3417
Na temelju članka 7. stavka 5. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« br. 108/95), članka. 53. stavka 2. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« br. 58/93 i 33/05) i članka. 22. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« br. 76/2007) ministar unutarnjih poslova uz suglasnost ministrice zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i mjere zaštite od požara i tehnoloških eksplozija pri izgradnji građevina i postrojenja te skladištenju, držanju i prometu ukapljenog naftnog plina.
Članak 2.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku imaju sljedeća značenja:
– Ukapljeni naftni plin (u daljnjem tekstu: UNP) su naftni ugljikovodici
(propan, propen, butan, buten i njihovi izomeri i drugi ugljikovodici) i njihove
smjese u tekućem ili plinovitom stanju, čiji parni tlak prelazi 1,25 bar pri 40
°C, koji odgovaraju hrvatskim normama,
– Parni tlak je tlak para UNP-a pri 40 °C u uravnoteženom stanju s tekućinom,
– Najveći radni tlak je najveći dozvoljeni unutrašnji tlak pri 40 °C,za koji je
posuda konstruirana ili najveći unutrašnji radni tlak koji odobrava nadležna
inspekcija,
– Ispitni tlak je unutrašnji tlak koji je za 50% veći od najvećeg dozvoljenog
radnog tlaka pri 40 °C,
– Spremnik za UNP je svaka zatvorena posuda izrađena i odobrena za punjenje UNP-om
u skladu s propisima o tlačnoj opremi,
– Stabilni spremnik za UNP je spremnik za UNP volumena iznad 6,4 m3,
– Mali spremnik za UNP je stabilni spremnik za UNP volumena do 6,4 m3,
– Prijenosni spremnik je spremnik za UNP specijalno izgrađen i opremljeni za
prijevoz i uskladištavanje UNP-a,
– »SKID« jedinica je spremnik UNP-a postavljen na zajedničko postolje s
agregatom za istakanje i potrebnom opremom na način da se može sigurno
transportirati i koristiti,
– Boca za UNP je prijenosna posuda izrađena u skladu s propisima o tlačnoj
opremi,
– Oprema spremnika UNP-a je skup uređaja izrađenih i odobrenih u skladu s
propisima o tlačnoj opremi koji zajedno sa spremnikom UNP-a predstavljaju jednu
tehnološku cjelinu,
– Zapremina spremnika je slobodni unutarnji prostor spremnika (koji bi popunila
voda) pri normalnom tlaku atmosfere Pn=1013,25 mbar i temperaturi Tn= 0 °C i
izražava se u kubičnim metrima (m3) ili litrama (l),
– Isparivač je uređaj za isparavanje UNP-a,
– Pokazivalo razine je uređaj koji pokazuje razinu tekuće faze UNP-a u posudi,
– Primarni regulacijski krug su uređaji na instalaciji ili postrojenju za UNP,
koji su pod tlakom jednakim ili većim od tlaka u spremniku,
– Sekundarni regulacijski krug su svi uređaji na instalaciji ili postrojenju na UNP, iza prvostupanjske regulacije tlaka, koji su pod tlakom manjim od tlaka u
spremniku,
– Prvostupanjska regulacija tlaka su uređaji za regulaciju tlaka UNP-a, koji
mogu reducirati tlak u tekućoj ili parnoj fazi UNP-a,
– Drugostupanjska redukcija i regulacija tlaka su uređaji za regulaciju tlaka na
radni tlak trošila,
– Uređaj za miješanje je postrojenje koje se rabi za miješanje isparenog UNP-a
sa zrakom prije njegove distribucije i potrošnje,
– Stupanj punjenja je postotni odnos težine UNP-a u posudi i težine vode, što bi
je ta posuda sadržavala na temperaturi od 15 °C,
– Pretakalište je posebno uređeno mjesto za pretakanje opremljeno trajno
postavljenom opremom za pretakanje i na kojem se ograničeni broj auto cisterni,
vagon cisterni, prijenosnih spremnika i/ili tankera puni i/ili prazni po točno
određenim postupcima,
– Pristupni put je put odnosno kolosijek predviđen za pristup prijevoznih
cisterni pretakalištu, koji je sastavni dio pretakališta,
– Mjesto za istakanje UNP-a je prostor na kojem se obavlja istakanje UNP-a iz
jedne auto cisterne u spremnike za koje nije potrebna trajno postavljena oprema
za pretakanje,
– Hvatač iskri je odobren odnosno ispitan uređaj za sprječavanje iskri iz
ispušnih plinova motora s unutarnjim izgaranjem,
– Sigurnosni uređaj je sigurnosni ventil ili druga naprava koja štiti dijelove
postrojena od tlaka iznad propisanih vrijednosti,
– Tlak otvaranja sigurnosnog ventila je tlak pri kojemu počinje otvaranje
ventila i ispuštanje UNP-a. On mora biti do 10% veći od najviše dozvoljenog
radnog tlaka posude odnosno cjevovoda na kojemu je sigurnosni ventil instaliran,
– Zaporni organ je ventil za zatvaranje, zasun, slavina ili slični uređaj
postavljen na postrojenju za zatvaranje tekuće ili parne faze UNP-a,
– Ventil protiv loma cijevi je ventil što odvaja dijelove postrojenja (posude i
cjevovode) automatskim zatvaranjem protoka UNP-a u slučaju loma spoja ispred
njega i ne može se smatrati zapornim ventilom,
– Pokazivalo protoka je uređaj za pokazivanje protoka tekuće faze UNP-a,
– Regulator razine je uređaj koji regulira visinu razine tekuće faze UNP-a,
– Djelotvorna ventilacija je ventilacija na otvorenom kao i u prostoru koja u
normalnom pogonu onemogućava stvaranja koncentracije UNP-a u zraku većeg od 10%
od donje granice eksplozivnosti gdje se isključuje neposredna okolica
sekundarnog izvora,
– Moguće mjesto istjecanja UNP-a je svaki otvor na spremniku, isparivaču ili
boci koji nije trajno zatvoren čepom ili prirubnicom i koji je moguće otvoriti
bez upotrebe alata,
– Sigurnosno-ispusni ventili (SIV) su uređaji koji se kod prekoračenja radnog
tlaka aktiviraju ispuštanjem UNP-a do ponovnog uspostavljanja radnog tlaka,
– Sigurnosno-zaporni ventili (SZV) su uređaji koji su u normalnom pogonu
otvoreni i imaju zadatak da automatski zatvore dotok UNP-a u slučaju da tlak u
štićenom sustavu dostigne gornju ili donju vrijednost aktiviranja i oni se ne
otvaraju automatski nakon zatvaranja,
– Dobavljač UNP-a je pravna osoba ili obrtnik koji korisnika opskrbljuje UNP-om
putem vagon i/ili auto cisterni i/ili boca, a koji je registriran, opremljen i
kadrovski osposobljen za obavljanje te djelatnosti,
– Prodavač UNP-a u bocama je pravna osoba ili obrtnik koja prodaje boce po
ovlaštenju i pod nadzorom dobavljača,
– Korisnik je svaka pravna ili fizička osoba ili obrtnik koja koristi UNP u
postrojenju za UNP,
– Zaštitni pojas je površina određena sigurnosnim udaljenostima mjerenim
vodoravno u svim pravcima od postrojenja za UNP,
– Ventil za zatvaranje u slučaju opasnosti služi za blokadu sustava cjevovoda u
opasnim situacijama,
– Postrojenje za UNP je sustav koji se sastoji od spremnika i/ili posuda te
instalacija i uređaja za proizvodnju, preradu, prijenos, pretakanje i/ili
uporabu UNP-a, sustava za upravljanje i nadziranje sigurnog odvijanja
tehnološkog procesa, stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara i drugih
instalacija i uređaja što zajedno čine tehnološku cjelinu.
