HRVATSKI SABOR

2491

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 13. srpnja 2007. godine.

Klasa: 011-01/07-01/105
Urbroj: 71-05-03/1-07-2
Zagreb, 18. srpnja 2007.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA

Članak 1.

U Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (»Narodne novine«, br. 167/03.) u članku 4. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Odredbe iz ovoga Zakona o definicijama pojedinih autorskih imovinskih prava, o pravu na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito korištenje, o pravu na naknadu za javnu posudbu, kao i o iscrpljenju prava distribucije, iznimkama i ograničenjima autorskih prava, početku tijeka i učincima isteka rokova trajanja autorskog prava, autorskom pravu u pravnom prometu te o odnosu autorskog prava i prava vlasništva primjenjuju se na odgovarajući način i za srodna prava, ako za njih nije što posebno određeno ili ne proizlazi iz njihove pravne naravi.«

Članak 2.

U članku 8. stavku 2. točki 1. riječ: »standardi« briše se.
U stavku 3. druga rečenica mijenja se i glasi:
»Naknada se koristi za poticanje odgovarajućeg umjetničkog i kulturnog stvaralaštva pretežno nekomercijalne naravi i kulturne raznolikosti u odgovarajućem umjetničkom i kulturnom području sukladno članku 167.a stavku 1. ovoga Zakona.«

Članak 3.

U članku 20. stavku 2. riječi: »na području Republike Hrvatske« zamjenjuju se riječima: »na području neke od država članica Europske unije, odnosno države stranke ugovornice Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru«.

Članak 4.

U članku 32. stavku 5. točki 1. i 3. riječ: »naprava« zamjenjuje se riječju: »uređaja«.
U točki 2. riječi: »zvuka ili slike« zamjenjuju se riječima: »zvuka, slike ili teksta«.
Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:
»(8) Odgovarajuća naknada iz ovoga članka je pravična naknada pri čemu se uzima u obzir vjerojatna šteta koja autoru nastaje kada se njegovo djelo bez njegovog odobrenja reproducira za privatno ili drugo vlastito korištenje, primjenu tehničkih mjera zaštite te druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na pravilno odmjeravanje oblika i iznosa odgovarajuće naknade.«

Članak 5.

U članku 39. stavku 1. riječi: »stavka 1.« brišu se.

Članak 6.

U članku 44. stavku 5. dodaje se rečenica koja glasi:
»U slučaju sumnje, u drugim slučajevima pravni posao kojim se raspolaže autorskim pravom treba tumačiti u korist autora.«
U stavku 6. riječ: »iskorištenja« zamjenjuje se riječju: »iskorištavanja«.

Članak 7.

U članku 52. stavku 3. riječ: »korištenja« zamjenjuje se riječju: »iskorištavanja«.

Članak 8.

U članku 86. iza riječi: »koji je« dodaje se riječ: »u«.

Članak 9.

U članku 98. u stavku 1. riječ: »tehnoloških« zamjenjuje se riječju: »tehničkih«.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Ako autori, odnosno druge osobe koje su primijenile tehničke mjere zaštite pristupa autorskom djelu ili korištenja autorskog djela ili koje imaju ovlast i mogućnosti otkloniti ih, ne postupe u skladu s odredbama iz stavka 1. ovoga članka, osoba koja tvrdi da je na temelju neke od odredaba iz članka 82.-87. ovoga Zakona ovlaštena koristiti se autorskim djelom bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez plaćanja naknade, može podnijeti tužbu protiv autora odnosno druge osobe koja je primijenila tehničke mjere ili koja ima ovlast i mogućnost otkloniti ih, u kojoj zahtijeva omogućavanje pristupa autorskom djelu i njegovo korištenje u skladu s ograničenjem iz nekog od članaka 82.-87. ovoga Zakona. Tužitelj je u tužbi dužan dokazati da su ispunjene pretpostavke iz članka 80. ovoga Zakona.«
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
»(3) Bez obzira na odredbe iz stavka 2. ovoga članka, osoba koja tvrdi da je na temelju neke od odredaba iz članka 82.-87. ovoga Zakona ovlaštena koristiti se autorskim djelom bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez plaćanja naknade ili autor, odnosno druga osoba koja je primijenila tehničke mjere zaštite pristupa ili korištenja autorskih djela ili koja ima ovlast i mogućnosti otkloniti ih, mogu od Vijeća stručnjaka iz članka 164. ovoga Zakona zatražiti posredovanje u pogledu pristupa autorskom djelu i njegovog korištenja u skladu s ograničenjem iz nekog od članaka 82.-87. ovoga Zakona. Vijeće stručnjaka će obaviti posredovanje u skladu s odredbama iz članka 163. ovoga Zakona.«
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 5., riječ: »odberu« zamjenjuje se riječju: »odaberu«.
Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
»(6) Nositelj prava odnosno druga osoba koja je primijenila tehničke mjere ili koja ima ovlast i mogućnosti otkloniti ih, mora, s ciljem osiguranja učinkovite primjene stavka 1. ovoga članka, jasno i vidljivo na svakom primjerku autorskog djela proizvedenom ili uvezenom u gospodarske svrhe, označiti primjenu tehničkih mjera, navodeći podatke o tehničkoj mjeri i njezinim učincima te svoje ime i kontakt adresu.«

