2617
Na temelju članka 3. Uredbe o državnim potporama (»Narodne novine«, broj 50/2006), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 2. kolovoza 2007. godine donijela
I.
Pravila o potporama za istraživanje i razvoj i inovacije sadržana su u Okviru Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije (»Službeni list Europske unije«, serija C, broj 323, od30. 12. 2006., str. 0001 – 0026).
II.
Tekst akta u kojem su sadržana pravila iz točke I. ove Odluke, u prijevodu na hrvatski jezik, glasi:
OKVIR ZAJEDNICE ZA DRŽAVNE POTPORE ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ I INOVACIJE(2006/C 323/1)
I. Uvod |
|
1.1. Ciljevi državnih potpora za istraživanje i razvoj i inovacije |
|
1.2. Politika državnih potpora i IRI |
|
1.3. Test ravnoteže i njegova primjena na potpore za istraživanje i razvoj i inovacije |
|
1.3.1. Akcijski plan državnih potpora: manje i kvalitetnije potpore, test ravnoteže pri ocjeni potpora |
|
1.3.2. Cilj zajedničkog interesa u odnosu na ove okvirne odredbe |
|
1.3.3. Adekvatan instrument potpore |
|
1.3.4. Poticajni učinak i neophodnost potpore |
|
1.3.5. Razmjernost potpore |
|
1.3.6. Negativni učinci potpore za IRI moraju biti ograničeni tako da u konačnici sveukupno prevladavaju pozitivni učinci |
|
1.4. Provedba testa ravnoteže: zakonske pretpostavke i potreba za detaljnijom ocjenom |
|
1.5. Obrazloženje posebnih mjera koje su obuhvaćene ovim okvirom |
|
2. Polje primjene i definicije pojmova |
|
2.1. Polje primjene okvira |
|
2.2. Definicije pojmova |
|
3. Državne potpore u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u |
|
3.1. Istraživačke organizacije i posrednici koji su specijalizirani za područje inovacija kao primatelji državnih potpora u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u |
|
3.1.1. Javno financiranje netržišnih aktivnosti |
|
3.1.2. Javno financiranje tržišnih aktivnosti |
|
3.2. Indirektne državne potpore u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u poduzetnicima putem istraživačkih organizacija koje se javno financiraju |
|
3.2.1. Istraživanje u korist poduzetnika (ugovorena istraživanja ili usluge istraživanja) |
|
3.2.2. Suradnja poduzetnika i istraživačkih organizacija |
|
4. Usklađenost potpora temeljem članka 87. stavka 3. točke (b) Ugovora o EZ-u |
|
5. Usklađenost potpora temeljem članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u |
|
5.1. Potpore za projekte istraživanja i razvoja |
|
5.1.1. Kategorije istraživanja |
|
5.1.2. Osnovni intenziteti potpore bez dodataka |
|
5.1.3. Dodatci |
|
5.1.4. Opravdani troškovi |
|
5.1.5. Povratni predujam |
|
5.1.6. Fiskalne potpore |
|
5.1.7. Klauzula o usklađivanju intenziteta potpora |
|
5.2. Potpore za studije o tehničkoj izvedivosti |
|
5.3. Potpore za pokrivanje troškova zaštite prava industrijskog vlasništva za male i srednje poduzetnike |
|
5.4. Potpore mladim poduzetnicima koji se bave inovacijama |
|
5.5. Potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja u sektoru pružanja usluga |
|
5.6. Potpore za savjetodavne usluge o inovacijama i za usluge koje potiču inovacije |
|
5.7. Potpore za unajmljivanje visoko stručnog kadra |
|
5.8. Potpore za inovacijske clustere |
|
6. Poticajni učinak i neophodnost potpore |
|
7. Usklađenost potpore za koju je potrebno provesti detaljnu ocjenu |
|
7.1. Mjere koje podliježu detaljnoj ocjeni |
|
7.2. Metode detaljne ocjene: kriteriji IRI-a za ekonomsku ocjenu određenih pojedinačnih slučajeva |
|
7.3. Pozitivni učinci potpore |
|
7.3.1. Postojanje tržišnih nedostataka |
|
7.3.2. Adekvatnost instrumenta potpore |
|
7.3.3. Poticajni učinak i neophodnost potpore |
|
7.3.4. Razmjernost potpore |
|
7.4. Analiza narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine |
|
7.4.1. Narušavanje dinamičnih poticaja |
|
7.4.2. Stvaranje tržišne snage poduzetnika |
|
7.4.3. Zadržavanje neučinkovitih struktura tržišta |
|
7.5. Test ravnoteže i donošenje odluke |
|
8. Zbrajanje potpora |
|
9. Posebna pravila za poljoprivredu i ribarstvo |
|
10. Završne odredbe |
|
10.1. Izvješćivanje i nadzor |
|
10.1.1. Godišnja izvješća |
|
10.1.2. Uvid u cjelovite tekstove programa potpora |
|
10.1.3. Obrazac o osnovnim podacima o potporama |
|
10.2. Odgovarajuće mjere |
|
10.3. Stupanje na snagu, važenje i izmjene i dopune |
|
1. UVOD
1.1. Ciljevi državnih potpora za istraživanje i razvoj i inovacije
Promicanje istraživanja i razvoja i inovacija (dalje u tekstu: IRI) važan je
cilj od zajedničkog interesa. Sukladno članku 163. Ugovora o EZ-u: »Zajednica
ima za cilj jačati znanstvene i tehnološke temelje industrije Zajednice i
poticati je, kako bi postala konkurentnijom na međunarodnoj razini, a istodobno
promicati i sve istraživačke aktivnosti koje se smatraju potrebnima...«. U
člancima 164. do 173. Ugovora o EZ-u navode se aktivnosti koje u tu svrhu treba
provoditi kao i područje primjene i provedba višegodišnjeg okvirnog programa.
Na sastanku u Barceloni u ožujku 2002., Europsko vijeće usvojilo je jasne
ciljeve daljnjeg razvoja troškova za istraživanje. Sukladno toj odluci ukupne
troškove Zajednice za istraživanje i razvoj (dalje: IR) i inovacije treba
povećati s ciljem dostizanja iznosa od 3% bruto domaćeg proizvoda do 2010.
godine. Vijeće je također dodalo da dvije trećine tog novog ulaganja treba doći
iz privatnog sektora. Kako bi se taj cilj postigao, ulaganja za istraživanja
moraju rasti po prosječnoj stopi od 8% godišnje, pri čemu rast javnih troškova1
treba biti 6%, a stopa rasta u odnosu na privatna ulaganja 9% godišnje2.
Cilj je kroz državne potpore potaknuti ekonomsku učinkovitost3 i time
pridonijeti održivom razvoju i zapošljavanju. Stoga će se državne potpore za IRI
smatrati usklađenima ako se od potpore može očekivati da će potaknuti dodatni
IRI i ako se za narušavanje tržišnog natjecanja neće smatrati da je u
suprotnosti sa zajedničkim interesom, koji Europska komisija za potrebe ovih
okvirnih odredbi izjednačuje s ekonomskom učinkovitošću. Svrha je ovih okvirnih
odredbi osigurati ostvarivanje ovog cilja i posebno, olakšati državama članicama
usmjeravanje potpora na uklanjanje određenih tržišnih nedostataka (eksternalija)4.
Člankom 87. stavkom 1. Ugovora o EZ-u utvrđuje se načelo po kojem su državne
potpore zabranjene. No, u određenim slučajevima te potpore mogu biti usklađene
sa zajedničkim tržištem na temelju članka 87. stavaka 2. i 3. Državne potpore za
IRI u načelu su opravdane temeljem članka 87. stavka 3. točke (b) i članka 87.
stavka 3. točke (c). U ovom okviru Europska komisija određuje pravila koja će se
primjenjivati pri ocjeni potpora koje su joj prijavljene, dok će pri tome
zadržati svoje diskrecijsko pravo te povećati pravnu sigurnost i transparentnost
u donošenju svojih odluka.
1.2. Politika državnih potpora i IRI
U kontekstu Lisabonske strategije, razina IRI-a ne smatra se optimalnom za
gospodarstvo Zajednice, što za sobom povlači da bi povećanje razine IRI-a za
posljedicu imalo veći rast u Zajednici. Mišljenje je Europske komisije da se
postojeća pravila o državnim potporama za IR moraju modernizirati i proširiti
kako bi odgovorila na taj izazov.
Prvo, u ovom okviru Europska komisija širi postojeće mogućnosti dodjele potpora
za IR na nove aktivnosti kojima se daje potpora inovacijama. Inovacije se odnose
na proces povezivanja znanja i tehnologije s iskorištavanjem mogućnosti tržišta
za nove ili poboljšane proizvode, usluge i poslovne procese, u usporedbi s onima
koji već postoje na zajedničkom tržištu, a koje prati određeni stupanj rizika.
Međutim, u svrhu pravila o državnim potporama, Europska komisija je mišljenja da
državne potpore za inovacije ne treba odobravati na temelju apstraktne
definicije inovacija već samo u mjeri u kojoj se te potpore odnose na određene,
precizno definirane aktivnosti koje su jasno usmjerene na tržišne nedostatke
koji sprečavaju inovacije i za koje je vjerojatno da će njihove prednosti i
pozitivni učinci koji su ostvareni državnom potporom nadvladati moguće negativne
učinke na tržišno natjecanje i trgovinu.
Drugo, Europska komisija namjerava podržati bolje upravljanje državnim potporama
za IRI. S tim će u vezi proširiti polje primjene skupnog izuzeća potpora za IR
koje je trenutno ograničeno na potpore malim i srednjim poduzetnicima5. Buduća
opća uredba o skupnom izuzeću obuhvatit će manje problematične državne potpore
(mjere) u području IRI-a. Ovaj će se okvir nastaviti primjenjivati za sve
državne potpore koje su prijavljene Europskoj komisiji, bilo iz razloga što nisu
obuhvaćene uredbom o skupnom izuzeću, ili iz razloga što moraju biti pojedinačno
prijavljene sukladno odredbama uredbe o skupnom izuzeću, ili pak stoga što
država članica odluči prijaviti državnu potporu koja je u načelu mogla biti
obuhvaćena skupnim izuzećem temeljem uredbe o skupnom izuzeću, kao i slučaju
potrebe za ocjenom potpore koja nije bila prijavljena.
Treće, ovaj okvir, kako bi olakšao Europskoj komisiji ciljano i temeljito
ispitivanje odnosno ocjenu državnih potpora koje su njime obuhvaćene, ne sadrže
samo pravila o usklađenosti određenih mjera (Poglavlje 5. u nastavku teksta)
nego i dodatne elemente kojima se provodi analiza poticajnog učinka i
neophodnosti potpore zbog povećanog rizika negativnog učinka nekih mjera na
tržišno natjecanje i trgovinu (Poglavlje 6. u nastavku teksta) te dodatne metode
koje se koriste u postupku kada je potrebna detaljna ocjena (Poglavlje 7. u
nastavku teksta).
U ovom kontekstu Europska komisija ističe da bi tržišta na kojima postoji
tržišno natjecanje trebala u načelu bez utjecaja vanjskih čimbenika proizvoditi
najučinkovitije rezultate u odnosu na IRI. No, to na području IRI-a nije uvijek
slučaj pa intervencije države u tom slučaju mogu popraviti rezultate.
Poduzetnici će više ulagati u istraživanje samo u onom opsegu u kojem će od
rezultata istraživanja moći imati konkretnu ekonomsku korist i koji su svjesni
mogućnosti koje im se pružaju da to ostvare. Više je razloga za nisku razinu IRI-a,djelomično
su to strukturne zapreke, a djelomično i postojanje tržišnih nedostataka. Pri
rješavanju strukturnih zapreka prednost bi trebalo dati strukturnim mjerama6,
dok se državne potpore mogu primijeniti u svrhu kompenzacije za negativne učinke
koji su posljedica tržišnih nedostataka. Nadalje, dosadašnje je empiričko
iskustvo pokazalo da u cilju učinkovitosti državnih potpora one moraju biti
popraćene i poticajnim okvirnim uvjetima, kao što su to odgovarajući sustavi
zaštite prava intelektualnog vlasništva, okruženje koje obilježava tržišno
natjecanje te uz propise koji su naklonjeni istraživanju i inovacijama uz
financijska tržišta koja su im otvorena.
No, državne potpore isto tako narušavaju tržišno natjecanje, a jako tržišno
natjecanje je istovremeno odlučujući čimbenik poticanja ulaganja u IRI tržišnog
gospodarstva. Stoga državne potpore treba pažljivo osmisliti kako bi se
ograničilo narušavanje tržišnog natjecanja. U suprotnom one postaju
kontraproduktivne i smanjuju sveukupnu razinu IRI-a i sprečavaju gospodarski
rast.
Osnovni problem s potporama koje se dodjeljuju poduzetnicima za IRI je to što
one mogu narušiti i eventualno čak i smanjiti poticaj za ulaganja kod
konkurentnih poduzetnika. U slučaju kada jedan poduzetnik prima potporu, to u
načelu jača njegov položaj na tržištu i smanjuje prihod od ulaganja drugim
poduzetnicima. Kada je to smanjenje značajno, moguće je da će ti konkurenti
smanjiti svoja ulaganja u aktivnosti IRI-a. Istovremeno, kada potpora za
korisnika ima za posljedicu manje ograničavanje vlastitog proračuna, to isto
tako može smanjiti poticaj za inovacijama samog korisnika potpore. Nadalje,
potporom se mogu poticati neučinkoviti poduzetnici ili pak omogućavati
postupanja poduzetnika koja za posljedicu imaju isključivanje drugih poduzetnika
s tržišta ili jačanje njegove tržišne snage.
1.3. Test ravnoteže i njegova primjena na potpore za istraživanje i razvoj i inovacije
1.3.1.Akcijski plan državnih potpora: manje i kvalitetnije potpore, test ravnoteže pri ocjeni potpora
Akcijskim planom državnih potpora7 Europska komisija je najavila da »kako bi u
najboljoj mjeri pridonijela ponovno oživljenoj Lisabonskoj strategiji za rast i
zapošljavanje, Komisija će, već prema slučaju, ojačati svoj ekonomski pristup u
analizi državnih potpora. Ekonomski pristup predstavlja instrument koji
omogućava bolje osmišljavanje i kvalitetnije usmjeravanje državnih potpora prema
ciljevima ponovno oživljene Lisabonske strategije«.
Pri ocjeni može li se određena potpora smatrati usklađenom sa zajedničkim
tržištem, Komisija uspoređuje s jedne strane pozitivne učinke državne potpore u
smislu ostvarenja cilja od zajedničkog interesa, dok s druge strane promatra
njezine moguće negativne učinke u smislu narušavanja trgovine i tržišnog
natjecanja. Akcijski plan državnih potpora koji se temelji na postojećim
iskustvima, gore navedenu metodu ocjene i službeno naziva »testom ravnoteže«8.
Taj se test ravnoteže odvija u tri koraka i ima odlučujuću ulogu u odobravanju
državne potpore. Prva dva koraka odnose se na ispitivanje pozitivnih učinaka
državne potpore, dok se treći korak bavi negativnim učincima i konačnim
utvrđivanjem odnosa ravnoteže između pozitivnih i negativnih učinaka:
(1) Je li državna potpora usmjerena na točno definirani cilj od zajedničkog
interesa (kao što su to npr. rast, zapošljavanje, kohezija, okoliš)?
(2) Je li državna potpora dobro osmišljena kako bi mogla pridonijeti ostvarenju
cilja od zajedničkog interesa, odnosno ostvaruje li se prijedlogom mjere cilj
uklanjanja tržišnih nedostataka ili neki drugi cilj?
(i) Predstavlja li državna potpora adekvatan instrument?
(ii) Postoji li poticajni učinak, odnosno mijenja li se potporom ponašanje
poduzetnika?
(iii) Je li mjera razmjerna, odnosno bi li ista promjena ponašanja poduzetnika
bila moguća uz manju potporu?
(3) Je li narušavanje tržišnog natjecanja i učinak na trgovinu ograničen, tako
da sveukupno prevladavaju pozitivni učinci?
Ovaj test ravnoteže primjenjiv je kako na utvrđivanje pravila o državnim
potporama tako i u ocjeni pojedinačnih slučajeva.
Za ostvarivanje mogućnosti skupnog izuzeća uređenog određenim propisom državna
je potpora usklađena ako su ispunjeni propisani uvjeti. To se općenito odnosi na
većinu slučajeva koji su obrađeni u ovom okviru. Međutim, u slučaju pojedinačnih
potpora i mjera koje mogu imati značajan negativan učinak na tržišno natjecanje
zbog visokih iznosa potpora, Europska komisija će izvršiti sveobuhvatnu ocjenu
pozitivnih i negativnih učinaka potpore koja se temelji na načelu razmjernosti
potpore.
1.3.2.Cilj zajedničkog interesa u odnosu na ove okvirne odredbe
Cilj zajedničkog interesa u odnosu na ove okvirne odredbe je poticanje
istraživanja i razvoja i inovacija. Tim se ciljem želi povećati ekonomska
učinkovitost i to otklanjanjem jasno definiranih tržišnih nedostataka koji
Zajednici stoje na putu ostvarenja optimalne razine IRI-a.
Kako bi se utvrdila pravila koja trebaju osigurati da se državnim potporama taj
cilj ostvari, prije svega je potrebno prepoznati i utvrditi tržišne nedostatke
koji sprečavaju IRI. IRI se odvija kroz niz aktivnosti na višem, prethodnom
stupnju mnogih tržišta proizvodnje (tzv. uzlazna tržišta) koje se za razvoj
novih ili poboljšanih proizvoda9 i procesa na tim tržištima proizvodnje koriste
raspoloživim kapacitetima IRI-a, i time potiču gospodarski rast.