Članak 3.
Postrojenja za UNP postavljaju se na mjesto i na način koji osigurava
sprječavanje prenošenja požara između postrojenja i susjednih građevina i
prostora.
Uvjet iz stavka 1. ovog članka je ispunjen ukoliko su osigurane sigurnosne
udaljenosti do susjednih objekata, javnog puta ili javne površine određene ovim
Pravilnikom, a način postavljanja sukladan je odredbama ovog Pravilnika i
uputama proizvođača.
Postupak izdavanja odobrenja za postavljanje postrojenja za UNP provodi se
sukladno propisima o prostornom uređenju i gradnji i drugim posebnim propisima.
Postrojenja za UNP moraju imati mjernu i sigurnosnu opremu koja osigurava
sprječavanje nastajanja i širenja požara unutar postrojenja i smanjenje njegovih
posljedica na najmanju moguću mjeru.
Na postrojenju za UNP uređaji, sustavi i drugi elementi za mjerenje, upravljanje
i nadziranje tehnološkog procesa, sprječavanje nastanka i širenja požara i
eksplozije ili drugih akcidenata te za vatrodojavu i gašenje, moraju biti
pouzdani, tj. ugrađeni i održavani u ispravnom stanju sukladno propisima,
normama i uputama proizvođača, o čemu mora postojati popis i dokumentacija o
pouzdanosti.
Uvjet iz stavka 5. ovog članka je ispunjen ukoliko su postrojenje za UNP i
njegovi dijelovi projektirani, izrađeni, odobreni i korišteni sukladno posebnim
propisima, odredbama ovog Pravilnika kao i specifikaciji i uputama proizvođača.
Unutar zaštitnog pojasa postrojenja za UNP ne smiju se nalaziti tvari koje su
prema svojim osobinama pogodne za nastanak ili širenje požara i izvori paljenja
te se mora osigurati zabrana pristupa neovlaštenim osobama na što mora upućivati
vidljiv i dobro čitljiv natpis.
U slučaju da se na vlastitom zemljištu ne može osigurati cjeloviti zaštitni
pojas ili je to u interesu više vlasnika ili korisnika postrojenja UNP, uvjeti
iz stavka 1., 2. i 7. ovoga članka mogu se osigurati utvrđivanjem zajedničkog
zaštitnog pojasa u posebnim postupcima koji se vode prema propisima o prostornom
uređenju i gradnji, odnosno pravno obvezatnim ugovorom ako propisima o
prostornom uređenju i gradnji nije propisan posebni postupak.
Zaštitni pojas moguće je smanjiti pod uvjetima određenim ovim Pravilnikom.
U postrojenju za UNP postoje zone opasnosti određene ovim Pravilnikom.
Za postrojenje za koje ovim Pravilnikom nisu određene zone opasnosti, one se
moraju odrediti posebnom raščlambom i izračunom prema posebnom propisu.
Zone opasnosti moguće je smanjiti pod uvjetima određenim ovim Pravilnikom i
posebnim propisima.
Postrojenje za UNP, oprema i instalacije unutar zona opasnosti moraju biti
izvedeni i održavani sukladno posebnim propisima o protueksplozijskoj zaštiti.
Postrojenje za UNP mora biti propisno uzemljeno i zaštićeno od udara munje prema
posebnim propisima.
Članak 4.
Ako se na temelju znanstvenih spoznaja ili prihvaćene tehničke prakse odnosno propisa u razvijenim zemljama svijeta utvrdi da se isti stupanj sigurnosti glede zaštite od požara i eksplozija može ostvariti na drugi način, može se odstupiti od odredbi ovog Pravilnika samo uz predočenje dokaza o tome i ukoliko to odobri nadležno tijelo za nadzor zaštite od požara Ministarstva unutarnjih poslova u sjedištu.
II. SPREMNICI
II.1. STABILNI SPREMNICI
Članak 5.
Stabilni spremnik može biti nadzemni ili podzemni.
Stabilni spremnik prema obliku može biti:
– valjkasti (ležeći ili stojeći) i
– kuglasti.
Podzemni stabilni spremnik može biti samo ležeći valjkastog oblika.
Sigurnosne udaljenosti stabilnih spremnika određuju se prema tablici 1.
Tablica 1.
Ukupna zapremina spremnika (m³) |
Sigurnosna udaljenost spremnika do susjednih objekata, javnog puta ili javne površine mjerena od gabarita nadzemnog ili okna podzemnog spremnika (m) |
Sigurnosna udaljenost između spremnika |
||
|
nadzemni |
podzemni |
nadzemni |
podzemni |
6,4 – 100 |
5 |
5 |
2,0 |
1,0 |
II.1.1. Nadzemni spremnici
Članak 6.
Nadzemni spremnici se, u pravilu, postavljaju izvan građevnih objekata.
Nadzemni spremnici ne smiju se postavljati ispod razine zemljišta.
Ako ukupna zapremina dvaju ili više nadzemnih stabilnih spremnika prelazi 3.000
mł, spremnici moraju biti grupirani u skupine spremnika zapremine do 3.000 mł
tako da međusobna udaljenost skupina spremnika bude najmanje 50 m.
Stabilni nadzemni spremnici moraju imati temelje vatrootpornosti od najmanje 2
sata.
Nadzemni spremnik mora biti poduprt tako da se spriječi koncentracija suvišnog
tereta na plaštu spremnika, a mjesto dodira plašta spremnika s temeljem mora
biti na odgovarajući način zaštićeno od korozije.
Nadzemni spremnici moraju biti stalno obojani svijetlom reflektirajućom bojom.
Nadzemni spremnici valjkastog oblika postavljaju se najmanje na dva temelja, od
kojih je jedan s nagibom od 0,5% do 1% u smjeru drenažnog otvora i moraju biti
pričvršćeni na način koji im omogućuje toplinsku dilataciju.
Članak 7.
Na nadzemnim stabilnim spremnicima odušne cijevi sigurnosnih uređaja moraju biti
toliko duge da se njihov svršetak nalazi na 2 m iznad gornje razine plašta
spremnika.
Odušne cijevi ne smiju se zatvarati poklopcima, a UNP se ne smije usmjeravati
prema dolje.
Nadzemni stabilni spremnici moraju biti zaštićeni od udara vozila na mjestima na
kojima su takvi udari mogući.
