tog postupka,
promjene podataka u katastarskom operatu, prodaja
nekretnina koje su predmet tog postupka ili pojedinih radnji u tom postupku,
promjena vlasništva tih nekretnina na drugi način te osnivanje i prijenos
drugih stvarnih prava na tim nekretninama, dopuštena je samo uz prethodnu
suglasnost komasacijskog povjerenstva.
(3)
Pravni poslovi sklopljeni protivno stavku 2. ovoga članka su ništetni.
Utvrđivanje tržišne
vrijednosti zemljišta
Članak 157.
(1)
Tržišna vrijednost zemljišta je vrijednost zemljišta izražena u cijeni koja se
za komasirano zemljište na području komasacije ili
sličnom susjednom području može postići na tržištu i koja ovisi o odnosu ponude
i potražnje.
(2)
Namjena pojedinog zemljišta koje je predmet komasacije određena detaljnim
planom uređenja ne može biti od utjecaja na utvrđivanje iznosa tržišne
vrijednosti zemljišta u svrhu isplate naknade u novcu prema ovom Zakonu.
(3)
Prilikom utvrđivanja tržišne vrijednosti zemljišta u svrhu određivanja naknade
u novcu određene ovim Zakonom uzimaju se u obzir podaci Ministarstva financija
o tržišnoj vrijednosti zemljišta na području komasacije ili sličnom susjednom
području i tržišna vrijednost zemljišta navedena u procjeni troškova provedbe
komasacije, ali tijelo koje utvrđuje tržišnu vrijednost zemljišta nije vezano
tim podacima i procjenom.
Očitovanje stranaka i
utvrđivanje stvarnog stanja nekretnina
Članak 158.
(1)
U svrhu utvrđivanja stvarnog stanja nekretnina u pogledu njihova vlasnika,
drugih stvarnih prava, oblika, veličine i izgrađenosti te radi pružanja
mogućnosti strankama da se izjasne o činjenicama i okolnostima koje su od
važnosti za donošenje rješenja, sve stranke pozivaju se na očitovanje osobno i
javnim priopćenjem na način propisan člankom 171. stavkom 2. ovoga Zakona.
(2)
Prilikom očitovanja strankama se obvezno objašnjava svrha i pravne posljedice
komasacije, predočavaju svi dokumenti koji se nalaze u spisu predmeta, a
posebno parcelacijski elaborat, te ih se obvezno upozorava da će za zemljište,
koje je predmet komasacije, dobiti naknadu u novcu prema tržišnoj vrijednosti
ako ne zatraže dodjelu građevne čestice.
(3)
Ako je za utvrđivanje stvarnog stanja nekretnina glede njihova oblika, veličine
i izgrađenosti potrebno stručno znanje geodetske struke dokazi se izvode uz
pomoć osobe ovlaštene za obavljanje poslova državne izmjere i katastra
nekretnina prema posebnom zakonu.
Dodjeljivanje građevnih
i drugih čestica
Članak 159.
Građevne
i druge čestice formirane od zemljišta koje je predmet komasacije određene
detaljnim planom uređenja za građenje i uređenje građevina i uređaja komunalne
infrastrukture i čestice određene za građenje električne i telekomunikacijske
infrastrukture, te zdravstvenih, obrazovnih, upravnih i drugih javnih građevina
potrebnih za obavljanje poslova iz djelokruga jedinice lokalne samouprave i
tijela državne vlasti, te dijelovi zemljišta potrebni za formiranje građevnih
čestica na kojima su izgrađene ove građevine, uređaji i zgrade (u daljnjem
tekstu: čestice za javnu namjenu), dodjeljuju se u vlasništvo jedinice lokalne
samouprave.
Članak 160.
(1)
Građevne čestice formirane od zemljišta koje je predmet komasacije, a koje
detaljnim planom uređenja nisu određene za javnu namjenu, dodjeljuju se u
vlasništvo sudionicima komasacije koji su to zatražili prilikom očitovanja na
način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom.
(2)
Građevna čestica ne dodjeljuje se u vlasništvo sudioniku komasacije čije
zemljište koje je predmet komasacije, razmjerno umanjeno za površinu koja je
bila potrebna za formiranje građevnih čestica za javnu namjenu, ali ne više od
33 % površine tog zemljišta (u daljnjem tekstu: izdvojena površina), nema barem
površinu najmanje građevne čestice određene detaljnim planom uređenja.
(3)
Građevne čestice iz stavka 1. ovoga članka, dodjeljuju se tako da:
–
svaki sudionik komasacije, koji za to ispunjava uvjete i koji je to zatražio,
dobije u vlasništvo barem jednu građevnu česticu,
–
sudionik komasacije, koji za to ispunjava uvjete i koji je to zatražio, dobije
u vlasništvo građevnu česticu ili više njih koje po svojoj površini približno
odgovaraju površini njegovog zemljišta koje je predmet komasacije razmjerno
umanjenoj za izdvojenu površinu,
–
se sudioniku komasacije po mogućnosti dodjeli u vlasništvo građevna čestica na
položaju na kojemu je ranije imao pretežni dio zemljišta, što bliže tom
položaju ili na što sličnijem položaju,
–
se, koliko je to moguće, uzimaju u obzir međusobni dogovori sudionika
komasacije.
(4)
Razmjerno umanjenje za izdvojenu površinu za svakog sudionika komasacije i
iznos naknada u novcu koje se plaćaju u postupku komasacije utvrđuju se na
temelju elaborata kojeg izrađuje osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne
izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu.
Članak 161.
(1)
Ako nema dovoljno građevnih čestica za sve sudionike komasacije, koji su to
zatražili, prednost u dodjeljivanju u vlasništvo građevne čestice ima sudionik
komasacije čije zemljište, koje je predmet komasacije, ima veću površinu.
(2)
Građevne čestice koje preostanu nakon dodjele sudionicima komasacije u skladu s
člankom 160. stavkom 2. i 3. ovoga Zakona dodjeljuju se u vlasništvo jedinice
lokalne samouprave.
Članak 162.
(1)
Za dodjeljivanje u vlasništvo građevnih čestica, odnosno njihovih dijelova i
drugih čestica mjerodavno je stanje nekretnina pojedine stranke utvrđeno u
postupku komasacije.
(2)
Ako vlasnik i posjednik zemljišta koje je predmet komasacije nije ista osoba,
vlasniku će se priznati pravo vlasništva na građevnoj čestici, a posjednik
zemljišta će se uvesti u posjed građevne čestice.
Članak 163.
(1)
Prilikom dodjele u vlasništvo građevnih čestica suvlasnici zemljišta i osobe
koje zemljište imaju u zajedničkom vlasništvu (zajedničari) tretiraju se kao
jedan sudionik komasacije.
(2)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako za to postoje uvjeti te ako su s time
suglasni svi suvlasnici, odnosno zajedničari, svaki od njih ili njihove
pojedine skupine mogu se tretirati kao zasebni sudionici.
Naknada u novcu
Članak 164.
(1)
Za razliku između površine zemljišta koje je predmet komasacije, razmjerno
umanjenog za izdvojene površine i površine građevne čestice dobivene u
vlasništvo, sudioniku komasacije pripada naknada u novcu prema tržišnoj
vrijednosti komasiranog zemljišta.
(2)
Za razliku između površine građevne čestice dobivene u vlasništvo i zemljišta
koje je predmet komasacije, razmjerno umanjenog za izdvojene površine, sudionik
komasacije plaća naknadu u novcu prema tržišnoj vrijednosti komasiranog
zemljišta.
Članak 165.
Sudioniku
komasacije koji u postupku komasacije u vlasništvo ne dobiva građevnu česticu
za njegovo zemljište, koje je predmet komasacije, pripada naknada u novcu prema
tržišnoj vrijednosti komasiranog zemljišta, razmjerno
umanjenog za izdvojene površine.
Članak 166.
(1)
Naknadu u novcu koja prema ovom Zakonu pripada sudioniku komasacije ili drugoj
osobi plaća jedinica lokalne samouprave po konačnosti rješenja o komasaciji,
odnosno po pravomoćnosti odluke suda iz članka 172. stavka 2. ovoga Zakona.
(2)
Naknada u novcu koja prema ovom Zakonu pripada sudioniku komasacije umanjuje se
za iznos troškova komasacije koje snosi sudionik komasacije.
(3)
Naknada u novcu koju prema ovom Zakonu plaća stranka pripada jedinici lokalne
samouprave, a plaća se najkasnije do donošenja zaključka o uvođenju sudionika
komasacije u posjed dodijeljenih građevnih čestica.
Formiranje izgrađenih
građevnih čestica
Članak 167.
(1)
Vlasnicima izgrađenih čestica koje se promjenom oblika i površine mogu
uskladiti s detaljnim planom uređenja dodjeljuje se u vlasništvo dio zemljišta
potreban za njezino formiranje u skladu s tim planom.
(2)
Vlasnicima čestica na kojima su izgrađene građevine bez građevinske dozvole,
odnosno drugoga odgovarajućeg akta u skladu s detaljnim planom uređenja koje se
promjenom oblika i površine mogu uskladiti s tim planom dodjeljuje se u
vlasništvo dio zemljišta potreban za njezino formiranje u skladu s tim planom.
(3)
Vlasnik građevne čestice iz stavka 1. i 2. ovoga članka za dodijeljeni dio
zemljišta plaća naknadu, prema tržišnoj vrijednosti komasiranog
zemljišta.
Rješenje o komasaciji
Članak 168.
Rješenjem
o komasaciji odlučuje se o izvlaštenju građevina i trajnih nasada koji se
nalaze na zemljištu koje je predmet komasacije i drugim prethodnim pitanjima
značajnim za provedbu komasacije, dodjeljivanju građevnih i drugih čestica,
dodjeli zemljišta potrebnog za formiranje izgrađenih građevnih čestica,
naknadama koje se plaćaju prema ovom Zakonu, te o prelaganju
stvarnih prava i tereta na zemljištu koje je predmet komasacije, a čija svrha
nije prestala provedbom komasacije.
Članak 169.
Pravomoćnošću
rješenja o komasaciji prestaje vlasništvo i druga stvarna prava na zemljištu
koje je predmet komasacije te se stječe vlasništvo zemljišta i druga stvarna
prava na tom zemljištu prema tom rješenju, a zemljišta namijenjena detaljnim
planom uređenja općoj uporabi prema tom rješenju postaju javno dobro u općoj
uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.
Članak 170.
(1)
Stvarna prava i tereti (pravo doživotnog uživanja, pravo građenja, zabrana
raspolaganja nekretninom, hipoteka i sl.) na
zemljištu koje je predmet komasacije, a čija svrha nije prestala provedbom
komasacije predložit će se rješenjem o komasaciji na odgovarajuću građevnu
česticu istog vlasnika.
(2)
Nositelju stvarnog prava ili tereta na zemljištu koje je predmet komasacije
čija svrha nije prestala provedbom komasacije, a koje se ne može preložiti jer
vlasnik zemljišta umjesto građevne čestice dobiva naknadu u novcu ili iz drugog
razloga, pripada naknada u novcu prema tržišnoj vrijednosti tog prava.
(3)
Ako je svrha tereta na zemljištu iz stavka 2. ovoga članka osiguranje tražbine,
jedinica lokalne samouprave dužna je u svrhu osiguranja te tražbine položiti
odgovarajući iznos kod banke na poseban račun.
Članak 171.
(1)
Rješenje o komasaciji objavljuje se u dnevnom tisku te se izlaže trideset dana
na oglasnoj ploči županije odnosno velikog grada i mjesnih odbora, odnosno
gradskih četvrti na čijem se području provodi komasacija.
(2)
Nakon isteka roka za izlaganje rješenja o komasaciji, svakoj stranci i drugoj
osobi na koju se odnosi rješenje dostavlja se izvod iz rješenja o komasaciji
koji sadrži:
–
uvod rješenja,
–
dio izreke koji se odnosi na stranku,
–
obrazloženje s posebnim navođenjem zahtjeva i prigovora stranke i razlozima
zbog kojih nije uvažen neki od zahtjeva ili prigovora stranke i
–
pouku o pravnom lijeku.
Članak 172.
(1)
Protiv rješenja o komasaciji može se izjaviti žalba Državnom komasacijskom
povjerenstvu u roku od petnaest dana od dana dostave izvoda iz rješenja o
komasaciji.
(2)
Žalbom iz stavka 1. ovoga članka ne može se pobijati način utvrđivanja i visine
utvrđene tržišne vrijednosti nekretnine za koju se plaća ili dobiva naknada,
odnosno iznos ove naknade, ali nezadovoljna stranka, odnosno druga osoba može
po konačnosti rješenja o komasaciji zatražiti da sud u izvanparničnom postupku
utvrdi iznos tržišne vrijednosti komasirane
nekretnine te iznos naknade u skladu s ovim Zakonom.
(3)
U postupku iz stavka 2. ovoga članka, ovisno o utvrđenoj tržišnoj vrijednosti
nekretnine, sud će jedinici lokalne samouprave, odnosno nezadovoljnoj stranci
odrediti plaćanje razlike između utvrđene tržišne vrijednosti nekretnine i
dobivene, odnosno plaćene naknade na temelju rješenja o komasaciji s
pripadajućom kamatom od dana pravomoćnosti sudske odluke.
Članak 173.
(1)
Pravomoćno rješenje o komasaciji s parcelacijskim elaboratom i dokazima da su
plaćene naknade u novcu koje se plaćaju prema ovom Zakonu, dostavlja se
katastarskom uredu i zemljišnoknjižnom sudu, koji su to rješenje dužni hitno, a
najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka, provesti u katastarskom operatu, odnosno zemljišnoj knjizi.
(2)
Ured i sud iz stavka 1. ovoga članka dužni su u katastarskom operatu odnosno zemljišnoj knjizi provesti upise onako kako
je to određeno rješenjem bez obzira na ranije upise.
(3)
Na zemljištu osobe koja nije platila dužnu naknadu u novcu zemljišnoknjižni sud
upisat će po službenoj dužnosti hipoteku u dužnom iznosu za korist jedinice
lokalne samouprave.
Izvršenje rješenja o
komasaciji
Članak 174.
Rješenje
o komasaciji izvršava nadležno upravno tijelo županije, odnosno velikog grada.
Članak 175.
(1)
Zaključak o dozvoli izvršenja rješenja o komasaciji donosi se po pravomoćnosti
tog rješenja.
(2)
Granice građevnih i drugih čestica u izvršenju rješenja o komasaciji određuje i
obilježava osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra
nekretnina prema posebnom zakonu.
(3)
Sudionik komasacije koji nije platio naknadu koju je prema rješenju o
komasaciji dužan platiti neće se uvesti u posjed dodijeljenog zemljišta dok ne
plati naknadu.
Članak 176.
Ako
do uvođenja u posjed plodovi na zemljištu nisu ubrani tijelo koje izvršava
rješenje o komasaciji odredit će rok do kojega ih prijašnji vlasnik, odnosno
posjednik može ubrati.
III. GRADNJA
3.1. Sudionici u gradnji
Članak 177.
Sudionici
u gradnji jesu:
–
investitor,
–
projektant,
–
revident,
–
izvođač,
–
nadzorni inženjer.
Investitor
Članak 178.
(1)
Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.
(2)
Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor
građenja investitor mora povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za
obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije
drukčije određeno.
(3)
Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine ako ovim
Zakonom nije drukčije određeno.
(4)
Investitor je dužan povjeriti projektantu glavnog projekta projektantski nadzor
građenja građevine, ako je takav nadzor predviđen glavnim projektom.
(5)
Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti
drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja
prema posebnom zakonu.
(6)
Fizička osoba koja je investitor stambene i stambeno-poslovne zgrade čija
građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m ili jednostavne građevine za
svoje potrebe može jednom u pet godina sama projektirati i obavljati stručni
nadzor građenja ako je diplomirani inženjer odgovarajuće struke ili inženjer
odgovarajuće struke i ima položeni stručni ispit.
Projektant
Članak 179.
(1)
Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe
strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.
(2)
Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje ispunjavaju propisane uvjete,
a osobito da je projektirana građevina usklađena s lokacijskom dozvolom, da
ispunjava bitne zahtjeve za građevinu i da je usklađena s odredbama ovoga Zakona
i posebnim propisima.
(3)
Projektant ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.
Članak 180.
(1)
Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu
usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant.
(2)
Glavnog projektanta određuje investitor.
Izvođač
Članak 181.
(1)
Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini.
(2)
Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini može osoba koja ispunjava
uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom zakonu.
Članak 182.
Izvođač
je dužan graditi u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim
projektom, odnosno građevinskom dozvolom određenima ovim Zakonom i pri tome:
–
povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje
ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje
poslova,
–
radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu,
–
ugrađivati građevne proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom,
–
osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o
sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti
određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i od ovlaštenih
tijela izdane dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim
procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je
obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve
izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom,
posebnim propisom ili projektom,
–
propisno zbrinuti građevinski otpad nastao tijekom građenja na gradilištu,
–
sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine.
Članak 183.
(1)
Izvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu
odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno pojedine radove. Inženjer
gradilišta, odnosno voditelj radova odgovorni su za provedbu obveza iz članka
182. ovoga Zakona.
(2)
Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor određuje glavnog
izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje
glavnog inženjera gradilišta.
(3)
Glavni izvođač iz stavka 2. ovoga članka mora izvoditi najmanje polovicu radova
potrebnih za građenje te građevine.
(4)
Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost
radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz članka 182. ovoga Zakona te
ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje
radnika tijekom izvođenja radova.
(5)
Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od
izvođača, odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova.
(6)
Glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta i voditelj radova mogu biti
osobe koja ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu.
Nadzorni inženjer
Članak 184.
(1)
Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe
strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime
investitora stručni nadzor građenja ako za to ispunjava uvjete građenja prema
posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona.
(2)
Nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj
građevini.
Članak 185.
(1)
U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer dužan je:
–
nadzirati građenje tako da bude u skladu s rješenjem o uvjetima građenja,
potvrđenim glavnim projektom, odnosno građevinskom dozvolom, ovim Zakonom i
posebnim propisima,
–
utvrditi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i
namjene građevine izrađen u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, odnosno
lokacijskom dozvolom u slučaju građenja građevina iz članka 209. stavka 2. i 4.
ovoga Zakona,
–
utvrditi je li iskolčenje građevine obavila osoba
ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema
posebnom zakonu,
–
utvrditi ispunjava li izvođač uvjete za obavljanje djelatnosti građenja
propisane posebnim zakonom,
–
odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti,
odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine putem ovlaštene
osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz
članka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona za sve izvedene dijelove građevine
i za radove koji su u tijeku u slučajevima kada je ovim Zakonom, propisom
donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisom ili projektom
određena takva obveza,
–
bez odlaganja upoznati investitora sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima
koje uoči tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge
inspekcije o poduzetim mjerama,
–
sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine.
(2)
U provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, nadzorni
inženjer dužan je odrediti način na koji će se otkloniti nedostaci odnosno
nepravilnosti građenja građevine u slučaju ako:
–
izvođač ne osigura dokumentaciju iz članka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga
Zakona na propisani način,
–
dokumentacijom iz članka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona nije dokazana
sukladnost, odnosno kvaliteta sukladno zahtjevima ovoga Zakona, propisa
donesenih na temelju ovoga Zakona, posebnih propisa ili glavnog projekta,
–
izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ovoga
Zakona ne ispunjavaju uvjete propisane posebnim zakonom,
–
iskolčenje građevine nije obavila osoba ovlaštena za
obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu.
(3)
Način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti iz stavka 2. ovoga članka
upisuje se u građevinski dnevnik.
Članak 186.
(1)
Stručni nadzor građenja zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od
400 m i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti čija
građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m provodi se samo u odnosu na
ispunjavanje bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti te uštede
energije i toplinske zaštite.
(2)
Stručni nadzor građenja ne provodi se za jednostavne građevine određene
pravilnikom iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona.
Članak 187.
(1)
Na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega,
stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke.
(2)
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor ili osoba koju on odredi dužna
je imenovati glavnoga nadzornog inženjera.
(3)
Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost
stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.
(4)
Glavni nadzorni inženjer može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu
vrstu radova.
Revident
Članak 188.
(1)
Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu
projekata.
(2)
Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja ima pravo
na obavljanje poslova projektiranja u području kontrole projekta, koja je
diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju,
koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske
složenosti i koja je na drugi način unaprijedila tehničku struku u području
kontrole projekta.
(3)
Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata po prethodno pribavljenom mišljenju
povjerenstva, daje i oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar.
(4)
Detaljnije uvjete u odnosu na radno i stručno iskustvo za davanje, produženje
važenja i oduzimanje ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata, sredstava,
odnosno načina kojima se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta,
propisuje ministar pravilnikom.
(5)
Iznimno, detaljniji uvjeti iz stavka 4. ovoga članka za kontrolu bitnog
zahtjeva higijene, zdravlja i zaštite okoliša, u dijelu zaštite okoliša za
građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša prema posebnom zakonu, određeni su tim zakonom.
Članak 189.