Međutim, uzimajući u obzir kapacitete raspoloživosti IRI-a, tržišni nedostatci
mogu priječiti tržištu da dostigne optimalnu proizvodnju i za posljedicu imati
neučinkovite rezultate i to iz sljedećih razloga:
– Pozitivni vanjski učinci (eksternalije)/prelijevanje znanja: IRI često donosi
koristi čitavom društvu, i to u obliku širenja znanja. Međutim, ostane li ono
pak prepušteno tržištu, veliki broj projekata može iz perspektive privatnog
gospodarstva izgledati neprofitabilno, iako bi ti isti projekti mogli biti od
koristi za društvo, i to stoga što poduzetnici koji teže za stvaranjem dobiti
zanemaruju vanjske učinke svojih postupanja kada odlučuju o tome u kolikoj će se
mjeri baviti IRI-em. Stoga se može dogoditi da se takvi projekti od zajedničkog
interesa uopće ne provode ako ne intervenira država.
– Javno dobro/prelijevanje znanja: Pri stvaranju općeg znanja, kao što je to
temeljno istraživanje, nemoguće je spriječiti druge da to znanje koriste (javno
dobro), dok s druge strane specifičnije znanje koje se odnosi na proizvodnju
može biti zaštićeno, primjerice patentima koji izumitelju osiguravaju ostvarenje
veće dobiti od izuma. Kako bi se pronašla odgovarajuća politika poticanja IRI-a,
potrebno je razlikovati između stvaranja općeg znanja i znanja koje je moguće
zaštititi. Poduzetnici se često bez sudjelovanja u troškovima stjecanja znanja,
koriste općim znanjem koje su stvorili drugi, što za posljedicu ima poduzetničku
nespremnost da sami stvaraju znanje. U stvari, tu tržište ne samo da može biti
neučinkovito, nego može i u potpunosti ne postojati. Kada bi se proizvodilo više
općeg znanja, čitavo bi društvo imalo koristi od prelijevanja, širenja znanja na
području cjelokupnog gospodarstva. U tu će svrhu država možda morati dati
potporu poduzetnicima za stvaranje znanja. U slučaju temeljnog istraživanja,
možda će u potpunosti morati pokriti troškove za poduzetnička nastojanja da se
bavi tim istraživanjem.
– Nepotpune i asimetrične informacije: IRI obilježava visok stupanj rizika i
nesigurnost. Zbog nepotpunih i/ili asimetričnih informacija, privatni ulagatelji
nerado financiraju vrijedne projekte, a visoko stručni kadar ne dolazi do
informacija o mogućnostima zapošljavanja u poduzetnicima koji se bave
inovacijama. Kao posljedica toga, može doći do neadekvatne raspodjele resursa,
ljudskih i financijskih, na tim tržištima, a projekti koji su vrijedni za
gospodarstvo ne ostvaruju se.
– Nedostatna suradnja i povezanost: Sposobnost poduzetnika da međusobno surađuju
ili barem zajednički djeluju i na taj način ostvaruju IRI može biti umanjena.
Problemi se mogu pojaviti iz različitih razloga, uključujući teškoće u
koordinaciji istraživanja i razvoja i u traženju odgovarajućih partnera.
1.3.3. Adekvatan instrument potpore
Važno je imati na umu da osim potpora mogu postojati i drugi, primjereniji
instrumenti u cilju povećanja razine IRI-a u gospodarstvu, primjerice propisi,
povećanje izdvajanja za visoko školstvo, opće mjere oporezivanja koje bi išle u
prilog IRI-u10. Primjerenost instrumenta politike u određenom slučaju najčešće
je povezan s glavnim uzrocima problema. Smanjivanje zapreka pristupu tržištu
može se pokazati primjerenijim nego državna potpora kada se želi riješiti
problem pristupa određenim rezultatima IRI-a za novog sudionika na tržištu.
Povećana ulaganja u visoko školstvo mogu biti primjerenija u slučaju kada se
radi o nedostatku stručnog kadra za rad na IRI-u nego dodjela državnih potpora
projektima IRI-a. Države članice bi stoga trebale izabrati državne potpore kada
je to primjeren instrument na temelju problema koji nastoje riješiti. To znači
da je neophodno jasno prepoznati i utvrditi tržišne nedostatke koji se određenom
mjerom žele otkloniti.
1.3.4. Poticajni učinak i neophodnost potpore
Državne potpore za IRI moraju kod primatelja potpore imati za posljedicu
promjenu njegovog ponašanja na način da se poveća razina aktivnosti koje se
odnose na IRI i provođenja projekata IRI-a, ili poduzimanje aktivnosti koje
inače uopće ne bi bile provedene ili koje bi bile provedene u ograničenom
opsegu. Europska komisija je mišljenja da potpora treba za posljedicu imati
povećanje aktivnosti koje se odnose na IRI, i to u odnosu na njihov opseg,
sadržaj, iznos koji je za te aktivnosti utrošen ili brzinu. Poticajni učinak
određuje se na temelju kauzalne analize kojom se uspoređuje razina aktivnosti
koja se namjerava ostvariti uz potporu i iste koja bi se ostvarila bez potpore.
Države članice moraju jednoznačno dokazati na koji način će osigurati prisutnost
tog poticajnog učinka.
1.3.5. Razmjernost potpore
Potpora će se smatrati razmjernom samo pod uvjetom da isti rezultat ne bi bilo
moguće ostvariti uz pomoć neke druge mjere koja bi manje narušila tržišno
natjecanje. Konkretno, iznos i intenzitet potpore moraju biti ograničeni na
najmanji mogući iznos koji je potreban da bi se provela aktivnost IRI-a za koju
je potpora dodijeljena.
1.3.6. Negativni učinci potpore za IRI moraju biti ograničeni tako da u
konačnici sveukupno prevladavaju pozitivni učinci
Mogući oblici narušavanja tržišnog natjecanja koje se javlja kao posljedica
državnih potpora za IRI mogu se podijeliti u nekoliko kategorija:
– narušavanje tržišnih poticaja za poduzetnike i istiskivanje poduzetnika s
tržišta;
– poticanje neučinkovite proizvodnje;
– postupanja na tržištu koja za posljedicu imaju isključivanje poduzetnika s
tržišta i jačanje tržišne snage poduzetnika;
– posljedice na raspoređenost i širenje gospodarskih aktivnosti u državama
članicama;
– posljedice na trgovinske tokove na zajedničkom tržištu.
Što su iznosi potpora viši i što su aktivnosti koje su obuhvaćene potporom bliže
tržištu predmetnog proizvoda ili usluge, to su u pravilu i negativni učinci
značajniji. Iz tog razloga, u načelu, intenziteti potpore za razvojne aktivnosti
i inovacije moraju biti niži od onih koji se odnose na aktivnosti koje su vezane
za istraživanje i slične aktivnosti. Nadalje, pri utvrđivanju opravdanih
troškova važno je osigurati da se troškovi koji se smatraju troškovima koji se
odnose na redovite aktivnosti poduzetnika ne mogu smatrati opravdanima i tako
ostvarivati pravo na potporu. Uz to, i značajke korisnika potpore i mjerodavnih
tržišta također utječu na razinu narušavanja tržišta. Ti će se aspekti
detaljnije uzimati u obzir u slučajevima u kojima je potrebno provesti detaljnu
ocjenu.
1.4. Provedba testa ravnoteže: zakonske pretpostavke i potreba za detaljnijom ocjenom
Na temelju ovog okvira ocjenjivat će se potpore za istraživanje i razvoj i
inovacije koje se prijavljuju Europskoj komisiji. Ocjenu usklađenosti sa
zajedničkim tržištem provodit će Europska komisija na temelju testa ravnoteže
koji je opisan u Poglavlju 1. Sukladno tomu, mjera će se odobriti samo ako,
uzimajući u obzir svaki od elemenata testa ravnoteže, krajnji rezultat ukazuje
na pozitivne učinke. No, ocjena Europske komisije može varirati u smislu načina
na koji se ocjenjivanje provodi, budući da se u svakom pojedinačnom slučaju mogu
razlikovati i rizici za tržišno natjecanje i trgovinu koji se odnose na određene
vrste državnih potpora. Ne dovodeći u pitanje članak 4. i članak 7. Uredbe
Vijeća (EZ-a) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. kojom se utvrđuju detaljna
pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ-u11, Europska komisija primjenjuje
različite zakonske pretpostavke ovisno o vrsti državne potpore koja se
prijavljuje.
Sve prijavljene potpore ocjenjivat će se najprije temeljem kriterija iz
Poglavlja 5. U tom poglavlju Europska komisija navodi niz mjera kod kojih a
priori polazi od činjenice da se državnim potporama koje se odnose na te mjere
otklanjaju specifični tržišni nedostatci kojima se sprečava IRI. Nadalje,
Europska komisija je utvrdila niz preduvjeta i parametara kako bi osigurala da
državne potpore koje se odobravaju u cilju tih mjera stvarno imaju poticajni
učinak, da zadovoljavaju kriterij razmjernosti i da je njihov negativni učinak
na tržišno natjecanje i trgovinu ograničen. Tako Poglavlje 5. sadrži parametre
koji se donose na aktivnost koja ostvaruje pravo na potporu, intenzitete
potpore i uvjete koji moraju biti ispunjeni kako bi potpora bila usklađena sa
zajedničkim tržištem. U načelu, samo se one mjere koje ispunjavaju kriterije
koji su navedeni u Poglavlju 5. mogu na temelju ovog okvira smatrati usklađenima
sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u.
U Poglavlju 6. Europska komisija se detaljnije bavi načinom ocjene kriterija
neophodnosti i poticajnog učinka potpore.
U Poglavlju 7. Europska komisija navodi detaljnije podatke o tome u kojim će
slučajevima i na koji način provoditi detaljnu pojedinačnu ocjenu.
Iz toga slijede različite razine ocjene koje se iscrpnije opisuju u nastavku
teksta. Na prvoj razini Europska komisija smatra da je u načelu dovoljno da je
predmetna mjera usklađena s uvjetima koji su navedeni u Poglavlju 5., pod
uvjetom da su ispunjeni uvjeti navedeni u Poglavlju 6. koji se odnose na
postojanje poticajnog učinka potpore. Kod svih ostalih mjera, Europska komisija
smatra da je neophodno dodatno ispitivanje s obzirom na postojanje većih rizika
za tržišno natjecanje i trgovinu, zbog same aktivnosti, iznosa potpore, ili pak
vrste korisnika potpore. To će se dodatno ispitivanje u načelu sastojati u
daljnjoj i detaljnijoj ocjeni činjeničnog stanja u pojedinačnom slučaju,
sukladno odredbama koje su navedene u Poglavlju 6. koje se odnose na neophodnost
i poticajni učinak potpore, ili onih iz Poglavlja 7., koje se odnose na ocjenu
potpora čiji iznosi premašuju pragove utvrđene u odjeljku 7.1. ovog okvira. Na
kraju opisanog dodatnog ispitivanja Europska komisija može potporu odobriti,
proglasiti je neusklađenom sa zajedničkim tržištem ili je proglasiti uvjetno
usklađenom sa zajedničkim tržištem.
Prvo, Europskoj komisiji će za određene državne potpore činjenica da ispunjavaju
kriterije koji su navedeni u Poglavljima 5. i 6. u načelu biti dovoljna da bi se
osigurala usklađenost, budući da se pretpostavlja da bi za takvu mjeru rezultat
primjene testa ravnoteže bio pozitivan. Hoće li mjera pripadati toj kategoriji
ovisi o vrsti korisnika potpore, aktivnosti za koju se odobrava potpora i iznosu
dodijeljene potpore. Europska komisija je mišljenja da će se sljedeće mjere moći
smatrati usklađenima u smislu Poglavlja 5. i 6. (i) ako ispunjavaju sve
preduvjete i parametre koji su navedeni u Poglavlju 5. i (ii) samo ako se
potpora dodjeljuje nakon što je prijavljena nacionalnom nadležnom tijelu:
– potpore za projekte i studije izvedivosti kada su korisnici potpore mali i
srednji poduzetnici i kada iznos potpore ne premašuje iznos od 7,5 milijuna EUR-a
po malom i srednjem poduzetniku i projektu (potpora projektu plus potpora za
studiju izvedivosti);
– potpore za pokrivanje troškova zaštite prava industrijskog vlasništva za male
i srednje poduzetnike;
– potpore mladim poduzetnicima koji se bave inovacijama;
– potpore za savjetodavne usluge o inovacijama; potpore za usluge koje potiču
inovacije;
– potpore za unajmljivanje visoko stručnog kadra.
Za gore navedene mjere Poglavlje 6. jasno navodi da se pretpostavlja da postoji
poticajni učinak, ako je ispunjen uvjet iz gore navedene alineje (ii).
Drugo, u slučaju prijavljenih potpora u iznosima koji ne premašuju pragove
zadane u odjeljku 7.1. ovog okvira, dodatno ispitivanje sastoji se u dokazivanju
poticajnog učinka i neophodnosti potpore kao što su opisani u Poglavlju 6. Te će
se mjere moći smatrati usklađenima u smislu Poglavlja 5. i 6. samo (i) ako
ispunjavaju sve preduvjete i parametre koji su navedeni u Poglavlju 5. i (ii)
ako se poticajni učinak i neophodnost potpore dokažu sukladno Poglavlju 6.
Treće, u slučaju prijavljenih potpora u iznosima koji premašuju pragove zadane u
odjeljku 7.1. ovog okvira, dodatno ispitivanje sastoji se u detaljnoj ocjeni u
smislu Poglavlja 7. Te će se mjere stoga moći proglasiti usklađenima u smislu
Poglavlja 5., 6. i 7. samo ako (i) ispunjavaju sve preduvjete i parametre
navedene u Poglavlju 5. i (ii) ako test ravnoteže u smislu Poglavlja 7. u
konačnici ukazuje na pozitivan učinak.
1.5. Obrazloženje posebnih mjera koje su obuhvaćene ovim okvirnim odredbama
Primjenjujući ove kriterije na IRI, Europska komisija prepoznala je i utvrdila
niz mjera za koje državne potpore mogu, pod određenim uvjetima, biti usklađene s
člankom 87. stavkom 3. točkom (c) Ugovora o EZ-u.
Potpore projektima koji obuhvaćaju temeljna i primijenjena istraživanja i
razvojna istraživanja služe prije svega otklanjanju tržišnih nedostataka koji se
odnose na pozitivne vanjske učinke ili eksternalije (prelijevanje znanja),
uključujući i stvaranje javnih dobara. Europska komisija smatra svrsishodnim da
se zadrži podjela na različite kategorije aktivnosti IRI-a neovisno o činjenici
što te aktivnosti više slijede interaktivni nego linearni model inovacija.
Različiti intenziteti potpora odražavaju različit opseg i ozbiljnost tržišnih
nedostataka te ukazuju na udaljenost predmetne aktivnosti od tržišta. Nadalje, u
usporedbi s prethodnim propisom koji je obuhvaćao državne potpore na ovom
području, određene aktivnosti vezane uz inovacije uključene su u razvojna
istraživanja. Nadalje, pojednostavljen je sustav dodatnih uvećanja. Zbog
očekivane važnije uloge tržišnih nedostataka i isto tako očekivanih značajnijih
pozitivnih vanjskih učinaka, opravdani su dodatci za male i srednje poduzetnike,
suradnju koju pružaju ili koja se ostvaruje s malim i srednjim poduzetnicima,
međugraničnu suradnju kao i javno-privatno partnerstvo (suradnju poduzetnika s
javnim istraživačkim organizacijama).
Potpore za studije o tehničkoj izvedivosti koje obuhvaćaju projekte IRI-a
namijenjene su otklanjanju tržišnih nedostataka koji se odnose na nepotpune i
asimetrične informacije. Budući da se te studije smatraju udaljenijima od
tržišta nego što je to sam projekt, za njih su prihvatljivi relativno visoki
intenziteti potpore.
Potpore za pokrivanje troškova zaštite prava industrijskog vlasništva za male i
srednje poduzetnike namijenjene su tržišnim nedostatcima koji se odnose na
pozitivne vanjske učinke ili eksternalije (prelijevanje znanja). Cilj je malim i
srednjim poduzetnicima povećati mogućnost ostvarivanja prihoda iz poslovanja i
time ih snažnije poticati na provođenje aktivnosti IRI-a.
Potpore mladim poduzetnicima koji se bave inovacijama uvedene su kako bi se
pridonijelo otklanjanju tržišnih nedostataka koji su nastali zbog nepotpunih i
asimetričnih informacija, što ovim poduzetnicima naročito nanosi štetu jer im
ograničava pristup odgovarajućim financijskim sredstvima koja bi im omogućila
ostvarivanje projekata inovacija.
Potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja u sektoru pružanja usluga
namijenjene su otklanjanju tržišnih nedostataka koji su nastali zbog nepotpunih
informacija i pozitivnih vanjskih učinaka ili eksternalija. Time se rješava
problem nemogućnosti uklapanja inovacija u području aktivnosti koje se odnose na
pružanje usluga u kategorije istraživanja i razvoja. Inovacije u području
aktivnosti pružanja usluga češće su posljedica interakcije s kupcima i
suočavanja s tržištem nego iskorištavanja i primjene postojećeg znanja iz
područja znanosti, tehnologije ili ekonomije. Nadalje, inovacije u odnosu na
aktivnosti u sektoru pružanja usluga tradicionalno se zasnivaju na novim
procesima i organizaciji poslovanja a manje na tehnološkom razvoju. U tom smislu
inovacije procesa i organizacije poslovanja u sektoru pružanja usluga nisu na
zadovoljavajući način obuhvaćene potporom za istraživanje i razvoj te su ovdje
dodane i specifične potpore kojima je cilj otkloniti tržišne nedostatke koji su
prepreka inovacijama.
Potpore za savjetodavne usluge o inovacijama i za usluge koje potiču inovacije,
a koje pružaju posrednici koji su specijalizirani za područje inovacija,
namijenjene su otklanjanju tržišnih nedostataka koji su povezani s problemom
nedostatnog širenja informacija, eksternalijama i slabe koordinacije. Državna
potpora je ovdje adekvatno rješenje jer malim i srednjim poduzetnicima nudi
poticaje za kupnju takvih usluga i utječe na porast ponude i potražnje usluga
koje pružaju posrednici specijalizirani za inovacije.