Ako postoji opasnost od mehaničkih oštećenja, uređaji i oprema nadzemnih
stabilnih spremnika moraju biti odgovarajuće zaštićeni.
Nadzemni stabilni spremnici valjkastog oblika moraju biti postavljeni tako da
podnice spremnika u slučaju eksplozije ne ugrožavaju susjedne spremnike i
objekte u kojima se okuplja veći broj osoba, kao i hidrante s opremom i druge
elemente sustava za gašenje požara.
Oborine i voda za hlađenje nadzemnih stabilnih spremnika moraju se odvoditi
tehnološkom kanalizacijom ili moraju slobodno otjecati, tako da se spriječi
taloženje vode oko temelja spremnika.
Priključci za punjenje i pražnjenje stabilnih nadzemnih spremnika moraju imati
postavljene natpise iz kojih se vidi da li su spojeni s parnom ili tekućom fazom
spremnika.
Nadzemni stabilni spremnici pregledavaju se sukladno propisanim postupcima
najmanje dva puta godišnje od strane korisnika o čemu se vodi dokumentacija.
Članak 8.
Stabilni nadzemni spremnici od izvora topline i požara štite se stabilnom
instalacijom za hlađenje, hidrantskom mrežom i vatrogasnim aparatima.
Stabilni nadzemni spremnici do pojedinačne ili ukupne zapremine 15 mł štite se
samo vatrogasnim aparatima.
Stabilni nadzemni spremnici od 15 do 30 mł štite se samo hidrantskom mrežom i
vatrogasnim aparatima.
Stabilna instalacija izvedena kao sustav za raspršenu vodu, mora imati kapacitet
vode od 10 l/min na m˛ pojedinog spremnika, s tlakom vode od najmanje 3,5 bar, u
trajanju od najmanje 2 sata.
Za dva ili više spremnika ukupan kapacitet vode za hlađenje spremnika u slučaju
požara računa se tako da se uzme u obzir kapacitet vode od 10 l/min/m˛ najvećeg
spremnika i 50% kapaciteta vode susjednih spremnika.
Hidrantska mreža mora imati kapacitet vode od 10 litara u sekundi u trajanju od
najmanje 2 sata.
Za jedan nadzemni stabilni spremnik, hidrantska mreža mora imati najmanje dva
nadzemna hidranta međusobne udaljenosti ne više od 55 m.
Za dva ili više nadzemnih stabilnih spremnika broj hidranata određuje se prema
rasporedu spremnika, ali tako da hidranti ne budu međusobno udaljeni više od 50
m.
Hidranti se ne smiju postavljati bliže od 25 m niti dalje od35 m od gabarita
spremnika.
Pristup vatrogasnih vozila stabilnim nadzemnim spremnicima kao i priključenje na
hidrante mora se osigurati iz najmanje dva smjera.
Broj vatrogasnih aparata za početno gašenje požara određuje se prema broju
nadzemnih stabilnih spremnika:
– za jedan nadzemni stabilni spremnik – jedan vatrogasni aparat mase punjenja 50
kg praha ili drugog odgovarajućeg sredstva za gašenje požara;
– za dva ili više stabilnih nadzemnih spremnika – po jedan vatrogasni aparat
mase punjenja 50 kg praha ili drugog odgovarajućeg sredstava za gašenje požara
na svaka dva spremnika.
Ventili za aktiviranje stabilne instalacije za hlađenje moraju biti pristupačni,
na mjestu sigurnom za rukovanje i u slučaju požara.
Od aktiviranja sustava za hlađenje do početka polijevanja spremnika na
najudaljenijem mjestu ne smije proći više od pet minuta.
II.1.2. Podzemni spremnici
Članak 9.
Pod podzemnim spremnicima podrazumijevaju se ukopani spremnici ili spremnici
postavljeni u komore, kojih se razina plašta nalazi najmanje 60 cm ispod razine
zemljišta, kao i spremnici smješteni u prirodne podzemne šupljine u kojima
geološki uvjeti to dopuštaju.
Svi spremnici bez obzira na razinu postavljanja na okolno tlo smatraju se
podzemnim spremnicima ako su u potpunosti natkriveni slojem pijeska i zemlje
ukupne debljine 60 cm, izuzev okna spremnika.
Spremnik se oblaže slojem nabijenog pijeska debljine 20 cm, koji mora pri
polaganju spremnika biti suh, bez kamenja i šljunka. Spremnik mora biti osiguran
od pomicanja i uzgona podzemnih voda.
Pri određivanju dubine ukopavanja mora se voditi računa i o dubini smrzavanja
tla.
Članak 10.
Ako ukupna zapremnina dvaju ili više podzemnih spremnika prelazi 3.000 m3,
spremnici moraju biti grupirani u skupine spremnika, zapremine do 3.000 m3, na
međusobnoj udaljenosti skupina spremnika od najmanje 50 m.
Prije ukapanja podzemnog spremnika, moraju biti ispunjeni ovi uvjeti:
– da je spremnik izrađen i opremljen za podzemnu ugradnju,
– da je spremnik ispitan nakon postavljanja,
– da su vanjske površine spremnika zaštićene od korozije.
Prije zatrpavanja pijeskom podzemnog spremnika u komore, moraju biti ispunjeni
ovi uvjeti:
– da je spremnik izrađen i opremljen za podzemnu ugradnju,
– da je spremnik ispitan nakon postavljanja,
– da su vanjske površine spremnika zaštićene od korozije,
– da je komora izvedena nepropusno na spoju dna i okomitih zidova,
– da je dno komore izvedeno u nagibu od najmanje 1% prema taložniku,
– da je u komori osigurano djelotvorno provjetravanje ukoliko komora nije
zapunjena pijeskom.
Podzemni spremnici moraju na plaštu imati zavarene ušice za dizanje, koje se
postavljaju na spremnik prije njegova ispitivanja.
Članak 11.
Iznad podzemnih spremnika ne mogu se graditi objekti i putovi.
Podzemni spremnici ne smiju se postavljati jedan iznad drugoga.
Svi priključci na podzemnom spremniku moraju se nalaziti na gornjoj strani
spremnika, u pravilu, na ulaznom otvoru ili na posebnom pristupačnom mjestu,
osim usisnog priključka za pumpu koji se može nalaziti i s donje strane
spremnika.
Oprema podzemnih spremnika postavlja se u zaštitno okno odnosno prostoriju
osiguranu tehničkim rješenjem od neovlaštenog pristupa.
Ako se radi o zaštitnom oknu dubina ne smije prelaziti 100 cm i ne smije imati
slobodnog prostora većeg od 1,0 m3.
Krajevi odušne cijevi sigurnosnih ventila podzemnih spremnika moraju se nalaziti
na visini od najmanje 2,0 m iznad okolnog zemljišta odnosno iznad najviše točke
iznad spremnika.
Podzemni spremnik mora biti štićen od požara hidrantskom mrežom i vatrogasnim
aparatima za početno gašenje požara, koji moraju ispunjavati uvjete iz članka 8.
stavka 6. do stavka 11. ovog Pravilnika.