(1)
Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je
izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti
ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.
(2)
Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za
koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga
Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, tehničkih
specifikacija i pravila struke glede kontroliranog svojstva.
(3)
Osim odredbe iz stavka 2. ovoga članka, na revidenta
se na odgovarajući način primjenjuju i odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona o
odgovornosti projektanta.
3.2. Projekti
Članak 190.
(1)
Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u
mjerilu 1: 200, glavni projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu
1: 50, a iznimno u drugom primjerenom mjerilu.
(2)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, izvedbeni projekt infrastrukturnih i
industrijskih građevina može se izraditi i u drugom mjerilu kojim se osigurava
dobra čitljivost projekta i odgovarajući prikaz smještaja građevine u prostoru.
(3)
Projekt ovisno o namjeni i razini razrade, mora sadržavati sve propisane
dijelove, te mora biti izrađen tako da građevina izgrađena u skladu s tim
projektom ispunjava bitne zahtjeve i uvjete iz članka 14. stavka 1. i članka
106. ovoga Zakona.
Idejni projekt
Članak 191.
(1)
Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja ili je
sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog
projekta je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju
osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-tehničko
rješenje) te smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj
geodetskoj podlozi.
(2)
Idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se
izdaje građevinska dozvola osim sadržaja iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o
složenosti i tehničkoj strukturi građevine, sadrži i idejno-tehničko-tehnološko
rješenje u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša te druge nacrte i
dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta.
(3)
Idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja
dužan je investitor, odnosno njegov pravni sljednik
trajno čuvati.
(4)
Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja mora
sadržavati podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim
propisima.
Glavni projekt
Članak 192.
(1)
Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko
rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i
drugih zahtjeva prema ovom Zakonu i posebnih propisa te tehničkih
specifikacija.
(2)
Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s
idejnim projektom.
(3)
U slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor
je dužan projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu
glavnog projekta odnosno građevinske dozvole dostaviti glavni projekt ili
njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s idejnim
projektom.
(4)
Mišljenje iz stavka 3. ovoga članka u slučaju neusklađenosti idejnog i glavnog
projekta, projektant idejnog projekta dužan je dostaviti i nadležnom upravnom
tijelu odnosno Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno
građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i
inženjera u graditeljstvu.
(5)
Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog
projekta dužan je investitor, odnosno njegov pravni sljednik
trajno čuvati.
Članak 193.
(1)
Glavni projekt ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži:
–
arhitektonski projekt,
–
građevinski projekt,
–
elektrotehnički projekt,
–
strojarski projekt,
–
troškovnik projektiranih radova.
(2)
Glavni projekt iz stavka 1. ovoga članka za građevine na koje se odnosi obveza
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnim propisima,
sadrži i tehničko tehnološko rješenje.
(3)
Ovisno o vrsti građevine glavni projekt sadrži i druge vrste projekata
(geodetski projekt, projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.).
(4)
Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati i podatke iz elaborata
koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe
građevine i uvjete za njezino održavanje.
(5)
Građevinski projekt iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i geotehnički
projekt za građevine za koje je potreban dokaz mehaničke otpornosti i
stabilnosti građevine u dijelu koji se odnosi na međusobno djelovanje građevine
na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlaštenog revidenta.
(6)
Elaborati iz stavka 4. ovoga članka moraju se izrađivati u skladu s ovim
Zakonom i posebnim propisima.
Članak 194.
U
glavnom projektu projektant može zahtijevati pregled radova u određenoj fazi
građenja. U tom slučaju investitor je dužan projektantu pravodobno omogućiti
pregled radova, a projektant potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u
građevinski dnevnik.
Članak 195.
Za
građevine, odnosno za određene vrste građevina, uvjete za građenje i održavanje
te potrebne projekte i sadržaj projekata određuje odnosno propisuje ministar
pravilnikom.
Članak 196.
(1)
Za predgotovljene dijelove građevine i opreme koji
imaju certifikat o sukladnosti ili za koje je na drugi propisani način dokazano
da su proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski
projekt), o čemu je Ministarstvo izdalo rješenje, nije potrebno to ponovno
dokazivati u glavnom projektu.
(2)
Tipski projekt može biti sastavni dio pojedinog projekta iz članka 190. stavka
1. ovoga Zakona.
Članak 197.
(1)
Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je u
smislu članka 179. stavka 2. ovoga Zakona za cijeli projekt.
(2)
Odredba stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje na glavnog
projektanta.
Izvedbeni projekt
Članak 198.
(1)
Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom.
Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.
(2)
Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina ako ovim Zakonom ili propisom
donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.
(3)
Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto)
površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih
djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavnih
građevina određenih pravilnikom iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona.
(4)
Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno
stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati
investitor, odnosno njegov pravni sljednik za sve
vrijeme dok građevina postoji.
Članak 199.
(1)
U slučaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta,
investitor je dužan projektantu glavnoga projekta prije početka građenja,
odnosno izvođenja određenih radova dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio
radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom.
(2)
Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka u slučaju neusklađenosti glavnog i
izvedbenog projekta, projektant glavnog projekta dužan je dostaviti i
Ministarstvu odnosno nadležnom tijelu državne uprave koje je izdalo građevinsku
dozvolu odnosno potvrdu glavnog projekta, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj
komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.
Opremanje i označavanje
projekta
Članak 200.
(1)
Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava
njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime
projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv
građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).
(2)
Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se na papiru, drugom odgovarajućem
materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektronički zapis, tako da je
onemogućena promjena njihova sadržaja osim u slučaju i na način propisan
pravilnikom iz članka 201. ovoga Zakona, kao i kojim je onemogućena zamjena
njihovih sastavnih dijelova.
Članak 201.
Obvezni
sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja,
označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih
osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima,
propisuje ministar pravilnikom.
Kontrola projekata
Članak 202.
(1)
Kontrola glavnog projekta, ovisno o obilježjima građevine, odnosno radova mora
se provesti s obzirom na:
–
mehaničku otpornost i stabilnost,
–
zaštitu od buke,
–
uštedu energije i toplinsku zaštitu,
–
higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, u dijelu zaštite okoliša prema posebnom
zakonu.
(2)
Revident je dužan nakon što obavi kontrolu projekta
sastaviti o tome pisano izvješće i ovjeriti dijelove projekta na propisani
način.
(3)
U izvješću o obavljenoj kontroli revident može
zahtijevati da:
–
prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog
projekta koji se odnosi na te radove,
–
obavi pregled radova u određenoj fazi građenja.
(4)
U slučaju iz stavka 3. ovoga članka investitor je dužan revidentu
pravodobno omogućiti provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta odnosno
pregled radova. Revident potvrđuje provedbu pregleda
radova upisom u građevinski dnevnik, a po pregledu izvedbenog projekta izrađuje
dodatak izvješća o kontroli projekta.
Članak 203.
Sadržaj,
način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliranog
projekta od strane revidenta, način izračuna naknade
za obavljenu kontrolu, te popis građevina, odnosno radova za koje je obvezatna
kontrola projekta i način verifikacije podataka značajnih za kontrolu tih
građevina, odnosno radova propisuje ministar pravilnikom.
Utvrđivanje usklađenosti
(nostrifikacija) projekta
Članak 204.
(1)
Utvrđivanje usklađenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog
projekta izrađenog prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima
struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se provesti neovisno o
obilježjima građevine.
(2)
Idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi
moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije osim u slučaju
propisanom pravilnikom iz članka 206. ovoga Zakona. Uz prijevod na hrvatski
jezik, idejni, glavni i izvedbeni projekt može zadržati izvorni tekst na
stranom jeziku.
(3)
Obveza nostrifikacije projekta ne odnosi se na projekte koji su izrađeni prema
propisima zemalja članica Europske unije u dijelu u kojem su ti propisi
usklađeni s hrvatskim propisima.
(4)
Neovisno o odredbi stavka 3. ovoga članka, projekt mora biti preveden na
hrvatski jezik.
(5)
Popis usklađenih propisa iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje ministar. Popis se
objavljuje u »Narodnim novinama«.
Članak 205.
(1)
Nostrifikaciju projekta provodi ovlaštena pravna osoba registrirana za poslove
projektiranja.
(2)
Pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju koja obavi nostrifikaciju dužna je o
tome na propisani način sastaviti pisano izvješće, ovjeriti projekt i izdati
potvrdu.
(3)
U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani ovim
Zakonom, pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju može izraditi te dijelove
projekta.
(4)
Ovlaštenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva,
daje i oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar.
Članak 206.
Postupak
nostrifikacije, sadržaj pisanog izvješća i potvrde, slučajeve u kojima dijelovi
projekta ne moraju biti prevedeni, način i značenje ovjere projekta od strane
odgovornih osoba, način izračuna naknade za nostrifikaciju, uvjete glede broja,
radnog i stručnog iskustva zaposlenika za davanje, produženje važenja i
oduzimanje ovlaštenja pravnoj osobi za nostrifikaciju te sredstva, odnosno
način kojim se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta propisuje
ministar pravilnikom.
Članak 207.
Odredbe
posebnog zakona koje uređuju odgovornost osobe registrirane za projektiranje na
odgovarajući se način primjenjuju na pravnu osobu ovlaštenu za nostrifikaciju.
Odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona koje uređuju odgovornost projektanta na
odgovarajući se način primjenjuju na ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog
inženjera koji je sudjelovao u nostrifikaciji projekta.
Usklađivanje idejnog i
glavnog projekta s posebnim propisima
Članak 208.
(1)
Idejni, odnosno glavni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja
o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta, odnosno građevinske dozvole,
mora biti usklađen s prostornim planom, odnosno lokacijskom dozvolom te s
odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te posebnih
propisa za što je odgovoran projektant.
(2)
Nadležno upravno tijelo, ovisno o vrsti građevine, u postupku izdavanja
rješenja o uvjetima građenja pribavlja od tijela i/ili osoba određenih posebnim
propisima uvjete, suglasnosti ili mišljenja (u daljnjem tekstu: potvrde) o
usklađenosti idejnog projekta s posebnim propisima.
(3)
Ministarstvo, ovisno o vrsti građevine i na način propisan ovim Zakonom, u
postupku izdavanja građevinske dozvole pribavlja potvrde tijela i/ili osoba iz
stavka 2. ovoga članka o usklađenosti glavnog projekta s posebnim propisima.
3.3. Građenje građevina
Članak 209.
(1)
Građenju zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade
za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto)
površina nije veća od 600 m, može se pristupiti na temelju pravomoćnog rješenja
o uvjetima građenja.
(2)
Građenju građevina iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona može se pristupiti na
temelju pravomoćne građevinske dozvole.
(3)
Rješenje o uvjetima građenja i građevinska dozvola su upravni akti.
(4)
Građenju ostalih građevina može se pristupiti na temelju potvrđenoga glavnog
projekta.
(5)
Jednostavne građevine i radove čijem se građenju, odnosno izvođenju može
pristupiti bez akta kojim se odobrava građenje određuje ministar pravilnikom.
(6)
U građenju građevina i izvođenju radova iz stavka 5. ovoga članka investitor i
izvođač dužni su se pridržavati svih propisa i pravila struke koji se odnose na
njihovo građenje.
Članak 210.
(1)
Investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju
konačnog rješenja o uvjetima građenja i građevinske dozvole.
(2)
Ako rješenje o uvjetima građenja i građevinska dozvola nisu pravomoćni, jer je
stranka pokrenula upravni spor, a investitor se zbog toga odluči s građenjem
pričekati pravomoćnost rješenja o uvjetima građenja, tada investitor od takve
stranke ima pravo tražiti naknadu obične štete i izmakle koristi, ako se utvrdi
da je ta stranka zlorabila svoje pravo pokretanja upravnog spora.
(3)
Upravni spor iz stavka 2. ovoga članka Upravni sud Republike Hrvatske dužan je
riješiti u roku od godine dana.
(4)
Investitor je dužan prekinuti građenje građevine nakon donošenja zaključka
kojim se dopušta obnova postupka izdavanja rješenja o uvjetima građenja odnosno
obnova izdavanja građevinske dozvole kojom je dopušteno građenje te građevine.
(5)
Zaključkom iz stavka 4. ovoga članka investitor se ujedno upozorava da je dužan
prekinuti građenje građevine.
Članak 211.
(1)
Rješenje o uvjetima građenja izdaje se za građenje cijele građevine.
(2)
Građevinska dozvola i potvrda glavnog projekta izdaje se za građenje jedne ili
više cjelovitih građevina određenih lokacijskom dozvolom za složenu građevinu.
(3)
Ako je prije građenja građevine potrebno ukloniti prethodno izgrađenu građevinu
ili njezin dio, uklanjanje te građevine određuje se rješenjem o uvjetima
građenja, te potvrdom glavnog projekta, odnosno građevinskom dozvolom na
temelju lokacijske dozvole.
(4)
Građenju građevine iz stavka 3. ovoga članka ne smije se pristupiti ako se
prije toga ne ukloni prethodno izgrađena građevina ili njezin dio čije je
uklanjanje određeno.
(5)
Odredbe ovoga Zakona koje uređuju izdavanje dozvole za uklanjanje građevine na
odgovarajući se način primjenjuju na zahtjev i izdavanje akta iz stavka 3.
ovoga članka.
Članak 212.
(1)
Nadležno upravno tijelo županije izdaje rješenje o uvjetima građenja i potvrdu
glavnog projekta za građevine izvan područja velikog grada, te za građevine na
području dviju ili više jedinica lokalne samouprave, a nadležno upravno tijelo
Grada Zagreba odnosno velikog grada za građevine na svojem području.
(2)
Ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu za građevine iz članka 105. stavka 2.
ovoga Zakona.
(3)
Protiv rješenja o uvjetima građenja koje je izdalo nadležno upravno tijelo može
se izjaviti žalba Ministarstvu.
(4)
Protiv građevinske dozvole koju je izdalo Ministarstvo nije dopuštena žalba,
ali se može pokrenuti upravni spor.
3.3.1. Rješenje o
uvjetima građenja
Članak 213.
(1)
Zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja u pisanom obliku podnosi
investitor.
(2)
Zahtjevu za izdavanje rješenja o uvjetima građenja investitor prilaže:
–
tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj
posebnoj geodetskoj podlozi,
–
posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za
građevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna
cjelina ili je građevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro,
–
pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt
izrađen prema stranim propisima,
–
dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna
čestica, odnosno na postojećoj građevini.
Članak 214.
Dokazom
da investitor ima pravo graditi u smislu ovoga Zakona smatra se osobito:
–
izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili
nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se
namjerava graditi,
–
ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao
pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti,
–
ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko
građenje ili rekonstrukcija,
–
ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja,
–
pisana suglasnost vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije te
građevine ako posebnim zakonom nije drukčije određeno,
–
pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana
dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.
Članak 215.
(1)
U postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja utvrđuje se:
–
da je idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom,
–
da je idejni projekt izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa
donesenih na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa,
–
da je građevna čestica uređena u smislu članka 125. stavka 2., odnosno članka
126. stavka 1. ovoga Zakona,
–
mjesto i način priključenja na prometnu, komunalnu infrastrukturu i drugu
infrastrukturu,
–
da su zahtjevu za izdavanje rješenja priloženi dokumenti iz članka 213. ovoga
Zakona.
(2)
U svrhu utvrđivanja činjenica iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, nadležno
upravno tijelo dužno je prije izdavanja rješenja o uvjetima građenja provesti
očevid na građevnoj čestici.
(3)
Nadležno upravno tijelo poziva najkasnije u roku od osam dana od dana primitka
urednog zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetima građenja iz članka 213. ovoga
Zakona, tijela i/ili osobe određene posebnim propisima na uvid u idejni projekt
radi pribavljanja posebnih uvjeta i potvrda prema posebnim propisima. Uvidu u
idejni projekt obvezno prisustvuje podnositelj zahtjeva i projektant. Na
postupak izdavanja rješenja o uvjetima građenja na odgovarajući način se
primjenjuju odredbe članka 109. ovoga Zakona.
(4)
Idejni projekt je prilog i sastavni dio rješenja o uvjetima građenja, što na
projektu mora biti naznačeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom nadležnog
upravnog tijela koje izdaje rješenje.
Članak 216.
(1)
Prije izdavanja rješenja o uvjetima građenja, nadležno upravno tijelo dužno je
stranci pružiti mogućnost uvida u idejni projekt radi izjašnjenja (u daljnjem
tekstu: uvid).
(2)
Stranka u smislu stavka 1. ovoga članka je investitor, vlasnik nekretnine za
koju se izdaje rješenje o uvjetima građenja i nositelj drugih stvarnih prava na
toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja
neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje rješenje te javna ustanova
za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica lokalne
samouprave na čijem se području nalazi nekretnina.
Članak 217.
(1)
Ako u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja sudjeluje više od deset
stranaka koje su vlasnici ili nositelji drugih stvarnih prava na istoj
nekretnini, a koje nemaju zajedničkog predstavnika ili punomoćnika, nadležno
upravno tijelo može zaključkom putem jedne od stranaka, narediti da u roku od deset
dana odrede tko će ih predstavljati ili da postave zajedničkog punomoćnika. Ako
stranke ne postupe po zaključku, zajedničkog predstavnika odredit će nadležno
upravno tijelo.
(2)
Ako se rješenje o uvjetima građenja izdaje za građevinu koja neposredno graniči
s više od deset nekretnina nadležno upravno tijelo može pozvati stranke radi
uvida i putem javnog poziva, koji se objavljuje u dnevnom tisku i/ili na
lokalno uobičajeni način javnog priopćavanja, te na oglasnoj ploči, a nadležno
upravno tijelo poziv izlaže i na građevnoj čestici ili građevini na koju se
odnosi zahvat u prostoru.
(3)
Javni poziv iz stavka 2. ovoga članka:
–
obvezno sadrži naziv nadležnog upravnog tijela, ime, odnosno tvrtku
investitora, naziv, vrstu i lokaciju građevine, mjesto i vrijeme na kojemu
stranka može izvršiti uvid i dati izjašnjenje te obavijest da se pozivu ne mora
odazvati osobno već putem svojeg opunomoćenika i da se rješenje o uvjetima
građenja može izdati iako se stranka ne odazove pozivu.
–
izlaže se, odnosno objavljuje, najmanje osam dana prije dana koji je u pozivu
određen za izvršenje uvida,
–
izlaže se na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, odnosno
građevini na vidljivom i dostupnom mjestu te na način da bude zaštićen od
vremenskih prilika, o čemu službenik nadležnog upravnog tijela u spisu predmeta
sastavlja službenu zabilješku,
–
smatra se dostavljen danom objave u dnevnom tisku i/ili na drugi lokalno
uobičajeni način javnog priopćavanja, čime je ispunjena dužnost nadležnoga
upravnog tijela iz članka 216. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 218.
(1)
Osoba koja se odazove pozivu nadležnoga upravnog tijela za uvid dužna je
dokazati da ima svojstvo stranke.
(2)
Stranci koja se odazvala pozivu za uvid nadležno upravno tijelo može na njezin
zahtjev odrediti rok od najviše osam dana u kojemu se stranka dužna izjasniti o
idejnom projektu.
(3)
Ako se stranka ne izjasni o idejnom projektu u roku iz stavka 2. ovoga članka,
smatra se da je stranci pružena mogućnost uvida.
(4)
Ako se stranka ne može odazvati pozivu za uvid iz opravdanih razloga, uvid se
može izvršiti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana
određenog pozivom za uvid, u kojem je slučaju stranka dužna dokazati
opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvati pozivu.
(5)
Osobi koja ne dokaže svojstvo stranke nadležno upravno tijelo uskratit će
mogućnost uvida o čemu će donijeti zaključak.
Članak 219.
Ako
su ispunjeni propisani uvjeti ovim Zakonom i ako je investitor dostavio dokaz o
uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu te građevinskoj pristojbi prema
posebnom zakonu, nadležno upravno tijelo dužno je izdati rješenje o uvjetima
građenja u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva.
Članak 220.
(1)
Ako nadležno upravno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za
izdavanje rješenja o uvjetima građenja, zaključkom će, najkasnije trideset dana
od zaprimanja zahtjeva, odrediti investitoru primjereni rok za ispunjenje tih
uvjeta, koji ne može biti dulji od trideset dana.
(2)
Nadležno upravno tijelo odbit će zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima
građenja ako investitor ne ispuni propisane uvjete u roku određenom zaključkom
iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 221.
(1)
Rješenje o uvjetima građenja odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za njegovo
izdavanje dostavlja se:
–
investitoru s idejnim projektom,
–
stranci koja se odazvala pozivu nadležnoga upravnog tijela za uvid bez idejnog
projekta,
–
stranci koja se nije odazvala pozivu tijela za uvid izlaganjem na oglasnoj
ploči nadležnoga upravnog tijela u trajanju od osam dana,
–
građevinskoj inspekciji bez idejnog projekta.
(2)
U slučaju dostave iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, prvi dan roka za
izjavljivanje žalbe je prvi dan izlaganja rješenja na oglasnoj ploči.