Potpore za unajmljivanje visoko stručnog kadra namjeravaju otkloniti tržišne
nedostatke koji su povezani s nepotpunim informacijama na tržištu rada
Zajednice. U Zajednici je vjerojatnije da će visoko stručni kadar unajmiti
veliki poduzetnici, budući da stručnjaci tradicionalno misle da veliki
poduzetnici nude bolje uvjete rada, sigurnije radno mjesto i mogućnosti
napredovanja. No, mali i srednji poduzetnici mogli bi imati koristi od važnog
prijenosa znanja i povećanih inovacijskih kapaciteta kada bi imali mogućnost
zaposliti visoko kvalificirane stručnjake koji bi provodili aktivnosti IRI-a.
Povezivanje velikih poduzetnika ili visokoškolskih ustanova i malih i srednjih
poduzetnika također bi doprinijelo otklanjanju tržišnih nedostataka koji nastaju
u obliku nedostatka koordinacije te stvaranju inovacijskih clustera.
Potpore za inovacijske clustere namijenjene su rješavanju tržišnih nedostatka
koji se odnose na probleme koordinacije koji sprječavaju razvoj clustera, ili
koji ograničavaju zajedničko djelovanje i prijenos znanja između clustera.
Državne potpore mogu doprinijeti rješavanju ovog problema na dva načina: prvo,
poticanjem ulaganja u otvorenu i zajedničku infrastrukturu namijenjenu
inovacijskim clusterima, i drugo, poticanjem stvaranja clustera, u smislu
promicanja zajedničkog rada na projektima povezivanja i stvaranja znanja.
2. POLJE PRIMJENE I DEFINICIJE POJMOVA
2.1. Polje primjene okvirnih odredbi
Ovaj se okvir primjenjuje na državne potpore za istraživanje i razvoj i
inovacije. Primjenjivat će se sukladno ostalim politikama Zajednice o državnim
potporama, ostalim odredbama Ugovora o osnivanju Europskih zajednica i
zakonodavstvu koje se donosi temeljem tih Ugovora.
Sukladno općim načelima Ugovora o EZ-u, državne potpore ne mogu biti odobrene
ako je određena mjera diskriminirajuća u opsegu u kojem to nije opravdano ciljem
državne potpore. U odnosu na IRI, posebno treba naglasiti da Europska komisija
neće odobriti državnu potporu kojom se isključuje mogućnost iskorištavanja
rezultata IRI-a u ostalim državama članicama.
Tijela javne vlasti mogu naručiti istraživanje i razvoj od poduzetnika ili od
njih kupiti rezultate istraživanja i razvoja. Ako se za ta istraživanja i razvoj
ne plaća tržišna cijena, u načelu će biti riječ o državnoj potpori u smislu
članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u. No, s druge strane, ako se ti ugovori
dodjeljuju po tržišnim uvjetima, što je pak očito ako je proveden postupak javne
nabave koji se provodi u skladu s važećim direktivama o javnoj nabavi, posebno
Direktivi 2004/17/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. kojom se
usklađuju postupci javne nabave poduzetnika u sektoru opskrbe vodom, energijom,
prometa i poštanskih usluga12 i Direktivi 2004/18/EZ Europskoga parlamenta i
Vijeća od 31. ožujka 2004. kojom se usklađuju postupci dodjele ugovora o javnim
radovima, ugovora o javnoj opskrbi i ugovora o pružanju javnih usluga13,
Europska komisija će u načelu smatrati da se ne radi od državnim potporama u
smislu članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u.
Ovaj se okvir primjenjuje na potpore kojima se potiču istraživanje i razvoj i
inovacije u svim sektorima gospodarstva koji su obuhvaćeni Ugovorom o EZ-u.
Primjenjuje se i na one sektore gospodarstva koji su podložni posebnim pravilima
Zajednice o državnim potporama, osim ako tim pravilima nije drugačije
predviđeno14.
Ovaj se okvir primjenjuje na državne potpore za IRI u području zaštite
okoliša15, budući da postoje brojna sinergijska djelovanja između inovacija u
cilju poboljšanja kvalitete i učinkovitosti i inovacija s ciljem poboljšanja
optimalnog korištenja energije, gospodarenja otpadom i sigurnosti, a koja se
ovdje mogu iskoristiti.
Nakon stupanja na snagu Uredbe Komisije (EZ-a) br. 364/2004 od 25. veljače 2004.
kojom se izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ-a) br. 70/2001, u smislu širenja
polja primjene na način da su navedenom Uredbom uključene potpore za
istraživanje i razvoj16, potpore za istraživanje i razvoj malim i srednjim
poduzetnicima izuzete su iz obveze prijave temeljem kriterija koji su utvrđeni
Uredbom Komisije (EZ-a) br. 70/2001 od 12. siječnja 2001. o primjeni članka 87.
i članka 88. Ugovora o EZ-u na državne potpore malim i srednjim poduzetnicima17.
Međutim, državama članicama prepuštena je odluka o obvezi prijave tih potpora.
Ako to žele, ove se okvirne odredbe i dalje mogu koristiti pri ocjeni i tih
prijavljenih potpora.
Dok se troškovi rada zaposlenika smatraju opravdanim troškovima u nizu mjera
koje su obuhvaćene ovim okvirnim odredbama, uvedene su i potpore za
unajmljivanje visoko stručnog kadra, opće potpore za zapošljavanje i
usavršavanje istraživača i dalje su obuhvaćene posebnim važećim propisima koji
se odnose na državne potpore za zapošljavanje i usavršavanje, Uredbom Komisije
(EZ-a) br. 68/2001 od 12. siječnja 2001. o primjeni članka 87. i članka 88.
Ugovora o EZ-u na potpore za usavršavanje18 te Uredbom Komisije (EZ-a) br.
2204/2002 od 12. prosinca 2002. o primjeni članka 87. i članka 88. Ugovora o
EZ-u na državne potpore za zapošljavanje19.
Potpore za istraživanje i razvoj i inovacije za poduzetnike u teškoćama u smislu
Smjernica Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje
poduzetnika u teškoćama20 izuzete su iz područja primjene ovog okvira.
2.2. Definicije pojmova
Za potrebe ovog okvira primjenjuju se sljedeće definicije:
a) »mali i srednji poduzetnici«, ili »MSP«, »mali poduzetnici« i »srednji
poduzetnici« su poduzetnici u smislu Uredbe (EZ-a) br. 70/2001 ili bilo koje
uredbe koja tu uredbu zamjenjuje;
b) »veliki poduzetnici« su poduzetnici koji nisu obuhvaćeni definicijom malih i
srednjih poduzetnika;
c) »intenzitet potpore« je bruto iznos potpore izražen u postotku vrijednosti
opravdanih troškova projekta. Sve vrijednosti koje se koriste pri izračunu su
vrijednosti prije odbitka poreza ili drugih davanja. Kada se potpora ne
dodjeljuje u obliku subvencije već u nekom drugom obliku, iznos potpore bit će
ekvivalent potpore u obliku subvencije. U slučaju zajma pod povoljnijim uvjetima
kamatna stopa koja će se koristiti za diskontiranje i izračunavanje iznosa
potpore bit će referentna kamatna stopa koja se primjenjuje u trenutku
odobrenja. Intenzitet potpore izračunava se pojedinačno za svakog korisnika
potpore.
d) »istraživačka organizacija« je ustanova, primjerice visokoškolska ustanova
ili istraživački institut, neovisno o njihovom pravnom statusu (bilo da se radi
o javnim ili privatnim institucijama) i načinu financiranja, čiji je osnovni
cilj provođenje temeljnog istraživanja, primijenjenog istraživanja ili razvojnog
istraživanja te širenje tako stečenih rezultata poučavanjem, objavljivanjem ili
prijenosom tehnologije; sva se dobit ponovno ulaže u te aktivnosti, širenje
rezultata tih aktivnosti ili poučavanje; poduzetnici koji primjerice kroz udjele
u vlasništvu ili članstvo imaju kontrolu nad takvim ustanovama, neće omogućiti
povlašteni pristup istraživačkim kapacitetima ustanove ili rezultatima
istraživanja koje je ustanova ostvarila;
e) »temeljno istraživanje« podrazumijeva eksperimentalne poslove ili poslove
vezane uz teoriju koji se provode prije svega u cilju stjecanja novog znanja o
temeljnim izvorima pojava i promatranih činjenica, koje nije namijenjeno
izravnoj praktičnoj primjeni ili uporabi;
f) »primijenjeno istraživanje« podrazumijeva planirano istraživanje ili kritičko
ispitivanje u cilju stjecanja novog znanja i vještina za razvoj novih proizvoda,
proizvodnih procesa ili usluga, ili za značajna poboljšanja već postojećih
proizvoda, proizvodnih procesa ili usluga. Ono obuhvaća stvaranje dijelova
(komponenti) kompleksnih sustava, što je neophodno za primijenjeno istraživanje
i posebno za vrednovanje tehnoloških osnova (generičke tehnologije), a
isključuje prototipove koji su obuhvaćeni točkom (g);
g) »razvojno istraživanje« podrazumijeva stjecanje, kombiniranje, oblikovanje i
primjenu postojećeg znanstvenog, tehnološkog, poslovnog i ostalog znanja i
vještina u svrhu izrade planova, nacrta ili modela za nove, izmijenjene ili
poboljšane proizvode, proizvodne procese ili usluge. Razvojno istraživanje može
osim toga uključivati i druge aktivnosti, primjerice konceptualno utvrđivanje,
planiranje i dokumentiranje novih proizvoda, proizvodnih procesa i usluga. Te
aktivnosti mogu obuhvaćati izradu nacrta, crteža, planova i drugog
dokumentacijskog materijala, pod uvjetom da nisu namijenjeni za komercijalnu
uporabu.
Tu je uključen i razvoj komercijalno upotrebljivih prototipova ili pilot
projekta, gdje je prototip nužno gotov proizvod koji je namijenjen komercijalnoj
uporabi i kada je preskupo proizvoditi ga samo u svrhu demonstracije i
vrednovanja. U slučaju nastavne komercijalne uporabe demonstracijskih ili pilot
projekata, svaka dobit ostvarena od takve uporabe mora se oduzeti od opravdanih
troškova.
Eksperimentalna proizvodnja i testiranje proizvoda, procesa i usluga također
može ostvariti pravo na potporu, pod uvjetom da se isti ne mogu koristiti ili
preinačiti da budu korišteni u industrijskoj primjeni ili komercijalno.
Razvojno istraživanje ne obuhvaća rutinske ili redovne izmjene proizvoda,
proizvodnih linija, proizvodnih procesa, postojećih usluga ili drugih tekućih
poslova, čak i ako te izmjene predstavljaju poboljšanja;
h) »povratni predujam« je zajam za projekt koji se isplaćuje u jednoj ili više
tranši, dok uvjeti otplate kredita ovise o rezultatu projekta IRI-a;
i) »inovacija procesa«21 je provođenje nove ili značajno poboljšane metode
proizvodnje ili isporuke (uključujući značajne promjene tehnika, opreme i/ili
softvera). Inovacijama se neće smatrati manje izmjene ili poboljšanja, povećanja
proizvodnih kapaciteta ili kapaciteta usluga kroz dodavanje proizvodnih ili
logističkih sustava koji su u velikoj mjeri slični onima koji se već koriste,
prestanak korištenja procesa, jednostavne zamjene ili proširenja temeljnog
kapitala, promjene koje su nastale isključivo kao posljedica promjene faktorskih
cijena, prilagođavanje kupcima, promjene nastale zbog izmjene godišnjih doba i
ostale periodične promjene i trgovina novim ili značajno poboljšanim
proizvodima;
j) »inovacija organizacije poslovanja«22 je provođenje nove organizacijske
metode u poslovne aktivnosti poduzetnika, organizaciju posla ili njegove vanjske
odnose. Inovacijama se neće smatrati promjene poslovnih aktivnosti, organizacije
posla ili vanjskih odnosa koje se temelje na organizacijskim metodama koje se
već koriste u poduzetniku, promjene upravljačke strategije, spajanja i
preuzimanja, prestanak korištenja procesa, jednostavne zamjene ili proširenja
temeljnog kapitala, promjene koje su nastale isključivo kao posljedica promjene
faktorskih cijena, prilagođavanje kupcima, promjene nastale zbog izmjene
godišnjih doba i ostale periodične promjene i trgovina novim ili značajno
poboljšanim proizvodima;
k) »visoko stručni kadar« znači istraživače, inženjere, dizajnere i marketinške
stručnjake s visokoškolskom naobrazbom i najmanje 5 godina odgovarajućeg
iskustva u struci. Doktorski znanstveni stupanj može se računati kao
odgovarajuće iskustvo u struci;
l) »privremeni premještaj« znači privremeno zapošljavanje kadrova od strane
korisnika potpore na neko vremensko razdoblje, po isteku kojeg kadrovi imaju
pravo na povratak prethodnom poslodavcu;
m) »inovacijski clusteri« su udruženja samostalnih poduzetnika – tek osnovanih
poduzetnika koji se bave inovacijama, malih, srednjih i velikih poduzetnika kao
i istraživačkih organizacija – koji djeluju u određenom sektoru gospodarstva i
određenoj regiji i osnovani su u cilju poticanja inovacijskih aktivnosti,
promičući intenzivan zajednički rad i suradnju, zajedničko korištenje kapaciteta
i objekata i razmjenu znanja i stručnjaka te na taj način efikasno pridonoseći
prijenosu tehnologije, povezivanju i širenju informacija na poduzetnike koji su
članovi clustera. Poželjno je da države članice pri osnivanju clustera nastoje
osigurati pravilnu ravnotežu između malih i srednjih poduzetnika te velikih
poduzetnika, kako bi se dostigla određena kritična masa, prije svega putem
specijalizacije za određeno područje IRI-a i uzimajući u obzir postojeće
clustere u državi članici i na razini Zajednice.
3. DRŽAVNE POTPORE U SMISLU ČLANKA 87. STAVKA 1. UGOVORA O EZ-u
U načelu će se svako financiranje koje ispunjava kriterije iz članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u smatrati državnom potporom. U svrhu pružanja dodatnih uputa, slučajevi koji se tipično javljaju u području aktivnosti istraživanja i razvoja i inovacija razmatraju se u nastavku teksta.
3.1. Istraživačke organizacije i posrednici koji su specijalizirani za područje inovacija kao primatelji državnih potpora u smislu članka 87. stavka 1.Ugovora o EZ-u
Na pitanje jesu li istraživačke organizacije primatelji državne potpore mora se
odgovoriti sukladno općim načelima o državnim potporama.
Sukladno članku 87. stavku 1. Ugovora o EZ-u i sudskoj praksi Suda, javno
financiranje aktivnosti IRI-a koje provode istraživačke organizacije smatrat će
se državnom potporom, ako su ispunjeni svi uvjeti navedeni u članku 87. stavku
1. Ugovora o EZ-u. Sukladno sudskoj praksi, u tom se slučaju istraživačka
organizacija mora inter alia smatrati poduzetnikom u smislu članka 87. stavka 1.
Ugovora o EZ-u. To ne ovisi o njezinom pravnom obliku (bilo da se radi o javnim
ili privatnim institucijama) ili ekonomskom statusu (bilo da su primjerice
profitne ili neprofitne organizacije). Ono što je odlučujuće za ispunjavanje
uvjeta iz definicije poduzetnika je činjenica da se istraživačka organizacija
bavi gospodarskom djelatnošću, što znači aktivnostima kojima sudjeluje u ponudi
robe i/ili usluga na određenom tržištu23. Stoga, ako su svi ostali uvjeti
ispunjeni, svako javno financiranje gospodarskih aktivnosti obuhvaćeno je
člankom 87. stavkom 1. Ugovora o EZ-u.
3.1.1. Javno financiranje netržišnih aktivnosti
U slučaju da se ista ustanova bavi i tržišnim i netržišnim aktivnostima, javno
financiranje netržišnih aktivnosti neće biti obuhvaćeno člankom 87. stavkom 1.
Ugovora o EZ-u, kada je u cilju izbjegavanja unakrsnog financiranja
(prekomjernog iznosa naknade) tržišnih aktivnosti moguće jednoznačno odijeliti
tržišne i netržišne aktivnosti i njihove troškove i financiranje24. Financijska
izvješća visokoškolskih ustanova i istraživačkih organizacija mogu poslužiti kao
dokaz da su sredstva uredno dodijeljena.
No, Europska komisija je mišljenja da su primarne aktivnosti istraživačkih
organizacije u načelu netržišne aktivnosti, kao što su to:
– edukacija većeg broja kvalificiranijih ljudskih resursa;
– provođenje neovisnog istraživanja i razvoja u cilju širenja znanja i boljeg
razumijevanja, uključujući i suradnju u istraživanju i razvoju;
– širenje rezultata istraživanja.
Europska komisija nadalje smatra da su aktivnosti vezane za prijenos tehnologije
(licencije, stvaranje popratnih, novih djelatnosti ili drugih oblika upravljanja
znanjem koje je stvorila istraživačka organizacija) imaju netržišno obilježje
ako se te aktivnosti mogu smatrati internima25 te ako sav prihod od tih
aktivnosti ponovno ulaže u primarne aktivnosti istraživačke organizacije.26
3.1.2. Javno financiranje tržišnih aktivnosti
Ako istraživačke organizacije ili drugi posrednici koji su specijalizirani za
područje inovacija djeluju na neprofitnoj osnovi (primjerice tehnološki centri,
inkubatori, gospodarske komore) provode tržišne aktivnosti, kao što je to
primjerice davanje u najam infrastrukture, pružanje usluga poslovnom sektoru
ili provođenje istraživanja temeljem ugovora, to se treba odvijati po normalnim
tržišnim uvjetima, a javno financiranje takvih tržišnih istraživanja u pravilu
će se smatrati državnom potporom.
Međutim, ako istraživačka organizacija ili posrednik koji se bavi inovacijama na
neprofitnoj osnovi mogu dokazati da je ukupan iznos državne potpore koju su
primili za pružanje određenih usluga prenesen na krajnjeg primatelja, te da za
posrednika nije imao ekonomsku korist, posrednik se neće smatrati primateljem
državne potpore.