II.2. MALI SPREMNICI
Članak. 12.
Mali spremnici UNP-a namijenjeni su za skladištenje i potrošnju UNP-a.
Iznimno, mali spremnici UNP-a smiju se koristiti i za punjenje boca za UNP
količine do 5 kg (camp boce) sukladno ovom Pravilniku ili za punjenje spremnika
prijevoznih sredstava sukladno posebnim propisima.
Članak 13.
Mali spremnici UNP-a pune se na mjestu postavljanja, iz autocisterne, prema uvjetima iz ovog Pravilnika i uputama dobavljača.
Članak 14.
Korisnik malih spremnika UNP-a obvezan je osigurati mjesto punjenja spremnika i
cjelovito provođenje propisanih mjera zaštite od požara i eksplozija o čemu mora
posjedovati dokumentaciju.
Dobavljač UNP-a obvezan je korisnicima malih spremnika UNP-a dati pisane upute o
postupcima za siguran rad, održavanje i sprječavanje nastanka i širenja požara i
eksplozije pri uporabi te upute o postupcima gašenja i spašavanja.
II.2.1. Lokacija i postavljanje malih spremnika
Članak 15.
Nadzemni mali spremnici UNP-a postavljaju se, u pravilu, na otvoreni prostor ili
na prostor pokriven laganim krovom, pojedinačno ili u grupi, pod uvjetom da
njihova ukupna zapremnina nije veća od 15 m3.
Iznimno, nadzemni mali spremnici UNP-a postavljaju se u za to namijenjen objekt,
pojedinačno ili u paru, pod uvjetom da njihova ukupna zapremnina nije veća od
6,4 m3.
Oprema podzemnog malog spremnika UNP-a mora biti postavljena u zaštitnom oknu
koji je zaštićen rešetkom ili pokrovom, s mogućnošću zaključavanja ako je
spremnik dostupan javnosti.
Podzemni spremnici postavljaju se izvan građevina i prilaza građevinama i mjesto
njihovog postavljanja mora biti označeno trajnim i dobro vidljivim znakom
zabrane odlaganja ili skladištenja bilo kojeg materijala i prolaza vozila.
Članak 16.
Mali spremnici moraju biti uzemljeni tako da je, prije početka punjenja, moguće
izjednačavanje električnog potencijala autocisterne i spremnika.
Podzemni spremnici, štićeni pasivnom katodnom zaštitom, ne smiju biti neposredno
uzemljeni niti spojeni na zajedničko uzemljenje, ali moraju imati priključak za
izjednačavanje električnog potencijala s autocisternom.
Krajevi odušne cijevi sigurnosnih ventila trebaju se nalaziti na visini od
najmanje dva metra iznad okolnog zemljišta osim kod spremnika koji imaju
odobrena drugačija tehnička rješenja.
Električne, vodovodne, kanalizacijske, plinske i druge instalacije ili uređaji
koji ne pripadaju malom spremniku moraju biti udaljeni najmanje 1 m od podzemnog
spremnika.
Članak 17.
Sigurnosne udaljenosti od nadzemnog spremnika određuju se prema tablici 2.:
Tablica 2.
Sigurnosna udaljenost |
od priključaka i sigurnosnih ventila (m) |
od plašta spremnika (m) |
Ulaza u zgradu potrošača ili ulaza susjednih zgrada |
3 |
1,5 |
granice susjednog zemljišta |
3 |
3 |
otvora prostora koji su ispod razine zemljišta |
3 |
3 |
otvora kanalizacije koji nisu štićeni vodenim zaporom |
3 |
3 |
otvorenog plamena ili drugog izvora topline |
3 |
3 |
autocisterne pri pretakanju UNP-a |
3 |
1,5 |
Okna podzemnog spremnika za naftne derivate |
3 |
1,5 |
javnog puta, željezničke pruge, vodenog puta |
3 |
3 |
Članak 18.
Sigurnosne udaljenosti iz tablice 2. mogu se umanjiti za 50% postavljanjem
zaštitnog zida koji ispunjava uvjete iz članka 20. ovog Pravilnika.
Nadzemni spremnik UNP-a može se postaviti na udaljenosti od najmanje 0,6 m od
zida građevine ukoliko su ispunjeni uvjeti iz tablice 2. i ukoliko građevina ne
predstavlja požarnu opasnost.
Sigurnosne udaljenosti navedene u tablici 2., umanjene za 50%, odgovarajuće se
primjenjuju i na podzemne male spremnike.
Podzemni mali spremnik može se postaviti na udaljenosti od najmanje 1 m od
građevine ukoliko ta građevina ne predstavlja požarnu opasnost za spremnik, a
zidovi temelja su puni i plinonepropusni.
Članak 19.
Ukoliko se izvan zaštitnog pojasa malog spremnika nalaze nadzemni skladišni
prostori zapaljivih plinova i tekućina ili građevine takve konstrukcije ili
namjene koje, u slučaju požara predstavljaju požarnu opasnost za mali spremnik,
mali spremnici se postavljaju izvan zaštitnih pojaseva tih građevina ili štite
od topline i isijavanja zaštitnim zidom.
Obiteljske kuće čvrste izrade (beton, opeka) i druge slične građevine s malim
požarnim opterećenjem ne smatraju se građevinama iz stavka 1. ovog članka te u
smislu ovog Pravilnika ne predstavljaju požarnu opasnost za male spremnike.
Uobičajeni drveni krov na visini najmanje 3 m od najviše točke malog spremnika
ne predstavlja požarnu opasnost za mali spremnik u smislu ovog Pravilnika.
Članak 20.
Zaštitni zid iz članka 18. stavka 1. i članka 19. stavka 1. ovog Pravilnika mora
biti izveden od negorivih materijala (Klasa A prema HRN DIN 4102) takovih
dimenzija da prikriva spremnik na način da se spremnik, gledajući iz smjera
mogućeg požara po visini i širini plamena, nalazi u sjeni (visina zaštitnog zida
na udaljenosti od0,6 m od spremnika, mora nadvisiti za 0,5 m visinu spremnika
odnosno priključke i sigurnosni ventil, a dužina zida mora biti tolika da i
najveća pretpostavljena širina požara ostavlja spremnik u sjeni).
Radi učinkovitog provjetravanja mali spremnik smije biti okružen s najviše dva
zaštitna zida.
Iznimno, mali spremnik može biti okružen s više razdvojenih zidova, od najmanje
0,6 metara što se smatra djelotvornim provjetravanjem.
Članak 21.
Oko malih spremnika UNP-a u svim slučajevima treba osigurati slobodan prostor širine najmanje 0,6 m (npr. rastojanje između spremnika, udaljenost od zaštitnog zida, zida zgrade bez otvora i dr.), a ispod spremnika visine najmanje 0,1 m.
Članak 22.
Oko malih spremnika UNP-a jedinstvena je zona opasnosti – zona 2, i iznosi 1 m
vodoravno oko ventila i priključaka te 1 m sferno iznad i kupasto ispod do
kružnice na tlu polumjera 3 m (prema skici).