(3)
Osoba koje se nije odazvala pozivu za uvid ne može zbog toga tražiti obnovu
postupka.
Članak 222.
(1)
Rješenje o uvjetima građenja prestaje važiti ako investitor ne pristupi
građenju u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti rješenja.
(2)
Važenje rješenja o uvjetima građenja produžuje se na zahtjev investitora jednom
za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s
odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdano rješenje.
(3)
Nadležno upravno tijelo dužno je čuvati idejni projekt i rješenje o uvjetima
građenja.
3.3.2. Potvrda glavnog
projekta
Članak 223.
(1)
Zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta u pisanom obliku podnosi
investitor.
(2)
Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta investitor prilaže:
–
tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske
dozvole,
–
pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola projekta potrebna,
–
pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji, ako je glavni projekt izrađen prema
stranim propisima,
–
elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima, te tehnološke, prometne i
druge elaborate, ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog
projekta,
–
parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i
katastar nekretnina i uz potvrdu nadležnog upravnog tijela koje je izdalo
lokacijsku dozvolu, o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu
nove građevne čestice,
–
dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici, odnosno u obuhvatu zahvata na
kojem namjerava graditi, odnosno na postojećoj građevini.
(3)
Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se graditi građevina za čije
građenje se izdaje potvrda glavnog projekta, potrebna privremena građevina, uz
zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilažu se tri primjerka glavnog projekta za
tu građevinu i drugi odgovarajući prilozi iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 224.
(1)
Dokazom da investitor ima pravo graditi iz članka 223. stavka 2. podstavka 6.
ovoga Zakona smatra se dokaz iz članka 214. ovoga Zakona.
(2)
Dokazom da investitor ima pravo graditi za nerazvrstane ceste, plinovode,
vodovode, odvodnju i niskonaponske električne vodove smatra se i odluka Vlade o
utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom je
određen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena
potvrda glavnog projekta.
Članak 225.
(1)
U postupku izdavanja potvrde glavnog projekta utvrđuje se:
–
da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom,
–
da je glavni projekt izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa
donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa,
–
da je građevna čestica uređena u smislu članka 125. stavka 2., odnosno članka
126. stavka 1. ovoga Zakona,
–
da su zahtjevu za izdavanje potvrde priloženi dokumenti iz članka 223. ovoga
Zakona.
(2)
Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se graditi građevina za čiji se
glavni projekt izdaje potvrda, potrebna privremena građevina, u postupku
izdavanja potvrde glavnog projekta utvrdit će se da je glavni projekt za tu
građevinu izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na
temelju ovoga Zakona i drugih propisa.
Članak 226.
(1)
Ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom i ako je investitor dostavio
dokaz o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu te građevinskoj pristojbi prema
posebnom zakonu, nadležno upravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog
projekta u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva.
(2)
Ako nadležno upravno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za
izdavanje potvrde glavnog projekta, zaključkom će najkasnije trideset dana od
zaprimanja zahtjeva, investitoru odrediti primjereni rok za ispunjenje tih
uvjeta, koji ne može biti dulji od trideset dana.
(3)
Nadležno upravno tijelo odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje potvrde glavnog
projekta ako investitor ne ispuni propisane uvjete u roku određenom zaključkom
iz stavka 2. ovoga članka.
(4)
Protiv rješenja iz članka 3. ovoga članka koje je izdalo nadležno upravno
tijelo može se izjaviti žalba Ministarstvu.
(5)
Potvrda glavnog projekta nije upravni akt.
(6)
Potvrda glavnog projekta odnosno rješenje o odbijanju izdavanja potvrde glavnog
projekta dostavlja se investitoru i građevinskoj inspekciji.
Članak 227.
(1)
Potvrda glavnog projekta prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u
roku od dvije godine od dana izdavanja te potvrde.
(2)
Važenje potvrde glavnog projekta produžuje se na zahtjev investitora jednom za
još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama
ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana potvrda.
(3)
Nadležno upravno tijelo dužno je trajno čuvati glavni projekt i potvrdu glavnog
projekta.
3.3.3. Građevinska
dozvola
Članak 228.
(1)
Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole u pisanom obliku podnosi investitor.
(2)
Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor prilaže:
–
tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske
dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole,
–
pisano izvješće o kontroli glavnog projekta,
–
pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji, ako je projekt izrađen prema
stranim propisima,
–
elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke, prometne i
druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog
projekta,
–
parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i
katastar nekretnina i uz potvrdu Ministarstva koje je izdalo lokacijsku
dozvolu, o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove
građevne čestice,
–
dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici, unutar obuhvata zahvata u
prostoru, odnosno na postojećoj građevini.
(3)
Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se graditi građevina za čije
građenje se izdaje građevinska dozvola, potrebna privremena građevina, uz
zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilažu se tri primjerka glavnog projekta za
tu građevinu i drugi odgovarajući prilozi iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 229.
(1)
Dokazom da investitor ima pravo graditi iz članka 228. stavka 2. podstavka 6.
ovoga Zakona smatra se dokaz iz članka 214. ovoga Zakona.
(2)
Dokazom da investitor ima pravo graditi smatra se i odluka Vlade o utvrđivanju
interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom je određen
interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena
građevinska dozvola.
Članak 230.
Stranka
u postupku izdavanja građevinske dozvole je investitor.
Članak 231.
(1)
Ministarstvo poziva najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka urednog
zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole iz članka 228. ovoga Zakona, tijela
i/ili osobe određene posebnim propisima, koja su sudjelovala u izdavanju
lokacijske dozvole za tu građevinu radi pribavljanja potvrda iz članka 208.
stavka 3. ovoga Zakona o usklađenosti glavnog projekta s posebnim propisima.
Uvidu u glavni projekt obvezno prisustvuje radi davanja objašnjenja investitor
i projektant.
(2)
Ministarstvo poziva radi pribavljanja potvrda iz stavka 1. ovoga članka i druga
tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima, osobito ako je
građevina od utjecaja na obranu Države i sigurnost državne granice.
(3)
Potvrda iz stavka 1. ovoga članka smatra se izdanom ako se tijelo i/ili osoba
iz stavka 1. i 2. ovoga članka prilikom uvida u glavni projekt očituje usmeno
ili naknadno pisanim putem u propisanom roku da je glavni projekt izrađen u
skladu s posebnim propisima.
(4)
Ako tijelo i/ili osoba određeni posebnim propisima prilikom uvida u glavni
projekt ili naknadno u roku od najviše petnaest dana od dana uvida u glavni
projekt, utvrdi da glavni projekt nije usklađen s odredbama posebnih propisa,
Ministarstvo će zaključkom investitoru odrediti primjereni rok za njegovo
usklađenje. Ako investitor ne postupi po tom zaključku, Ministarstvo će odbiti
zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.
(5)
Ako investitor postupi po zaključku iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo će
ponovno postupiti u smislu stavka 1. ovoga članka. Ako se tijelo i/ili osoba
određeni posebnim propisima odazove ponovnom pozivu za uvid u glavni projekt i
tom prilikom utvrdi da glavni projekt ponovno nije usklađen s odredbama
posebnih propisa, dužno je o tome donijeti rješenje te ga u roku od najduže
petnaest dana od dana uvida u glavni projekt dostaviti investitoru i
Ministarstvu.
(6)
Potvrda iz stavka 1. ovoga članka smatra se izdana, odnosno da je glavni
projekt usklađen s odredbama posebnih propisa i u slučaju ako se tijelo i/ili
osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne odazove pozivu za uvid u glavni projekt
ili se prilikom uvida u glavni projekt, odnosno u naknadno određenom roku ne
očituje ili ako u propisanom roku Ministarstvu ne dostavi rješenje iz stavka 5.
ovoga članka.
(7)
Na rješenje tijela ili osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka investitor ima
pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora, o čemu nadležno tijelo
državne uprave, odnosno Upravni sud Republike Hrvatske rješava u hitnom
postupku. Ministarstvo će prekinuti postupak za izdavanje građevinske dozvole
dok nadležno tijelo državne uprave, odnosno sud ne riješi o žalbi, odnosno
upravnom sporu investitora.
Članak 232.
(1)
U postupku izdavanja građevinske dozvole utvrđuje se:
–
da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom,
–
da je glavni projekt izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih
na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa,
–
da je građevna čestica ili područje obuhvata uređeno u smislu članka 125.
stavka 2., odnosno članka 126. stavka 1. ovoga Zakona,
–
da su pribavljene potvrde tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima iz
članka 208. stavka 3. ovoga Zakona,
–
da su zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole priloženi dokumenti iz članka
228. stavka 2. ovoga Zakona.
(2)
Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se graditi građevina za koju se
izdaje građevinska dozvola, potrebna privremena građevina, u postupku izdavanja
građevinske dozvole, utvrdit će se da je glavni projekt za tu građevinu izrađen
u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i
drugih propisa.
(3)
Ako su ispunjeni propisani uvjeti ovim Zakonom i ako je investitor dostavio
dokaz o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu te građevinskoj pristojbi prema
posebnom zakonu, Ministarstvo je dužno izdati građevinsku dozvolu u roku od
šezdeset dana od dana primitka urednog zahtjeva.
(4)
Ako Ministarstvo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje
građevinske dozvole, zaključkom će investitoru odrediti primjereni rok za
ispunjenje tih uvjeta, koji ne može biti dulji od trideset dana.
(5)
Ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole ako investitor
ne ispuni propisane uvjete u roku određenom zaključkom iz stavka 3. ovoga
članka.
(6)
Građevinska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju izdavanja građevinske dozvole
dostavlja se investitoru s glavnim projektom i građevinskoj inspekciji bez
glavnog projekta.
(7)
Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku
od dvije godine od pravomoćnosti te dozvole.
(8)
Važenje građevinske dozvole produžuje se na zahtjev investitora jednom za još
dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga
Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana građevinska dozvola.
(9) Ministarstvo je dužno trajno čuvati glavni projekt i građevinsku dozvolu.
3.3.4. Izmjene tijekom
građenja
Građevina za koju se
izdaje rješenje o uvjetima građenja
Članak 233.
(1)
Investitor je dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu rješenja o uvjetima građenja
ako tijekom građenja namjerava učiniti izmjene glavnog projekta zgrade kojima se
mijenja usklađenost s idejnim projektom, odnosno prostornim planom u skladu s
kojim je izrađen.
(2)
Izmjene tijekom građenja zgrade iz stavka 1. ovoga članka kojima se utječe na
ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za građevinu, a kojim se ne mijenja
njezina usklađenost s idejnim projektom, investitor može učiniti na temelju
izmijenjenog i/ili dopunjenog glavnog projekta.
Građevina za koju se
izdaje potvrda glavnog projekta
Članak 234.
(1)
Investitor je dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu potvrde glavnog projekta ako
tijekom građenja namjerava na građevini za koju se izdaje potvrda učiniti
izmjene kojima se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim
uvjetima.
(2)
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, investitor je dužan prethodno ishoditi
izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole.
(3)
Izmjene tijekom građenja građevina iz stavka 1. ovoga članka kojima se utječe
na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za građevinu, a kojima se ne mijenja
usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima investitor može učiniti
na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta kojeg je potvrdilo nadležno
upravno tijelo.
Građevina za koju se
izdaje građevinska dozvola
Članak 235.
(1)
Investitor je dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ako
tijekom građenja namjerava na građevini učiniti izmjene kojima se mijenja
usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima i/ili kojima se utječe
na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za građevinu.
(2)
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka u kojem se mijenja usklađenost građevine s
utvrđenim lokacijskim uvjetima, investitor je dužan prethodno ishoditi izmjenu
i/ili dopunu lokacijske dozvole.
Članak 236.
Na
zahtjev i postupak izmjene i/ili dopune rješenja o uvjetima građenja iz članka
233. ili potvrde glavnog projekta iz članka 234. ili građevinske dozvole iz
članka 235. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga
Zakona koje se odnose na podnošenje zahtjeva i postupak izdavanja tih akata.
Promjena investitora
Članak 237.
(1)
Ako se tijekom građenja promijeni investitor, u roku od trideset dana od dana
nastale promjene novi investitor je dužan od Ministarstva odnosno nadležnog
upravnog tijela zatražiti izmjenu rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog
projekta i građevinske dozvole u vezi s promjenom imena odnosno tvrtke
investitora. Novi investitor zahtjevu prilaže dokaz da ima pravo graditi na
određenoj nekretnini, odnosno da je vlasnik građevine za čije je građenje izdan
taj akt.
(2)
Izmjena akta iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se prijašnjem i novom
investitoru te građevinskoj inspekciji.
3.4. Posebni slučajevi
građenja
Građenje u slučaju
neposredne opasnosti
Članak 238.
(1)
U slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda ili
ratnih i drugih razaranja, zbog opasnosti od tih događaja, za vrijeme i odmah
nakon njihova prestanka, bez rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog
projekta odnosno građevinske dozvole mogu se graditi građevine, koje služe
sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica.
(2)
Građevina iz stavka 1. ovoga članka može se graditi na temelju odluke, koju
donosi Vlada po prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova ili Ministarstva
obrane.
(3)
Građevina iz stavka 1. ovoga članka mora se u roku od godine dana od prestanka
djelovanja događaja ukloniti na temelju projekta uklanjanja takve građevine.
(4)
U slučaju trajnog zadržavanja građevine iz stavka 1. ovoga članka mora se
ishoditi odgovarajući akt iz stavka 1. ovoga članka u roku od dvije godine od
prestanka djelovanja događaja.
Obnavljanje oštećenih
građevina
Članak 239.
U
slučaju oštećenja građevine djelovanjem događaja iz članka 238. stavka 1. ovoga
Zakona, građevina se može neovisno o stupnju oštećenja vratiti u prvobitno
stanje bez rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta odnosno
građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju koje je izgrađena, odnosno
projektom postojećeg stanja građevine. U slučaju kada se radi o građevini
upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske potrebno je ishoditi
dopuštenje prema posebnom zakonu.
3.5. Ostali posebni
slučajevi
Članak 240.
Ako
je na građevnoj čestici izgrađena građevina bez rješenja o uvjetima građenja
odnosno potvrde glavnog projekta, investitor odnosno vlasnik je dužan prije
izdavanja rješenja o izvedenom stanju odnosno potvrde izvedenog stanja za tu
građevinu, osim upravne pristojbe određene za izdavanje tih akata, platiti i
posebnu upravnu pristojbu u iznosu određenom posebnim propisom.
Rješenje o izvedenom
stanju
Članak 241.
(1)
Za zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgradu za
obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto)
površina nije veća od 600 m2 izgrađenu bez rješenja o uvjetima građenja izdaje se
rješenje o izvedenom stanju.
(2)
Zgrada iz stavka 1. ovoga članka smatra se izgrađenom ako su joj dovršeni
najmanje jedna etaža i krov te ako su dovršeni dijelovi prikladni za uporabu.
Članak 242.
(1)
Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju u pisanom obliku podnosi
investitor odnosno vlasnik zgrade.
(2)
Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju investitor, odnosno vlasnik
prilaže:
–
tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja,
–
dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti u
vrijeme građenja građevine, izrađenima po osobama ovlaštenim za projektiranje,
–
dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna
čestica.
Članak 243.
(1)
U postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju utvrđuje se:
–
da je izvedeno stanje zgrade u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se
izdaje rješenje o izvedenom stanju,
–
da arhitektonski snimak izvedenog stanja sadrži tlocrte, presjeke, poglede i
druge nacrte koji se podudaraju s izvedenim stanjem zgrade,
–
da je dokazano da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i
stabilnosti,
–
da je građevna čestica uređena u smislu članka 125. stavka 2. odnosno članka
126. stavka 1. ovoga Zakona,
–
da su zahtjevu za izdavanje rješenja priloženi dokumenti iz članka 242. stavka
2. ovoga Zakona.
(2)
Ako su ispunjeni propisani uvjeti ovim Zakonom i ako je investitor odnosno
vlasnik zgrade dostavio dokaze o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu,
građevinskoj pristojbi i posebnoj upravnoj pristojbi prema posebnim propisima,
nadležno tijelo je dužno izdati rješenje o izvedenom stanju u postupku u kojem
se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 214. do 221. i članka 222.
stavka 3. ovoga Zakona.
Potvrda izvedenog stanja
Članak 244.
(1)
Za građevinu za koju se prema ovom Zakonu izdaje potvrda glavnog projekta i
koja je izgrađena bez te potvrde, izdaje se potvrda izvedenog stanja.
(2)
Građevina iz stavka 1. ovoga članka smatra se izgrađenom ako su joj dovršeni
dijelovi bitni za ostvarivanje njezine namjene u mjeri prikladnoj za uporabu te
građevine.
Članak 245.
(1)
Zahtjev za izdavanja potvrde izvedenog stanja u pisanom obliku podnosi
investitor odnosno vlasnik građevine.
(2)
Zahtjevu za izdavanje potvrde izvedenog stanja investitor odnosno vlasnik
prilaže:
–
konačnu lokacijsku dozvolu,
–
tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja s dokazima o ispunjavanju
bitnih zahtjeva za građevinu, izrađenima po osobama ovlaštenim za
projektiranje,
–
pisano izvješće o kontroli dokaza ispunjavanja bitnih zahtjeva ako je kontrola
potrebna,
–
elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima, te tehnološke, prometne i
druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu snimka
izvedenog stanja,
–
dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici.
Članak 246.
(1)
U postupku izdavanja potvrde izvedenog stanja utvrđuje se:
–
da je izvedeno stanje građevine u skladu s lokacijskom dozvolom,
–
da arhitektonski snimak izvedenog stanja sadrži tlocrte, presjeke, poglede i/ili
druge nacrte koji se podudaraju s izvedenim stanjem građevine,
–
da je dokazano da građevina ispunjava bitne zahtjeve,
–
da je građevna čestica uređena u smislu članka 125. stavka 2., odnosno članka
126. stavka 1. ovoga Zakona,
–
da su zahtjevu za izdavanje potvrde priloženi dokumenti iz članka 245. stavka
2. ovoga Zakona.
(2)
Ako su ispunjeni propisani uvjeti ovim Zakonom i ako je investitor odnosno
vlasnik zgrade dostavio dokaze o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu,
građevinskoj pristojbi i posebnoj upravnoj pristojbi prema posebnim propisima,
nadležno tijelo je dužno izdati potvrdu izvedenog stanja u postupku u kojem se
na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 224. do 226. i članka 227.
stavka 3. ovoga Zakona.
Članak 247.
(1)
Ako se u slučaju iz članka 240. ovoga Zakona utvrdi da izvedeno stanje
građevine nije u skladu s arhitektonskim snimkom izvedenog stanja nadležno
upravno tijelo će odbiti zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju
odnosno potvrde izvedenog stanja bez prethodnog donošenja zaključka iz članka
220. stavka 1., odnosno članka 226. stavka 2. ovoga Zakona.
(2)
U svrhu utvrđivanja činjenica iz stavka 1. ovoga članka, nadležno upravno
tijelo je dužno provesti očevid na građevnoj čestici.
Članak 248.
Za
rekonstrukciju građevine iz članka 240. stavka 1. ovoga Zakona, za koju je
izdano rješenje o izvedenom stanju odnosno potvrda izvedenog stanja, potrebno
je ishoditi rješenje o uvjetima građenja odnosno potvrdu glavnog projekta za
cjelokupnu građevinu.
3.6.
Prijava početka građenja i gradilište
Prijava početka ili
nastavka građenja
Članak 249.
(1)
Investitor je dužan Ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu,
građevinskoj inspekciji i inspekciji rada, najkasnije u roku od osam dana prije
početka građenja ili nastavka izvođenja građevinskih radova nakon prekida dužeg
od tri mjeseca, pisano prijaviti početak građenja, odnosno nastavak radova.
(2)
Investitor zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i
zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska
(bruto) površina nije veća od 600 m, dužan je najkasnije do dana početka radova
imati pravomoćno rješenje o uvjetima građenja te glavni projekt i elaborat iskolčenja građevine izrađen u skladu s ovim Zakonom i
posebnim propisima.
(3)
Investitor građevine određene uredbom iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona
dužan je najkasnije do dana početka radova imati pravomoćnu građevinsku dozvolu
i elaborat iskolčenja građevine izrađen u skladu s
ovim Zakonom i posebnim propisima.
(4)
Investitor ostalih građevina, osim jednostavnih građevina određenih pravilnikom
iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona, dužan je najkasnije do dana početka
radova imati potvrdu glavnog projekta i elaborat iskolčenja
građevine izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
(5)
U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti izvođača i oznaku
elaborata iskolčenja.
(6)
U slučaju prekida građenja investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja
građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari.
Članak 250.
(1)
Elaborat iskolčenja građevine izrađuje osoba
ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema
posebnom zakonu u skladu s idejnim, odnosno glavnim projektom, koji je sastavni
dio rješenja o uvjetima građenja, odnosno potvrde glavnog projekta i
građevinske dozvole.
(2)
Iskolčenje građevine mora obaviti osoba ovlaštena za
obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu.