Za državne potpore krajnjim primateljima primjenjuju se uobičajena pravila o
državnim potporama.
3.2. Indirektne državne potpore u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u poduzetnicima putem istraživačkih organizacija koje se javno financiraju
Namjera je ovog odjeljka teksta pojasniti po kojim uvjetima poduzetnici
ostvaruju ekonomsku korist u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u u
slučajevima istraživanja koje je ugovoreno s istraživačkom organizacijom ili
suradnje s istraživačkom organizacijom na određenom projektu. Što se tiče
ostalih elemenata članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u, primjenjuju se uobičajena
pravila. U ovom će se slučaju posebno morati ocijeniti, sukladno relevantnoj
sudskoj praksi, može li se djelatnost istraživačke organizacije pripisati
državi27.
3.2.1.Istraživanje u korist poduzetnika (ugovorena istraživanja ili usluge
istraživanja)
U ovoj se točki radi o slučajevima u kojima projekt istraživanja provodi
istraživačka organizacija u korist poduzetnika. Istraživačka organizacija, koja
ima ulogu nalogoprimca, izvršava uslugu za poduzetnika koji je nalogodavatelj, u
slučajevima kada (i) nalogoprimac prima određenu odgovarajuću naknadu za
pružanje usluga, i (ii) nalogodavatelj određuje uvjete za pružanje tih usluga. U
pravilu će nalogodavatelj zadržati pravo na rezultatima projekta i snositi rizik
za neuspjeh. Kada istraživačka organizacija ugovorno obavlja takve poslove, u
načelu neće biti državne potpore kojom bi putem istraživačke organizacije
poduzetnik ostvario prednost, ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
1) istraživačka organizacija provodi istraživanje po tržišnoj cijeni; ili
2) ako nema tržišne cijene, istraživačka organizacija pruža svoju uslugu po
cijeni koja odražava sveukupne troškove usluge uvećane za uobičajenu maržu.
3.2.2. Suradnja poduzetnika i istraživačkih organizacija
Zajednički projekt podrazumijeva suradnju najmanje dvaju partnera na
osmišljavanju projekta. Oni zajednički pridonose njegovoj provedbi i dijele
rizik i rezultate projekta.
U slučaju projekata suradnje koji se provode zajednički od strane poduzetnika i
istraživačkih organizacija, Europska komisija je mišljenja da se putem
istraživačke organizacije poduzetniku u sektoru industrije ne dodjeljuje
indirektna državna potpora i to zbog povoljnih uvjeta suradnje ako je ispunjen
jedan od sljedećih uvjeta:
1) poduzetnik koji sudjeluje u zajedničkom projektu snosi sveukupne troškove
projekta;
2) rezultati koji nisu zaštićeni pravom intelektualnog vlasništva mogu se širiti
bez ograničenja, dok se sva prava intelektualnog vlasništva na rezultate IRI-a
koji su nastali kao posljedica aktivnosti koje je provela istraživačka
organizacija u potpunosti pripisuju28 istraživačkoj organizaciji;
3) istraživačka organizacija od poduzetnika koji sudjeluju na projektu prima
naknadu koja je istovjetna tržišnoj cijeni zaštite prava intelektualnog
vlasništva29 koja nastaju kao posljedica aktivnosti istraživačke organizacije
koja je provedena u sklopu projekta i koja se prenose na poduzetnike koji
sudjeluju u zajedničkom projektu. Svaki financijski doprinos poduzetnika koji
sudjeluju u zajedničkom projektu troškovima istraživačke organizacije oduzet će
se od gore navedene naknade.
Ako niti jedan od prethodno navedenih uvjeta nije ispunjen, država članica može
se osloniti na pojedinačnu ocjenu zajedničkog projekta suradnje30. Također, neće
se raditi o državnoj potpori u slučaju kada ocjena ugovornog sporazuma koji je
zaključen između partnera nameće zaključak da su sva prava intelektualnog
vlasništva koja se odnose na rezultate IRI-a kao i pravo pristupa rezultatima
dodijeljena različitim partnerima u zajedničkom projektu na razmjeran način u
odnosu na njihove pojedinačne interese, opseg uloženog rada i financijske i
druge doprinose projektu. Ako gore navedeni uvjeti pod točkom (1), (2) ili (3)
nisu ispunjeni a pojedinačna ocjena zajedničkog projekta suradnje ne nameće
zaključak da nije riječ o državnoj potpori, Europska komisija će ukupnu
vrijednost doprinosa istraživačke organizacije zajedničkom projektu smatrati
potporom poduzetnicima.
4. USKLAĐENOST POTPORA TEMELJEM ČLANKA 87. STAVKA 3. TOČKE (b) UGOVORA O EZ-u
Potpore za IRI kojima se potiče izvršenje važnog projekta od zajedničkog
Europskog interesa mogu se temeljem članka 87. stavka 3. točke (b) smatrati
usklađenima sa zajedničkim tržištem.
Europska komisija primjenjuje članak 87. stavak 3. točku (b) Ugovora o EZ-u kada
su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1) Prijedlog potpore odnosi se na projekt koji ima jasno definirane uvjete
provedbe uključujući i sudionike na projektu kao i njegove ciljeve. Europska
komisija može i skupinu projekata smatrati jednim zajedničkim projektom.
2) Projekt mora biti od zajedničkog Europskog interesa: Projekt mora doprinositi
na konkretan, jasan i odredljiv način interesu Zajednice. Ekonomska korist koja
se ostvaruje ciljem projekta ne smije biti ograničena na jednu državu članicu
ili države članice koje ga provode, već se mora odnositi na Zajednicu u cjelini.
Projekt mora predstavljati značajan korak naprijed u ostvarivanju ciljeva
Zajednice, primjerice time što je od velike važnosti za Europski istraživački
prostor ili je pak vodeći projekt za europsku industriju. Činjenica da projekt
provode poduzetnici iz različitih zemalja nije dostatna. Pozitivni učinci
potpore mogu se očitovati u važnim učincima za društvo, primjerice u širenju
spoznaja, kroz doprinos državne potpore unaprjeđenju stanja u Zajednici u odnosu
na IRI u međunarodnom kontekstu, kroz stvaranje novih tržišta ili razvoj novih
tehnologija. Ekonomska korist od projekta ne bi smjela biti ograničena na
industriju na koju se direktno odnosi već bi rezultati projekta trebali biti od
šireg značaja i primjene na gospodarstvo unutar Zajednice (uzlazna ili silazna
tržišta, alternativna primjena u drugim sektorima gospodarstva itd.).
3) Potpora je neophodna u ostvarivanju utvrđenog cilja od zajedničkog interesa i
predstavlja poticaj za izvršenje projekta, što isto tako uključuje i visoki
stupanj rizika. To se može dokazati promatranjem profitabilnosti projekta,
visine iznosa ulaganja, vremenskog tijeka novca, studije izvedivosti, procjena
rizika i stručnih mišljenja.
4) Projekt je od velike važnosti uzimajući u obzir njegovo obilježje i opseg: u
odnosu na svoj cilj projekt mora biti sadržajan, a veličinom opsežan.
Europska komisija će prijavljene projekte ocjenjivati s većom naklonosti ako
isti budu uključivali značajan vlastiti doprinos korisnika projekta. Isto će
tako s više naklonosti razmatrati prijavljene projekte koji obuhvaćaju
poduzetnike ili istraživačke ustanove iz više različitih država članica.
Kako bi se Europskoj komisiji omogućila pravilna ocjena pojedinog slučaja,
praktično se mora dokazati zajednički europski interes: primjerice, mora se
dokazati da projekt omogućuje značajan napredak u smislu ostvarivanja
specifičnih ciljeva Zajednice.
5. USKLAĐENOST POTPORA TEMELJEM ČLANKA 87. STAVKA 3. TOČKE (c) UGOVORA O EZ-u
Državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije smatrat će se usklađenima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke c) Ugovora o EZ-u, ako temeljem testa ravnoteže za posljedicu imaju povećanje aktivnosti IRI-a i pod uvjetom da ne proizvode negativne učinke na trgovinske uvjete u mjeri koja bi bila suprotna zajedničkom interesu. Europska komisija će naklonjenije ocjenjivati prijave državnih potpora koje su popraćene strogim i točnim ocjenama sličnih državnih potpora koje su u prošlosti dokazale svoj poticajni učinak. Sljedeće mjere mogu se smatrati usklađenima temeljem članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u.
5.1. Potpore za projekte istraživanja i razvoja
Potpore za projekte IR-a smatrat će se usklađenima sa zajedničkim tržište u
smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u pod uvjetom da su ispunjeni
uvjeti navedeni u ovom odjeljku.
5.1.1. Kategorije istraživanja
Dio projekta istraživanja mora se u potpuno odnositi na jednu ili više od ovdje
navedenih kategorija istraživanja: temeljno istraživanje, primijenjeno
istraživanje, razvojno istraživanje.
Pri određivanju kategorije različitih aktivnosti, Europska komisija oslanjat će
se na vlastitu praksu kao i na primjere i objašnjenja u Frascati Uputama za
mjerenje znanstvenih i tehnoloških aktivnosti, Prijedlogu standardnog postupka
ispitivanja istraživanja i razvoja31.
Kada je projekt podijeljen na više različitih aktivnosti, svaku od aktivnosti
potrebno je definirati tako da se točno odnosi na temeljno istraživanje,
primijenjeno istraživanje ili razvojno istraživanje, ili pak na način da ne
pripada niti jednoj od tih kategorija.
Pripisivanje aktivnosti pojedinoj kategoriji istraživanja ne mora nužno
slijediti kronološki pristup, odnosno predstavljati faze projekta počevši s
temeljnim istraživanjem prema aktivnostima koje su bliže tržištu. Sukladno tomu,
ništa neće spriječiti Europsku komisiju da određeni dio aktivnosti koja se
odvija u kasnoj fazi projekta okarakterizira kao primijenjeno istraživanje, ili
da aktivnost koja se odvija u nekoj ranijoj fazi projekta odredi kao razvojno
istraživanje ili pak ocijeni da predmetna aktivnost uopće nije istraživačka
aktivnost.
5.1.2. Osnovni intenziteti potpore bez dodataka
Intenzitet potpore izračunat na temelju opravdanih troškova projekta ne smije
premašiti:
a) 100% za temeljno istraživanje;
b) 50% za primijenjeno istraživanje;
c) 25% za razvojno istraživanje.
Intenzitet potpore mora se utvrditi pojedinačno za svakog korisnika potpore,
uključujući i zajedničku suradnju na projektu.
U slučaju državne potpore za neki projekt IR-a koji se odvija u zajedničkoj
suradnji istraživačke organizacije i poduzetnika, zbroj (kumulacija) potpora
koja nastaje zbrajanjem izravnih državnih poticaja nekom određenom projektu
istraživanja i doprinosa javnih istraživačkih institucija na istom projektu, i
ukoliko iste predstavljaju potporu (vidi odjeljak 3.2.), ne smije premašiti
prethodno navedene intenzitete potpore za svakog poduzetnika koji ostvaruje
pravo na potporu.
5.1.3. Dodatci
Gornje granice iznosa za primijenjeno istraživanje i razvojno istraživanje mogu
se uvećati i to kako slijedi:
a) kada se potpora dodjeljuje malim i srednjim poduzetnicima, intenzitet potpore
može se uvećati za 10 postotnih bodova za srednje poduzetnike i za 20 postotnih
bodova za male poduzetnike;
b) do gornje granice intenziteta potpore od 80%, isti se može uvećati za 15
postotnih bodova ako32:
(i) projekt uključuje efektivnu zajedničku suradnju na projektu najmanje dva
poduzetnika koji su neovisni jedan od drugoga i ako su ispunjeni sljedeći
uvjeti:
– niti jedan pojedinačni poduzetnik ne smije snositi više od 70% opravdanih
troškova projekta zajedničke suradnje;
– projekt mora uključivati zajedničku suradnju s najmanje jednim malim ili
srednjim poduzetnikom ili mora biti prekogranične prirode, dakle aktivnosti
istraživanja i razvoja moraju se odvijati u najmanje dvije različite države
članice;
(ii) projekt uključuje efektivnu zajedničku suradnju na projektu jednog
poduzetnika i istraživačke organizacije, posebno u okviru koordinacije
nacionalnih mjera istraživanja i razvoja, i ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
– istraživačka organizacija snosi najmanje 10 % opravdanih troškova projekta;
– istraživačka organizacija zadržava pravo objavljivanja rezultata projekata
istraživanja ako su ti rezultati nastali istraživanjem koje je provela ta
organizacija.
(iii) samo u slučaju primijenjenog istraživanja, ako se rezultati projekta
slobodno šire na tehničkim i znanstvenim konferencijama ili objavljuju u
znanstvenim ili tehničkim časopisima ili su dostupni u bankama podataka (baze
podataka u kojima su neprovjereni podatci o istraživanju dostupni svakome), ili
putem otvorenog pristupa programskom kodu (tzv. open-source softvera) koji se ne
naplaćuje.
U smislu alineja (i) i (ii), podugovaranje se ne smatra efektivnom zajedničkom
suradnjom na projektu. U slučaju zajedničke suradnje između jednog poduzetnika i
istraživačke organizacije, maksimalni intenziteti potpore i dodatci navedeni u
ovim okvirnim odredbama ne primjenjuju se na istraživačke organizacije.
Tablica intenziteta potpore
|
Mali poduzetnik |
Srednji poduzetnik |
Veliki poduzetnik |
Temeljno istraživanje |
100% |
100% |
100% |
Primijenjeno istraživanje |
70% |
60% |
50% |
Primijenjeno istraživanje u slučaju: |
80% |
75% |
65% |
Razvojno istraživanje |
45% |
35% |
25% |
Razvojno istraživanje u slučaju: |
60% |
50% |
40% |
5.1.4. Opravdani troškovi
Intenzitet potpore izračunava se temeljem troškova projekta istraživanja u mjeri
u kojoj se oni mogu smatrati opravdanima. Za sve opravdane troškove mora se
specificirati njihov udio u svakoj od kategorija istraživanja i razvoja.
Sljedeći troškovi smatrat će se opravdanima:
a) troškovi rada zaposlenika (istraživača, tehničara i ostalog pomoćnog osoblja
u mjeri u kojoj su zaposleni na projektu istraživanja);
b) troškovi za instrumente i opremu, u mjeri i za razdoblje u kojem se koriste
za projekt istraživanja. U slučaju da se ti instrumenti i oprema ne koriste za
projekt istraživanja tijekom njihovog čitavog vijeka trajanja, opravdanim
troškovima smatrat će se, sukladno dobroj knjigovodstvenoj praksi, samo troškovi
amortizacije nastali u razdoblju trajanja projekta istraživanja;
c) troškovi za zgrade i zemljište, u mjeri i za razdoblje u kojem se koriste za
projekt istraživanja. Za zgrade, opravdanim troškovima smatrat će se, sukladno
dobroj knjigovodstvenoj praksi, samo troškovi amortizacije nastali u razdoblju
trajanja projekta istraživanja. Za zemljište, opravdani troškovi su troškovi
ustupanja na komercijalnoj osnovi i stvarno nastali kapitalni troškovi;
d) troškovi istraživanja koje se provodi temeljem ugovora, tehničkog znanja i
patenata koji se pribavljaju ili ustupaju licencom od drugih strana po tržišnoj
cijeni pod uvjetom da se te transakcije obavljaju sukladno uobičajenoj poslovnoj
praksi i bez tajnih dogovora, kao i troškovi za savjetodavne i slične usluge
koje se koriste isključivo za aktivnost istraživanja;
e) dodatni opći troškovi koji nastaju kao neposredna posljedica projekta
istraživanja;
f) ostali operativni troškovi, uključujući troškove za materijal, potrebna
sredstava i slično, koji nastaju kao neposredna posljedica aktivnosti
istraživanja.
5.1.5. Povratni predujam
U slučaju da država članica dodjeljuje povratni predujam koji ispunjava uvjete
državne potpore u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u, primjenjivat će se
sljedeća pravila:
Kada država članica može dokazati na temelju vjerodostojne metode koja se
zasniva na provjerljivim podacima, da je moguće izračunati bruto ekvivalent
potpore koja se dodjeljuje u obliku povratnog predujma i na odgovarajući način
osmisliti program potpore u kojem taj bruto ekvivalent potpore ispunjava uvjete
u odnosu na najviše dopuštene intenzitete potpore navedene u ovom odjeljku,
država članica može prijaviti predmetni program potpore i metodu koja je na
njega primijenjena Europskoj komisiji. Ako Europska komisija prihvati metodu i
program potpore ocijeni usklađenim, potpora se može dodijeliti na temelju bruto
ekvivalenta potpore povratnog predujma, do iznosa intenziteta potpore koji je
predviđen u ovom odjeljku.
U svim ostalim slučajevima povratni predujam izražava se u postotku opravdanih
troškova. Tada smije premašiti dopuštene granice intenziteta utvrđenih u ovom
odjeljku, pod uvjetom da su ispunjena pravila koja slijede.
Kako bi Europska komisija mogla ocijeniti određenu mjeru, ona mora obuhvaćati
detaljne odredbe kojima se regulira povrat u slučaju uspješnosti projekta te
jasno definirati što će se smatrati uspješnim rezultatom aktivnosti
istraživanja. Svi ti elementi moraju biti prijavljeni Europskoj komisiji.
Europska komisija će tada ispitati zasniva li se definicija uspješnog rezultata
na temelju razumne i promišljene pretpostavke.
U slučaju uspješnog rezultata projekta, mjera mora osigurati da će se predujam
vratiti po kamatnoj stopi koja je približno jednaka primjenjivoj kamatnoj stopi
koja proizlazi iz primjene Obavijesti Komisije o metodi utvrđivanja referentne i
eskontne kamatne stope33.