Tijekom pretakanja prostor oko ventila za pretakanje je zona I (prema skici).
U zoni opasnosti malih spremnika koji koriste plinsku fazu nije potrebno
organizirati tehničko nadgledanje u smislu propisa o protueksplozijskoj zaštiti.
II.2.2. Punjenje malih spremnika UNP-a
Članak 23.
Punjenje malih spremnika UNP-a obavlja se na mjestu postavljanja iz dostavnog
vozila (autocisterne) dobavljača UNP-a, koje mora biti ispravno i tehnički
opremljeno za namjenu pretakanja UNP, o čemu vozač mora posjedovati
dokumentaciju pri svakom punjenju.
Punjenje malog spremnika može se obavljati neposrednim priključkom na spremniku
ili preko posebno izvedenoga fiksnog priključka koji mora biti izveden kada nije
zajamčena sigurnost i potpuna kontrola punjenja.
Fiksni priključak za punjenje mora biti udaljen najmanje 1 m od ruba javnog puta
i zaštićen u nezapaljivom zaključanom kućištu, osiguran nepovratnim ventilom od
nekontroliranog istjecanja UNP-au slučaju oštećenja cijevi.
Punjenje spremnika obavlja se do 85% tekuće faze njegove zapremnine, preko
savitljive cijevi najveće dužine do 50 m i periodički ispitane na vodeni tlak od
25 bara (svakih 6 mjeseci).
Punjenje se smije obavljati ako spremnik ima odobrenje za uporabu izdano prema
posebnim propisima i ako je ispravan i pregledan u rokovima sukladno propisima
za posude pod tlakom, o čemu korisnik mora posjedovati dokumentaciju.
Prije početka te za vrijeme i nakon punjenja, sve dok autocisterna nije potpuno
spremna za daljnji prijevoz, oko mjesta punjenja mora se osigurati prostor od
najmanje 3 m slobodan od zapaljivih tvari i opreme i označiti vidljivim
znakovima upozorenja da je u tijeku punjenje spremnika.
Iznimno, dobavljač UNP-a može izvršiti punjenje malog spremnika korisnika i s
javne prometnice u uvjetima normetima normivosti i uz obvezno pridržavanje
dodatnih sigurnosnih mjera. Iza i ispred autocisterne postavlja se trokut i žuto
upozoravajuće treptajuće svjetlo. Udaljenost između znakova obilježavanja i
autocisterne je minimalno 100 metara na ravnom dijelu ceste, odnosno na krajnjoj
točki vidljivosti.
Za vrijeme punjenja moraju se u pripravnosti držati najmanje 2 vatrogasna
aparata S-6.
Kontrolu uvjeta sigurnosti iz ovog Pravilnika pri punjenju malih spremnika UNP-a
obavljaju osposobljeni djelatnici dobavljača UNP-a koji neposredno priključuju i
rastavljaju spojne uređaje i koji moraju biti stalno nazočni punjenju.
Punjenje UNP-a neće se obaviti ako nisu ispunjeni uvjeti sigurnosti propisani
ovim Pravilnikom.
II.3. PRIJENOSNI SPREMNICI
Članak 24.
Prijenosni spremnici UNP-a su spremnici namijenjeni za skladištenje i potrošnju
UNP-a.
Iznimno, prijenosni spremnici UNP-a smiju se koristiti i za punjenje boca za UNP
količine do 5 kg (camp boce) sukladno ovom Pravilniku ili za punjenje spremnika
prijevoznih sredstava sukladno posebnim propisima.
Članak 25.
Prijenosni spremnici UNP-a pune se kod dobavljača UNP-a ili na mjestu
postavljanja prema uvjetima iz ovog Pravilnika.
Ostale odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na spremnike UNP-aodgovarajuće se
primjenjuju i na prijenosne spremnike UNP-a.
II.4. »SKID« JEDINICE
Članak 26.
»SKID« jedinice koriste se za opskrbu UNP-om:
– vozila na postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom,
– vozila na postajama namijenjenim isključivo za opskrbu UNP-om,
– vozila u krugu tvrtki za vlastite potrebe (viličari i dr.),
– plovila u nautičkim marinama i
– manjih gospodarskih i športskih zrakoplova.
»SKID« jedinice pune se na mjestu postavljanja, iz autocisterne, prema uvjetima
iz ovog Pravilnika.
Na »SKID« jedinicu mogu se serijski vezati do dva dodatna spremnika UNP-a tako
da ukupna zapremina spremnika nije veća od 15 m3.
Članak 27.
Vlasnik, odnosno korisnik »SKID« jedinice obvezan je osigurati mjesto punjenja te cjelovito provođenje propisanih mjera zaštite od požara i eksplozija o čemu mora posjedovati dokumentaciju prema posebnim propisima.
II.4.1. Mjesto i način postavljanja »SKID« jedinice
Članak 28.
»SKID« jedinica na benzinskim postajama postavlja se sukladno posebnom propisu.
Postavljanje i učvršćivanje »SKID« jedinica izvodi se:
– na mjestu koje osigurava propisani zaštitni pojas,
– na način da je isključena mogućnost oštećivanja, neovlaštenog pristupa i
korištenja izvođenjem zaštitne ograde min. visine 2 m na granicama zaštitnog
pojasa ili šire ili 24-satnim nadzorom ovlaštenog osoblja te postavljanjem
znakova upozorenja.
Članak 29.
Postolje i elementi »SKID« jedinice moraju biti uzemljeni uz osiguranje
priključnog mjesta za izjednačenje potencijala, u postupku punjenja spremnika
autocisternom za distribuciju UNP-a.
Izvan prostora sigurnosnih i zaštitnih udaljenosti »SKID« jedinica mora biti
postavljeno tipkalo za isključivanje električne energije u nuždi kojim se
istovremeno isključuje napajanje pumpe i zatvara elektromagnetni ventil na
izlazu tekuće faze iz spremnika.
Članak 30.
Sigurnosne udaljenosti »SKID« jedinica određuju se prema tablici 3.
Tablica 3.
|
Sigurnosne udaljenosti |
|||||
|
spremnik UNP-a |
priključak za punjenje spremnika |
pumpa za UNP |
agregat za UNP |
vozilo koje se puni |
|
1 |
Spremnik UNP-a |
– |
nema (1*) |
|
0,5 m |
3 m |
2 |
Priključak za punjenje spremnika |
nema |
– |
nema |
1,0 m |
3 m |
3 |
Pumpa za UNP |
nema (1*) |
nema |
|
nema |
1,5 m |
4 |
Agregat za UNP |
0,5 m |
1 m |
nema |
|
nema |
5 |
Vozilo koje se puni |
3 m |
3 m |
1,5 m |
nema |
|
6 |
Ulazni otvor (okno) s priključkom za
punjenje |
7,5 m |
7,5 m |
7,5 m |
7,5 m |
nema |
7 |
Ulazni otvor (okno) bez priključka za punjenje – na ukopanom spremniku goriva |
3 m |
3 m |
3 m |
3 m |
nema |
8 |
Agregati za dizel gorivo u protueksplozijskoj izvedbi |
3 m |
3 m |
nema |
nema |
nema |
(1*) – ne dozvoljava se postavljanje ispod spremnika
Članak 31.