(3)
Ispravnost iskolčenja građevine potvrđuje osoba iz
stavka 2. ovoga članka upisom u građevinski dnevnik prije početka radova
iskopa.
Članak 251.
(1)
Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave po prethodno pribavljenom
mišljenju turističke zajednice mjesta, općine ili grada može odlukom za određene
vrste građevina, odnosno radova na određenim područjima, odrediti razdoblje
kalendarske godine i vrijeme u kojemu se ne mogu graditi građevine, odnosno
izvoditi radovi.
(2)
Odluka iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na građevine iz uredbe iz članka
105. stavka 2. ovoga Zakona, za građenje kojih je odlukom Vlade ili posebnim
zakonom utvrđen interes Republike Hrvatske.
(3)
Odluka iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se niti na izvođenje radova na
uklanjanju građevina na temelju inspekcijskog rješenja.
Uređenje gradilišta
Članak 252.
(1)
Gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i
sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište.
(2)
Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge,
ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se
ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili
označeni na drugi način.
(3)
Ograđivanje gradilišta nije dopušteno na način koji bi mogao ugroziti
prolaznike.
(4)
Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži ime, odnosno tvrtku
investitora, projektanta, izvođača i osobe koja provodi stručni nadzor
građenja, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo
akt na temelju kojeg se gradi, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum
izdavanja i pravomoćnost toga akta, kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru
kada je predmetna građevina upisana u Registar
kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Članak 253.
(1)
Privremene građevine i oprema gradilišta moraju biti stabilni te odgovarati
propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim
drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoliša.
(2)
Privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta,
neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl.
moraju se ukloniti i dovesti zemljište na području gradilišta i na prilazu
gradilišta u uredno stanje prije izdavanje uporabne dozvole, odnosno dostave
završnog izvješća nadzornog inženjera nadležnom upravnom tijelu.
(3)
Na gradilištu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere kojima se onečišćenje
zraka, tla i podzemnih voda te buka svodi na najmanju mjeru.
(4)
Na gradilištu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere zaštite na radu te
ostale propisane mjere za zaštitu zdravlja ljudi.
(5)
Gradilište mora imati uređenu elektrotehničku instalaciju u skladu s propisima.
(6)
Gradilište mora biti uređeno i u skladu s posebnim zakonom ako ovim Zakonom ili
propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije određeno drukčije.
Dokumentacija na
gradilištu
Članak 254.
(1)
Izvođač na gradilištu mora imati:
–
rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu,
–
suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja i ugovor o udruživanju izvođača
prema posebnom zakonu,
–
akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno
voditelja radova,
–
akt o imenovanju nadzornog inženjera, odnosno glavnoga nadzornog inženjera,
–
rješenje o uvjetima građenja, potvrdu glavnog projekta, odnosno građevinsku
dozvolu s idejnim odnosno glavnim projektom,
–
izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta koji je to u izvješću o obavljenoj kontroli
glavnog projekta zatražio, za do tada izveden dio građevine i građevinske i
druge radove koji su u tijeku sa svim izmjenama i dopunama,
–
izvješća revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog
projekta ako je to propisano,
–
građevinski dnevnik,
–
dokaze o sukladnosti za ugrađene građevne proizvode, dokaze o sukladnosti prema
posebnom zakonu za ugrađenu opremu, isprave o sukladnosti određenog dijela
građevine bitnim zahtjevima prema posebnom zakonu i dokaze kvalitete za koje je
ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom određena obveza prikupljanja
tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova kao i obveza provedbe kontrolnih
postupaka za do tada izveden dio građevine i građevinske i druge radove koji su
u tijeku,
–
elaborat iskolčenja građevine,
–
drugu dokumentaciju, dozvole i dopuštenja za koje je posebnim propisima
propisana obveza da je izvođač nakon početka građenja građevine mora imati na
gradilištu.
(2)
Obrazac, uvjete i način vođenja građevinskog dnevnika na gradilištu propisuje
ministar pravilnikom.
(3)
Dokumentaciju iz stavka 1. podstavka 5., 6., 8. i 9. ovoga članka nakon
završetka građenja trajno čuva investitor, odnosno vlasnik građevine.
Članak 255.
(1)
Izvođač na gradilištu zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400
m i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija
građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m ne mora imati dokumentaciju iz
članka 254. stavka 1. podstavka 2., 6. i 7. ovoga Zakona.
(2)
Izvođač na gradilištu jednostavne građevine određene pravilnikom iz članka 209.
stavka 5. ovoga Zakona mora imati dokumentaciju iz članka 254. stavka 1.
podstavka 1., 3. i 8. ovoga Zakona.
3.7. Uporaba građevina
Članak 256.
(1)
Izgrađena zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrada
za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto)
površina nije veća od 600 m mogu se početi koristiti, odnosno staviti u pogon,
te se može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu,
nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi za tu zgradu završno
izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.
(2)
Građevina iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona može se početi koristiti,
odnosno staviti u pogon, te se može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti
prema posebnom zakonu, nakon što Ministarstvo izda za tu građevinu uporabnu
dozvolu.
(3)
Ostale građevine, osim jednostavnih građevina određenih pravilnikom iz članka
209. stavka 5. ovoga Zakona, može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon,
te se može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu,
nakon što nadležno upravno tijelo, koje je izdalo potvrdu glavnog projekta,
izda za tu građevinu uporabnu dozvolu.
Uporabna dozvola
Članak 257.
(1)
Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo za izgrađenu građevinu za koju je izdalo
građevinsku dozvolu, a nadležno upravno tijelo za izgrađenu građevinu za koju
je izdalo potvrdu glavnog projekta.
(2)
Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo, nakon što
se tehničkim pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom
dozvolom, odnosno potvrđenim glavnim projektom, a osobito glede ispunjavanja
bitnih zahtjeva za građevinu.
(3)
Uporabna dozvola za građevinu za koju se prema posebnim propisima utvrđuju
objedinjeni uvjeti zaštite okoliša, u dijelu koji se odnosi na te uvjete,
prestaje važiti u roku i pod uvjetima određenim tim propisom.
(4)
Uporabna dozvola za građevinu u kojoj se nalazi sklonište dostavlja se na
znanje tijelu nadležnom za poslove zaštite i spašavanja radi vođenja evidencije
o skloništima.
Zahtjev za izdavanje
uporabne dozvole
Članak 258.
(1)
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik
građevine.
(2)
Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor odnosno vlasnik građevine
prilaže:
–
presliku konačne građevinske dozvole odnosno potvrdu glavnog projekta,
–
podatke o sudionicima u gradnji,
–
pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine,
–
završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.
Tehnički pregled
Članak 259.
(1)
Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od šezdeset,
odnosno trideset dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne
dozvole obaviti tehnički pregled građevine.
(2)
U slučaju nepotpunog zahtjeva Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo je
obvezno u roku od petnaest dana od primitka zahtjeva zatražiti dopunu.
(3)
Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo odnosno nadležno
upravno tijelo.
(4)
Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo imenuje predsjednika povjerenstva
i određuje tijela i osobe određene posebnim propisima koji upućuju svog
predstavnika kao člana povjerenstva.
(5)
Predsjednik i članovi povjerenstva su stručni djelatnici i predstavnici tijela
i osoba određenih posebnim propisima koji su izdali potvrde iz članka 208.
stavka 3. ovoga Zakona, predstavnici drugih tijela državne uprave i pravnih
osoba s javnim ovlastima te neovisni stručnjaci koje odredi osnivač
povjerenstva.
(6)
Tijela i osobe iz stavka 4. ovoga članka dužna su osigurati sudjelovanje svog
predstavnika u radu povjerenstva.
(7)
Način obavljanja tehničkog pregleda, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim
radovima i uvjetima održavanja građevine i sadržaj završnog izvješća nadzornog
inženjera propisuje ministar pravilnikom.
Članak 260.
(1)
Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo poziva na tehnički pregled
sudionike u gradnji čija je prisutnost odlučna za obavljanje tehničkog
pregleda. Pozvani sudionici u gradnji dužni su odazvati se pozivu i sudjelovati
u radu povjerenstva.
(2)
O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda, Ministarstvo odnosno
nadležno upravno tijelo dužno je obavijestiti investitora. Investitor je dužan
osigurati prisutnost sudionika u gradnji na tehničkom pregledu.
(3)
Predsjednik povjerenstva o obavljenom tehničkom pregledu sastavlja zapisnik u
koji se unosi i mišljenje članova povjerenstva o tome može li se izgrađena
građevina koristiti ili se prethodno moraju otkloniti utvrđeni nedostaci ili se
ne može izdati uporabna dozvola.
(4)
Ako predstavnik tijela ili osobe određenih posebnim propisima nije prisustvovao
tehničkom pregledu, niti je u roku od osam dana od dana određenog za obavljanje
tehničkog pregleda dostavio nadležnom upravnom tijelu mišljenje u skladu sa
stavkom 3. ovoga članka, smatrat će se da je mišljenje toga tijela ili osobe
dano, da se građevina može koristiti i da se može izdati uporabna dozvola.
Dužnost
investitora u postupku tehničkog pregleda
Članak 261.
Investitor
je dužan, najkasnije na dan tehničkoga pregleda, povjerenstvu za tehnički
pregled dati na uvid:
–
dokumentaciju iz članka 254. ovoga Zakona,
–
geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu
sukladan izdanom aktu koji je kao dio geodetskog elaborata, ovjerio katastarski
ured,
–
isprave o sukladnosti, odnosno dokaza kvalitete dijela građevine od ovlaštenih
tijela u slučaju kada je ovim ili posebnim Zakonom, posebnim propisom ili
projektom određena obveza provedbe završnog ocjenjivanja sukladnosti, odnosno
dokazivanja kvalitete.
Izdavanje uporabne
dozvole
Članak 262.
(1)
Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo će izdati uporabnu dozvolu za
izgrađenu građevinu u roku od trideset dana od obavljenoga tehničkog pregleda
ako je povjerenstvo za tehnički pregled dalo mišljenje da se ta građevine može
koristiti.
(2)
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbit će se rješenjem:
–
ako je građevina izgrađena bez građevinske dozvole, odnosno potvrde glavnog
projekta,
–
ako je građevina izgrađena protivno građevinskoj dozvoli, odnosno potvrđenom
glavnom projektu,
–
ako se u roku od devedeset dana od dana završetka tehničkog pregleda ne otklone
nedostaci koji utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu prema ovom
Zakonu,
–
ako je donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja građevinske
dozvole,
–
ako je u tijeku postupak poništenja građevinske dozvole, odnosno izmjene i
dopune potvrde glavnog projekta po pravu nadzora,
–
ako je u tijeku postupak građevinske inspekcije koji se odnosi na obustavu
građenja ili uklanjanje građevine,
–
ako građevina nije priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje
komunalne infrastrukture određene lokacijskim uvjetima,
–
ako privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema
gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. nisu uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na
prilazu gradilišta nije dovedeno u uredno stanje.
Pokusni rad
Članak 263.
(1)
Ako postoji potreba ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva za građevinu
pokusnim radom investitor je obvezan početak pokusnog rada prijaviti
Ministarstvu, odnosno nadležnom upravnom tijelu, te tijelima i/ili osobama
određenim posebnim propisima koji su izdali potvrde iz članka 208. stavka 3.
Zakona.
(2)
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor je dužan ispitivanje povjeriti
osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom
zakonu.
(3)
Prijavi pokusnog rada prilaže se:
–
plan i program ispitivanja bitnih zahtjeva za građevinu u tijeku pokusnog rada,
–
usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti
tolerancije,
–
predviđeni završetak pokusnog rada.
(4)
Pokusni rad, bitni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i
mjere osiguranja za vrijeme trajanja pokusnog rada moraju biti predviđeni i
obrazloženi glavnim projektom.
Članak 264.
(1)
Za građevinu za koju je Ministarstvo izdalo građevinsku dozvolu te za građevinu
za koju je donesena odluka Vlade o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili
za koju je posebnim zakonom određen interes Republike Hrvatske, može se iznimno
izdati privremena uporabna dozvola:
–
ako nema konačnih rezultata ispitivanja glede ocjenjivanja sukladnosti, odnosno
dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine, a tehničkim pregledom je
utvrđeno da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, te da su
provedeni svi kontrolni postupci glede ocjenjivanja sukladnosti, odnosno
dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine za sve radove tijekom
građenja kada je ta obveza određena ovim Zakonom, propisima donesenim na
temelju ovoga Zakona, posebnim propisom ili projektom, ili
–
ako građevina ima nedostatke koji nisu člankom 262. stavkom 2. određeni kao
razlozi za odbijanje izdavanja uporabne dozvole te koji ne utječu na
ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu prema ovom Zakonu.
(2)
Privremena uporabna dozvola izdaje se na rok koji nije duži od devedeset dana,
a istekom tog roka potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu.
Uporabna dozvola za dio
građevine
Članak 265.
(1)
Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati prije dovršetka građenja
cijele građevine i za dio građevine:
–
ako je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (korištenje mosta za
pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.),
–
ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršenja cijele
građevine.
(2)
Potreba iz stavka 1. ovoga članka mora biti predviđena glavnim projektom.
Uporabna dozvola za
složenu građevinu
Članak 266.
(1)
Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati i prije dovršetka
građenja složene građevine za jednu ili više građevina od kojih se sastoji
složena građevina. U tom slučaju uporabne dozvole izdaju se prema uvjetima
određenim lokacijskom dozvolom.
(2)
Izdavanje uporabne dozvole na način iz stavka 1. ovoga članka mora biti
predviđeno glavnim projektom i određeno građevinskom dozvolom za taj dio
složene građevine.
Troškovi postupka
Članak 267.
(1)
Ako se tehnički pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedište ili
ispostava tijela, odnosno sjedište osobe određenih posebnim propisima,
investitor je dužan naknaditi tom tijelu, odnosno osobi putne troškove i
dnevnice članova povjerenstva za tehnički pregled u visini određenoj posebnim
propisima.
(2)
Ako je za člana povjerenstva imenovan predstavnik tijela ili osobe određenih
posebnim propisima koja nije izdala potvrdu iz članka 208. stavka 3. ovoga
Zakona prema posebnom zakonu, investitor je dužan za tog člana povjerenstva
tijelu naknaditi troškove prema posebnom zakonu koji se odnosi na vještake.
(3)
Način obavljanja tehničkog pregleda, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim
radovima i uvjetima održavanja građevine i sadržaj završnog izvješća nadzornog
inženjera propisuje ministar pravilnikom.
Evidentiranje građevine
u katastarskom operatu
Članak 268.
(1)
Katastarski ured evidentira građevinu u katastarskom operatu
ako je za tu građevinu izdana uporabna dozvola za građevine za koje se izdaje
građevinska dozvola, odnosno potvrda glavnog projekta, završno izvješće
nadzornog inženjera za građevine za koje se izdaje rješenje u uvjetima
građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja, odnosno
potvrda nadležnoga upravnog tijela da se za građevinu ne izdaje uporabna
dozvola niti drugi navedeni akti, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2)
Građevina će se evidentirati u katastarskom operatu
ako je u njemu formirana građevna (katastarska) čestica za građevinu koja se
evidentira.
Uporaba i održavanje
građevine
Članak 269.
Građevina
se rabi samo sukladno njezinoj namjeni.
Članak 270.
(1)
Vlasnik građevine odgovoran je za njezino održavanje.
(2)
Vlasnik građevine dužan je osigurati održavanje građevine tako da se tijekom
njezinog trajanja očuvaju bitni zahtjevi za građevinu, unapređivati
ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu te je održavati tako da se ne naruše
svojstva građevine, odnosno kulturnog dobra ako je ta građevina upisana u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
(3)
U slučaju oštećenja građevine zbog kojeg postoji opasnost za život i zdravlje
ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom
zemljištu, vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje
opasnosti i označiti građevinu opasnom do otklanjanja takvog oštećenja.
Članak 271.
Održavanje
građevine te poslove praćenja stanja građevine, povremene godišnje preglede
građevine, izradu pregleda poslova za održavanje i unapređivanje ispunjavanja
bitnih zahtjeva za građevine, utvrđivanje potrebe za obavljanje popravaka
građevine i druge slične stručne poslove, vlasnik građevine, odnosno osoba koja
obavlja poslove upravljanja građevinama prema posebnom zakonu mora povjeriti
osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje tih poslova posebnim
zakonom.
Članak 272.
(1)
Uvjete za održavanje i unapređivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu,
energetskih svojstava zgrada, nesmetanog pristupa i kretanja u građevini te
način ispunjavanja i dokumentiranja ispunjavanja ovih uvjeta, propisuje
ministar pravilnikom.
(2)
Pitanja održavanja građevina koja nisu uređena ovim Zakonom uređuju se posebnim
zakonom.
3.8. Uklanjanje
građevina
Dozvola za uklanjanje
Članak 273.
(1)
Uklanjanju građevine ili njezina dijela, ako se ne radi o uklanjanju na temelju
akta iz članka 211. stavka 3. ovoga Zakona, odnosno na temelju inspekcijskog
rješenja, može se pristupiti samo na temelju dozvole za uklanjanje.
(2)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka vlasnik građevine smije ukloniti bez dozvole
za uklanjanje zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, zgradu
za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto)
površina nije veća od 600 m2 i jednostavnu građevinu.
Članak 274.
(1)
Kod uklanjanja građevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog
zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih građevina, niti
ugroziti javni interes na drugi način, a s građevnim otpadom nastalim
uklanjanjem građevine mora se postupati sukladno odredbama posebnog zakona.
(2)
Kod uklanjanja građevine ili njezina dijela stručni nadzor provodi se samo u
odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost, higijenu, zdravlje i zaštitu
okoliša.
Zahtjev i postupak za
izdavanje dozvole za uklanjanje
Članak 275.
(1)
Zahtjev za izdavanje dozvole za uklanjanje građevine ili njezina dijela vlasnik
građevine podnosi Ministarstvu, odnosno nadležnom tijelu u pisanom obliku i
prilaže:
–
tri primjerka projekta uklanjanja građevine ili njezinog dijela,
–
dokaz vlasništva građevine,
–
potvrde tijela ili osoba određenih posebnim propisima ako se uklanjanjem može
ugroziti javni interes (npr. zaštita i spašavanje
ljudi, zaštita okoliša, zaštita građevina koje su kulturno dobro, zaštita
komunalne i druge infrastrukture i dr.).
(2)
U postupku izdavanja dozvole za uklanjanje građevine ili njezina dijela stranka
je vlasnik građevine te vlasnik nekretnine na kojoj je izgrađena građevina za
koju se izdaje dozvola za uklanjanje i nositelj drugih stvarnih prava na toj
nekretnini. Stranka je i vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini
koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje dozvola za uklanjanje,
ako se uklanjanjem utječe na njegova stvarna prava.
Projekt uklanjanja
Članak 276.
(1)
Projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži:
–
nacrte, proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće
doći do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje
ljudi ili okoliš,
–
tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način zbrinjavanja
građevnog otpada i uređenja građevne čestice nakon uklanjanja građevine ili
njezina dijela,
–
proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih
građevina ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na
stabilnost tog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva tih građevina.
(2)
Projekt uklanjanja iz stavka 1. ovoga članka podliježe kontroli projekata u
odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili
uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili
ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih građevina.
IV. NADZOR
4.1. Upravni nadzor
Članak 277.
(1)
Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona te zakonitost rada i postupanja nadležnih tijela i osoba s javnim
ovlastima koji se odnose na prostorno uređenje i gradnju provodi Ministarstvo.
(2)
Upravni nadzor provodi službenik Ministarstva kojeg ovlasti ministar.
Poništenje i ukidanje po
pravu nadzora
Članak 278.
(1)
Ako se u provedbi upravnog nadzora, odnosno nadzoru koji provodi urbanistički,
odnosno građevinski inspektor, utvrdi da su lokacijskom dozvolom, rješenjem o
utvrđivanju građevne čestice rješenjem o zadržavanju objekta u prostoru,
odnosno rješenjem o uvjetima građenja, rješenjem o izvedenom stanju i dozvolom
za uklanjanje građevine, koji su konačni u upravnom postupku, očito povrijeđene
materijalne odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo će takav akt poništiti po pravu
nadzora.
(2)
Ako se u provedbi upravnog nadzora, odnosno nadzoru koji provodi građevinski
inspektor utvrdi da su uporabnom dozvolom, koja je konačna u upravnom postupku,
očito povrijeđene materijalne odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo će takav akt
ukinuti po pravu nadzora.
(3)
Ako se u provedbi nadzora utvrdi da su rješenjem urbanističkog, odnosno građevinskog
inspektora koje je konačno u upravnom postupku povrijeđene odredbe ovoga
Zakona, Ministarstvo će takvo rješenje poništiti po pravu nadzora.
(4)
Rješenje o poništenju, odnosno ukidanju po pravu nadzora može se donijeti u
roku od godine dana od dana konačnosti akta koji se ukida, odnosno poništava, a
u koji rok se ne uračunava dostava rješenja.