U slučaju da je uspješnost projekta veća od rezultata koji je definiran kao
uspješan, predmetna država članica trebala bi ostvariti pravo na zahtjev na
isplatu iznosa koji je viši od iznosa povrata predujma uključujući kamatu koja
odgovara referentnoj kamatnoj stopi koju je predvidjela Europska komisija.
U slučaju neuspjeha projekta, predujam ne mora biti vraćen u cijelosti. U
slučaju djelomične uspješnosti projekta, Europska komisija će u pravilu
zahtijevati da se osigura povrat koji je razmjeran ostvarenom stupnju
uspješnosti projekta.
Predujam može pokrivati najviše 40% opravdanih troškova za fazu razvojnog
istraživanja projekta, a najviše 60% opravdanih troškova za fazu primijenjenog
istraživanja koja ostvaruje pravo na dodatke.
5.1.6. Fiskalne potpore
Na temelju studija ocjene34 koje države članice podnose uz prijavu, polazište
Europske komisije bit će da fiskalni programi državnih potpora za IRI imaju
poticajni učinak u smislu poticanja poduzetnika na veća ulaganja u IRI.
Intenzitet potpore za fiskalnu državnu potporu za IRI može se izračunati ili
temeljem pojedinačnih projekata IRI-a, ili, na razini pojedinačnog poduzetnika,
temeljem omjera između iznosa ukupne porezne olakšice i zbroja svih opravdanih
troškova IRI-a koji su nastali u razdoblju koje nije dulje od tri uzastopne
fiskalne godine. U ovom posljednjem slučaju, fiskalna državna potpora za IRI
može se primijeniti bez razlike na sve aktivnosti IRI-a koje ostvaruju pravo na
potporu, pri čemu se ne smije premašiti dopušteni intenzitet potpore za
razvojno istraživanje35.
Uz prijavu, država članica mora priložiti i procjenu broja korisnika potpore.
5.1.7. Klauzula o usklađivanju intenziteta potpora
Kako bi se spriječili stvarni ili potencijalni, direktni ili indirektni oblici
narušavanja međunarodne trgovine, mogu se odobriti viši intenziteti od onih koji
su načelno dopušteni u ovom odjeljku ako su – direktno ili indirektno –
konkurenti na tržištu koji se nalaze izvan tržišta Zajednice primili (u
prethodne tri godine) ili će za slične projekte, programe, istraživanje, razvoj
ili tehnologiju, primiti potporu koja je istog intenziteta. Međutim, kada
postoji vjerojatnost, uzimajući u obzir posebno obilježje predmetnog sektora, da
će narušavanje međunarodne trgovine nastati nakon više od tri godine, referentno
razdoblje može se s tim u skladu produljiti.
Ako je to ikako moguće, predmetna država članica dostavit će Europskoj komisiji
dostatne informacije kako bi joj omogućila da ocijeni situaciju, posebno u
odnosu na potrebu uzimanja u obzir kompetitivnih prednosti koje uživa konkurent
u trećoj državi. U slučaju da Europska komisija nema dokaze koji se odnose na
dodijeljenu ili predloženu potporu, svoju odluku također može temeljiti na
dokazima na osnovu indicija.
5.2. Potpore za studije o tehničkoj izvedivosti
Potpore za studije o tehničkoj izvedivosti koje prethode primijenjenom
istraživanju ili aktivnostima razvojnog istraživanja smatrat će se usklađenima
sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u
pod uvjetom da intenzitet potpore, koji se izračunava na temelju troškova
studije, ne premašuje sljedeće navedene intenzitete potpore:
a) za male i srednje poduzetnike, 75% za studije koje prethode aktivnostima
primijenjenog istraživanja i 50% za studije koje prethode aktivnostima razvojnog
istraživanja,
b) za velike poduzetnike, 65% za studije koje prethode aktivnostima
primijenjenog istraživanja i 40% za studije koje prethode aktivnostima razvojnog
istraživanja.
5.3. Potpore za pokrivanje troškova zaštite prava industrijskog vlasništva za male i srednje poduzetnike
Potpore malim i srednjim poduzetnicima za pokrivanje troškova koji su vezani uz
prijavu i priznanje patenata i ostalih prava industrijskog vlasništva smatrat će
se usklađenima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c)
Ugovora o EZ-u, do istog iznosa do kojeg bi bila odobrena potpora koja bi
ispunjavala uvjete potpore za istraživanje i razvoj za aktivnosti istraživanja
koje su prve dovele do predmetnih prava industrijskog vlasništva.
Opravdani troškovi su:
a) svi troškovi koji su prethodili ostvarivanju prava na zaštitu industrijskog
vlasništva na prvoj pravosudnoj instanci, uključujući troškove pripreme,
podnošenja zahtjeva i provođenja postupka po zahtjevu, kao i troškove koji su
nastali ponovnim podnošenjem zahtjeva prije nego što je pravo zaštite
ostvareno;
b) troškovi prijevoda i drugi troškovi nastali u cilju prijave ili priznanja
prava na nekoj drugoj pravosudnoj instanci;
c) troškovi koji su nastali u slučaju tužbi zbog povrede i zadržavanja prava u
tijeku službenog postupka provjere i mogući troškovi nastali zbog osporavanja
prava, čak i ako su ti troškovi nastali nakon priznanja prava.
5.4. Potpore mladim poduzetnicima koji se bave inovacijama
Potpore mladim poduzetnicima koji se bave inovacijama smatrat će se usklađenima
sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u
ako su ispunjeni sljedeći uvjeti36:
a) ako je korisnik potpore mali poduzetnik koji u vrijeme dodjele potpore
postoji manje od 6 godina, i
b) ako je korisnik potpore poduzetnik koji se bavi inovacijama, pod uvjetom da:
(i) država članica može dokazati, temeljem ocjene koju je proveo neovisni
stručnjak, posebno na temelju plana poslovanja, da će korisnik potpore u
predvidivoj budućnosti razviti proizvode, usluge ili procese koji su tehnološki
novi ili značajno poboljšani u usporedbi s trenutačnim stanjem u predmetnoj
grani industrije u Zajednici, i koji sa sobom nose rizik tehnološkog ili
industrijskog neuspjeha, ili
(ii) ulaganja za istraživanje i razvoj korisnika potpore u najmanje jednoj od
tri godine koje su prethodile dodjeli potpore predstavljaju najmanje 15%
njegovih ukupnih operativnih troškova, ili pak u slučaju novoosnovanog
poduzetnika koji nema ostvarenu poslovnu godinu kada to dokaže neovisni revizor
u okviru revizije tekuće poslovne godine poduzetnika.
c) ako potpora ne premašuje iznos od 1 milijuna EUR-a. Ta potpora ne smije
premašiti 1,5 milijuna EUR-a u regijama koje ostvaruju pravo na izuzeće temeljem
članka 87. stavka 3. točke (a) Ugovora o EZ-u, te 1,25 milijuna EUR-a u regijama
koje ostvaruju pravo na izuzeće temeljem članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora
o EZ-u.
Korisnik potpore smije primiti potporu samo jednom u tijeku razdoblja u kojem
ispunjava pravo na potporu kao mladi poduzetnik koji se bavi inovacijama. Ta se
potpora može zbrajati s drugim potporama predviđenima ovim okvirom, s potporama
za istraživanje i razvoj i inovacije koje su obuhvaćene izuzećem temeljem Uredbe
(EZ-a) br. 364/2004 ili bilo kojom sljedećom uredbom te s potporama koje
odobrava Europska komisija temeljem smjernica o potporama za ulaganje u rizični
kapital.
Korisnik potpore smije primati i druge državne potpore osim potpora za IRI i
potpora za ulaganje u rizični kapital samo nakon isteka razdoblja od 3 godine od
dodjele potpore za mlade poduzetnike koji se bave inovacijama.
5.5. Potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja u sektoru pružanja usluga
Inovacije na području usluga ne moraju uvijek biti obuhvaćene kategorijama
istraživanja koje su utvrđene u odjeljku 5.1. ali su obično manje sistematične u
provedbi jer često proističu iz interakcije s kupcima, potražnje na tržištu,
usvajanja modela organizacije i prakse iz sektora koje obilježava daleko veća
razina inovacija ili iz drugih sličnih izvora.
Potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja u sektoru pružanja usluga
smatrat će se usklađenima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3.
točke (c) Ugovora o EZ-u pri najvišem intenzitetu potpore od 15% za velike
poduzetnike, 25% za srednje poduzetnike i 35% za male poduzetnike. Veliki
poduzetnici ostvaruju pravo na takvu potporu samo pod uvjetom da s malim i
srednjim poduzetnicima zajednički surađuju u aktivnostima koje su obuhvaćene
potporom, s tim da mali i srednji poduzetnici koji sudjeluju u takvoj suradnji
moraju sudjelovati s najmanje 30% u ukupnim opravdanim troškovima.
Rutinske ili redovne izmjene proizvoda, proizvodnih linija, proizvodnih procesa,
postojećih usluga ili drugih tekućih poslova, iako mogu predstavljati
poboljšanja, te izmjene neće ostvarivati pravo na potporu.
Sljedeći uvjeti moraju biti ispunjeni:
a) inovacija organizacije poslovanja uvijek se mora odnositi na uporabu i
iskorištavanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (eng. ICT) u cilju
izmjene organizacije poslovanja;
b) inovacija mora biti određena u obliku projekta za koji mora biti imenovan i
stručan voditelj projekta, kao i navedeni troškovi projekta;
c) rezultat projekta za koji se dodjeljuje potpora mora biti razvoj norme,
modela poslovanja, metodologije postupka ili koncepcije, koje je moguće na
sistematičan način reproducirati, eventualno certificirati i eventualno zaštiti
patentom;
d) inovacija procesa i organizacije poslovanja mora biti nova ili značajno
poboljšana u usporedbi s trenutnim stanjem u predmetnoj grani industrije u
Zajednici. Država članica novinu može dokazati primjerice temeljem preciznog
opisa inovacije, njezinom usporedbom s trenutno postojećim tehnikama u procesu
i organizaciji poslovanja kojima se koriste drugi poduzetnici u istom sektoru;
e) projekt koji sadrži inovaciju procesa i organizacije poslovanja mora sa sobom
nositi i jasan stupanj rizika. Država članica taj rizik može dokazati primjerice
u odnosu na: troškove projekta u usporedbi s prihodom poduzetnika, vrijeme koje
je potrebno za razvoj novog procesa, očekivanu dobit od inovacije procesa
temeljem usporedbe s troškovima projekta i s vjerojatnošću neuspjeha projekta.
Opravdani troškovi isti su kao i u slučaju potpora za projekte istraživanja i
razvoja (vidi u odjeljku). No, u slučaju inovacija koje se odnose na
organizaciju poslovanja troškovi za instrumente i opremu pokrivaju samo troškove
ICT instrumenata i opreme.
5.6. Potpore za savjetodavne usluge o inovacijama i za usluge koje potiču inovacije
Potpore za savjetodavne usluge o inovacijama i za usluge koje potiču inovacije
smatrat će se usklađenima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3.
točke (c) Ugovora o EZ-u ako su ispunjeni svi dolje navedeni uvjeti:
1) korisnik potpore je mali ili srednji poduzetnik;
2) potpora ne premašuje najviši iznos od 200.000 EUR-a po korisniku potpore u
bilo kojem trogodišnjem razdoblju37;
3) pružatelj usluga ostvaruje ekonomsku korist od izdavanja nacionalnog ili
europskog certifikata. Ako pružatelj usluge ne ostvaruje korist od raspolaganja
nacionalnim ili europskim certifikatom, potpora ne smije pokrivati više od 75%
opravdanih troškova;
4) korisnik potpore mora koristiti državnu potporu za kupnju usluga po tržišnim
cijenama (ili ako je pružatelj usluga neprofitna organizacija, po cijeni koja
odražava sveukupne troškove usluge uvećane za uobičajenu maržu).
Sljedeći će se troškovi smatrati opravdanim troškovima:
– za savjetodavne usluge o inovacijama sljedeći troškovi: troškovi savjetovanja
u odnosu na upravljanje poslovanjem, tehnološke podrške, usluga prijenosa
tehnologije, usavršavanja, savjetovanja o dobivanju, zaštiti i raspolaganjem
pravima intelektualnog vlasništva i sklapanju sporazuma o licenciranju, troškovi
savjetovanja o uporabi normi;
– za usluge koje potiču inovacije sljedeći troškovi: troškovi poslovnog
prostora, banaka podataka, knjižnica stručne literature, istraživanja tržišta,
korištenja laboratorija, obilježavanja proizvoda, testiranja i certifikata.
Ako je pružatelj usluga neprofitna organizacija, potpora se može dati u obliku
umanjene cijene, odnosno razlike između cijene koja je plaćena i tržišne cijene
(ili cijene koja odražava sveukupne troškove usluge uvećane za uobičajenu
maržu). U takvom će slučaju države članice uspostaviti sustav kojim će se
osigurati transparentnost u odnosu na ukupne troškove za pružene savjetodavne
usluge o inovacijama i za usluge koje potiču inovacije, kao i u odnosu na cijenu
koju je platio korisnik potpore, a u cilju utvrđivanja iznosa i nadzora
primljene potpore.
5.7. Potpore za unajmljivanje visoko stručnog kadra
Potpore za unajmljivanje visoko stručnog kadra koji se privremeno zapošljava iz
istraživačkih organizacija ili velikih poduzetnika u malim i srednjim
poduzetnicima smatrat će se usklađenima sa zajedničkim tržištem u smislu članka
87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći
uvjeti:
Privremeno premješteni kadar ne smije biti zamjena ostalim zaposlenicima već
mora biti zaposlen na novootvorenim radnim mjestima u okviru poduzetnika koji je
korisnik potpore te mora prethodno biti zaposlen najmanje dvije godine u
istraživačkoj organizaciji ili velikom poduzetniku koji predmetni kadar šalje na
privremeni premještaj. Privremeno premješteni kadar mora raditi na poslovima
koji obuhvaćaju aktivnosti IRI-a u malom ili srednjem poduzetniku koji prima
potporu.
Opravdani troškovi su svi troškovi rada zaposlenika za unajmljivanje i
zapošljavanje visoko stručnog kadra, uključujući troškove korištenja usluga
posrednika za zapošljavanje i dodatke za zapošljavanje osoba s invaliditetom
koje se upućuju na privremeni premještaj. Gornja granica intenziteta potpore
iznosi 50% opravdanih troškova, u trajanju od najviše 3 godine po poduzetniku i
po osobi koja se privremeno zapošljava.
Ova se odredba ne odnosi na pokrivanje stvarnih troškova savjetovanja (plaćanje
usluga koje je pružio stručnjak koji nije zaposlen u poduzetniku), budući da su
ti troškovi obuhvaćeni pravilima koji se odnose na potpore malim i srednjim
poduzetnicima38.
5.8. Potpore za inovacijske clustere
Dodjela potpora namijenjenih ulaganju dopuštena je u cilju osnivanja, širenja i
oživljavanja inovacijskih clustera isključivo pravnoj osobi koja upravlja
poslovima inovacijskog clustera. Ta pravna osoba odgovorna je za upravljanje
poslovnim prostorom, objektima i aktivnostima inovacijskog clustera u odnosu na
njihovo korištenje i pristup. Pristup poslovnom prostoru, objektima i
aktivnostima clustera ne smije biti ograničen dok bi naknade koje se
zaračunavaju za korištenje objekata i sudjelovanje u aktivnostima clustera
trebale odražavati s njima povezane troškove.
Ovaj oblik potpora može se dodijeliti za sljedeće objekte:
– objekte koji služe za usavršavanje i istraživačke centre;
– infrastrukturi koja je namijenjena istraživanju i ima otvoren pristup:
laboratorije, objekte u kojima se provode pokusi i testiranja;
– širokopojasnu mrežnu infrastrukturu.
Pri tom je najviši dopušteni intenzitet potpore 15%.
U slučaju regija koje su obuhvaćene člankom 87. stavkom 3. točkom (a) Ugovora o
EZ-u, Europska komisija je mišljenja da intenziteti ne smiju premašiti:
– 30% u regijama s manje od 75% prosječnog BDP-a po stanovniku u EU-25, u
najudaljenijim regijama s višim BDP-om po stanovniku, i do 1. siječnja 2011. u
regijama statističkog učinka39;
– 40% BEP-a u regijama s BDP-om po stanovniku koji je niži od 60% prosječnog
BDP-a po stanovniku u EU-25;
– 50% BEP-a u regijama s BDP-om po stanovniku koji je niži od 45% prosječnog
BDP-a po stanovniku u EU-25.
Uzimajući u obzir njihove specifične slabosti, najudaljenija područja ostvarivat
će pravo na dodatno povećanje od 20%, ako je njihov BDP po stanovniku ispod 75%
prosjeka u EU-25, dok će u ostalim slučajevima imati pravo na povećanje od 10%.
Regije statističkog učinka koje su obuhvaćene izuzećem iz članka 87. stavka 3.
točke (c) od 1. siječnja 2011. ostvarivat će pravo na intenzitet potpore od 20%.
U slučaju kada se potpore dodjeljuju malim i srednjim poduzetnicima, najviši
dopušteni intenziteti potpore uvećat će se za 20 postotnih bodova u slučaju
malog poduzetnika, a za 10 postotnih bodova za potpore koje se dodjeljuju
srednjem poduzetniku.
Opravdanim troškovima smatrat će se troškovi koji se odnose na ulaganje u
zemljište, zgrade, strojeve i opremu.
Operativne potpore namijenjene oživljavanju inovacijskih clustera mogu se
dodijeliti pravnoj osobi koja upravlja poslovima inovacijskog clustera. Takve
potpore moraju biti vremenski ograničene, i u načelu, postupno se smanjivati i
ukinuti, s ciljem ostvarivanja poticajnog učinka na cijene odnosno razumno brzog
odražavanja stvarnih troškova.