Oko »SKID« jedinica prostiru se zone opasnosti kako slijedi:
1. – zona 1 obuhvaća sljedeće prostore:
a. unutrašnjost zaštitnih kućišta agregata za UNP, odnosno unutrašnjost
zaštitnih kućišta dobavnih, transportnih i mjernih jedinica i prostor vodoravno
do udaljenosti 0,2 m oko zaštitnih kućišta i visine od gornjeg ruba kućišta,
odnosno od nepropusne pregrade iznad koje je smješten elektronički dio mjerne
jedinice do tla,
b. pri istakanju UNP-a iz autocisterne, prostor oko priključnog uređaja na »SKID«
jedinici kao i priključnog uređaja na autocisterni, od priključka za pretakanje
na autocisterni 1 m, kao i prostor0,5 m po visini.
2. – zona 2 obuhvaća sljedeće prostore:
a. prostor vodoravno do udaljenosti 1 m oko zone 1 iz točke 1.a. ovog članka i
visine od gornjeg ruba zone 1 do tla,
b. pri istakanju UNP-a iz autocisterne, prostor vodoravno od priključka za
pretakanje 2 m vodoravno, kao i prostor 0,5 m po visini, oko zone 1.
c. područja djelovanja pipca za istakanje, odnosno ventila za istakanje do
visine radnog djelovanja pipca za istakanje, odnosno ventila za istakanje na
površini kruga ili odsječka kruga polumjera koji odgovara dužini savitljive
cijevi uvećanom za 2 m.
Članak 32.
Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na mjesto, način postavljanja i punjenja malih spremnika UNP-a odgovarajuće se primjenjuju i na »SKID« jedinice.
II.4.2. Konstrukcija i opremanje »SKID« jedinice
Članak 33.
»SKID« jedinica mora biti odobrena sukladno posebnim propisima o posudama pod tlakom i o protueksplozijskoj zaštiti.
Članak 34.
Na prostoru »SKID« jedinice, u blizini uređaja za istakanje, moraju biti postavljena najmanje dva vatrogasna aparata za gašenje požara tipa S-9.
III. DRŽANJE I SKLADIŠTENJE UNP-a
III.1. DRŽANJE BOCA UNP-a
Članak 35.
Boce za UNP drže se sukladno odredbama ovog Pravilnia.
U kućanstvima se mogu držati najviše tri boce kapaciteta punjenja do 10 kg.
Osim količine i broja boca za UNP iz stavka 2. ovog članka, može se držati još
jedna boca čiji kapacitet punjenja ne prelazi 5kg UNP-a.
U prostoriji u kojoj se nalazi trošilo za kuhanje ili grijanje može se držati
samo jedna boca kapaciteta punjenja do 10 kg UNP-a.
U poslovnoj prostoriji obujma do 30 m3 može se držati samo jedna boca kapaciteta
punjenja do 10 kg, a u poslovnoj prostoriji obujma većeg od 30 mł, na svakih
daljnjih 30 m3 obujma još po jedna boca kapaciteta punjenja do 10 kg.
Ako se UNP upotrebljava za laboratorijske potrebe na malim laboratorijskim
plamenicama, u istoj prostoriji mogu se koristiti više boca kapaciteta punjenja
manjeg od 10 kg, ali ukupna količina UNP-a ne smije prelaziti 30 kg.
Boce se ne smiju držati u spavaćim prostorijama i prostorijama koje su niže od
razine okolnog terena.
U prostoru za smještaj pričuvnih boca mora se osigurati provjetravanje.
Boce se ne smiju držati na mjestima gdje postoji mogućnost njihovog zagrijavanja
iznad 40 °C.
III.2. SKLADIŠTENJE BOCA UNP-a
Članak 36.
Boce za UNP skladište se kod dobavljača, prodavača ili korisnika:
– na otvorenom prostoru ili pod nadstrešnicom,
– u građevinama.
Skladišta preko 10.000 kg štite se hidrantskom mrežom.
Vatrogasna oprema skladišta sastoji se od najmanje dva vatrogasna aparata za
gašenje požara, odabranih tako da na svakih 1000 kg uskladištenog UNP-a bude 9
kg praha, koji se postavljaju na dostupna mjesta.
Skladišta moraju imati natpise koji upozoravaju na opasnost od požara i
eksplozije: »ZABRANJENO PUŠENJE I PRISTUP S OTVORENIM PLAMENOM«, »NEZAPOSLENIMA
PRISTUP ZABRANJEN«, »OPASNOST OD POŽARA I EKSPLOZIJE«, »OBVEZATNA UPORABA ALATA
KOJI NE ISKRI«.
Boce za korištenje tekuće faze u skladištima moraju biti izdvojene u posebnim
skupinama koje su vidno označene.
Skladištenje boca s UNP-om na postaji za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom
obavlja se prema posebnom propisu.
III.2.1. Skladištenje na otvorenom prostoru ili pod nadstrešnicom
Članak 37.
Skladište boca mora biti locirano na ravnom prostoru s prirodnim
provjetravanjem.
Skladišta boca kod dobavljača i prodavača UNP-a u bocama smješta se na
udaljenosti ne manjoj od 15 m od objekata u kojima boravi veći broj ljudi
(škola, bolnica, stadion i sl.).
Boce UNP-a skladište se kod korisnika u količini do najviše 1000 kg.
Boce UNP-a skladište se kod dobavljača i prodavača u količini do najviše 50.000
kg.
Članak 38.
Skladište boca mora biti osigurano tako da je onemogućeno oštećenje i otuđenje boca.
Članak 39.
Zona opasnosti skladišta boca je prostor unutar 1 m u svim smjerovima oko ventila krajnjih boca i predstavlja zonu 2.
Članak 40.
Sigurnosne udaljenosti skladišta boca određuju se prema tablici 4.
Tablica 4.
Sigurnosna udaljenost od skladišta boca |
|||
do |
skladišta do 3.000 kg |
skladišta preko 3.000 do 10.000 kg |
skladišta preko 10.000 do 50.000 kg |
Skladišnog spremnika |
3 m |
5 m |
7,5 m |
Udaljenosti iz tablice 4. mogu se smanjiti za 50%
postavljanjem zaštitnog zida.
Udaljenosti za skladište do 3.000 kg iz tablice 4. mogu se smanjiti
postavljanjem zaštitnog zida za dvije trećine.
Članak 41.
Zaštitni zid iz članka 40. stavka 2. ovog Pravilnika mora biti izveden od
nezapaljivih materijala (Klasa A1 prema HRN DIN 4102 – zid od opeke, čelični
lim, betonske ploče i sl.) takovih dimenzija da prikriva skladište na način da
se skladište, gledajući iz smjera mogućeg požara po visini i širini plamena,
nalazi u sjeni (visina zaštitnog zida na udaljenosti od 0,6 m od skladišta, mora
nadvisiti za 0,5 m visinu sigurnosnog ventila krajnje boce, a dužina zida mora
biti tolika da i najveća pretpostavljena širina požara ostavlja skladište u
sjeni).