(5)
Nakon prve neuspješne dostave rješenja o poništenju odnosno ukidanju po pravu
nadzora dozvole, odnosno rješenja iz stavka 1. ovoga članka, dostava se provodi
stavljanjem tog rješenja na oglasnu ploču Ministarstva. Obavijest o tome
ostavlja se na nekretnini na koju se odnosi rješenje o poništenju, odnosno
ukidanju.
(6)
Rješenje o poništenju, odnosno ukidanju po pravu nadzora u slučaju dostave iz
stavka 5. ovoga članka smatra se dostavljenim danom stavljanja na oglasnu
ploču.
4.2. Inspekcijski nadzor
Obavljanje poslova
inspekcijskog nadzora
Članak 279.
(1)
Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju
ovoga Zakona provode inspektori Ministarstva, Uprave za inspekcijske poslove
raspoređeni na radna mjesta s ovlastima obavljanja inspekcijskog nadzora
prostornog uređenja i gradnje u Ministarstvu i u područnim jedinicama
Ministarstva u sjedištima i izvan sjedišta županija, odnosno u sjedištu Grada
Zagreba, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2)
Poslove inspekcijskog nadzora nad primjenom propisa iz stavka 1. ovoga članka
koji se odnose na prostorno uređenje obavljaju urbanistički inspektori, a
propisa iz stavka 1. koji se odnose na gradnju obavljaju građevinski
inspektori.
(3)
Poslovi iz stavka 1. ovoga članka smatraju se poslovima kod kojih postoje
posebni uvjeti rada.
Uvjeti za obavljanje
poslova inspekcijskog nadzora
Članak 280.
(1)
Na radno mjesto glavnoga urbanističkog inspektora može se rasporediti
diplomirani inženjer arhitektonske struke s najmanje deset godina radnog
iskustva u struci, od čega tri godine u inspekciji i položenim stručnim ispitom
iz članka 5. ovoga Zakona.
(2)
Na radno mjesto višega urbanističkog inspektora može se rasporediti diplomirani
inženjer arhitektonske ili građevinske struke s najmanje deset godina radnog
iskustva u struci i položenim stručnim ispitom iz članka 5. ovoga Zakona.
(3)
Na radno mjesto urbanističkog inspektora može se rasporediti diplomirani
inženjer arhitektonske ili građevinske struke s najmanje pet godina radnog
iskustva u struci i položenim stručnim ispitom iz članka 5. ovoga Zakona.
(4)
Na radno mjesto glavnoga građevinskog inspektora može se rasporediti
diplomirani inženjer arhitektonske ili građevinske struke s najmanje deset
godina radnog iskustva u struci od čega tri godine u inspekciji i položenim
stručnim ispitom iz članka 5. ovoga Zakona.
(5)
Na radno mjesto višeg građevinskog inspektora može se rasporediti diplomirani
inženjer arhitektonske ili građevinske struke s najmanje deset godina radnog
iskustva u struci i položenim stručnim ispitom iz članka 5. ovoga Zakona.
(6)
Na radno mjesto građevinskog inspektora može se rasporediti diplomirani
inženjer arhitektonske ili građevinske struke s najmanje pet godina radnog
iskustva u struci i položenim stručnim ispitom iz članka 5. ovoga Zakona.
(7)
Na radno mjesto nadzornika za građenje s položajem građevinskog inspektora
druge vrste zvanja može se rasporediti diplomirani inženjer građevinske struke,
odnosno inženjer građevinske struke s najmanje tri godina radnog iskustva i
položenim stručnim ispitom iz članka 5. ovoga Zakona.
(8)
Ministar, odnosno osoba koju on odredi može radi hitne potrebe ili
ekonomičnijeg obavljanja inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom,
pisano narediti (višem) građevinskom inspektoru iz jedne područne jedinice da
privremeno provodi nadzor na području druge područne jedinice, a najmanje
trideset dana neprekidno.
(9)
Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora te detaljnijim uvjetima i
njihovim ovlastima koje moraju ispunjavati osobe na tim radnim mjestima
utvrđuje ministar Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.
Službena iskaznica i
znak
Članak 281.
(1)
Glavni urbanistički, odnosno građevinski inspektor, viši urbanistički, odnosno
građevinski inspektor i urbanistički, odnosno građevinski inspektor te
nadzornik za građenje dokazuju službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom
iskaznicom i znakom.
(2)
Oblik, sadržaj te način izdavanja, uporabe i vođenja upisnika o izdanim
službenim iskaznicama i znakovima te izgled znaka propisuje ministar
pravilnikom.
Ovlasti inspektora
Članak 282.
(1)
U postupku inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten:
–
zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.), na temelju kojih može utvrditi identitet nadzirane
osobe, kao i drugih osoba nazočnih inspekcijskom nadzoru,
–
ući na gradilište i u građevine, odnosno zgrade, prostorije i prostore
(industrijske-proizvodne građevine, pogoni s pripadajućim uređajima i
postrojenja s pripadajućim zemljištem na građevnoj čestici, te stambene,
poslovne i stambeno-poslovne zgrade s pripadajućim zemljištem na građevnoj
čestici) i pregledati ih, kao i šumska, poljoprivredna i druga zemljišta te
privremena gradilišta i izvođenje radova,
–
narediti investitoru odnosno izvođaču da u nužnom opsegu odstrani drveće, drugo
raslinje, životinje i druge stvari ukoliko ometaju obavljanje pregleda,
–
pregledati poslovnu dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje nadzirane
osobe u vezi primjene ovoga Zakona (poslovne knjige, registre, dokumente,
ugovore, isprave i dr.),
–
uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje
se ne mogu izravno utvrditi kao i od drugih osoba nazočnih inspekcijskom
nadzoru,
–
zatražiti pisano od nadzirane osobe točne i potpune podatke i dokumentaciju
potrebnu u inspekcijskom nadzoru,
–
utvrđivati činjenično stanje na vizualni način (fotografiranje, snimanje
kamerom, videozapis i sl.),
–
zatražiti uzorkovanje i ispitivanje građevnog proizvoda putem ovlaštene osobe,
–
zatražiti pisano izvješće nadzirane osobe o poduzetim mjerama naređenim u
inspekcijskom nadzoru i
–
obavljati i druge radnje sa svrhom inspekcijskog nadzora.
(2)
Pod poslovnim prostorijama u smislu ovoga Zakona, smatraju se stambene i
poslovne prostorije i drugi prostor, u kojima nadzirana osoba obavlja
djelatnost.
(3)
Inspektor je dužan s podacima za koji nadzirana osoba dokaže da je poslovna
tajna postupati sukladno određenim uvjetima za njihovo čuvanje.
(4)
Troškove analize uzorkovanja iz stavka 1. podstavka 8. ovoga članka podmiruje
nadzirana osoba, ako rezultati uzorkovanja dokažu odstupanja od propisanih
zahtjeva, a u protivnom troškovi se namiruju iz sredstava državnog proračuna.
(5)
U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor može do donošenja rješenja o
izvršenom prekršaju, odnosno sudske presude, privremeno oduzeti dokumentaciju i
predmete koji u prekršajnom ili sudbenom postupku mogu poslužiti kao dokaz i o
tome izdaje potvrdu s točnim podacima o oduzetoj dokumentaciji i predmetima.
(6)
Ako tijekom inspekcijskog nadzora inspektor utvrdi da nije ovlašten izravno
postupati, odmah će izvijestiti odgovarajuće nadležno upravno tijelo, odnosno
inspektora o uočenim nezakonitostima ili nepravilnostima te zatražiti
pokretanje postupka i poduzimanje propisanih mjera u skladu s posebnim
propisima.
Obveze nadziranih osoba
Članak 283.
(1)
Nadzirane osobe i tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave
dužne su inspektoru omogućiti provedbu inspekcijskog nadzora i osigurati mu
uvjete za neometan rad, dati na uvid i korištenje svu potrebnu dokumentaciju,
te na pisani zahtjev inspektora dostaviti ili pripremiti bez naplate dodatne
podatke potrebne za obavljanje inspekcijskog nadzora.
(2)
Nadzirane osobe dužne su na traženje inspektora privremeno obustaviti rad
postrojenja i poslovanje u nadziranoj građevini u tijeku inspekcijskog nadzora
ako inspektor ne bi mogao na drugi način obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi
činjenično stanje.
(3)
Inspektor može od nadzirane osobe i nakon obavljanja inspekcijskog nadzora
zatražiti izvršenje pojedine radnje radi potpunog utvrđivanja činjeničnog
stanja i odrediti rok za izvršenje te radnje.
(4)
Nadzirana osoba inspektoru nije omogućila provedbu inspekcijskog nadzora ako:
–
ne omogući obavljanje pregleda u radnim prostorijama nadležnoga upravnog
tijela, odnosno pravne osobe i ovlaštenog arhitekta,
–
ne dostavi na pisani zahtjev u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju
potrebnu u provedbi nadzora,
–
ne izvijesti o poduzetim mjerama otklanjanja utvrđenih nedostataka,
–
ne osigura uvid u traženu dokumentaciju i isprave radi utvrđivanja činjeničnog
stanja u roku određenom u zapisniku o inspekcijskom nadzoru,
–
nije dopustila ući na gradilište i pregledati građevine, zgrade, prostorije,
prostore, pogone s postrojenjima, uređaje i opremu na kojima se obavlja
inspekcijski nadzor,
–
ako nije provela radnje iz stavka 2. i stavka 3. ovoga članka.
(5)
Ako se inspektoru prilikom nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav
otpor osnovano očekuje, ovlaštena službena osoba nadležne policijske uprave
dužna je na zahtjev inspektora pružiti mu pomoć.
Stranka u inspekcijskom
postupku
Članak 284.
(1)
Stranka u smislu ovoga Zakona može biti:
–
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i osoba ovlaštena za
obavljanje poslova prostornog uređenja u inspekcijskom postupku urbanističkog
inspektora,
–
sudionik u gradnji, vlasnik građevine, vlasnik nekretnine na kojoj se građevina
gradi ili je izgrađena i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u
inspekcijskom postupku građevinskog inspektora.
(3)
Stranke u inspekcijskom postupku nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih
na temelju ovoga Zakona koji se odnosi na uporabljivost građevnih proizvoda pri
građenju građevina su izvođač i nadzorni inženjer.
(4)
Ako je investitor ili vlasnik nekretnine nepoznat ili je nepoznatog boravišta
stranka je posjednik nekretnine na kojoj se građevina gradi ili je izgrađena.
(5)
Stranka u inspekcijskom postupku u kojem se investitor građevine koja je
izgrađena na javnom, odnosno pomorskom dobru ne može utvrditi, je nepoznat
investitor.
Inspekcijski postupak
Članak 285.
(1)
Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu odredbi ovoga
Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, pokrenut će po službenoj
dužnosti upravni postupak i poduzeti propisane mjere.
(2)
Inspektor će pisano obavijestiti poznatog podnositelja prijave o utvrđenom
činjeničnom stanju u inspekcijskom nadzoru najkasnije u roku od trideset dana
od dana utvrđenja tog stanja.
Inspekcijsko rješenje
Članak 286.
(1)
Ako inspektor utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na
temelju ovoga Zakona može donijeti inspekcijsko rješenje i bez saslušanja
stranke.
(2)
Inspektor će rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijeti najkasnije u roku od
osam dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama presudnim za
donošenje rješenja. Ne donošenje rješenja do tog roka ne isključuje obvezu
njegova donošenja.
(3)
Ako je stranka nepoznata ili nepoznatog boravišta, inspekcijsko rješenje,
odnosno zaključak dostavlja se stavljanjem na oglasnu ploču Ministarstva.
Obavijest o tome ostavlja se i na gradilištu, odnosno građevini.
(4)
Obveza izvršenja inspekcijskog rješenja, odnosno zaključka i rok za podnošenje
žalbe, odnosno pokretanje upravnog spora počinju teći od prvoga idućeg dana od
dana oglašavanja.
(5)
Nakon prve neuspješne dostave inspekcijskog rješenja i zaključka poznatoj stranci
prema posebnom zakonu, dostava se provodi na način određen u stavku 3. i 4.
ovoga članka.
(6)
Rješenje i zaključak u slučaju dostave iz stavka 5. ovoga članka smatra se
dostavljenim danom stavljanja na oglasnu ploču.
Hitne mjere
Članak 287.
(1)
U slučaju neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi, druge građevine ili
stabilnost tla na okolnom zemljištu, građevinski inspektor može na temelju
ovoga Zakona usmenim rješenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku građevine
i/ili izvođaču poduzimanje hitnih mjera radi osiguranja, odnosno zabraniti
korištenje građevine ili njezinog dijela do izvršenja naredbe kada to ocijeni
potrebnim.
(2)
Pisani otpravak usmenog rješenja iz stavka 1. ovoga
članka mora se otpremiti stranci u roku od osam dana od dana donošenja usmenog
rješenja.
(3)
Otpravak iz stavka 2. ovoga članka inspektor neće
dostavljati stranci ako je hitna mjera provedena tijekom inspekcijskog nadzora,
odnosno prije otpreme pisanog otpravka rješenja, što
će inspektor utvrditi i navesti u zapisniku.
(4)
Obveza izvršenja usmenog rješenja počinje teći od dana priopćenja usmenog
rješenja stranci.
(5)
O donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor odmah
obavještava nadležnu policijsku upravu.
(6)
Ako je investitor, odnosno vlasnik i/ili izvođač građevine nepoznat ili
nedostupan ili mu je iz bilo kojeg razloga nemoguće izreći hitnu mjeru ili je
odbije izvršiti u određenom roku, građevinski inspektor istim rješenjem
naređuje izvršenje hitne mjere putem druge osobe na trošak i odgovornost izvršenika.
Zatvaranje gradilišta i
pečaćenje sredstava za rad
Članak 288.
(1)
U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor na temelju ovoga Zakona
na licu mjesta naređuje zatvaranje gradilišta, posebnim službenim znakom i
onemogućuje korištenje oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad pečaćenjem.
(2)
Građevinski inspektor će s gradilišta ukloniti službeni znak iz stavka 1. ovoga
članka kada investitor, odnosno vlasnik postupi prema inspekcijskom rješenju,
odnosno kada uskladi građenje s ovim Zakonom.
(3)
Ako investitor, odnosno vlasnik nastavi graditi poslije zatvaranja gradilišta
posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg
građenja uz pomoć policije koja će udaljiti izvođača s gradilišta.
(4)
Nastavak građenja nakon zatvaranja gradilišta je kazneno djelo prema članku
323. Kaznenog zakona.
(5)
Naredba o zatvaranju gradilišta i pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava
za rad prestaje važiti po izvršenju inspekcijskog rješenja građevinskog inspektora
odnosno obustave postupka izvršenja.
(6)
Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta te pečaćenja oruđa,
strojeva i drugih sredstava za rad propisuje ministar pravilnikom.
Zaključak o obustavi
postupka izvršenja
Članak 289.
Ako
je nadzirana osoba izvršila obvezu iz inspekcijskog rješenja, ili je iz nekoga
drugog razloga prestala obveza izvršenja inspekcijskog rješenja inspektor će po
službenoj dužnosti donijeti zaključak o obustavi postupka izvršenja.
Pravo na žalbu i upravni
spor
Članak 290.
(1)
Protiv rješenja, zaključka o obustavi postupka izvršenja i zaključka o
troškovima izvršenja koje je donio građevinski inspektor u područnoj jedinici
može se u roku od petnaest dana od dana zaprimanja rješenja, odnosno zaključka
izjaviti žalba Ministarstvu.
(2)
Ako građevinski inspektor u područnoj jedinici Ministarstva utvrdi da je žalba
dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe, a novim aktom nije
zamijenio žalbom osporeni akt, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od pet
dana od dana primitka žalbe dostaviti žalbu sa spisom koji se odnosi na predmet
u Ministarstvo na rješavanje.
(3)
Žalba izjavljena protiv rješenja, odnosno zaključka iz stavka 1. ovoga članka
ne odgađa njihovo izvršenje.
(4)
Žalbu iz stavka 3. ovoga članka rješava posebno povjerenstvo Ministarstva koje
imenuje ministar.
(5)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka protiv inspekcijskog rješenja, odnosno
zaključka građevinskog inspektora koji postupa u nadzoru građevina iz članka
105. stavka 2. ovoga Zakona i rješenja urbanističkog inspektora žalba nije
dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor, kojim se ne odgađa njegovo
izvršenje.
Nadzor urbanističke
inspekcije
Članak 291.
Urbanistički
inspektor provodi inspekcijski nadzor nad općim i pojedinačnim aktima, uvjetima
rada nadziranih osoba ovlaštenih za izradu dokumenata prostornog uređenja te
poduzima i druge mjere određenih ovim Zakonom.
Članak 292.
(1)
U provedbi inspekcijskog nadzora urbanistički inspektor jedinici lokalne,
odnosno područne (regionalne) samouprave rješenjem naređuje u primjerenom roku
otklanjanje nepravilnosti i/ili nezakonitosti koje utvrdi u izvješću o stanju u
prostoru, u odluci o izradi prostornog plana i u dokumentu prostornog uređenja
i/ili u postupku njihove izrade, prihvaćanja, odnosno donošenja.
(2)
Ako jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ne postupi po
rješenju iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će na prijedlog urbanističkog
inspektora ukinuti izvješće, odnosno donijeti odluku o obustavi od primjene odluke
o izradi prostornog plana, odnosno dokumenta prostornog uređenja ili pojedinih
odredbi tih akata.
Članak 293.
(1)
U provedbi inspekcijskog nadzora urbanistički inspektor će predložiti da se po
pravu nadzora poništi:
–
lokacijska dozvola koja je očito izdana protivno ovom Zakonu i propisima
donesenim na osnovi ovoga Zakona, dokumentu prostornog uređenja i posebnim
propisima,
–
rješenje o utvrđivanju građevne čestice koje je izdano protivno ovom Zakonu i
propisima donesenim na osnovi ovoga Zakona, dokumentu prostornog uređenja i
posebnim propisima,
–
rješenje o zadržavanju objekata u prostoru doneseno protivno Zakonu o
postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja
za građenje (»Narodne novine«, br. 33/92.) ili Zakonu
o prestanku važenja Zakona o postupanju s objektima građenim protivno
prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/95.).
–
akt o parcelaciji koji je izdan na osnovi nezakonite potvrde o njegovoj
usklađenosti s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja ili
rješenjem o utvrđenju građevne čestice ili detaljnim planom uređenja.
(2)
Rješenje o poništenju akata iz stavka 1. ovoga članka može se donijeti u roku
od godine dana od kada su postali konačni u upravnom postupku.
Članak 294.
(1)
Ministarstvo će na prijedlog urbanističkog inspektora rješenjem oduzeti
suglasnost za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja pravnoj osobi,
odnosno ovlaštenom arhitektu za koju se u inspekcijskom nadzoru utvrdi da ne
ispunjava uvjete propisane za davanje te suglasnosti ili da stručne poslove
prostornog uređenja obavlja protivno ovom Zakonu ili propisu donesenom na
temelju ovoga Zakona i/ili posebnim propisima.
(2)
Trgovački sud će u sudskom registru na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka
1. ovoga članka po službenoj dužnosti brisati djelatnost obavljanja stručnih
poslova prostornog uređenja.
(3)
Prijedlog i rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se i Hrvatskoj komori
arhitekata i inženjera u graditeljstvu.
Nadzor građevinske
inspekcije
Članak 295.
(1)
U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u
skladu s ovim Zakonom narediti strankama:
–
otklanjanje nepravilnosti,
–
zabranu ugradbe građevnog proizvoda,
–
otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini,
–
obustavu daljnjeg građenja građevine,
–
uklanjanje izgrađene građevine ili građevine koja se gradi,
–
zabranu uklanjanja građevine, te
–
druge mjere određene ovim Zakonom.
(2)
Građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora postupa u smislu stavka
1. ovoga članka i u slučaju kada je građevina evidentirana u katastarskom operatu odnosno upisana u zemljišne knjige bez obzira na
vrijeme evidentiranja odnosno upisa.
Otklanjanje
nepravilnosti
Članak 296.
U
provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor će sudionicima u gradnji
rješenjem narediti da u primjerenom roku otklone utvrđene nepravilnosti.
Zabrana ugradbe
građevnog proizvoda
Članak 297.
(1)
U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor usmenim rješenjem
zabranjuje izvođaču ugradbu građevnog proizvoda za kojeg utvrdi da se ugrađuje
bez dokaza da je uporabljiv.
(2)
Obveza izvršenja usmenog rješenja počinje teći od dana priopćenja usmenog
priopćenja stranci.
(3)
Pisani otpravak usmenog rješenja iz stavka 1. ovoga
članka mora se stranci otpremiti u roku od osam dana od dana donošenja usmenog
rješenja.
(4)
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje i zatvara
gradilište posebnim službenim znakom i zapečaćuje oruđa, strojeve i druga sredstva
za rad, a nadležna policijska uprava će udaljiti s gradilišta izvođača, koji
izvodi građevinske radove.