Takve se potpore mogu dodijeliti na ograničeno razdoblje od pet godina, pod
uvjetom da se postupno smanjuju (degresivne). Intenzitet takvih potpora može
iznositi do 100% u prvoj godini, no linearno se postupno moraju ukidati na način
da na kraju pete godine padnu na nulu. U slučaju da se potpore postupno ne
smanjuju (nisu degresivne), njihovo je trajanje ograničeno na pet godina a
njihov intenzitet ne smije premašiti 50% opravdanih troškova. U zakonski
utemeljenim slučajevima, te na temelju uvjerljivih dokaza koje je podnijela
država članica, potpore za oživljavanje clustera mogu se dodijeliti na duže
vremensko razdoblje koje pak nije dulje od 10 godina.
Opravdanim troškovima smatrat će se troškovi rada zaposlenika i administrativni
troškovi koji se odnose na sljedeće aktivnosti:
– promidžbene aktivnosti clustera kako bi se privukli novi poduzetnici da
sudjeluju u clusteru,
– upravljanje objektima clustera kojima je otvoren pristup,
– organizaciju programa usavršavanja, radionica i konferencija kojima se potiče
razmjena znanja i povezivanje članova clustera.
Prilikom prijave potpore namijenjene ulaganju ili potpore za oživljavanje
clustera, država članica mora dostaviti analizu tehnološke specijalizacije
inovacijskog clustera, postojećih potencijala regije, postojećih kapaciteta
istraživanja, i postojećih clustera u Zajednici koji imaju sličnu namjenu i
potencijalno isti opseg tržišta u odnosu na aktivnosti kojim se bavi predmetni
cluster.
Mjere kojima države članice potiču inovaciju infrastrukture koja je otvorena i
dostupna u okviru neprofitnih istraživačkih organizacija treba ocjenjivati
temeljem odredbi koje su utvrđene u odjeljku 3.1.
6. POTICAJNI UČINAK I NEOPHODNOST POTPORE
Državna potpora mora imati poticajni učinak, što drugim riječima znači da za
posljedicu mora imati promjenu ponašanja primatelja potpore u smislu povećanja
razine aktivnosti IRI-a. Potpora bi trebala utjecati na povećanje aktivnosti IRI-a
u odnosu na njihov obujam, polje primjene, uložena sredstva ili brzinu.
Europska komisija smatra da potpora nema poticajan učinak na korisnika potpore u
svim slučajevima u kojima su aktivnosti IRI-a40 već započele prije nego što je
korisnik potpore podnio zahtjev za potporu nadležnom nacionalnom tijelu.
Ako projekt IRI-a koji ostvaruje pravo na potporu nije započeo prije podnošenja
zahtjeva, Europska komisija smatra da je automatski ispunjen uvjet poticajnog
učinka za sljedeće potpore:
– potpore projektu i studije izvedivosti kada je korisnik potpore mali ili
srednji poduzetnik i kada iznos potpore ne premašuje 7,5 milijuna EUR-a po
projektu i po malom ili srednjem poduzetniku;
– potpore za pokrivanje troškova zaštite industrijskog prava vlasništva za male
i srednje poduzetnike;
– potpore mladim poduzetnicima koji se bave inovacijama;
– potpore za savjetodavne usluge o inovacijama i za usluge koje potiču
inovacije;
– potpore za unajmljivanje visoko stručnog kadra.
U slučaju svih ostalih mjera41 Europska komisija će od država članica koje
prijavljuju potporu tražiti da dokažu poticajni učinak potpore.
U svrhu mogućnosti provjere da će planirana potpora utjecati na promjenu
ponašanja primatelja potpore na način da isti poveća razinu aktivnosti IRI-a,
države članice dostavit će ex ante procjenu povećanja aktivnosti IRI-a za sve
pojedinačne potpore koje ocjenjuje Europska komisija, i to na temelju analize
kojom se uspoređuje situacija bez dodjele potpore i situacija uz dodijeljenu
potporu. Pri tom se mogu primjenjivati sljedeći kriteriji, zajedno s drugim
kvantitativnim i/ili kvalitativnim čimbenicima koje podnosi država članica koja
je prijavila potporu:
Povećanje obujma projekta: povećanje ukupnih troškova projekta (bez umanjenih
izdataka korisnika potpore u usporedbi s provedbom projekta bez potpore);
povećanje broja ljudi koji su raspoređeni na aktivnosti IRI-a;
Povećanje polja primjene projekta: povećanje broja očekivanih rezultata
projekta; ambiciozniji ciljevi projekta, primjerice veća vjerojatnost
znanstvenog ili tehnološkog napretka ili veći rizik u smislu mogućnosti
neuspjeha projekta (posebno zbog veće rizičnosti projekta, dugog trajanja
projekta i neizvjesnosti rezultata projekta);
Povećanje brzine projekta: ranije okončanje projekta u usporedbi s istim
projektom koji se provodi bez potpore;
Povećanje ukupnih izdataka za IRI: povećanje ukupnih izdataka za IRI kod
korisnika potpore; promjene predviđenog proračuna namijenjenog projektu (bez
smanjenja proračuna za druge projekte); povećanje izdataka za IRI kod korisnika
potpore u odnosu na njegov ukupni prihod.
Ako se u odnosu na najmanje jedan od ovih elemenata može dokazati značajna
promjena u odnosu na normalno ponašanje poduzetnika u predmetnom sektoru,
Europska komisija u pravilu će pretpostaviti da planirana potpora ima poticajni
učinak.
Ako Europska komisija provede detaljnu ocjenu pojedinačne potpore, ti se
pokazatelji ne moraju pokazati dostatnim dokazom poticajnog učinka, stoga
Europska komisija može smatrati potrebnim da joj se dostave dodatni dokazi.
Pri ocjeni programa potpore, uvjeti koji se odnose na poticajni učinak smatrat
će se ispunjenima ako se država članica obveže da će pojedinačnu potporu
temeljem odobrenog programa potpore dodijeliti samo nakon što se uvjerila da
postoji poticajni učinak te da će podnositi godišnja izvješća o provedbi
odobrenog programa potpore.
U godišnjim izvješćima država članica mora dokazati ako je ocijenila poticajni
učinak potpore prije nego što je dodijelila potporu primjenom gore navedenih
kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja.
7. USKLAĐENOST POTPORE ZA KOJU JE POTREBNO PROVESTI DETALJNU OCJENU
Europska komisija smatra da je povećanje razine aktivnosti IRI-a u Zajednici u zajedničkom interesu Zajednice budući da je za očekivati da će to povećanje značajno doprinijeti rastu, napretku i održivom razvoju. U tom kontekstu Europska komisija priznaje da državne potpore imaju pozitivnu ulogu kada su ciljevi tih potpora jasno definirani i kada imaju pozitivne učinke na poduzetnike u smislu povećanja IRI-a. Međutim, državne potpore mogu imati i značajne negativne učinke u smislu narušavanja tržišnog natjecanja, što se također mora uzeti u obzir.
7.1. Mjere koje podliježu detaljnoj ocjeni
Zbog većeg rizika mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja Europska komisija će
detaljno ocijeniti sljedeće mjere:
Državne potpore koje su obuhvaćene uredbama o skupnom izuzeću:
– u svim slučajevima u kojima temeljem neke uredbe o skupnom izuzeću državne
potpore moraju biti pojedinačno prijavljene Europskoj komisiji.
Državne potpore koje su obuhvaćene ovim okvirnom:
U slučajevima kada iznos potpore premašuje:
Za potpore projektu42 i studijama izvedivosti:
– ako projekt predstavlja pretežito temeljno istraživanje43, 20 milijuna EUR-a
po poduzetniku i po projektu/studiji izvedivosti;
– ako projekt predstavlja pretežito primijenjeno istraživanje44, 10 milijuna EUR-a
po poduzetniku i po projektu/studiji izvedivosti;
– za sve ostale projekte, 7,5 milijuna EUR-a po poduzetniku i po
projektu/studiji izvedivosti.
Za potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja u sektoru pružanja
usluga, 5 milijuna EUR-a po projektu i poduzetniku;
Za potpore za inovacijske clustere 5 milijuna EUR-a (po clusteru).
Svrha je provođenja detaljne ocjene osigurati da visoki iznosi potpora za IRI ne
narušavaju tržišno natjecanje u mjeri koja je suprotna zajedničkom interesu, već
da pridonose zajedničkom interesu. To se može ostvariti kada koristi od državnih
potpora kada je riječ o IRI-u prevladaju nad negativnim učincima na tržišno
natjecanje i trgovinu.
Detaljna ocjena je razmjerna ocjena, što znači da će ovisiti o ozbiljnosti i
značaju negativnih učinaka u pojedinom slučaju. Sukladno tomu, činjenica da će
se provesti detaljna ocjena ne podrazumijeva nužno da je potrebno provesti
službeni ispitni postupak, iako to kada je riječ o određenim mjerama može biti
slučaj.
Pod uvjetom da države članice osiguraju potpunu suradnju i na vrijeme dostave
odgovarajuće informacije, Europska komisija će nastojati ažurno provesti
postupak.
7.2. Metode detaljne ocjene: kriteriji IRI-a za ekonomsku ocjenu određenih pojedinačnih slučajeva
Dalje u tekstu Europska komisija daje upute koje se odnose na vrstu informacija
koju može zahtijevati i metode koje će primjenjivati u slučaju mjera za koje je
potrebna detaljna ocjena. Te upute imaju za cilj osigurati transparentnost i
predvidivost odluka Europske komisije kao i razloga na kojima su utemeljene, a
imaju svrhu omogućiti očekivanje jasnih rezultata i pravne sigurnosti.
Detaljna ocjena provodit će se na temelju niže opisanih pozitivnih i negativnih
učinaka koji će se primjenjivati zajedno s kriterijima utvrđenima u Poglavlju 5.
U nekim će slučajevima primjena i značaj koji se dodjeljuje pojedinim učincima
ovisiti o obliku ili cilju potpore. Razina ocjene Europske komisije bit će
razmjerna riziku negativnih učinaka na tržišno natjecanje. To znači da će opseg
analize ovisiti o obilježjima svakog slučaja. Stoga je manje vjerojatno da će
državne potpore za aktivnosti koje se provode daleko od tržišta biti povodom za
iscrpno dubinsko ispitivanje.
Od država članica očekuje se da dostave sve elemente za koje smatraju da će biti
od koristi pri ocjeni određenog slučaja. Pri tome se posebno trebaju oslanjati
na ocjene prethodnih programa državnih potpora ili pojedinačnih mjera, analize
učinaka potpora koje su izradila tijela koja odobravaju potpore, ocjene rizika,
financijske izvještaje, poslovnih planova poduzetnika koje svaki poduzetnik
treba ostvariti kada je riječ o važnim projektima, mišljenja stručnjaka i druge
studije koje obuhvaćaju IRI.
7.3. Pozitivni učinci potpore
Činjenica da se potporom potiču poduzetnici da provode istraživanje i razvoj i
inovacije u Zajednici koje inače bez prisutnosti potpora ne bi provodili,
predstavlja osnovni pozitivni učinak koji se mora uzeti u obzir pri ocjenjivanju
usklađenosti potpore.
U tom će kontekstu Europska komisija posebno obratiti pozornost na sljedeće
elemente:
– neto povećanje IRI-a koje provodi poduzetnik,
– doprinos mjere globalnom unaprjeđenju sektora u kojemu se provodi s obzirom na
razinu IRI-a,
– doprinos mjere unaprjeđenju stanja u Zajednici s obzirom na IRI u međunarodnom
kontekstu.
7.3.1. Postojanje tržišnih nedostataka
Kao što je to istaknuto u Poglavlju 1., državne potpore mogu se pokazati
potrebnima da bi se povećao IRI u nekom sektoru gospodarstva, ali samo u mjeri u
kojoj tržište samo po sebi ne može ostvariti optimalne rezultate. Dokazano je da
određeni tržišni nedostatci negativno utječu na ukupnu razinu IRI-a u Zajednici.
No, ne suočavaju se svi poduzetnici i svi sektori gospodarstva u istoj mjeri s
tim tržišnim nedostatcima. Iz tog razloga, kada je riječ o mjerama koje su
podložne detaljnoj ocjeni, predmetna država članica treba dostaviti odgovarajuće
informacije o usmjerenosti potpore na tržišne nedostatke općenito u odnosu na
IRI u Zajednici, ili pak na određene tržišne nedostatke.
Ovisno o specifičnim tržišnim nedostatcima koji se potporom nastoje otkloniti,
Europska komisija će u obzir uzeti sljedeće učinke:
– Prelijevanje (širenje) znanja: predviđenu razinu širenja informacija,
specifičnost stečenog znanja, dostupnost zaštite prava intelektualnog
vlasništva.
– Nepotpune i asimetrične informacije: stupanj rizika i složenost projekta,
potreba za vanjskim financiranjem, značajke korisnika potpore u smislu
ostvarivanja prava na vanjsko financiranje.
– Nedostatna suradnja: broj poduzetnika koji zajednički surađuju na projektu,
stupanj suradnje, različiti interesi partnera na projektu, problemi u
sastavljanju ugovora, teškoće koje mogu imati treće strane u koordinaciji s
partnerima iz zajedničkog projekta.
U slučaju državnih potpora koje su namijenjene projektima ili aktivnostima IRI-a
koje se provode na područjima koja primaju potporu, Europska komisija će uzeti u
obzir: (i) posebne slabosti i teškoće u odnosu na udaljenost i specifična
obilježja regija, (ii) specifične ekonomske pokazatelje vezane uz to područje,
socijalne i/ili povijesne razloge zbog kojih je razina aktivnosti IRI-a niska u
usporedbi s relevantnim prosječnim podatcima i/ili stanjem na nacionalnoj razini
i/ili razini Zajednice, već prema slučaju, i (iii) druge mjerodavne pokazatelje
koji ukazuju na povećanu razinu tržišnih nedostataka.
7.3.2. Adekvatnost instrumenta potpore
U smislu izuzeća od opće zabrane dodjele državnih potpora, državne potpore za
IRI mogu se odobriti temeljem članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u, u
slučaju kada je to potrebno za postizanje cilja od zajedničkog interesa. Važan
element testa ravnoteže je i odgovor na pitanje mogu li se državne potpore za
IRI i u kojoj mjeri smatrati adekvatnim instrumentom u cilju povećanja
aktivnosti IRI-a, budući da se drugim instrumentima koji manje narušavaju
tržišno natjecanje mogu postići isti ciljevi.
U svojoj analizi dopuštenosti potpore, Europska komisija će posebno uzeti u
obzir ocjenu učinka predložene državne potpore koju je izradila država članica.
Mjere za koje je država članica razmatrala i druge moguće instrumente osim
državnih potpora i za koje su utvrđene prednosti primjene selektivnog
instrumenta kao što je to državna potpora i dostavljene Europskoj komisiji,
smatrat će se adekvatnim instrumentom.
7.3.3. Poticajni učinak i neophodnost potpore
Provođenje analize poticajnog učinka državne potpore je najvažniji dio analize
državnih potpora za IRI. Utvrđivanje poticajnog učinka znači ocjenu hoće li
planirana potpora potaknuti poduzetnike na provođenje IRI-a koje inače, bez
potpore, ne bi provodili.
U Poglavlju 6. naveden je niz pokazatelja koje mogu primijeniti države članice
pri dokazivanju poticajnog učinka. No, u slučaju kada mjera podliježe detaljnoj
ocjeni, Europska komisija zahtijevat će da se poticajni učinak potpore
detaljnije potkrijepi dokazima, a kako bi se izbjeglo nedopušteno narušavanje
tržišnog natjecanja.
Uz pokazatelje koji su navedeni u Poglavlju 6. Europska komisija će u svojoj
analizi uzeti u obzir sljedeće elemente:
– Opis promjene koja se namjerava provesti: potrebno je točno i detaljno
navesti i opisati promjenu u postupanju poduzetnika koja se namjerava postići
dodjelom državne potpore u slučaju koji se prijavljuje (započinjanje novog
projekta, opseg, sadržaj ili brzina projekta koji ostvaruje pravo na potporu).
– Kauzalnu analizu: potrebno je provesti kauzalnu analizu promjene u postupanju
poduzetnika, što znači odgovoriti na pitanje koja bi bila razina aktivnosti koja
se namjerava ostvariti uz potporu i iste koja bi se ostvarila bez potpore.
Poticajni učinak potpore predstavlja razliku između tih dviju mogućih razvoja
situacije te opisuje poticajni učinak.
– Profitabilnost: u slučaju da projekt, sam po sebi, za privatnog poduzetnika
nije profitabilan, ali bi imao značajnu ekonomsku korist za društvo,
vjerojatnije je da potpora ima poticajni učinak. Za procjenu sveukupne
profitabilnosti projekta (ili pak njegove neprofitabilnosti), mogu se koristiti
metode koje predstavljaju već uvriježenu praksu u predmetnom sektoru45.
– Iznos ulaganja i vremenski tijek novca: Visoka početna ulaganja, niska razina
zahtijevanih novčanih tokova investicije kao i značajnije generiranje novčanih
tokova u kasnijoj fazi investicije smatrat će se pozitivnim elementima pri
ocjeni poticajnog učinka.
– Stupanj rizika koja prati projekt istraživanja: Temeljem, primjerice, studija
izvedivosti, procjene rizika i stručnih mišljenja, ocjena rizika posebno će u
obzir uzimati neopozivost ulaganja, vjerojatnost komercijalnog neuspjeha, rizik
da će projekt biti manje produktivan od očekivanog, rizik da će se provedbom
projekta oslabiti ostale aktivnosti i rizik da će troškovi projekta oslabiti
financijsku održivost poduzetnika. U slučaju državnih potpora koje su
namijenjene projektima ili aktivnostima IRI-a koje se provode na područjima koja
primaju potporu, Europska komisija će uzeti u obzir posebne slabosti i teškoće u
odnosu na udaljenost i specifična obilježja regija koje negativno utječu na
stupanj rizika koji prati projekt istraživanja.
– Kontinuiranu ocjenu: Za mjere koje predviđaju manje pilot projekte, ili
projekte koji imaju precizno utvrđene međuvrijednosti koje u slučaju neuspjeha
imaju za posljedicu prekid projekta i za mjere kod kojih je predviđen javni ex
post nadzor, smatrat će se da imaju pozitivniji poticajni učinak.