Članak 10.

U članku 109. dodaje se stavak 3. koji glasi:
»(3) Odredbe iz članka 20. ovoga Zakona o iscrpljenju prava distribucije primjenjuju se na odgovarajući način na računalne programe.«

Članak 11.

U članku 128. stavku 1., članku 136., i članku 141. riječ: »primjerenu« zamjenjuje se riječju: »odgovarajuću«.

Članak 12.

U članku 143. stavku 2. riječ: »distributer« zamjenjuje se riječju: »operator«.

Članak 13.

U članku 145. stavku 1. iza riječi: »pravo na« dodaje se riječ: »odgovarajuću«.

Članak 14.

U članku 163. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Vijeće stručnjaka obavlja i posredovanje u pogledu sklapanja ugovora o kabelskoj retransmisiji između organizacija za radiodifuziju i kabelskih operatora, te posredovanje u pogledu omogućavanja pristupa autorskom djelu i njegovog korištenja u skladu s ograničenjem iz nekog od članaka 82.-87. ovoga Zakona, između osobe koja tvrdi da je na temelju ovoga Zakona ovlaštena koristiti se autorskim djelom bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez plaćanja naknade i autora, odnosno druge osobe koja je primijenila tehničke mjere zaštite pristupa ili korištenja autorskih djela ili koja ima ovlast i mogućnosti otkloniti ih.«
U stavku 2. riječi: »kabelskom reemitiranju« zamjenjuju se riječima: »kabelskoj retransmisiji«.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
»(4) Odredbe iz stavaka 2. i 3. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na obavljanje posredovanja iz stavka 1. ovoga članka, u pogledu omogućavanja pristupa autorskom djelu i njegovog korištenja u skladu s ograničenjem iz nekog od članaka 82.-87. ovoga Zakona.«

Članak 15.

U članku 164. stavku 7. brojka: »7.« zamjenjuje se brojkom: »6.«.

Članak 16.

U članku 167. stavku 3. riječ: »samo« briše se, a iza riječi: »članka« dodaju se riječi: »i odredbama ovoga Zakona«.
U stavku 5. dodaju se dvije rečenice koje glase:
»U ukupne troškove udruge uračunavaju se i sredstva utrošena na unapređenje sustava ostvarivanja i zaštite autorskog i srodnih prava. Tijela udruge mogu, izvan ovako određenih ukupnih troškova, odlučiti da se iz ukupnih sredstava naplaćenih naknada najviše 3% utroši na mjere usmjerene protiv piratstva i krivotvorenja te druge mjere usmjerene na podizanje razine svijesti o vrijednosti autorskog i srodnih prava.«

Članak 17.