(5)
Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru
i uklanjanje građevine ili njezinog dijela u koji je ugrađen građevni proizvod
čija ugradba je zabranjena, određuje način izvršenja inspekcijskog rješenja
putem druge osobe te ujedno upozorava investitora, odnosno vlasnika građevine
da će se uklanjanju građevine, odnosno njezinog dijela pristupiti najkasnije u
roku od trideset dana od dana utvrđenja da investitor, odnosno vlasnik nije
postupio prema naređenom.
Otklanjanje oštećenja na
postojećoj građevini
Članak 298.
(1)
U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje
vlasniku građevine da otkloni oštećenja na postojećoj građevini zbog kojih
postoji opasnost za život ljudi, okoliš, druge građevine ili stabilnost tla na
okolnom zemljištu u određenom roku te poduzima mjere iz članka 287. ovoga
Zakona.
(2)
Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje vlasniku
građevine i uklanjanje građevine ili njezinog dijela ako u određenom roku ne
otkloni oštećenja i određuje način izvršenja inspekcijskog rješenja putem druge
osobe u roku od trideset dana od dana utvrđenja da vlasnik u određenom roku
nije postupio prema naređenom.
(3)
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se radi znanja jedinici lokalne
samouprave na čijem se području nalazi oštećena građevina i nadležnoj
policijskoj upravi.
(4)
Smatra se da je građevinski inspektor donošenjem rješenja iz stavka 1. ovoga
članka postupio u skladu sa člankom 383. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim
pravima.
(5)
Ako se građevina iz stavka 1. ovoga članka nalazi u naselju ili dijelu naselja,
koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturno
povijesna cjelina ili je građevina upisana u taj Registar ili se nalazi u
zaštićenom dijelu prirode, građevinski inspektor rješenje iz stavka 1. ovoga
članka odmah dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite
kulturnih dobara i zaštite prirode.
(6)
Tijelo iz stavka 5. ovoga članka će u roku od petnaest dana od dana primitka
rješenja će u slučaju građevine koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja,
koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturno
povijesna cjelina ili je građevina upisana u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske odrediti vlasniku građevine način i rok otklanjanja
oštećenja. Isto tijelo će odlučiti o mogućnosti uklanjanja građevine koja je
kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro upisana u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske, ako vlasnik u određenom mu roku ne otkloni oštećenja.
(7)
Rješenjem o otklanjanju oštećenja na postojećoj građevini iz stavka 5. ovoga
članka, koja nije upisana kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro u Registar
kulturnih dobara Republike Hrvatske, građevinski inspektor naređuje vlasniku
građevine i uklanjanje građevine ili njezinog dijela, ako u roku i na način
određen od tijela iz stavka 5. ovoga članka ne otkloni oštećenja, te određuje i
način izvršenja inspekcijskog rješenja putem druge osobe u roku od trideset
dana od dana utvrđenja da vlasnik u određenom mu roku nije postupio prema
naređenom.
(8)
Rješenjem o otklanjanju oštećenja na postojećoj građevini iz stavka 5. ovoga
članka, koja je upisana kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro u Registar
kulturnih dobara Republike Hrvatske, građevinski inspektor naređuje vlasniku
građevine i uklanjanje građevine ili njezinog dijela, ako u roku i na način
određen od tijela iz stavka 5. ovoga članka ne otkloni oštećenja, te određuje
način izvršenja inspekcijskog rješenja putem druge osobe u roku od trideset
dana od dana utvrđenja da vlasnik u određenom mu roku nije postupio prema
naređenom, koje će se provesti ako to odobri tijelo iz stavka 5. ovoga članka.
(9)
U slučaju građevine koja je upisana kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i za koju tijelo iz stavka 5.
ovoga članka ne odobri uklanjanje, a vlasnik nije otklonio oštećenja, tijelo iz
stavka 5. ovoga članka će provesti taj postupak prema posebnom zakonu.
(10)
Građevinski inspektor naređuje uklanjanje dijela građevine ako je oštećenje na
postojećoj građevini takvo da se uklanjanjem dijela građevine ne narušava
mehanička otpornost i stabilnost preostalog dijela građevine. Ako bi se
uklanjanjem dijela građevine narušila mehanička otpornost i stabilnost
preostalog dijela građevine, građevinski inspektor će narediti uklanjanje
cijele građevine.
Obustava građenja
Članak 299.
(1)
U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor će rješenjem narediti
investitoru, odnosno vlasniku obustavu daljnjeg građenja građevine:
–
ako se građevina ili njezin dio gradi protivno konačnom, odnosno pravomoćnom
rješenju o uvjetima građenja, građevinskoj dozvoli odnosno protivno potvrđenom
glavnom projektu, odnosno protivno izmjeni i/ili dopuni rješenja o uvjetima
građenja, izmjeni i/ili dopuni glavnog projekta, odnosno potvrde glavnog
projekta, izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole, a ne radi se o protivnosti
opisanoj kao razlog za uklanjanje građevine ili njezinog dijela iz članka 300.
stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona,
–
ako gradi građevinu iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, a nema glavni
projekt,
–
ako gradi građevinu iz članka 209. stavka 2. i 4. ovoga Zakona, a nema
izvedbeni projekt,
–
ako gradi građevinu, a nije osigurao stručni nadzor građenja,
–
ako utvrdi nepravilnosti u glavnom projektu ili građenju građevine koje mogu
ugroziti ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu,
–
ako nakon proteka roka određenog rješenjem iz članka 296. ovoga Zakona nisu
otklonjene utvrđene nepravilnosti,
–
ako građevinske radove izvodi osoba koja ne ispunjava uvjete za obavljanje
djelatnosti građenja prema posebnom zakonu,
–
ako gradi građevinu nakon donošenja zaključka kojim se dopušta obnova postupka
izdavanja rješenja o uvjetima građenja odnosno izdavanja građevinske dozvole.
(2)
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor prije donošenja
rješenja iz stavka 1. ovoga članka na licu mjesta naređuje i zatvara gradilište
posebnim službenim znakom i pečaćenjem onemogućuje korištenje oruđa, strojeva i
drugih sredstava za rad, a nadležna policijska uprava će po potrebi udaljiti s
gradilišta izvođača koji izvodi građevinske radove.
(3)
U slučaju obustave građenja na građevini koja je upisana u Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske građevinski inspektor će obavijest o tome dostaviti
tijelu državne uprave nadležnom za poslove kulture i nadležnoj policijskoj
upravi.
Uklanjanje građevine
Članak 300.
(1)
U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor će rješenjem
investitoru, odnosno vlasniku narediti uklanjanje građevine odnosno njezinog
dijela:
–
ako se gradi ili je izgrađena bez konačnog, odnosno pravomoćnog rješenja o
uvjetima građenja, građevinske dozvole, odnosno bez potvrđenog glavnog
projekta,
–
ako se gradi protivno konačnom, odnosno pravomoćnom rješenju o uvjetima
građenja, građevinskoj dozvoli odnosno protivno potvrđenom glavnom projektu,
odnosno protivno izmjeni i/ili dopuni rješenja o uvjetima građenja, izmjeni
i/ili dopuni glavnog projekta, odnosno potvrde glavnog projekta i izmjeni i/ili
dopuni građevinske dozvole, tako da je vanjska tlocrtna površina građevine,
mjerena kao tlocrtna projekcija najistaknutijih dijelova građevine veća od
maksimalno dozvoljene, i/ili nije poštivana propisana udaljenost obveznoga
građevinskog pravca, odnosno regulacijskog pravca, i/ili je građevina smještena
na manjoj udaljenosti od granice građevne čestice ili druge građevine od
najmanje udaljenosti dozvoljene dokumentom prostornog uređenja i/ili je broj
etaža izgrađen veći od dozvoljenog, u kojem slučaju se smatra građevinom koja
se gradi, odnosno koja je izgrađena bez tih akata,
–
ako je izgrađena protivno konačnom, odnosno pravomoćnom rješenju o uvjetima
građenja, građevinskoj dozvoli odnosno protivno potvrđenom glavnom projektu,
odnosno protivno izmjeni i/ili dopuni rješenja o uvjetima građenja, izmjeni
i/ili dopuni glavnog projekta, odnosno potvrde glavnog projekta i izmjeni i/ili
dopuni građevinske dozvole,
–
ako je stanje izvedene građevine protivno aktu iz članka 241., odnosno aktu iz
članka 244. ovoga Zakona,
–
ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena
stabilnost građevine i stabilnost okolnih građevina ili je na drugi način
ugrožen život ljudi,
–
ako u određenom roku ne postupi prema članku 238. stavku 3. ovoga Zakona,
–
ako je izgrađen za vrijeme obnove postupka izdavanja akta kojim se odobrava
građenje,
–
ako se radi o građevini oštećenoj ili porušenoj u domovinskom ratu, a
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka je izdalo potvrdu da građevinu
nije moguće uvrstiti u projekt obnove ratom oštećenih ili porušenih građevina.
(2)
U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor će rješenjem
investitoru, odnosno vlasniku narediti uklanjanje:
–
privremene građevine koja nije uklonjena u propisanom roku,
–
postojeće građevine koja nije uklonjena prije građenja zamjenske građevine.
(3)
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor prije donošenja
rješenja iz stavka 1. ovoga članka na licu mjesta naređuje i zatvara gradilište
posebnim službenim znakom i pečaćenjem onemogućuje korištenje oruđa, strojeva i
drugih sredstava za rad, a nadležna policijska uprava će po potrebi udaljiti s
gradilišta izvođača koji izvodi građevinske radove.
(4)
Rješenjem iz stavka 1. i 2. ovoga članka građevinski inspektor će odrediti rok
u kojem je investitor dužan ukloniti građevinu ili njezin dio.
(5)
Rješenjem iz stavka 1. i 2. ovoga članka građevinski inspektor određuje i način
izvršenja inspekcijskog rješenja putem druge osobe te ujedno upozorava
investitora, odnosno vlasnika građevine da će se uklanjanju građevine, odnosno
njezinog dijela pristupiti najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđenja
da investitor, odnosno vlasnik nije postupio prema naređenom i da će se
ukloniti svi dijelovi građevine izgrađeni nakon donošenja rješenja.
(6)
Na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka bez donošenja dopunskog odnosno
posebnog rješenja, uklonit će se i oni dijelovi građevine koji bi nakon
uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno, mogli biti opasnost za
život i zdravlje ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom
zemljištu.
(7)
Na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka, osim dijela građevine iz stavka
1. ovoga članka uklonit će se bez donošenja posebnog rješenja i dio građevine
koji nakon uklanjanja navedenog dijela, ne ispunjava bitni zahtjev mehaničke
otpornosti i stabilnosti.
(8)
U slučaju građevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske, građevinski inspektor će prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga
članka zatražiti od tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite
kulturnih dobara, da odluči o mogućnosti uklanjanja te građevine ili njezinog
dijela.
(9)
Rješenje iz stavka 1. ovoga članak građevinski inspektor donosi i u slučaju
kada utvrdi da je potvrđeni glavni projekt izrađen protivno lokacijskim
uvjetima iz lokacijske dozvole.
(10)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor neće investitoru,
odnosno vlasniku narediti uklanjanje građevine ili njezinog dijela (potporni
zidovi, podzemne građevine u neposrednoj blizini drugih građevina i sl.), ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život
ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, nego će
investitoru, odnosno vlasniku narediti izradu projekta sanacije od ovlaštene
osobe. Investitor je takvu građevinu odnosno njezin dio obvezan označiti
opasnom i po izradi projekta sanacije od ovlaštene osobe ukloniti putem
ovlaštenog izvođača tu građevinu odnosno njezin dio sukladno projektu sanacije.
Zabrana uklanjanja
građevine
Članak 301.
(1)
U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje
investitoru, odnosno vlasniku zabranu daljnjeg uklanjanja građevine odnosno
njezinog dijela ako se građevina ili njezin dio uklanja bez konačnog, odnosno
pravomoćnog akta kojim se odobrava uklanjanje iz članka 273. stavka 1. ovoga
Zakona.
(2)
Građevinski inspektor prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka na
licu mjesta naređuje i zatvara gradilište posebnim službenim znakom, a nadležna
policijska uprava će po potrebi udaljiti s gradilišta izvođača koji izvodi
građevinske radove.
(3)
U slučaju uklanjanja građevine iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor
će rješenje o uklanjanju dostaviti nadležnoj policijskoj upravi na znanje, a
ako je građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i
tijelu nadležnom za poslove zaštite kulturnih dobara.
Izvršenje inspekcijskog
rješenja
Članak 302.
(1)
Troškovi izvršenja inspekcijskog rješenja namiruju se iz državnog proračuna do
naplate od izvršenika.
(2)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na zahtjev jedinice lokalne samouprave na
čijem se području provodi izvršenje inspekcijskog rješenja, troškovi izvršenja
tog rješenja namiruju se iz proračuna jedinice lokalne samouprave do naplate od
izvršenika.
(3)
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka troškovi izvršenja rješenja naknađuju se od
izvršenika u korist proračuna jedinice lokalne
samouprave.
(4)
Ako izvršenik ne postupi po rješenju inspektora iz
članka 287. stavka 1. 297. stavka 1., 298. stavka 1. te 300. stavka 1. i 2.
ovoga Zakona, rješenje će se izvršiti putem druge osobe na trošak i odgovornost
izvršenika.
(5)
Radi nesmetanog izvršenja inspekcijskog rješenja iz stavka 4. ovoga članka
nadležna policijska uprava prethodno osigurava građevinu, gradilište i pristup
na gradilište od ljudi i stvari za vrijeme izvršenja inspekcijskog rješenja.
(6)
Troškovi izvršenja inspekcijskog rješenja donesenog nepoznatom investitoru
namiruju se iz državnog proračuna.
(7)
Građevinski inspektor sastavlja zapisnik o izvršenom uklanjanju građevine koji
se dostavlja katastarskom uredu.
Članak 303.
(1)
Nakon isteka roka od deset godina od dana kada je inspekcijsko rješenje postalo konačno ne može se izvršiti.
(2)
U rok iz stavka 1. ovoga članka ne uračunava se vrijeme proteklo od dana
pokretanja postupka za zadržavanje objekta u prostoru prema Zakonu o postupanju
s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje
(»Narodne novine«, br. 33/92) do pravomoćnog
okončanja toga postupka.
(3)
Izvršenje inspekcijskog rješenja počinje dostavom rješenja stranci.
Poništenje i ukidanje
akata po pravu nadzora
Članak 304.
(1)
Ako građevinski inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da su aktima kojima se
odobrava građenje, uklanjanje građevine, odnosno izvedeno stanje koji su
konačni u upravnom postupku, očito povrijeđene materijalne odredbe ovoga
Zakona, predložit će Ministarstvu da takav akt poništi po pravu nadzora.
(2) Ako građevinski
inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da su uporabnom dozvolom, koja je
konačna u upravnom postupku, očito povrijeđene materijalne odredbe ovoga
Zakona, predložit će Ministarstvu da takav akt ukine po pravu nadzora.
V. KAZNENE ODREDBE
Prekršaji osoba koje
obavljaju poslove prostornog uređenja
Članak 305.
(1)
Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za
prekršaj pravna osoba, odnosno ovlašteni arhitekt ako izrađuje dokumente
prostornog uređenja, a ne ispunjava propisane uvjete (članak 39.).
(2)
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od
15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 306.
(1)
Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za
prekršaj pravna osoba, odnosno ovlašteni arhitekt ako izradi nacrt prijedloga
prostornog plana ili idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole
protivno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i/ili
posebnim propisima (članak 60. i članak 208.).
(2)
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od
15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3)
Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj osobi, odnosno
ovlaštenom arhitektu može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za
obavljanje poslova u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen
drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest
mjeseci do jedne godine.
Članak 307.
(1)
Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za
prekršaj pravna osoba, odnosno ovlašteni arhitekt ako ne imenuje odgovornog
voditelja izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja i/ili za
odgovornog voditelja imenuje osobu koja ne ispunjava propisane uvjete (članak
40. stavak 1. i 2.).
(2)
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od
15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3)
Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj osobi, odnosno
ovlaštenom arhitektu može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za
obavljanje poslova u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen
drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest
mjeseci do jedne godine.
Prekršaji voditelja
izrade
Članak 308.
(1)
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se odgovorni voditelj
izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja za prekršaj iz članka
40. stavka 3. ovoga Zakona.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se odgovorni voditelj
izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja za prekršaj iz članka
40. stavka 4. ovoga Zakona.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se osoba koja izrađuje
nacrt prijedloga dokumenta prostornog uređenja kao odgovorni voditelj, a ne
ispunjava propisane uvjete (članak 40. stavak 2.).
(4)
Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj odnosno fizičkoj
osobi može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za obavljanje poslova
u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu
kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(5)
Voditelj izrade je u slučaju iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka dužan
investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Prekršaji osobe
ovlaštene osobe za izradu parcelacijskih elaborata
Članak 309.
(1)
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za
prekršaj ovlaštena osoba ako izradi parcelacijski elaborat protivno rješenju o
uvjetima građenja, rješenju o utvrđivanju građevne čestice ili lokacijskoj
dozvoli ili detaljnom planu uređenja (članak 120.)
(2)
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od
15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 310.
(1)
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna
osoba, odnosno ovlašteni arhitekt ako onemogući obavljanje pregleda
urbanističkog inspektora ili ne dostavi u određenom roku na uvid sve podatke i
dokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora (članak 283. stavak 4.).
(2)
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od
5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Prekršaji investitora
Članak 311.
(1)
Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna
osoba u svojstvu investitora, ako:
–
gradi bez pravomoćnog, odnosno konačnog rješenja o uvjetima građenja,
pravomoćne, odnosno konačne građevinske dozvole, potvrđenoga glavnog projekta
(članak 209. stavak 1., 2. i 4.),
–
gradi protivno rješenju o uvjetima građenja, a nije ishodio izmjenu i/ili
dopunu rješenja o uvjetima građenja (članak 233. stavak 1.),
–
gradi protivno potvrđenom glavnom projektu, a nije ishodio izmjenu i/ili dopunu
potvrde glavnog projekta (članak 234. stavak 1.),
–
gradi protivno građevinskoj dozvoli, a nije ishodio izmjenu i/ili dopunu
građevinske dozvole (članak 235. stavak 1.),
–
projektiranje, kontrolu, nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor
građenja povjeri osobama koje ne ispunjavaju uvjete za obavljanje tih
djelatnosti prema posebnom zakonu (članak 178. stavak 2.),
–
ne osigura stručni nadzor građenja (članak 178. stavak 3.),
–
je izvođač, a stručni nadzor građenja ne povjeri drugoj osobi koja ispunjava
uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu (članak
178. stavak 5.),
–
ne ukloni prethodno izgrađenu građevinu ili njezin dio čije je uklanjanje
određeno rješenjem o uvjetima građenja, potvrdom glavnog projekta, odnosno
građevinskom dozvolom (članak 211. stavak 3. i 4.),
–
gradi protivno rješenju o uvjetima građenja na način koji utječe na
ispunjavanje bilo kojega bitnog zahtjeva za građevinu, a nadležnom upravnom
tijelu koje je izdalo rješenje o uvjetima građenja nije dostavio izmjenu i/ili
dopunu glavnog projekta (članak 233. stavak 2.),
–
gradi protivno glavnom projektu na način koji utječe na ispunjavanje bilo
kojega bitnog zahtjeva za građevinu a nadležno upravno tijelo koje je izdalo
potvrdu glavnog projekta nije potvrdilo izmjenu i/ili dopunu glavnog projekta
(članak 234. stavak 3.),
–
ne ishodi akt kojim se odobrava građenje za građevinu iz članka 238. stavka 1.
ovoga Zakona (članak 238. stavak 4.),
–
ne ukloni građevinu iz članka 238. stavka 1. ovoga Zakona u propisanom roku i
prethodno ne izradi projekt uklanjanja te građevine (članak 238. stavak 3.),
–
oštećenu građevinu vrati u prvobitno stanje protivno aktu na temelju kojeg je
izgrađena, odnosno projektu postojećeg stanja građevine (članak 239.),
–
ne ukloni privremenu građevinu, opremu gradilišta, neutrošeni građevinski
materijal i otpad prije izdavanja uporabne dozvole (članak 253. stavak 2.).