7.3.4. Razmjernost potpore
Neovisno od kriterija navedenih u Poglavlju 5., predmetna država članica treba
dodatno dostaviti i sljedeće podatke:
– Otvoreni postupak odabira poduzetnika: Kada u državi članici postoji više
(potencijalnih) kandidata za provođenje projekta IRI-a, sigurnije je da će uvjet
razmjernosti biti ispunjen ako se projekt dodjeljuje na temelju transparentnih,
objektivnih i nediskriminirajućih kriterija.
– Potpora ograničena na minimalno neophodan iznos: Države članice moraju
razložiti kako je izračunat iznos potpore koji se dodjeljuje, a kako bi se
osiguralo da iznos potpore bude ograničen na najniži neophodni iznos.
7.4. Analiza narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine
Državne potpore za IRI mogu utjecati na tržišno natjecanje na dvije razine: (i)
na tržišno natjecanje u procesu inovacija, drugim riječima na tržišno natjecanje
s obzirom na IRI koje se odvija uzlazno od tržišta proizvoda, te (ii) na
tržišno natjecanje na tržištima proizvoda gdje se iskorištavaju rezultati
aktivnosti IRI-a.
Pri ocjeni negativnih učinaka državne potpore, Europska komisija će svoju
analizu usmjeriti na narušavanje tržišnog natjecanja uzrokovano predvidljivim
učinkom potpore za IRI na tržišno natjecanje među poduzetnicima na predmetnom
tržištu proizvoda. Europska komisija će veće značenje pridavati rizicima za
tržišno natjecanje i trgovinu koji se s većom dozom sigurnosti mogu predvidjeti
u bliskoj budućnosti.
Učinak na tržišno natjecanje u procesu inovacija smatrat će se značajnim ako je
riječ o predvidivom učinku na tržišno natjecanje na tržištu proizvoda u bliskoj
budućnosti. U određenim slučajevima, samim rezultatima IRI-a trguje se na tzv.
tržištima tehnologija, primjerice u obliku zaštite prava intelektualnog
vlasništva, npr. licenciranjem patenata. U tim slučajevima, Europska komisija
može razmatrati i učinak potpore na tržišno natjecanje na tržištima tehnologija.
Utjecaj IRI-a na tržišta proizvoda izrazito je dinamičan i stoga će analiza
morati biti usmjerena na budućnost. Često će se ista inovacijska aktivnost u
budućnosti moći povezati s više različitih tržišta proizvoda, pa će, ako je
tome tako, biti potrebno ispitati učinke državnih potpora na svim zahvaćenim
tržištima.
Tri su različita načina kojima potpore IRI-u mogu narušiti tržišno natjecanje na
tržištima proizvoda:
1) potpore za IRI mogu narušiti dinamične poticaje za ulaganje sudionika na
tržištu (učinak istiskivanja s tržišta);
2) potpore za IRI mogu dovesti do stvaranja ili održavanja tržišne snage
poduzetnika;
3) potpore za IRI mogu podržavati neučinkovitu strukturu tržišta.
Državne potpore također mogu imati negativan učinak na trgovinu na zajedničkom
tržištu. Posebno u slučaju kada potpore IRI-u imaju za posljedicu istiskivanje
konkurenata s tržišta, državne potpore mogu utjecati na premještanje trgovinskih
tokova i sjedišta gospodarskih aktivnosti.
7.4.1. Narušavanje dinamičnih poticaja
Najveći problem potpora za IRI koje se dodjeljuju poduzetnicima je činjenica da
se njima narušavaju dinamični poticaji za ulaganje konkurenata na tržištu. Kada
neki poduzetnik prima potporu, to u načelu povećava vjerojatnost da će uspješni
IRI toga poduzetnika u budućnosti imati za posljedicu njegovu povećanu
zastupljenost na tržištu ili tržištima proizvoda. Ta povećana zastupljenost može
utjecati na smanjivanje opsega planiranih ulaganja konkurenata (tzv. učinak
istiskivanja poduzetnika s tržišta).
U svojoj ocjeni Europska komisija će u obzir uzeti sljedeće elemente:
– Iznos potpore. Kod značajnijih iznosa potpora vjerojatnije je da će iste imati
i značajnije učinke istiskivanja poduzetnika s tržišta. Opseg iznosa potpore
mjerit će se u odnosu na ukupne troškove za IRI privatnih poduzetnika u
predmetnom sektoru, te u odnosu na iznose koje izdvajaju glavni sudionici na
tržištu.
– Udaljenost potpore od tržišta/kategoriju potpore. Što su aktivnosti IRI-a za
koje je namijenjena državna potpora bliže tržištu, vjerojatnije je da će nastati
značajni učinci istiskivanja poduzetnika s tržišta.
– Otvoreni postupak odabira poduzetnika: Kada se potpora odobrava temeljem
objektivnih i nediskriminirajućih kriterija, ocjena Europske komisije bit će
pozitivnija.
– Zapreke izlasku s tržišta: Vjerojatnije je da će konkurenti održati (ili čak
povećati) svoje planove ulaganja kada su zapreke izlasku s tržišta koje obuhvaća
procese inovacija visoke. To može biti slučaj kada je veliki dio prethodnih
ulaganja konkurenta vezana za neku tehnologiju IRI-a.
– Poticaji za tržišno natjecanje na budućim tržištima: Potpore za IRI mogu imati
za posljedicu situaciju u kojoj konkurenti poduzetnika koji je korisnik potpore
odustanu od tržišnog natjecanja i borbe za neko buduće tržište, budući da
ekonomska prednost ostvarena potporom (u smislu stupnja tehnološke prednosti ili
u smislu dobivenog vremena) smanjuje njihove mogućnosti da u budućnosti
rentabilno uđu na ta tržišta.
– Različitost proizvoda i razina tržišnog natjecanja: Kada su inovacije
proizvoda više usmjerene prema razvoju različitih proizvoda (primjerice odnoseći
se na različite brandove, norme, tehnologije, skupine potrošača), manje je
vjerojatno da će to utjecati na konkurente. Isto vrijedi i za situaciju kada na
tržištu postoji više efikasnih poduzetnika.
7.4.2. Stvaranje tržišne snage poduzetnika
Potpore namijenjene poticanju IRI-a mogu imati negativne učinke u smislu
povećanja ili održavanja stupnja tržišne snage poduzetnika na tržištima
proizvoda. Tržišna snaga je sposobnost poduzetnika da utječe na cijene na
tržištu, proizvodnju, raznovrsnost ili kvalitetu robe i usluga, ili druge
kriterije kojima se mjeri razina tržišnog natjecanja na tržištu u nekom
značajnom vremenskom razdoblju, a na štetu potrošača. Europska komisija će
ispitati tržišnu snagu poduzetnika prije dodjele potpore, te promjenu tržišne
snage poduzetnika koja se može očekivati kao posljedica potpore.
Europska komisija uglavnom problematičnima smatra one mjere IRI-a kojima se
korisniku potpore omogućuje jačanje ili prijenos tržišne snage koju ima na
postojećim tržištima proizvoda na neka buduća tržišta proizvoda. Stoga nije
vjerojatno da će Europska komisija sa stanovišta tržišnog natjecanja
problematičnom smatrati tržišnu snagu poduzetnika na tržištima na kojima svaki
od korisnika potpore ima tržišni udjel niži od 25% te na tržištima gdje je
tržišna koncentracija mjerena Herfinndahl – Hirschmanovim indeksom (HHI) ispod
2000.
U svojoj će ocjeni Europska komisija razmatrati sljedeće elemente:
– Tržišnu snagu poduzetnika korisnika potpore i strukturu tržišta: Kada
primatelj potpore već ima vladajući položaj na tržištu proizvoda, državna
potpora može ojačati taj vladajući položaj daljnjim slabljenjem tržišnog
natjecanja odnosno ograničavanjem pritiska konkurenata na poduzetnika primatelja
potpore. Na sličan način, državne potpore mogu imati značajan učinak na oligopolnim tržištima na kojima djeluje samo mali broj poduzetnika sudionika na
tržištu.
– Visinu zapreka pristupu tržištu: Na području IRI-a mogu postojati značajne
zapreke ulasku na tržište novim sudionicima na tržištu. Te zapreke uključuju
zakonske prepreke (posebno u odnosu na zaštitu prava intelektualnog vlasništva),
ekonomije obujma i obuhvata, zapreke pristupu mrežama i infrastrukturi te ostale
strateške zapreke pristupu ili širenju na tržištu.
– Kupovnu snagu poduzetnika: Tržišna snaga poduzetnika može se također
ograničiti položajem kupaca na tržištu. Zastupljenost jakih kupaca može se
suprotstaviti snažnom tržišnom položaju, ako je vjerojatno da će kupci pokušati
zadržati dovoljnu razinu tržišnog natjecanja na tom tržištu.
– Postupak odabira: Državne potpore koje omogućuju poduzetnicima koji imaju jak
položaj na tržištu da utječu na postupak odabira, primjerice, ostvarivanjem
prava da preporuče poduzetnike u postupku odabira ili da na put istraživanja
utječu na način kojim se neopravdano zanemaruju alternativni putovi, Europskoj
komisiji bit će povodom za razmatranje negativnih učinaka.
7.4.3. Zadržavanje neučinkovitih struktura tržišta
U slučaju da nisu točno usmjerene na određene ciljeve, potpore za IRI potiču
neučinkovite poduzetnike i stoga pridonose stvaranju struktura tržišta na kojima
sudionici na tržištu djeluju značajno ispod razine efikasnosti. U svojoj će
ocjeni Europska komisija razmotriti je li potpora dodijeljena na tržištima koje
obilježava višak kapaciteta, sektorima koji propadaju ili posebno osjetljivim
sektorima. Problemi negativnih učinaka manje su vjerojatni u slučajevima kada se
državne potpore za IRI dodjeljuju s jasnim ciljem usmjerenim na promjenu
dinamike rasta sektora, i to posebno uvođenjem novih tehnologija.
7.5. Test ravnoteže i donošenje odluke
Europska komisija uzima u obzir i uspoređuje navedene pozitivne i negativne
učinke državne potpore i utvrđuje utječe li narušavanje tržišnog natjecanja koje
je posljedica predmetne mjere negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj je
to suprotno zajedničkom interesu. Analiza se u svakom pojedinačnom slučaju
temelji na cjelokupnoj ocjeni predvidivih pozitivnih i negativnih učinaka
državne potpore. U tu svrhu Europska komisija neće automatski primjenjivati
kriterije utvrđene u odjeljcima 7.3. i 7.4. nego će provesti sveobuhvatnu ocjenu
koja se temelji na načelu proporcionalnosti.
Može se dogoditi da Europska komisija ne uputi prigovor protiv prijavljene
državne potpore, a da ne pokrene službeni ispitni postupak, ili pak nakon
provedenog službenog ispitnog postupka, sukladno članku 6. Uredbe (EZ-a) br.
659/1999 donijeti odluku o okončanju postupka rješenjem temeljem članka 7.
navedene Uredbe. Ako je riječ o rješenju o uvjetno dopuštenoj potpori u smislu
članka 7. stavka 4. uredbe (EZ-a) br. 659/1999, rješenju može priložiti posebno
sljedeće uvjete koji moraju smanjiti narušavanje tržišnog natjecanja ili
oslabiti učinke na trgovinu te poštovati načelo razmjernosti potpore:
– niže intenzitete potpore od najviših dopuštenih intenziteta utvrđenih u
Poglavlju 5., uključujući i mehanizme povrata potpore i različite uvjete isplate
povrata predujma,
– širenje rezultata, zajednička suradnja na projektu i ostale mjere usmjerene na
praćenje ponašanja poduzetnika,
– odvojeno računovodstvo u cilju sprječavanja unakrsnog financiranja odnosno
prekomjernog iznosa subvencija između tržišta u slučaju kada korisnik potpore
djeluje na više tržišta,
– nediskriminirajući odnos prema drugim potencijalnim korisnicima potpore
(ograničena selektivnost).
8. ZBRAJANJE POTPORA
Pri zbrajanju (kumulaciji) potpora primjenjuju se gornje granice potpora koje su
utvrđene ovim okvirnim odredbama bez obzira financira li se potpora projektu
koji ostvaruje pravo na potporu u cijelosti iz sredstava države, ili ga pak
djelomično financira Europska Zajednica, osim u slučaju posebnih i ograničenih
uvjeta koji se primjenjuju na financiranje Zajednice temeljem Okvirnih programa
za istraživanje i tehnološki razvoj koji su usvojeni sukladno Glavi XVIII.
Ugovora o EZ-u, odnosno Glavi II. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za
atomsku energiju (EURATOM).
Kada su opravdani troškovi za potpore za IRI opravdani u cijelosti ili
djelomično za potpore za neku drugu namjenu, na njihov će se zajednički udio
primjenjivati najpovoljnija gornja granica koju propisuju važeća pravila. Ta se
granica ne odnosi na potpore koje se dodjeljuju temeljem smjernica Zajednice o
državnim potporama za poticanje ulaganja u rizični kapital malih i srednjih
poduzetnika46.
Potpore za IRI neće se zbrajati s potporama male vrijednosti (de minimis) u
odnosu na iste opravdane troškove kako bi se izbjegla primjena najviših
dopuštenih intenziteta potpora koji su zadani ovim okvirnim odredbama.
9. POSEBNA PRAVILA ZA POLJOPRIVREDU I RIBARSTVO
U slučaju potpora za istraživanje i razvoj koje su namijenjene proizvodima koji
su navedeni u Dodatku I. Ugovora o EZ-u te odstupajući od gornjih granica
intenziteta potpore ili dodataka koji su predviđeni bilo gdje u tekstu ovih
okvirnih odredbi, Europska komisija će i nadalje dopuštati intenzitet potpore u
iznosu do 100%, pod uvjetom da u svakom pojedinom slučaju budu ispunjeni
sljedeći uvjeti:
– Potpore su u općem interesu određenog sektora gospodarstva ili podsektora.
– Informacija o tome da će se provesti istraživanje i u kojem cilju, objavljuje
se na internetu prije početka provedbe istraživanja. Ta informacija mora
uključivati približan datum rezultata koji se očekuju i mjesto njihove objave na
internetu kao i napomenu da će rezultat istraživanja biti dostupan bez naknade.
– Potpora se dodjeljuje direktno istraživačkoj ustanovi ili tijelu javne vlasti
te ne smije uključivati direktnu dodjelu potpore koja nije namijenjena
istraživanju poduzetniku koji se bavi proizvodnjom, preradom ili stavljanjem na
tržište poljoprivrednih proizvoda, niti je dopuštena potpora u smislu zaštite
cijena proizvođača tih proizvoda.
Europska komisija dopustit će državne potpore za suradnju sukladno članku 29.
Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 1698/2005 od 20. rujna 2005. o potporama ruralnom
razvoju koje dodjeljuje Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD)47
ako je takva suradnja dopuštena za sufinanciranje Zajednice temeljem istoga
članka i/ili ako se državna potpora dodjeljuje u obliku dodatnog financiranja
temeljem članka 89. Uredbe (EZ-a) br. 1698/2005 pod istim uvjetima i ako je
istog intenziteta kao i sufinanciranje.
Potpore namijenjene istraživanju i razvoju za proizvode koji su navedeni u
Dodatku I. Ugovora o EZ-u koje ne ispunjavaju uvjete navedene u ovom poglavlju
moraju se ocijeniti u skladu s pravilima utvrđenima u ovim okvirnim smjernicama.
10. ZAVRŠNE ODREDBE
10.1. Izvješćivanje i nadzor
10.1.1. Godišnja izvješća
Sukladno odredbama Uredbe (EZ-a) br. 659/1999 i Uredbe Komisije (EZ-a) br.
794/2004 od 21. travnja 2004. kojom se provodi Uredba Vijeća (EZ-a) br. 659/1999
kojom se utvrđuju detaljna pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ-u48,
države članice moraju Europskoj komisiji dostavljati godišnja izvješća.
Osim uvjeta koji su propisani navedenim uredbama, godišnja izvješća koja se
odnose na državne potpore za IRI moraju za svaku mjeru, uključujući i dodjelu
potpora na temelju odobrenog programa potpora, sadržavati sljedeće informacije:
– ime korisnika potpore,
– iznos potpore po svakom korisniku,
– intenzitet potpore,
– sektor u kojem se provode projekti koji ostvaruju pravo na potporu.
U slučaju fiskalnih potpora, država članica mora dostaviti samo popis korisnika
potpore koji su primili potporu u obliku godišnjeg poreznog izuzeća čiji je
iznos viši od 200.000 EUR-a.
Ako je riječ o clusterima, izvješće mora sadržavati i kratki opis aktivnosti
clustera i njegovu učinkovitost u oživljavanju aktivnosti IRI-a. Europska
komisija može zatražiti dodatne informacije koje se odnose na dodijeljenu
potporu kako bi provjerila poštuju li se uvjeti navedeni u odluci Komisije kojom
je odobrila potporu.
Godišnja izvješća objavljivat će se na internetskoj stranici Europske komisije.
U slučaju svih potpora koje su dodijeljene temeljem odobrenog programa potpora
velikim poduzetnicima, u godišnjem izviješću, države članice također moraju
objasniti, posebno primjenjujući kriterije i pokazatelje koji su navedeni u
Poglavlju 6. ovih okvirnih odredbi, kako je osiguran poticajni učinak potpora
koje su dodijeljene tim poduzetnicima.
10.1.2. Uvid u cjelovite tekstove programa potpora
Europska komisija je mišljenja da su potrebne dodatne mjere u cilju poboljšanja
transparentnosti državnih potpora u Zajednici. Pri tom je posebno važno
osigurati državama članicama, gospodarskim subjektima, zainteresiranim stranama
i samoj Komisiji jednostavan uvid u cjelovite tekstove svih programa potpora za
IRI koji se primjenjuju.