Iza članka 167. dodaje se naslov i članak 167.a koji glase:

»POTICANJE STVARALAŠTVA I KULTURNE RAZNOLIKOSTI

Članak 167.a

(1) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava dužna je u punomoćima o zastupanju sa svojim članovima te u međunarodnim ugovorima o uzajamnom zastupanju predvidjeti izdvajanja u fond za poticanje odgovarajućeg umjetničkog i kulturnog stvaralaštva pretežno nekomercijalne naravi i kulturne raznolikosti u odgovarajućem umjetničkom i kulturnom području, kojeg je dužna predvidjeti u pravilima iz članka 167. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona. Prihod fonda nije dopušteno koristiti u druge svrhe, kao što su troškovi iz članka 167. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Ukupna sredstva naplaćenih naknada koja tijekom razdoblja od 5 godina nisu raspodijeljena zbog opravdane nemogućnosti utvrđivanja nositelja prava ili predmeta zaštite, udruga je također dužna izdvojiti u fond iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Bez obzira na izdvajanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, udruga je dužna 30% sredstava naplaćenih naknada prikupljenih na ime prava na naknadu za reproduciranje za privatno ili drugo vlastito korištenje iz članka 32., članka 128. stavka 1., članka 136., članka 141., te članka 145. stavka 1. ovoga Zakona izdvojiti u fond iz stavka 1. ovoga članka.
(4) O raspodjeli sredstava iz fonda iz stavka 1. ovoga članka odlučuje kolektivno tijelo udruge određeno statutom udruge, te o tome izvještava skupštinu udruge u skladu sa statutom udruge. Izvješće o izdvajanju u fond iz stavka 1. ovoga članka, kao i o raspodjeli sredstava iz tog fonda, udruga je dužna dostaviti Zavodu i Ministru kulture na kraju svake godine za prethodnu godinu. Udruga je dužna raspodjelu sredstava izvršiti isključivo u svrhu poticanja odgovarajućeg umjetničkog i kulturnog stvaralaštva pretežito nekomercijalne naravi i kulturne raznolikosti u odgovarajućem umjetničkom i kulturnom području.«

Članak 18.

U članku 181. stavku 4. u prvoj rečenici, iza riječi: »sud može« stavlja se zarez i dodaju riječi: »u granicama tužbenog zahtjeva,«.

Članak 19.

Naslov iznad članka 185. mijenja se i glasi: »PRIVREMENE MJERE ZBOG POVREDE PRAVA«.
Članak 185. mijenja se i glasi:
»(1) Na zahtjev nositelja prava iz ovoga Zakona koji učini vjerojatnim da mu je pravo povrijeđeno ili da prijeti opasnost od povrede, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede, a osobito:
– naložiti protivniku osiguranja da prestane odnosno odustane od radnji kojima se povređuje pravo iz ovoga Zakona; ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile pravo iz ovoga Zakona;
– odrediti oduzimanje ili isključenje iz prometa proizvoda kojima se protupravno povređuje pravo iz ovoga Zakona.
(2) Na zahtjev nositelja prava iz ovoga Zakona koji učini vjerojatnim da mu je pravo povrijeđeno u obavljanju gospodarske djelatnosti s ciljem pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi, te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta, pored privremenih mjera iz stavka 1. ovoga članka, sud može odrediti i oduzimanje pokretnina ili nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspolaganja sredstvima na računu kod financijskih institucija i raspolaganja drugom imovinom.
(3) Radi određivanja i provedbe privremene mjere iz stavka 2. ovoga članka sud može zahtijevati od protivnika osiguranja ili drugih osoba koje time raspolažu, dostavu bankovnih, financijskih i drugih ekonomskih podataka, ili pristup drugim potrebnim podacima i dokumentima. Sud je dužan osigurati čuvanje tajnosti ovih podataka, te zabraniti svaku zlouporabu ovih podataka.
(4) Privremena mjera iz stavka 1. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita, ili da prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive štete. Privremena mjera iz stavka 2. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da je s obzirom na osobito teške okolnosti povrede to potrebno. Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.
(5) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.
(6) Na pitanja koja nisu uređena u ovom članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona.
(7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na mogućnost određivanja privremenih mjera prema drugim odredbama ovoga Zakona i odredbama Ovršnog zakona.«

Članak 20.