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna
osoba u svojstvu investitora, ako:
–
projektantu glavnog projekta ne povjeri projektantski nadzor građenja
građevine, ako je takav nadzor predviđen glavnim projektom (članak 178. stavak
4.),
–
ne odredi glavnog projektanta (članak 180. stavak 2.),
–
ne imenuje glavnog izvođača radova (članak 183. stavak 2.),
–
ne imenuje glavnoga nadzornog inženjera (članak 187. stavak 2.),
–
trajno ne čuva idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima
građenja (članak 191. stavak 3.),
–
projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog
projekta, odnosno građevinske dozvole ne dostavi glavni projekt ili njegov dio
radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s idejnim projektom u
slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta (članak 192.
stavak 3.),
–
trajno ne čuva glavni projekt zajedno s potvrdom glavnog projekta, odnosno
građevinskom dozvolom (članak 192. stavak 5.),
–
projektantu pravodobno ne omogući pregled radova (članak 194.),
–
ne gradi na temelju izvedbenog projekta (članak 198. stavak 2.),
–
gradi na temelju rješenja o uvjetima građenja a nema glavni projekt (članak
249. stavak 2.),
–
trajno ne čuva izvedbeni projekt sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno
stvarno izvedenim radovima (članak 198. stavak 4.),
–
projektantu glavnog projekta ne dostavi radi davanja mišljenja o usklađenosti
izvedbenog projekta s glavnim projektom, izvedbeni projekt koji taj projektant
nije izradio (članak 199. stavak 1.),
–
revidentu pravodobno ne omogući provedbu kontrole
dijela izvedbenog projekta, odnosno pregled radova (članak 202. stavak 4.),
–
ne osigura nostrifikaciju projekta propisanu člankom 204. ovoga Zakona,
–
nastavi građenje građevine nakon donošenja zaključka kojim se odobrava obnova
postupka izdavanja rješenja o uvjetima građenja, odnosno obnova izdavanja
građevinske dozvole kojom je dopušteno građenje te građevine (članak 210.
stavak 4.),
–
ne zatraži promjenu investitora u propisanom roku (članak 237. stavak 1.),
–
ne prijavi početak, odnosno nastavak građenja u propisanom roku (članak 249.
stavak 1.),
–
nema propisani elaborat iskolčenja građevine (članak
249. stavak 2., 3. i 4.),
–
ne poduzme mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i
drugih stvari u slučaju prekida građenja (članak 249. stavak 6.),
–
trajno ne čuva dokumentaciju iz članka 254. stavka 1. podstavka 5.,6., 8. i 9.
ovoga Zakona, (članak 254. stavak 3.),
–
koristi građevinu, a nadležnom upravnom tijelu nije dostavljeno završno
izvješće nadzornog inženjera (članak 256. stavak 1.),
–
koristi građevinu ili njezin dio bez uporabne dozvole (članak 256. stavak 2. i
3.),
–
ne osigura prisutnost sudionika u gradnji tehničkom pregledu (članak 260.
stavak 2.),
–
ako ne prijavi početak pokusnog rada (članak 263. stavak 1.),
–
ispitivanje za vrijeme pokusnog rada povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za
obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu (članak 263. stavak 2.),
–
započne pokusni rad koji nije predviđen i obrazložen glavnim projektom (članak
263. stavak 4.),
–
ne postupa s građevnim otpadom nastalim uklanjanjem na propisani način (članak
274. stavak 1.).
(3)
Novčanom kaznom od 15.000,00 kuna kaznit će se investitor fizička osoba za
prekršaje iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4)
Novčanom kaznom od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj investitor fizička
osoba iz članka 178. stavka 6. ovoga Zakona ako projektira i provodi stručni
nadzor građenja, a ne ispunjava propisane uvjete, te ako projektira ili obavlja
stručni nadzor za svoje potrebe dva i više puta u razdoblju od pet godina.
(5)
Novčanom kaznom iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se pravni sljednik investitora.
(6)
Novčane kazne iz ovoga članka, u slučaju građenja zgrade čija građevinska
(bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo
poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600
m i jednostavne građevine, umanjuju se za 50%.
Prekršaji osobe
registrirane za poslove projektiranja
Članak 312.
(1)
Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna
osoba koja je izradila projekt, a nije registrirana za poslove projektiranja
prema posebnom zakonu, odnosno ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer ako
nema pravo uporabe strukovnog naziva (članak 179. stavak 1.).
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna
osoba registrirana za poslove projektiranja ako:
–
projekti koje izrađuje ne ispunjavaju propisane uvjete, a osobito ako
projektirana građevina nije usklađena s lokacijskom dozvolom, ne ispunjava
bitne zahtjeve i nije usklađena s odredbama ovoga Zakona i posebnim propisima
(članak 179. stavak 2.),
–
je zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini (članak 179. stavak 3.),
–
izvedbeni projekt nije izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 198. stavak
1.),
–
se tijekom građenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog
neusklađenosti pojedinih projekata nije u propisanoj mjeri omogućen nesmetan pristup,
kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti u građevinama javne i
poslovne namjene te poslovnim dijelovima građevina stambeno-poslovne namjene
(članak 17. stavak 1.),
–
se tijekom građenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog
neusklađenosti pojedinih projekata nije u propisanoj mjeri omogućena
jednostavna prilagodba za pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju u
stambenim građevinama s deset i više stanova u najmanje jednom stanu na svakih
deset stanova (članak 17. stavak 2.),
–
projekt ne sadrži sve propisane dijelove i nije izrađen tako da građevina
izgrađena s njim u skladu, ispunjava uvjete iz članka 14. stavka 1. i članka
106. ovoga Zakona (članak 190. stavak 3., članak 193. i članak 276.),
–
glavni projekt nije u skladu s idejnim projektom glede lokacijskih uvjeta
(članak 192. stavak 2.),
–
mišljenje o neusklađenosti idejnog i glavnog projekta ne dostavi nadležnom
tijelu, odnosno Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno
građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i
inženjera u graditeljstvu (članak 192. stavak 4.),
–
projektant ne potvrdi provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik
(članak 194.),
–
izvedbeni projekt nije izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 198. stavak
1.)
–
projekti nisu opremljeni i označeni sukladno članku 200. ovoga Zakona,
–
idejni, odnosno glavni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja
o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta odnosno građevinske dozvole, nije
usklađen s prostornim planom odnosno lokacijskom dozvolom te s odredbama ovoga
Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te posebnih propisa (članak
208. stavak 1.).
(3)
Osoba registrirana za poslove projektiranja u slučaju iz stavka 2. ovoga članka
dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Članak 313.
(1)
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se projektant glavnog
projekta ako mišljenje o neusklađenosti glavnog i izvedbenog projekta ne
dostavi nadležnom upravnom tijelu koje je izdalo akt kojim se odobrava
građenje, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u
graditeljstvu (članak 199. stavak 2.).
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se glavni projektant ako u
projektiranju sudjeluje više projektanata, a projekt nije cjelovit i međusobno
usklađen (članak 180. stavak 1.)
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz članka
312. stavka 2. ovoga Zakona i investitor u svojstvu projektanta.
(4)
Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka i članka 312. stavka 2.
osobi koja obavlja projektiranje može se izreći zaštitna mjera oduzimanja
ovlaštenja za projektiranje u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj
počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od
šest mjeseci do jedne godine.
(5)
Projektant je u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan investitoru
naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Prekršaji revidenta
Članak 314.
(1)
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revident ako:
–
obavlja kontrolu projekata, a nije za to ovlašten (članak 188. stavak 1.),
–
obavi kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao
ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u
pravnoj osobi u kojoj je zaposlen (članak 189. stavak 1.),
–
projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće ne
udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na
temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke glede
kontroliranog svojstva (članak 189. stavak 2.),
–
upisom u građevinski dnevnik ne potvrdi provedbu pregleda radova te pri
pregledu izvedbenog projekta ne izradi dodatak izvješća o kontroli projekta
(članak 202. stavak 4.),
–
ne sastavi pisano izvješće o kontroli projekta i ne ovjerovi dijelove projekta
na propisani način (članak 202. stavak 2.).
(2)
Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka osobi koja obavlja kontrolu
projekata, odnosno revidentu može se izreći zaštitna
mjera oduzimanja ovlaštenja za projektiranje, odnosno za kontrolu projekata u
trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu
kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(3)
Osoba ovlaštena za kontrolu projekta (revident) u
slučaju iz stavka 1. ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu
s posebnim zakonom.
Prekršaji pravne osobe
ovlaštene za nostrifikaciju
Članak 315.
(1)
Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna
osoba koja provede nostrifikaciju, a nema za to ovlaštenje (članak 205. stavak
1.).
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna
osoba ovlaštena za nostrifikaciju projekata koja provede nostrifikaciju ako:
–
ako projekt ili dio projekta za koji je provedena nostrifikacija i izdana
potvrda ne udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona (članak 204. stavak 1.),
–
na propisani način ne sastavi izvješće, ne ovjeri projekt i ne izda potvrdu
(članak 205. stavak 2.).
(3)
Uz kaznu za prekršaj iz stavka 2. podstavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj osobi
koja provede nostrifikaciju može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja
za nostrifikaciju projekata u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj
počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od
šest mjeseci do jedne godine.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka
2. ovoga članka i projektant zaposlen u pravnoj osobi ovlaštenoj za
nostrifikaciju projekata koji je obavio nostrifikaciju.
(5)
Osoba ovlaštena za nostrifikaciju projekta u slučaju iz stavka 2. ovoga članka
dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Prekršaji izvođača
Članak 316.
(1)
Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna
osoba u svojstvu izvođača ako:
–
radove ne izvodi tako da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan
pristup, kretanje, boravak i rad u građevinama javne i poslovne namjene (članak
17. stavak 1.),
–
radove ne izvodi tako da je u građevinama stambene i stambeno-poslovne namjene
s deset i više stanova moguća jednostavna prilagodba građevine u najmanje
jednom stanu na svakih deset stanova za pristup, kretanje, boravak i rad
osobama smanjene pokretljivosti (članak 17. stavak 2.),
–
građevni i drugi proizvodi koje ugrađuje u građevinu ne ispunjavaju zahtjeve
propisane ovim Zakonom i posebnim propisima (članak 18. i članak 182. stavak 1.
podstavak 2.),
–
ne gradi u skladu s tehničkim propisima (članak 19.),
–
ne gradi u skladu s aktima kojima se odobrava građenje (članak 182.),
–
radove ne izvodi tako da ispunjavaju bitne zahtjeve za građevinu iz ovoga
Zakona (članak 182. stavak 1. podstavak 1.),
–
ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom zakonu
(članak 181. stavak 2.),
–
pristupi građenju građevine bez pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja,
pravomoćne građevinske dozvole, potvrđenog glavnog projekta (članak 209. stavak
1., 2. i 4.),
–
provodi ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno
dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu te prethodna istraživanja
bitna za projektiranje, građenje ili održavanje građevina a nema ovlaštenja
(članak 20.).
(2)
Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 4., 5. 6. i 8.
ovoga članka može se izreći zaštitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje
djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put
uz novčanu kaznu izreći će se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje
djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u
svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(4)
Uz novčanu kaznu iz stavka 3. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera iz
stavka 2. ovoga članka.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna
osoba u svojstvu izvođača ako:
–
ne osigura dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o
sukladnosti ugrađene opreme po posebnom zakonu, isprave o suglasnosti određenih
dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i dokaze kvalitete (članak
182. stavak 1. podstavak 3.),
–
ako ne sastavi pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima održavanja
građevine (članak 182. stavak 1. podstavak 5.),
–
ne odredi glavnog izvođača odgovornog za međusobno usklađenje radova ako u
građenju sudjeluju dva ili više izvođača (članak 183. stavak 2.),
–
imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta ili voditelja radova
koji ne ispunjavaju propisane uvjete (članak 183. stavak 6.),
–
ako prilikom građenja povjeri izvođenje građevinskih radova i drugih poslova
osobama koje ne ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno
obavljanja poslova (članak 182. stavak 1. podstavak 4.),
–
ne imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova (članak 183. stavak
1.),
–
glavni izvođač ne izvodi najmanje polovicu radova potrebnih za građenje te
građevine (članak 183. stavak 3.),
–
gradi protivno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz
članka 251. stavka 1. ovoga Zakona,
–
ne ogradi, odnosno zaštiti ili označi gradilište (članak 252. stavak 1.i 2.),
–
gradilište ne označi pločom (članak 252. stavak 4.),
–
ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku građenja
(članak 253. stavak 2.),
–
ne predvidi i ne provodi potrebne mjere zaštite (članak 253. stavak 3. i 4.),
–
na gradilištu nema propisanu dokumentaciju (članak 254. i članak 255. stavak 1.
i 2.).
(6)
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u
svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka.
(7)
Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stavka 5. podstavka 1., 5., 9., 11., 12. i 13.
ovoga članka pravnoj i fizičkoj osobi u svojstvu izvođača može se izreći
zaštitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri
do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se
i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od šest mjeseci
do jedne godine.
(8)
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka
1. podstavka 3., 4., 5., 6. i 8. i stavka 5. podstavka 9., 12. i 13. ovoga
članka glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta, odnosno voditelj
radova.
(9)
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se glavni inženjer
gradilišta za prekršaj iz članka 183. stavka 4. ovoga Zakona.
(10)
Izvođač je u slučaju iz stavka 1. i 5. ovoga članka dužan investitoru naknaditi
štetu u skladu s posebnim zakonom.
Prekršaj osobe
registrirane za poslove stručnog nadzora
Članak 317.
(1)
Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna
osoba koja provodi stručni nadzor ako:
–
nadzorni inženjer prema posebnom zakonu nema pravo uporabe strukovnog naziva
ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer te ne ispunjava uvjete za provedbu
stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu i propisima donesenim na
temelju tog zakona (članak 184. stavak 1.),
–
je nadzorni inženjer zaposlenik osobe koja je izvođač radova na istoj građevini
(članak 184. stavak 2.),
–
građenje nije u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim
projektom, odnosno građevinskom dozvolom, ovim Zakonom i posebnim propisima
(članak 185. stavak 1. podstavak 1.),
–
ne utvrdi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i
namjene građevine izrađen u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, odnosno
lokacijskom dozvolom u slučaju građenja građevina iz članka 209. stavka 2. i 4.
ovoga Zakona (članak 185. stavak 1. podstavak 2.),
–
nadzire građenje građevine koja se gradi bez akata kojima se odobrava građenje
(članak 209. stavak 1., 2. i 4.).
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna
osoba registrirana za poslove stručnog nadzora građenja ako:
–
ne poduzme mjere da kvaliteta radova, ugrađenih i građevnih proizvoda,
proizvoda, opreme i postrojenja bude u skladu sa zahtjevima glavnog projekta te
da bude dokazana na propisani način (članak 182. stavak 1.),
–
ne utvrdi da izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine
radove ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja propisane
posebnim zakonom (članak 185. stavak 1. podstavak 3.)
–
ne utvrdi je li iskolčenje građevine provela osoba
ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema
posebnom propisu (članak 185. stavak 1. podstavak 4.),
–
ne odredi provedbu kontrolnih postupaka glede ocjenjivanja sukladnosti, odnosno
dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine putem ovlaštene osobe koja
nije sudjelovala u provedbi postupaka izdavanja isprava i dokaza (članak 185.
stavak 1. podstavak 5.),
–
bez odgađanja ne upozna o svim nedostacima i nepravilnostima koje uoči tijekom
građenja, investitora te građevinsku i druge inspekcije o poduzetim mjerama
(članak 185. stavak 1. podstavak 6.),
–
ako ne sastavi završno izvješće o izvedbi građevine (članak 185. stavak 1.
podstavak 7.),
–
ne upiše način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u građevinski
dnevnik (članak 185. stavak 3.).
(3)
Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka osobi koja obavlja stručni
nadzor može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za provedbu stručnog
nadzora u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz
novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne
godine.
(4)
Osoba ovlaštena za poslove stručnog nadzora u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga
članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Članak 318.
(1)
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj glavni
nadzorni inženjer ako stručni nadzor građenja nije cjelovit i međusobno
usklađen i/ili ako o tome ne sastavi završno izvješće (članak 187. stavak 3.).
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se nadzorni inženjer i
glavni nadzorni inženjer ako obavlja poslove stručnog nadzora a istodobno je
zaposlen kod izvođača radova (članak 184. stavak 2.).
(3)
Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka osobi koja obavlja stručni
nadzor može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za provedbu stručnog
nadzora u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz
novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne
godine.
(4)
Glavni nadzorni inženjer je u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan
investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Prekršaji vlasnika
građevine
Članak 319.
(1)
Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna
osoba kao vlasnik građevine ako pristupi uklanjanju ili ukloni građevinu ili
njezin dio bez dozvole nadležnoga upravnog tijela (članak 273. stavak 1.).
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna
osoba kao vlasnik građevine ako:
–
rabi građevinu suprotno njezinoj namjeni (članak 269.),
–
ne održava građevinu sukladno odredbi članka 270. stavka 2. ovoga Zakona,
–
ne poduzme hitne mjere za otklanjanje opasnosti i ne označi građevinu opasnom u
slučaju oštećenja građevine (članak 270. stavak 3.),
–
održavanje građevine povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje tih
poslova (članak 271.),
–
ne ispunjava uvjete za održavanje i unapređivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva
za građevinu, energetskih svojstava zgrada, nesmetanog pristupa i kretanja u
građevini na propisani način (članak 272. stavak 1.).
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se vlasnik građevine
fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4)
Vlasnik građevine u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan je drugim
osobama naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Članak 320.
(1)
Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna
osoba u svojstvu investitora i pravna osoba u svojstvu izvođača ako nastavi s
građenjem, odnosno izvođenjem pojedinih radova nakon zatvaranja gradilišta
posebnom oznakom i pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad (članak
288.).
(2)
Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera
oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci,
a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u
trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u
svojstvu investitora i fizička osoba u svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka
1. ovoga članka.
Članak 321.
Novčanom
kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionici u gradnji
i vlasnik, odnosno korisnik građevine koji građevinskom inspektoru onemogući
provedbu inspekcijskog nadzora ili mu onemogući uvid u svu traženu
dokumentaciju ili mu onemogući pregled građevine, građevnih proizvoda kao i
obavljanje drugih radnji u svezi s nadzorom (članak 283. stavak 4.).
Članak 322.
Novčanom
kaznom od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionici u gradnji ako se
neopravdano ne odazovu na tehnički pregled (članak 260. stavak 1.).
Zastara
prekršajnog progona i izvršenja prekršajnih sankcija
Članak 323.
Prekršajni
postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom, ne može se pokrenuti nakon
proteka tri godine od dana kad je prekršaj počinjen.
Članak 324.
Izrečene
prekršajne kazne ne mogu se izvršiti ako od dana pravomoćnosti odluke o
prekršaju proteknu tri godine, a zastara počinje teći od dana kada je
počinitelj prekršaja primio pravomoćnu odluku urednom dostavom, odnosno od dana
kada je prvostupanjska odluka postala pravomoćna.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE
ODREDBE
Započeti postupci i
izdane dozvole
Članak 325.
(1)
Postupci započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) i Zakona o
gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03. i 100/04.) do
stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama tih zakona i propisa
donesenih na temelju tih zakona.
(2)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka postupak izrade i donošenja prostornog plana
i/ili njegovih izmjena i dopuna, u kojemu do stupanja na snagu ovoga Zakona
nije objavljena javna rasprava ili je od završetka javne rasprave prošlo više
od devet mjeseci dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.
(3)
Stavak 2. ovoga članka ne odnosi se na postupak izrade i donošenja generalnog
urbanističkog plana.
(4)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka postupak izdavanja lokacijske dozvole za
građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade
za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto)
površina nije veća od 600 m na zemljištu na kojemu je izgrađena takva građevina
bez građevinske dozvole odnosno drugoga odgovarajućeg akta, započet po
odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br.
30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) dovršit će se po odredbama ovoga
Zakona kojima se uređuje izdavanje rješenja o izvedenom stanju.
(5)
U postupku izdavanja uporabne dozvole pokrenutom nakon stupanja na snagu ovoga
Zakona za građevinu izgrađenu po propisima koji su važili prije stupanja na
snagu ovoga Zakona, utvrđuje se je li građevina izgrađena u skladu s
građevinskom dozvolom i propisima koji su važili u vrijeme kad je izdana
građevinska dozvola za tu građevinu.
Članak 326.
(1)
U postupku upisa građevine u zemljišne knjige započetom do stupanja na snagu
ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članka 141. Zakona o gradnji (»Narodne
novine«, br. 175/03. i 100/04.).
(2)
Danom početka postupka upisa građevine u zemljišne knjige smatra se datum
dostave prijavnog lista nadležnom zemljišnoknjižnom sudu.
(3)
U postupku upisa građevine u zemljišne knjige započetom nakon stupanja na snagu
ovoga Zakona koja je upisana u katastarski operat do
stupanja na snagu ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe
članaka 268., 329., 330., 331. i 332. ovoga Zakona. U tom slučaju isprave
određene ovim člancima kao uvjet za upis građevine u katastarski operat predstavljaju uvjet za upis građevine u zemljišne
knjige.
Članak 327.
(1)
Građenju građevine za koju je izdana lokacijska dozvola na temelju Zakona o
prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94.,
68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), a za građenje koje do stupanja na snagu
ovoga Zakona nije podnesen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, može se
pristupiti na temelju glavnog projekta kojeg je potvrdilo nadležno upravno
tijelo prema ovom Zakonu.
(2)
Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na građenje građevina za koje se prema ovom
Zakonu izdaje građevinska dozvola.
Članak 328.
(1)
Načelna suglasnost izdana na temelju ranije važećih zakona u skladu s kojom do
dana stupanja na snagu ovoga Zakona nije izdana niti jedna građevinska dozvola
prestaje važiti danom stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2)
Načelne dozvole izdane na temelju zakona koji je važio do stupanja na snagu
ovoga Zakona, a na temelju koje nisu u roku od pet godina od dana njene
pravomoćnosti podneseni zahtjevi za izdavanje građevinskih dozvola, prestaju
važiti.