To se lako može ostvariti putem povezanih internetskih stranica. Iz tog razloga,
Europska komisija će pri ocjeni programa potpora za IRI od predmetne države
članice sistematski zahtijevati da cjelovite testove konačnih programa potpora
objave na internetu te da joj dostave internet adresu na kojoj su predmetne
informacije objavljene. Program potpore ne smije se primjenjivati prije nego
što se navedene informacije objave na internetu.
10.1.3. Obrazac o osnovnim podacima o potporama
Osim navedenog, uvijek kada se potpora za IRI dodjeljuje na temelju programa
potpora, a ne podliježe obvezi pojedinačne prijave i premašuje iznos od 3
milijuna EUR-a, države članice moraju u roku od 20 radnih dana od dana odobrenja
potpore od strane nadležnog tijela, Europskoj komisiji dostaviti podatke koji su
utvrđeni standardnim obrascem koji se nalazi u Dodatku ovih okvirnih odredbi.
Europska komisija će osnovne podatke učiniti dostupnima javnosti putem svoje
web-stranice (http://ec.europa.cu/comm/competition/index_en.html).
Države članice moraju osigurati vođenje detaljnog registra dodjele svih programa
potpora za IRI. Takav registar mora sadržavati sve podatke koji su potrebni da
bi se moglo utvrditi poštuju li se propisani opravdani troškovi i najviši
dopušteni intenziteti potpora, a podatci se moraju čuvati 10 godina od dana kada
je potpora odobrena.
Europska komisija će zatražiti te podatke od država članica kako bi tri godine
nakon stupanja na snagu ovih okvirnih odredbi mogla provesti ocjenu njihovih
učinaka49.
10.2. Odgovarajuće mjere
Ovime Europska komisija temeljem članka 88. stavka 1. Ugovora o EZ-u predlaže
državama članicama sljedeće mjere koje se odnose na njihove postojeće programe
potpora za istraživanje i razvoj:
U cilju usklađenosti s odredbama ovih okvirnih odredbi, države članice trebale
bi izmijeniti i dopuniti, ako je to potrebno, takve programe potpora kao bi ih
uskladile s ovim okvirnim odredbama u roku od dvanaest mjeseci nakon njihovog
stupanja na snagu, pri čemu vrijede sljedeća izuzeća:
– Države članice imaju na raspolaganju dvadeset i četiri mjeseca za uvođenje
izmjena i dopuna koje se odnose na odredbe iz točke 3.1.1. ovih okvirnih
odredaba.
– Nova gornja granica iznosa za pojedinačne projekte primjenjivat će se od
stupanja na snagu ovih okvirnih odredaba.
– Obveza podnošenja detaljnijih godišnjih izviješća temeljem točke 10.1.1. kao i
obveza dostave obrasca o osnovnim podatcima o potporama temeljem točke 10.1.3.
primjenjivat će se na postojeće programe potpora šest mjeseci nakon stupanja na
snagu ovih okvirnih odredaba.
Države članice pozivaju se da u roku od dva mjeseca od dana objave ovih okvirnih
odredaba izrijekom daju bezuvjetnu suglasnost s ovdje predloženim prijelaznim
odredbama. Ukoliko se države članice ne odazovu ovom pozivu, Europska komisija
će pretpostaviti da predmetna država članica nije suglasna s predloženim
odredbama.
10.3. Stupanje na snagu, važenje i izmjene i dopune
Ove okvirne odredbe stupit će na snagu 1. siječnja 2007. ili, ako se ne objave u
Službenom listu Europske unije prije toga datuma, prvoga dana nakon njihove
objave u Službenom listu, a zamjenjuju Okvir Zajednice za državne potpore za
istraživanje i razvoj.
Ovaj će se okvir primjenjivati do 31. prosinca 2013. Nakon što se o tome
posavjetuje s državama članicama, Europska komisija može pristupiti izmjeni i
dopuni prije toga datuma na temelju važnih razloga koji se tiču politike
tržišnog natjecanja ili politike istraživanja ili kako bi bila usklađena s
drugim politikama Zajednice ili međunarodnim obvezama. Europska komisija
namjerava izvršiti reviziju ovih okvirnih odredbi 3 godine nakon njihovog
stupanja na snagu.
Europska komisija će primjenjivati ove okvirne odredbe na sve prijavljene
projekte potpora o čijoj dopuštenosti mora donijeti odluku nakon što se okvirne
odredbe objave u Službenom listu, čak i ako su projekti bili prijavljeni prije
njihove objave. To uključuje pojedinačne potpore koje su dodijeljene temeljem
odobrenih programa potpora i koje su Europskoj komisiji prijavljene sukladno
obvezi pojedinačne prijave kojoj podliježu takve potpore.
U skladu s Obavijesti Europske komisije o utvrđivanju pravila koja se
primjenjuju pri ocjeni nezakonitih državnih potpora50, Europska komisija će u
slučaju neprijavljenih potpora primijeniti,
– ovaj okvir, ako su potpore odobrene nakon njihovog stupanja na snagu,
– a u svim ostalim slučajevima okvirne odredbe koje su na snazi u trenutku
odobravanja potpore.
DODATAK
Obrazac za dostavu osnovnih podataka o potporama koje podliježu obvezi detaljnog
izvješćivanja (odjeljak 10.1.)
1) Potpora u korist (ime/imena poduzetnika koji primaju potporu, radi li se o
malom ili srednjem poduzetniku ili ne):
2) Referentni broj programa potpore (broj koji dodjeljuje Komisija postojećem
programu ili programima potpora temeljem kojih se potpora dodjeljuje):
3) Tijelo/tijela javne vlasti koja dodjeljuju potporu (ime i povezanost
davatelja potpore):
4) Država članica u kojoj se provodi projekt ili mjera koja ostvaruje pravo na
potporu:
5) Vrsta projekta ili mjere:
6) Kratki opis projekta ili mjere:
7) Opravdani troškovi (u EUR), ako je primjenjivo:
8) Diskontirani (bruto) iznos potpore u EUR:
9) Intenzitet potpore (% u bruto ekvivalentu potpore):
10) Uvjeti (ako ih ima) pod kojima će se isplaćivati predložena potpora:
11) Planirani datum početka i završetka projekta ili mjere:
12) Datum odobrenja/dodjele potpore:
III.
Dopuštenost dodjele potpora za istraživanje i razvoj i inovacije ocjenjuje se sukladno članku 9. Uredbe o državnim potporama (»Narodne novine«, broj 50/2006), temeljem materijalnih pravila iz točke I. ove Odluke, sadržanih u tekstu akta iz točke II. ove Odluke.
IV.
Državnim potporama za istraživanje i razvoj i inovacije upravlja ministarstvo nadležno za znanost, obrazovanje i šport i ministarstvo nadležno za gospodarstvo.
V.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 381-03/07-02/02
Urbroj: 5030114-07-1
Zagreb, 2. kolovoza 2007.
Potpredsjednica Vlade
i ministrica obitelji, branitelja i
međugeneracijske
solidarnosti
Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.
_______
1 Treba imati na umu da samo dio javnih troškova za istraživanje
i razvoj može ostvariti pravo na državnu potporu.
2 Usporedi: »Ulaganja u istraživanje: Akcijski plan za Europu«, Priopćenje
Europske komisije Vijeću, Europskom parlamentu, Europskom gospodarskom i
socijalnom odboru i Odboru regija, COM(2003)226 konačna verzija, str: 7.
3 U ekonomiji, pojam »učinkovitost« (ili »ekonomska učinkovitost«) odnosi se na
opseg optimalne alokacije resursa odnosno optimalno korištenje ukupnih
bogatstava na određenom tržištu ili u cjelokupnom gospodarstvu. IRI povećava
ekonomsku učinkovitost preusmjeravanjem potražnje prema novim ili poboljšanim
proizvodima, proizvodnim procesima ili uslugama, što odgovara povoljnijem odnosu
cijene i kvalitete tih proizvoda.
4 »Tržišni nedostaci« nastaju ako tržište koje je prepušteno samo sebi ne donosi
ekonomski učinkovite rezultate. U takvim će slučajevima intervencija države,
uključujući i državne potpore, moći imati utjecaja na poboljšanje rezultata na
tržištu u odnosu na cijene, proizvodnju i iskorištavanje resursa.
5 Akcijski plan državnih potpora. Manje i kvalitetnije državne potpore: Plan
reforme državnih potpora 2005.–2009. COM(2005) 107 konačna verzija – SEC (2005)
795 od 7. lipnja 2005.
6 Uključujući: visoko obrazovanje, programe istraživanja i javne istraživačke
organizacije, propise o zaštiti prava intelektualnog vlasništva koji će poticati
inovacije, pogodne okvirne uvjete koji će privući poduzetnike da se bave IRI-jem.
7 Akcijski plan državnih potpora (fusnota), točka 21.
8 Usporedi Akcijski plan državnih potpora (vidi fusnotu 5), točke 11. i 20., kao
što je prethodno već detaljnije navedeno u Priopćenju o inovacijama, COM(2005)
436 konačna verzija od 21. rujna 2005.
9 Uključujući i usluge.
10 Vidi Obavijest o primjeni pravila o državnim potporama na mjere koje se
odnose na direktno oporezivanje poduzetnika; SL C 384, 10. 12. 1998., str. 3.
11 SL l 83, 27. 3. 1999. str. 1.
12 SL L 134, 30. 4. 2004., str. 1.
13 SL L 134, 30. 4. 2004., str. 114.
14 Primjerice, člankom 3. Uredbe Vijeća (EEZ-a) br. 1107/70 od 4. lipnja 1970. o
dodjeli potpora željezničkom, cestovnom i riječnom prometu, uređena su posebna
pravila kojima se uvjetuje usklađenost državnih potpora za istraživanje i razvoj
u sektoru željezničkog, cestovnog i riječnog prometa.
15 Vidi važeće Smjernice Zajednice o državnim potporama za zaštitu okoliša, SL C
37, 3. 2. 2001., str. 3, točka 7. Nadalje, u kontekstu revizije smjernica za
zaštitu okoliša, Europska komisija će razmotriti mogućnost uvrštavanja novih
mjera koje bi mogle obuhvatiti i eko-inovacije.
16 SL L 63, 28. 2. 2004., str. 22.
17 SL L 10, 13.1.2001., str. 33. Uredba kako je izmijenjena i dopunjena Uredbom
(EZ-a) br. 363/2004.
18 SL L 10, 13. 1. 2001., str. 20. Uredba kako je izmijenjena i dopunjena
Uredbom (EZ-a) br. 363/2004., (SL L 63, 28. 2. 2004., str. 20.).
19 SL L 337, 13. 12. 2002., str. 3.
20 Trenutno na snazi SL C 244, 1. 10. 2004., str. 2.
21 Usporedi definiciju iz tzv. OSLO priručnika »Smjernice za sakupljanje i
tumačenje podataka o inovacijama, 3. izdanje, OECD (Organizacija za ekonomsku
suradnju i razvoj), 2005., str. 49.
22 Usporedi definiciju iz tzv. OSLO priručnika, str. 51.
23 Predmet 118/85 Komisija protiv Italije [1987] ECR 2599, stavak 7.; predmet
C-35/96 Komisija protiv Italije [1998] ECR I-3851, CNSD, stavak 36.; predmet
C-309/99 Wouters [2002] ECR I-1577 stavak 46.
24 U tržišne aktivnosti ubrajaju se posebno istraživanja koja se provode na
temelju zaključenih ugovora sa sektorom industrije, davanje u najam
infrastrukture koja se koristi u istraživanju i savjetodavne usluge.
25 Interna priroda aktivnosti po mišljenju Europske komisije znači da upravljanje
znanjem istraživačke organizacije ili organizacija vrši odjel ili podružnica
istraživačke organizacije ili zajednički s drugim istraživačkim organizacijama.
Sklapanje ugovora s trećim stranama o pružanju posebnih usluga putem javnog
natječaja ne utječe na internu prirodu tih aktivnosti.
26 Za sve ostale oblike prijenosa tehnologije koji ostvaruju pravo na državnu
potporu, Europska komisija se ne smatra u poziciji, a na temelju svog postojećeg
znanja, da općenito odlučuje o vrsti državne potpore kojom se financiraju te
aktivnosti. Komisija naglašava obvezu država članica iz članka 88. stavka 3.
Ugovora o EZ-u da ocjenjuju takve potpore u svakom pojedinačnom slučaju te da
ih prijave Komisiji, ako smatraju da se radi o državnim potporama.
27 Usporedi predmet C-482/99 Francuska protiv Komisije [2002] ECR I-4397, o
pitanju može li se istraživanje pripisati državi.
28 »Pripisivanje u potpunosti« znači da istraživačka organizacija neograničeno
raspolaže ekonomskom koristi od tih prava, to znači vlasništvom nad tima pravima
i pravom ustupanja licence. Ti uvjeti također se mogu smatrati ispunjenima ako
organizacija odluči zaključiti druge ugovore kojima su predmet ta prava i ustupa
ih primjerice licencom nekom drugom partneru u zajedničkom projektu suradnje.
29 »Naknada koja je istovjetna tržišnoj cijeni zaštite prava intelektualnog
vlasništva« odnosi se na naknadu za ukupnu ekonomsku korist stečenu od tih
prava. Sukladno općim načelima o državnim potporama i uzimajući u obzir težinu
objektivnog određivanja tržišne cijene zaštite prava intelektualnog vlasništva,
Europska komisija će smatrati da je taj uvjet ispunjen ako istraživačka
organizacija kao ustupatelj tih prava u trenutku zaključivanja ugovora nastoji
ishoditi maksimalnu ekonomsku korist.
30 Ova odredba ne utječe na obvezu država članica da prijave određene državne
potpore temeljem članka 88. stavka 3. Ugovora o EZ-u.
31 Frascati Manual on the Measurement of Scientific and technological Activities,
Proposed Standard Practice for Surveys on Research and Experimental Development,
OECD, 2002.
32 Projekti koji se financiraju temeljem Okvirnog programa Europske zajednice
za provedbu istraživanja, tehnološkog razvoja i demonstracijskih programa
automatski ostvaruju pravo na dodatak za zajedničku suradnju na projektu zbog
minimalnih uvjeta za suradnju na tim projektima.
33 SL C 273, 9.9.1997., str: 3. Također objavljeno na:
http://ec.europa.eu/comm/competition/state_aid/legislation/reference.html
34 Iako to ne mora biti moguće ex ante kod novih fiskalnih potpora koje uvodi
država, od država članica očekuje se da u studijama ocjene predoče poticajne
učinke njihovih vlastitih fiskalnih mjera.
35 U obratnom slučaju, kada fiskalna državna potpora za IRI utvrđuje razliku
između kategorija IRI-ja, dopušteni intenziteti potpore ne smiju se premašiti.
36 Ovo ne dovodi u pitanje primjenu Smjernica za nacionalne regionalne potpore
za 2007.-2013., SL C 54, 4. 3. 2006., str. 13. i posebno dodjelu potpora za
novoosnovane male poduzetnike u iznosu do ukupno 2 milijuna eura po malom
poduzetniku sa sjedištem u regijama koje ostvaruju pravo na izuzeće temeljem
članka 87. stavka 3. točke (a) Ugovora o EZ-u.
37 Ne dovodeći u pitanje mogućnost istovremenog primanja potpore male
vrijednosti (de minimis) u odnosu na druge opravdane troškove.
38 Trenutno na snazi Uredba (EZ-a) br. 70/2001.
39 Vidi Smjernice za nacionalne regionalne državne potpore za 2007.–2013.,
stavci 18.–20.
40 Ako prijedlog potpore sadrži zahtjev za dodjelom potpore za projekt IRI-a, to
ne isključuje da je potencijalni korisnik potpore već proveo studije izvedivosti
koje nisu obuhvaćene zahtjevom za državnu potporu.
41 Drugim riječima, to se odnosi na potpore projektu za velike poduzetnike, za
male i srednje poduzetnike na potpore koje premašuju 7,5 milijuna eura; potpore
za inovacije procesa i organizacije poslovanja u sektoru pružanja usluga te
potpore za inovacijske clustere.
42 Kada je riječ o EUREKA projektima taj se najviši dopušteni iznos
udvostručuje.
43 Za projekt će se smatrati da se »pretežito« sastoji od temeljnog
istraživanja, ako više od polovine opravdanih troškova projekta nastaje kroz
aktivnosti koje su obuhvaćene kategorijom temeljnog istraživanja.
44 Za projekt će se smatrati da se »pretežito« sastoji od primijenjenog
istraživanja, ako više od polovine opravdanih troškova projekta nastaje kroz
aktivnosti koje su obuhvaćene kategorijama primijenjenog istraživanja ili
temeljnog istraživanja.
45 Ovdje se misli na metodu ocjene/izračuna čiste sadašnje vrijednosti projekta
(NPV) (drugim riječima, to je zbroj diskontiranog očekivanog tijeka
novca/prihoda nastalog kada se od ulaganja oduzmu troškovi ulaganja), metoda
interne stope rentabilnosti (IRR) ili rentabilnosti uloženog kapitala (ROCE).
Kao dokaz mogu poslužiti i financijski izvještaji i interni planovi poslovanja
koji sadrže informacije o procjeni potražnje, prognoze troškova, financijske
prognoze (primjerice NPV, IRR, ROCE) i dokumentaciju koja se dostavlja
investicijskom odboru i kojom se razrađuju različite mogućnosti pojedinog
ulaganja ili dokumentaciju kojom poduzetnici o svom poslovanju izvještavaju
financijska tržišta.
46 SL C 194, 18. 8. 2006., str. 2.
47 SL L 277, 21. 10 .2005., str. 1. Uredba kako je izmijenjena i dopunjena
Uredbom (EZ-a) br. 1463/2006 (SL L 277, 9. 10. 2006., str. 1.)
48 SL L 140, 30. 4. 2004., str. 1. Uredba kako je izmijenjena i dopunjena
Uredbom (EZ-a) br. 1627/2006 (SL L 302, 1. 11. 2006., str. 10.).
49 Države članice pri tom mogu pomoći Europskoj komisiji na način da joj dostave
vlastite ex post ocjene programa potpora i pojedinačnih potpora.
50 SL C 119, 22. 5. 2002., str. 22.