Iza članka 185. dodaju se naslovi i članci 185.a, 185.b i 185.c koji glase:

»PRIVREMENE MJERE ZA OSIGURANJE DOKAZA

Članak 185.a

(1) Na zahtjev nositelja prava iz ovoga Zakona koji učini vjerojatnim da mu je pravo povrijeđeno ili da prijeti opasnost od povrede, sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja dokaza.
(2) Privremenom mjerom iz stavka 1. ovoga članka sud može osobito odrediti:
– izradu detaljnog opisa robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje pravo iz ovoga Zakona, uz ili bez uzimanja primjeraka,
– oduzimanje robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje pravo iz ovoga Zakona,
– oduzimanje materijala i sredstava što su upotrijebljeni za izradu i distribuciju robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje pravo iz ovoga Zakona, te dokumentacije koja se na to odnosi.
(3) Privremena mjera iz ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da prijeti opasnost od uništenja dokaza ili od nastanka nenadoknadive štete. Ako je privremena mjera iz ovoga članka izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.
(4) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih, odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.
(5) Na pitanja koja nisu uređena u ovom članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona.
(6) Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost suda da naloži mjere za osiguranje dokaza u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku.

PRIBAVLJANJE DOKAZA TIJEKOM PARNIČNOG POSTUPKA

Članak 185.b

(1) Kada se stranka u parničnom postupku poziva na dokaz i tvrdi da se on nalazi kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese taj dokaz, ostavljajući joj za to određeni rok.
(2) Kada nositelj prava iz ovoga Zakona kao tužitelj u tužbi tvrdi da se dogodila povreda prava iz ovoga Zakona u obavljanju gospodarske djelatnosti radi stjecanja gospodarske ili ekonomske koristi i tijekom postupka učini to vjerojatnim, te kada se u postupku poziva na bankovne, financijske ili slične ekonomske dokumente, isprave i slične dokaze i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese te dokaze, ostavljajući joj za to određeni rok.
(3) Kada stranka koja je pozvana na podnošenje dokaza poriče da se dokaz nalazi kod nje ili pod njezinom kontrolom, sud može radi utvrđivanja te činjenice izvoditi dokaze.
(4) U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje dokaza na odgovarajući se način primjenjuju odredbe iz Zakona o parničnom postupku o pravu na uskratu svjedočenja.
(5) Sud će, s obzirom na sve okolnosti, po svom vlastitom uvjerenju cijeniti od kakva je značenja to što stranka kod koje se dokaz nalazi neće postupiti po rješenju suda kojim joj se nalaže da podnese dokaz ili protivno uvjerenju suda poriče da se dokaz nalazi kod nje.
(6) Protiv odluke suda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena posebna žalba.

HITNOST I PRIMJENA ODREDABA DRUGIH ZAKONA

Članak 185.c

(1) Postupak zbog povrede prava iz ovoga Zakona je hitan.
(2) Na postupke zbog povrede prava iz ovoga Zakona primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku odnosno Ovršnog zakona.«

Članak 21.

Naslov iznad članka 187. mijenja se i glasi: »ZAHTJEV ZA DOSTAVOM PODATAKA«.
Članak 187. mijenja se i glasi:
»(1) Nositelj prava iz ovoga Zakona koji je pokrenuo parnični postupak za zaštitu prava u slučaju povrede može zahtijevati dostavu podataka o podrijetlu i distribucijskim kanalima robe ili usluga kojima se povređuje njegovo pravo.
(2) Zahtjev iz članka 1. se može postaviti u obliku tužbe ili privremene mjere protiv:
– osobe koja je tužena u parničnom postupku iz stavka 1. ovoga članka,
– osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti posjeduje robu za koju se sumnja da se njome povređuje pravo iz ovoga Zakona,
– osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti daje usluge za koje se sumnja da se njima povređuje pravo iz ovoga Zakona,
– osobe koje u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti daju usluge koje se koriste u radnjama za koje se sumnja da se njima povređuje pravo iz ovoga Zakona,
– osobe koja je od jedne od navedenih osoba označena kao osoba koja sudjeluje u proizvodnji ili distribuciji roba ili davanju usluga za koje se sumnja da se njima povređuje pravo iz ovoga Zakona.
(3) Zahtjev iz članka 1. se može postaviti i kao prvi zahtjev u stupnjevitoj tužbi, ako je osoba protiv koje se postavlja tuženik i u glavnom zahtjevu.
(4) Zahtjev za dostavom podataka o podrijetlu roba i distribucijskim kanalima roba ili usluga iz stavka 1. ovoga članka može obuhvaćati osobito:
– podatke o imenima i adresama proizvođača i distributera, dobavljača i drugih prijašnjih posjednika robe, odnosno davatelja usluga, kao i prodavača na veliko i prodavača na malo kojima je ta roba namijenjena,
– podatke o količinama proizvedene, izrađene, isporučene, primljene ili naručene robe ili usluga, kao i cijenama ostvarenim za odnosnu robu i usluge.
(5) Osoba prema kojoj je postavljen zahtjev na dostavu podataka iz ovoga članka može odbiti dostavu tih podataka iz istih razloga iz kojih se prema pravilima Zakona o parničnom postupku može uskratiti svjedočenje. Ako odbije dostavu podataka bez opravdanog razloga, odgovara za štetu u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima.
(6) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na propise o načinu korištenja povjerljivih podataka u građanskim i kaznenim postupcima, na propise kojima se uređuje odgovornost za zlouporabu prava na dobivanje podataka, te na propise kojima se uređuje obrada i zaštita osobnih podataka.
(7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na odredbe iz članka 185.a i 185.b ovoga Zakona kojima se uređuje pribavljanje dokaza.«