(3)
Za građenje dijela građevine određenog načelnom dozvolom odnosno načelnom
suglasnošću umjesto posebne građevinske dozvole određene tom dozvolom odnosno
suglasnošću izdaje se potvrda glavnog projekta prema ovom Zakonu.
Članak 329.
(1)
Postupci zadržavanja u prostoru objekata pokrenuti prema odredbama Zakona o
postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja
za građenje (»Narodne novine«, br. 33/92.) do
stupanja na snagu Zakona o prestanku važenja Zakona o postupanju s objektima
građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne
novine«, br. 33/95.) dovršit će se prema odredbama
ovoga Zakona kojima se uređuje izdavanje rješenja o izvedenom stanju odnosno
lokacijske dozvole.
(2)
Pravomoćno rješenje o zadržavanju u prostoru objekata doneseno na temelju
Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez
odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/92.)
smatra se u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju dokazom da je
postojeće stanje zgrade u skladu s prostornim planom, odnosno u postupku
izdavanja potvrde izvedenog stanja smatra se pravomoćnom lokacijskom dozvolom.
Izgrađene građevine i
upis u katastarski operat
Članak 330.
(1)
Građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na temelju
pravomoćne građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnoga
upravnog tijela.
(2)
O vremenu evidentiranja građevine iz stavka 1. ovoga članka uvjerenje izdaju
katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave na temelju
podataka s kojima raspolažu (katastarski operat,
katastarski plan, posjedovni list, Hrvatska osnovna karta, snimke iz zraka)
koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968.
godine.
(3)
Ako katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave ne
raspolažu podacima na temelju kojih se može izdati uvjerenje iz stavka 2. ovoga
članka, uvjerenje o vremenu građenja građevine iz stavka 1. ovoga članka izdaje
nadležno upravno tijelo.
(4)
Sastavni dio uvjerenja iz stavka 3. ovoga članka je snimka postojećeg stanja
građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski
situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na
građevnoj čestici koji je podnositelj zahtjeva dužan priložiti uz zahtjev za
izdavanje toga uvjerenja.
(5)
Za građevinu iz stavka 1. ovoga članka ne izdaje se uporabna dozvola.
(6)
Građevina iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priloženo uvjerenje iz stavka 2.
odnosno 3. ovoga članka.
(7)
Stavak 3. ovoga članka ne odnosi se na utvrđivanje vremena građenja građevine u
postupku kojeg provodi građevinska inspekcija.
Članak 331.
(1)
Za izgrađenu građevinu na temelju građevinske dozvole, odnosno drugoga
odgovarajućeg akta nadležnog tijela izdanog do 19. lipnja 1991. godine ne
izdaje se uporabna dozvola.
(2)
Građevina iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priložena pravomoćna građevinska
dozvola i potvrda da u vezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske
inspekcije.
Članak 332.
(1)
Građevina izgrađena, rekonstruirana ili sanirana u sklopu projekta obnove ratom
oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i
projekata Ministarstva kulture smatra se izgrađenom, odnosno rekonstruiranom na
temelju pravomoćne građevinske dozvole ako njezin vlasnik posjeduje:
–
projekt prema kojemu je građena ili snimku postojećeg stanja građevine,
–
presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski
nacrt stvarnog stanja (situaciju) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici,
–
dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu
projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne
radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt
tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo).
(2)
Građevina čija je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništena ili
je nedostupan uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja
ili događaja, te građevina za koju u vrijeme njezinog građenja građevinska
dozvola ili drugi odgovarajući akt tijela državne vlasti nije bio potreban,
smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako vlasnik
posjeduje:
–
potvrdu da je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništen ili da je
nedostupan,
–
snimku postojećeg stanja građevine i
–
presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski
nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici.
(3)
Građevina koju Država kupi u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o
područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br.
44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02.,
42/05. i 90/05.), smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole
ako njezin vlasnik posjeduje:
–
snimku postojećeg stanja,
–
presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski
nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici i
–
dokaz da je građevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o
područjima posebne skrbi.
(4)
Za građevinu iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne izdaje se uporabna dozvola.
(5)
Građevina iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako su uz zahtjev priloženi dokumenti propisani tim
stavcima.
Članak 333.
(1)
Za izgrađenu građevinu na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja
1991. godine do dana stupanja na snagu ovoga Zakona umjesto uporabne dozvole
nadležno upravno tijelo na zahtjev investitora odnosno vlasnika građevine
izdaje uvjerenje za uporabu kojim se utvrđuje da je građevina izgrađena u
skladu s građevinskom dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene.
(2)
Uvjerenje iz stavka 1. ovoga članka ne može se izdati za izgrađene građevine u
vezi kojih je u tijeku postupak građevinske inspekcije.
(3)
Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na izgrađene građevine za koje je do
stupanja na snagu ovoga Zakona građevinsku dozvolu izdalo Ministarstvo.
(4)
Građevina iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priložena uporabna dozvola ili
uvjerenje iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 334.
(1)
Rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu u građevini iz članka
330., 331. i 332., odnosno članka 333. ovoga Zakona može se izdati ako su uz
zahtjev za izdavanje tog rješenja priložene isprave potrebne za upis te
građevine u katastarski operat.
(2)
Dokumentaciju iz članka 330., 331., 332. i 333. ovoga Zakona vlasnik građevine
i nadležno upravno tijelo dužni su trajno čuvati.
Obavljanje stručnih
poslova
Članak 335.
Pravne
osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i
ovlašteni arhitekti koji samostalno obavljaju te poslove, koji su ispunili
uvjete za obavljanje tih poslova propisane Zakonom o prostornom uređenju
(»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02.
i 100/04.) i Pravilnikom o davanju i oduzimanju suglasnosti za obavljanje
stručnih poslova prostornog uređenja (»Narodne novine«, br.
21/06 i 53/06) nastavljaju s radom kao osobe odnosno ovlašteni arhitekti koji
imaju suglasnost prema ovom Zakonu.
Članak 336.
Osobe
ovlaštene za obavljanje kontrole projekata i nostrifikaciju projekata na
temelju propisa koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju s
obavljanjem poslova za koje su ovlašteni do isteka roka važenja ovlaštenja.
Obavljanje stručnih i
upravnih poslova
Članak 337.
Savjet
prostornog uređenja Republike Hrvatske osnovan prema Zakonu o prostornom
uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98.,
61/00., 32/02. i 100/04.) nastavlja s radom kao Savjet prema ovom Zakonu.
Članak 338.
(1)
Ministar će imenovati privremenog ravnatelja Zavoda u roku od trideset dana od
dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2)
Privremeni ravnatelj obavit će pripreme za početak rada Zavoda i podnijeti
prijedlog za upis u sudski registar.
(3)
Ministar će imenovati predsjednika i članove Upravnog vijeća Zavoda u roku od
šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a u daljnjem roku od
trideset dana Upravno vijeće Zavoda donijet će Statut Zavoda.
(4)
Upravno vijeće Zavoda dužno je raspisati javni natječaj za izbor ravnatelja
Zavoda u roku od šest mjeseci od dana njihova imenovanja.
Članak 339.
(1)
Danom početka rada Zavoda prestaje s radom Zavod za prostorno planiranje u
sklopu Ministarstva.
(2)
Danom početka rada Zavod preuzima službenike, poslove i druga
materijalno-tehnička sredstva Zavoda za prostorno planiranje u sklopu
Ministarstva.
(3)
Sredstva osigurana u Državnom proračunu za tekuću godinu za rad i sredstva za
plaće službenika Zavoda za prostorno planiranje u sklopu Ministarstva ustupaju
se Zavodu.
Članak 340.
(1)
Vlada je dužna donijeti uredbu iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona u roku od
šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2)
Ministar je dužan donijeti pravilnike iz članka 209. stavka 5. i 38. stavka 4.
ovoga Zakona najkasnije u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
(3)
Ministar je dužan donijeti pravilnike iz članka 5. stavka 4., članka 14. stavka
2., članka 15. stavka 3., članka 17. stavka 3., članka 20. stavka 3. i stavka
4., članka 47. stavka 5., članka 58. stavka 4. i stavka 5., članka 186. stavka
2., članka 188. stavka 4., članka 195., članka 201., članka 203., članka 206.,
članka 253. stavka 2., članka 259. stavka 7., članka 267. stavka 3., članka
272. stavka 1., članka 281. stavka 2. i članka 288. stavka 6. ovoga Zakona
najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4)
Vlada je dužna uskladiti Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (»Narodne novine«, br. 30/05. i 24/07.) s odredbama ovoga Zakona u roku od
trideset dana od dana prestanka rada Zavoda za prostorno planiranje u sklopu
Ministarstva.
(5)
Ministar je dužan uskladiti Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva s uredbom iz stavka 1. ovoga
članka u roku od petnaest dana od dana stupanja na snagu te uredbe.
Članak 341.
(1)
Županijski odnosno Gradski zavod za prostorno uređenje ustrojen na temelju
Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br.
30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) nastavlja s radom do početka rada
zavoda za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba u skladu s ovim
Zakonom.
(2)
Županije i Grad Zagreb dužni su osnovati zavod za prostorno uređenje županije
odnosno Grada Zagreba u skladu s ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 342.
(1)
Dana 1. siječnja 2008. godine županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta
županija preuzimaju službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ureda
državne uprave u županijama koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja
lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata
prostornog uređenja i građenje sukladno ovom Zakonu, svatko sa svojeg područja,
a u skladu s uređenjem samoupravnog djelokruga velikih gradova i gradova
sjedišta županija, odnosno županija prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona
o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, br. 129/05.).
(2)
Veliki grad koji nije sjedište županije preuzima službenike, poslove, uredsku i
drugu opremu te arhiv dosadašnje ispostave ureda državne uprave u županiji koja
je ustrojena na njegovom području, koji su se odnosili na obavljanje poslova
izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz
provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje.
(3)
Veliki grad koji je sjedište županije, grad sjedište županije i županija
preuzimaju službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ureda državne
uprave iz sjedišta županije, koji su se odnosili na obavljanje poslova
izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz
provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje, prema sporazumu koji
sklapaju gradonačelnik i župan, u pravilu ovisno o omjeru broja predmeta iz
prethodne tri godine.
(4)
Županija preuzima službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv
ispostava ureda državne uprave u županiji, koji su se odnosili na obavljanje
poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz
provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje, osim službenika, poslova,
uredske i druge opreme te arhiva koje u skladu s odredbama ovoga Zakona preuzima
veliki grad i grad sjedište županije.
(5)
O sporu u vezi s preuzimanjem službenika, poslova, uredske i druge opreme te
arhiva iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka odlučuje Vlada na prijedlog
čelnika Središnjega državnog ureda za upravu.
(6)
Do 1. siječnja 2008. godine poslove izdavanja lokacijskih i građevinskih
dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i
građenje nastavljaju obavljati uredi državne uprave u županijama.
Članak 343.
(1)
Županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županije, koji prema ovom Zakonu
obavljaju poslove izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog
uređenja i građenje dužni su osigurati materijalno-tehničke, organizacijske i
financijske uvjete osim za plaće službenika te ostale uvjete za učinkovito i
ekonomično obavljanje tih poslova od 1. siječnja 2008. godine, vodeći računa da
navedeni poslovi ostanu što je moguće bliže građanima.
(2)
Županije su dužne osigurati obavljanje poslova izdavanja akata vezanih uz
provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje barem u onim mjestima u
kojima se ti poslovi obavljaju do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3)
Sredstva za plaće službenika koje preuzimaju županije, veliki gradovi i gradovi
sjedišta županije osiguravaju se u državnom proračunu u istom iznosu koji je
osiguran u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2007. godinu i ustupaju se
županijama, velikim gradovima i gradovima sjedištima županija.
Članak 344.
(1)
Županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija dužni su svoje statute,
odluke i druge opće akte, a osobito akte o unutarnjem ustrojstvu i unutarnjem
redu svojih upravnih tijela, uskladiti s ovim Zakonom do 1. prosinca 2007.
(2)
Županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija dužni su rasporediti preuzete
službenike na radna mjesta s danom 1. siječnja 2008.
Članak 345.
Poslove
gospodarenja nekretninama do osnivanja fonda za gospodarenje nekretninama
obavlja poglavarstvo jedinice lokalne samouprave na svom području.
Dokumenti
prostornog uređenja i praćenja stanja u prostoru
Članak 346.
(1)
Dokumenti prostornog uređenja doneseni na temelju propisa koji su važili do
stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do donošenja dokumenata
prostornog uređenja prema ovom Zakonu, ako ovim Zakonom nije propisano
drukčije.
(2)
Generalni urbanistički planovi ostaju na snazi najdulje deset godina od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3)
Prostorni planovi (bivših) općina i odluke o građevinskim područjima ostaju na
snazi do 31. prosinca 2007.
(4)
Dokumenti prostornog uređenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se mijenjati
i/ili dopunjavati te staviti izvan snage i prije donošenja dokumenata
prostornog uređenja prema ovom Zakonu.
(5)
Programi mjera za unapređenje stanja u prostoru doneseni do dana stupanja na
snagu ovoga Zakona, ostaju na snazi do isteka razdoblja za koji su doneseni.
Članak 347.
(1)
Općine i gradovi koji još nisu donijeli prostorni plan uređenja općine, odnosno
grada dužni su to učiniti najkasnije do 31. prosinca 2007.
(2)
Na području općine, odnosno grada koja ne donese prostorni plan uređenja općine
i grada do 31. prosinca 2007. ne mogu se izdavati rješenja o uvjetima građenja
i lokacijske dozvole, osim za građevine planirane prostornim planom županije.
Članak 348.
(1)
Prostorni planovi unutar ZOP-a i planovi čiji se dijelovi nalaze unutar tog
područja koji do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nisu dobili suglasnosti
Ministarstva iz članka 39. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 100/04)
moraju se uskladiti s odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje ZOP.
(2)
Odluku o usklađenju iz stavka 1. ovoga članka donosi općinsko, odnosno gradsko
vijeće bez provođenja javne rasprave.
(3)
Općine i gradovi dužni su za prostorne planove iz stavka 1. ovoga članka
ishoditi suglasnost Ministarstva najkasnije do 31. ožujka 2008.
(4)
Prostorni planovi iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se u neizgrađenom
dijelu građevinskog područja do dobivanja suglasnosti Ministarstva.
(5)
Prostorni plan iz stavka 1. ovoga članka za koji nije data
suglasnost iz stavka 3. ovoga članka prestaje važiti 1. travnja 2008.
Pravilnici
Članak 349.
Do
stupanja na snagu propisa koji se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u
dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se:
–
Pravilnik o davanju i oduzimanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova
prostornog uređenja (»Narodne novine«, br. 21/06. i
53/06.),
–
Pravilnik o službenoj iskaznici inspektora urbanističke inspekcije Ministarstva
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (»Narodne novine«, br. 1/05.),
–
Odluka o općinama koje mogu donijeti prostorni plan uređenja općine sa
smanjenim sadržajem (»Narodne novine«, br. 163/04.),
–
Pravilnik o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska
dozvola (»Narodne novine«, br. 86/04. i 138/04.),
–
Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati županijski odnosno gradski zavod za
prostorno planiranje za obavljanje poslova izrade prostornih planova (»Narodne
novine«, br. 104/98.),
–
Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim
pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine«, br. 106/98., 39/04., 45/04. – ispravak i 163/04.) i
–
Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine«, br. 29/83., 36/85. i 42/86.).
Članak 350.
Do
stupanja na snagu propisa koji se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u
dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se:
–
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za započinjanje
obavljanja djelatnosti građenja (»Narodne novine«, br.
89/06. i 139/06.),
–
Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«, br.
151/05.),
–
Pravilnik o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje
obavljaju poslove graditeljstva (»Narodne novine«, br.
82/05.),
–
Pravilnik o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta (»Narodne
novine«, br. 2/05.),
–
Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju
građevnih proizvoda (»Narodne novine«, br. 1/05.),
–
Pravilnik o službenoj iskaznici inspektora građevinske inspekcije Ministarstva
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (»Narodne novine«, br. 1/05.),
–
Pravilnik o jednostavnim građevinama za koje građevinska dozvola nije potrebna
(»Narodne novine«, br. 138/04. i 28/06.),
–
Pravilnik o tehničkom pregledu građevine (»Narodne novine«, br.
108/04.),
–
Pravilnik o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste (»Narodne novine«, br. 53/02.),
–
Pravilnik o kontroli projekata (»Narodne novine«, br.
89/00.),
–
Pravilnik o načinu obavljanja inspekcijskog nadzora građevinske inspekcije
(»Narodne novine«, br. 9/00. i 99/02.),
–
Pravilnik o uvjetima i načinu vođenja građevnog dnevnika (»Narodne novine«, br. 6/00.),
–
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje ovlaštenja za kontrolu projekata
(»Narodne novine«, br. 2/00. i 89/00.),
–
Pravilnik o materijalno-tehničkim uvjetima za rad građevinskih inspektora i
nadzornika (»Narodne novine«, br. 2/00.) i
–
Pravilnik o nostrifikaciji projekata (»Narodne novine«, br.
98/99. i 29/03.)
Tehnički propisi
Članak 351.
Do
stupanja na snagu propisa koji se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u
dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se:
–
Tehnički propis za dimnjake u građevinama (»Narodne novine«, br. 3/07.),
–
Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i
klimatizacije zgrada (»Narodne novine«, br. 3/07.),
–
Tehnički propis za zidane konstrukcije (»Narodne novine«, br.
1/07.),
–
Tehnički propis za prozore i vrata (»Narodne novine«, br.
69/06.),
–
Tehnički propis za betonske konstrukcije (»Narodne novine«, br.
101/05. i 85/06.),
–
Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama
(»Narodne novine«, br. 79/05., 155/05. i 74/06.) i
–
Tehnički propis za cement za betonske konstrukcije (»Narodne novine«, br. 64/05. i 74/06.).
Priznata tehnička
pravila
Članak 352.
Tehnička
pravila koje je Republika Hrvatske preuzela na temelju propisa koji su važili
do 8. listopada 1991., kojima se izravno ili upućivanjem na tehničke
specifikacije propisuju tehnički zahtjevi za proizvode, procese ili usluge u
građenju koji utječu na bitne zahtjeve za građevinu, primjenjuju se u građenju
ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili propisom donesenim na
temelju ovoga Zakona.
Prestanak važenja
propisa
Članak 353.
(1)
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o prostornom
uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98.,
61/00., 32/02. i 100/04.), osim odredbi članka 8. stavka 2. i 3. i članka 8.a
koje prestaju važiti danom stupanja na snagu posebnog zakona kojim se uređuju
pitanja obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja od strane ovlaštenih
arhitekata koji stručne poslove prostornog uređenja obavljaju u vlastitom
uredu.
(2)
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o gradnji (»Narodne
novine«, br. 175/03 i 100/04), osim odredbi:
–
članka 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 31., 187.,
188., 215., 216. i 217. koje prestaju važiti danom stupanja na snagu posebnog
zakona kojim se uređuju pitanja građevnih proizvoda,
–
članka 36. stavka 4., članka 37. stavka 3., 4., 5., 6., 7. i 8., članka 41. i
42., članka 43. stavka 4., članka 45. stavka 4., članka 49., 50., 51., 52.,
53., 54., 55., 56., 57., 58., 59., 60., 181., 185., 186., 203., 204., 205.,
206., 207. i 214. koje prestaju važiti danom stupanja na snagu posebnog zakona
kojim se uređuju pitanja obavljanja poslova projektiranja, stručnog nadzora
građenja i djelatnosti građenja,
–
članka 86. stavka 1. koje prestaju važiti danom stupanja na snagu propisa iz
članka 105. stavka 2. ovoga Zakona,
–
članka 116. točke 4. i 5. koje prestaju važiti danom stupanja na snagu propisa
iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona,
–
članka 225. stavka 2. osim u dijelu koji se odnosi na članak 40. Zakona o
gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99.,
117/01. i 47/03.) koje prestaju važiti danom stupanja na snagu propisa iz
članka 201. ovoga Zakona.
(3)
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o prestanku važenja
Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez
odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/95.).
(4)
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o postupanju s
objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje
(»Narodne novine«, br. 33/92.).
(5)
Uredba o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (»Narodne
novine«, br. 6/00. i 68/03.) ostaje na snazi do
stupanja na snagu propisa iz članka 104. stavka 2. ovoga Zakona.
(6)
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti:
–
Uredba o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (»Narodne
novine«, br. 101/98.),
–
Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine«,
br. 128/04.),
–
Pravilnik o načinu vođenja očevidnika o obavljenim inspekcijskim pregledima
građevinske inspekcije (»Narodne novine«, br. 1/98.).
Stupanje na snagu Zakona
Članak 354.
Ovaj
Zakon stupa na snagu 1. listopada 2007., osim članka 204. stavka 3. i stavka 4.
koji stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Klasa:
350-01/07-01/01
Zagreb,
6. srpnja 2007.
HRVATSKI
SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.