Radi učinkovitog provjetravanja skladište UNP-a smije biti okruženo zaštitnim
zidovima s najviše po dva sastavljena zida.
Članak 42.
Boce UNP-a u skladištu dobavljača postavljaju se u posebne skupine od po 5.000
kg, sa slobodnim i označenim putovima unutar skladišta. Prazne boce moraju se
odvojiti od punih i označiti natpisom.
Skladište mora biti osigurano od neovlaštenog pristupa metalnom zaštitnom
ogradom visine najmanje 2 m.
Boce UNP-a smiju se postavljati jedne iznad drugih, ako su osigurane od
prevrtanja.
Prilazni put skladištu mora se osigurati tako da vozila što nisu namijenjena
prijevozu UNP-a, ne ulaze u skladište.
Skladište iznad 3.000 kg mora imati najmanje dva prolaza za pristup vatrogasnih
vozila.
III.2.2. Skladištenje u građevini
Članak 43.
U građevinama boce UNP-a se skladište:
– u pogonima za punjenje boca do 10.000 kg, ako je prostorija za uskladištavanje
u zajedničkom objektu s prostorijom za punjenje;
– u posebno izgrađenim građevinama do 50.000 kg.
Skladišta namijenjena za skladištenje boca UNP-a moraju udovoljavati sigurnosnoj
udaljenosti prema tablici 4. ovog Pravilnika.
Udaljenosti iz stavka 2. ovog članka mogu se smanjiti za 50% postavljanjem
zaštitnog zida.
Zaštitni zid iz stavka 3. ovog članka mora biti izveden od nezapaljivih
materijala (Klasa A1 prema HRN DIN 4102 – zid od opeke, čelični lim, betonske
ploče i sl.) takovih dimenzija da prikriva skladište na način da se skladište,
gledajući iz smjera mogućeg požara po visini i širini plamena, nalazi u sjeni
(visina zaštitnog zida na udaljenosti od 0,6 m od skladišta, mora nadvisiti za
0,5 m visinu skladišta, a dužina zida mora biti tolika da i najveća
pretpostavljena širina požara ostavlja skladište u sjeni).
Članak 44.
Nosive konstrukcije skladišta boca UNP-a moraju imati vatrootpornost od najmanje
F60.
Skladište može imati najviše tri zida bez otvora, a pod skladišta mora biti od
okolnog terena uzdignut najmanje 10 cm.
Skladište mora imati lagani pokrov.
Otvori za prozračivanje skladišta moraju iznositi najmanje 3% tlocrtne površine.
Skladište iznad 3.000 kg mora imati vatrogasni pristup iz najmanje dva smjera.
IV. SUSTAV S BOCAMA, MALIM SPREMNICIMA I PRIJENOSNIM SPREMNICIMA
Članak 45.
UNP se koristi pomoću sustava s bocama i sustava sa spremnicima, s tim što se
prethodno obavlja priprema (isparivanje, regulacija tlaka i miješanje sa
zrakom).
Sustav s bocama ili spremnicima je postrojenje koje se sastoji od boca ili
spremnika za UNP i nepokretne ili savitljive instalacije, uređaja za isparivanje
i regulaciju te razvod UNP-a do trošila.
Na pojedinačne boce, male spremnike, prijenosne spremnike i druge dijelove
sustava primjenjuju se odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na boce, male i
prijenosne spremnike.
Sustav s bocama ili spremnicima može biti instaliran:
– u samostojećoj namjenskoj građevini,
– u namjenskoj građevini koja se naslanja na drugu građevinu,
– u namjenskom prostoru unutar druge građevine i
– na otvorenom prostoru.
Namjenska građevina koja se naslanja na drugu građevinu mora biti odvojena od te
građevine zidom vatrootpornosti od najmanje F90.
Namjenski prostor unutar druge građevine mora biti odvojen od ostalog dijela
građevine kao i prislonjene građevine zidom vatrootpornosti od najmanje F90.
Razmak namjenske građevine od susjednog zemljišta, otvora susjednih zgrada,
javne ceste i izvora paljenja mora biti najmanje3 m. Udaljenost se mjeri od
otvora namjenske građevine.
Namjenska građevina, mora zadovoljavati i sljedeće uvjete:
– krov mora biti napravljen od lagane konstrukcije, a veza između krova i zidova
takva da je moguća eksplozija može lako raznijeti,
– vrata moraju biti neiskreća i otvarati se prema van,
– podovi moraju biti napravljeni od neiskrećeg materijala,
– da je prostor visok najmanje 2,2 m i
– moraju imati otvore za prirodno prozračivanje.
Namjenski prostor unutar druge građevine mora zadovoljavati i sljedeće uvjete:
– da se u prostor ulazi direktno izvana,
– da je vanjski zid na kojem se moraju nalaziti vrata za izlaz napravljen od
materijala kojega moguća eksplozija može lako raznijeti,
– da stropna konstrukcija zadovoljava uvjete određene za zidove prostora,
– da se iznad prostora i ispod njega ne nalaze prostori koji su namijenjeni za
duži boravak ljudi,
– da je prostor visok najmanje 2,2 m i
– moraju imati otvore za prirodno prozračivanje.
Otvori za prozračivanje namjenske građevine i prostora moraju biti u visini tla
i stropa te osigurani žičanom mrežom. Zbroj površina otvora za prozračivanje
mora iznositi najmanje 5% tlocrtne površine.
Na mjestima gdje se ugrađuje armatura i instrumenti dozvoljeno je spajanje s
prirubnicama i cijevnim navojnim spojevima.
Spojevi s prirubnicama i cijevnim navojnim spojevima brtve se sredstvima
odobrenim za UNP i otpornim na koroziju.
Između svaka dva zaporna ventila tekuće faze mora se postaviti sigurnosni
ventil.
Tekuća faza UNP-a može se koristiti pomoću usponske cijevi. Tako postavljene
boce, pored natpisa: »TF«, moraju imati i okomito u smjeru osi uočljivu oznaku.
U sustavu s bocama moraju se rabiti ručni ili automatski inverzori (uređaji za
isključivanje praznih i uključivanje punih boca).
Sustav s bocama i spremnicima mora imati odušnu cijev na sigurnosnom ventilu
kolektora. Odušne cijevi ne smiju se zatvarati poklopcem.
Završni kraj odušne cijevi mora imati iskošeni otvor, koji omogućava širenje
ispuštenog UNP-a okomito prema gore.
Kraj odušne cijevi mora biti udaljen 3 m od bilo kojeg otvora na objektu. Ako se
sustav s bocama nalazi u objektu, kraj odušne cijevi mora biti izveden izvan tog
objekta, na visini od najmanje50 cm iznad pokrova.
Korisnik je dužan svakodnevnsvakodnevn pregledavati sustav s bocama i/ili
spremnicima.