Članak 22.

U članku 189. stavku 1. točki 1. iza riječi: »na način koji«, riječ: »bi« briše se.
U točki 5. riječ: »filma« zamjenjuje se riječju: »videograma«.
U točki 7. riječi: »izvornikom filma« zamjenjuju se riječju: »videogramom«.
U stavku 3. riječi: »uključivši obrtnika i trgovca pojedinca« brišu se.
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
»(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta, odnosno samostalne djelatnosti.«
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Članak 23.

Iza članka 189. dodaje se naslov i članak 189.a koji glase:

»POVREDA PROVEDBE OGRANIČENJA AUTORSKOG PRAVA I SRODNIH PRAVA

Članak 189.a

(1) Novčanom kaznom od 5.000, 00 do 50.000, 00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. osobama kojima je po odredbama članka 82. – 87. ovoga Zakona dopušteno korištenje autorskog djela ili predmeta srodnih prava i koje su dokazale da su ispunjene pretpostavke iz članka 80. ovoga Zakona, ne omogući način na osnovu kojeg će moći koristiti autorsko djelo ili predmet srodnih prava u skladu s ograničenjima iz članka 82.-87. ovoga Zakona (članak 98. stavak 1.).
2. na primjerku autorskog djela ili predmeta srodnih prava proizvedenom ili uvezenom u gospodarske svrhe ne označi primjenu tehničkih mjera (članak 98. stavak 6.).
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna fizička osoba.
(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.«

Članak 24.

U članku 190. stavku 1. brojka: »3.000,00« zamjenjuje se brojkom: »5.000,00«.
U stavku 3. riječi: »uključivši obrtnika i trgovca pojedinca« brišu se.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
»(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 kuna fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.«

Članak 25.

U članku 192. stavku 3. riječi: »uključivši obrtnika i trgovca pojedinca« brišu se.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
»(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 kuna fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.«

Članak 26.

Iza članka 192. dodaje se naslov i članak 192.a koji glase:

»OŠTEĆENIK

Članak 192.a

Oštećenik u kaznenom i prekršajnom postupku je osoba koja je nositelj povrijeđenog prava te udruga za kolektivno ostvarivanje prava kada su povrijeđena prava koja ta udruga kolektivno ostvaruje ili prava koja ta udruga ostvaruje na temelju punomoći.«

Članak 27.

U članku 194. stavku 4. riječ: »osobe« zamjenjuje se riječju: »osoba«.

Članak 28.

U članku 197. iza riječi: »zaštićeni su« dodaju se riječi: »po ovom Zakonu«, a iza riječi: »stavku 4.« riječi: »po ovom Zakonu« zamjenjuju se riječima: »ovoga Zakona«.

Članak 29.

U članku 199. stavku 1. riječi: »u sklopu« brišu se.

Članak 30.

U članku 205. stavku 1. točki 2. riječi: »i poslovnik o radu Vijeća stručnjaka« brišu se.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 31.

Postupci koji se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona vode zbog zaštite autorskog prava i srodnih prava od povrede, dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 32.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe iz članka 3. ovoga Zakona koja stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

Klasa: 121-12/07-01/01
Zagreb, 13. srpnja 2007.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.