Pregled i provjera ispravnosti sustava s bocama ili spremnicima vrši se
periodično, na poziv potrošača, ali najmanje jednom u pet godina od strane
dobavljača, o čemu korisnik mora posjedovati dokumentaciju.
IV.1. SUSTAV S BOCAMA
Članak 46.
Građevina u kojoj se instalira sustav s bocama, mora biti izgrađena od
materijala koji osigurava vatrootpornost konstrukcije od najmanje F60.
Udaljenost građevine od međe susjednog zemljišta, otvora na susjednom objektu i
izvora paljenja mora biti najmanje 3 m. Udaljenost se mjeri od vanjskih otvora
građevine.
Građevina iz stavka 1. ovog članka, mora ispunjavati ove uvjete:
– krov mora biti od lagane konstrukcije, a veza između krova i zidova mora biti
takva da u slučaju eksplozije bude lako odbačen,
– vrata moraju biti od materijala što ne iskri i otvarati se prema van,
– djelotvorno provjetravanje osigurava se otvorima u razini poda i stropa
prostorije, na suprotnim zidovima,
– veličina otvora za provjetravanje minimalno je 2% tlocrtne površine,
– pod mora biti izdignut najmanje 10 cm iznad okolnog terena,
– visina objekta ne iznosi manje od 2,2 m.
Ako je građevina, u kojoj je se instaliran sustav s bocama, prislonjena uz neku
drugu građevinu, koja ima podrum ili prostorije ispod razine zemljišta, ne smije
imati otvore na udaljenosti 3 m.
U jednoj građevini sustav može imati najviše 28 boca uključujući radne i
pričuvne boce.
Prostorija u kojoj se instalira sustav s bocama, a sastavni je dio građevine
koja nije isključivo tome namijenjena, mora biti zaseban požarni sektor
vatrootpornosti F90 i ispunjavati ove uvjete:
– da se u prostoriju ulazi neposredno izvana,
– da vrata, prozori i drugi otvori nisu okrenuti prema bilo kojoj drugoj
prostoriji u građevini,
– ulazna vrata na vanjskom zidu moraju biti od laganog materijala,
– da se iznad i ispod prostorije ne nalaze prostorije namijenjene stalnom ili
povremenom okupljanju većeg broja ljudi,
– da visina prostorije ne iznosi manje od 2,2 m i da ima otvore za
prozračivanje.
U prostoriji, koja se nalazi u građevini koja nije isključivo tome namijenjena,
sustav može imati najviše šest boca, uključujući radne i pričuvne boce.
Ventilacijski otvori prostorije u kojoj je instaliran sustav s bocama, moraju
biti zaštićeni žičanom mrežom. Zbroj površina ventilacijskih otvora mora
iznositi najmanje 2% tlocrtne površine.
U prostoriji u kojoj je instaliran sustav s bocama, ne smije se držati zapaljivi
materijal.
Članak 47.
Sustav s bocama na otvorenom prostoru mora ispunjavati ove uvjete:
– da sadrži najviše 28 boca, uključujući i radne i pričuvne boce,
– da je udaljen od međe susjednog zemljišta, javnog puta ili bilo kojeg stalnog
izvora paljenja najmanje 15 m,
– da je ograđen metalnom ogradom visine najmanje 2 m,
– da je onemogućen pristup neovlaštenim osobama.
Oprema smještena u metalnom ormaru mora biti provjetravana.
Članak 48.
Vatrogasna oprema sustava s bocama sastoji se od najmanje dva vatrogasna aparata
za gašenje požara S-9.
Prostorije i mjesta na kojima su instalirani sustavi s bocama moraju biti
označeni ovim lako uočljivim natpisima: »ZABRANJENO PUŠENJE I PRISTUP S
OTVORENIM PLAMENOM«, »NEZAPOSLENIMA PRISTUP ZABRANJEN«, »OPASNOST OD POŽARA I
EKSPLOZIJE«, »OBVEZATNA UPORABA ALATA KOJI NE ISKRI«.
IV.2. SUSTAV S MALIM I PRIJENOSNIM SPREMNICIMA
Članak 49.
Vatrogasna oprema sustava sastoji se od jednoga vatrogasnog aparata S-9 po spremniku.
Članak 50.
Ukoliko se sustav sastoji od nadzemnih spremnika, njihova ukupna zapremina ne
smije biti veća od 15 m3.
Spremnici u sustavu postavljaju se paralelno a međusobna udaljenost spremnika,
kao i slobodan prostor oko spremnika u sustavu iznosi najmanje 0,6 m.
Članak 51.
Sigurnosne udaljenosti spremnika u sustavu određene su tablicom 2. ovog
Pravilnika.
Sigurnosne udaljenosti iz tablice 2. odnose se i na fiksne priključke za
punjenje spremnika iz autocisterne.
Sustavi s nadzemnim spremnicima postavljaju se paralelno a međusobna udaljenost
iznosi najmanje 5 m.
Članak 52.
Sustav i dijelovi sustava moraju biti zaštićeni od mogućeg mehaničkog oštećenja ili udara vozila.
V. PRETAKALIŠTE
Članak 53.
UNP se pretače iz jedne posude u drugu:
– razlikom tlakova,
– izjednačavanjem tlaka,
– gravitacijom.
Pri pretakanju ne smije doći do razlike tlakova:
– ispuštanjem UNP-a u atmosferu,
– komprimiranjem zraka ili bilo kojeg drugog plina ili
– bilo kojim drugim pumpama i kompresorima, osim s onima koji su odobreni za
pretakanje UNP-a.
Posude se pune plinom prema uvjetima iz tablice 5. i 6.
Tablica 5.
NAJVEĆI DOZVOLJENI STUPANJ PUNJENJA STABILNIH SPREMNIKA I PRIJEVOZNIH CISTERNI
Gustoća plina u tekućem stanju na 15° C kp/cm³ |
Prijenosni spremnici i boce % |
Nadzemni spremnici |
Podzemni spremnici svih veličina % |
Vagonske cisterne izolirane s |
Vagonske cisterne sa zaštitom protiv sunčanih zraka % |
|
od 0 do 5000 litara % |
|
|||||
0,473 – 0,480 0,481 – 0,488 0,489 – 0,495 0,496 – 0,503 |
38 39 40 41 |
38 39 40 41 |
41 42 43 44 |
42 43 44 45 |
42 43 44 45 |
41 42 43 44 |
0,504 – 0,510 0,511 – 0,519 0,520 – 0,527 0,528 – 0,536 0,537 – 0,544 0,545 – 0,552 0,553 – 0,560 0,561 – 0,568 0,569 – 0,576 0,577 – 0,584 0,585 – 0,592 0,593 – 0,600 0,601 – 0,608 0,609 – 0,617 0,618 – 0,626 0,627 – 0,634 |
42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 |
42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 |
45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 |
46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 |
46 47 48 49 50 51 52 53 54 55
56 57 57 58 59 60 |
45 46 47 48 49 50 52 52 53 54 55 56 57 58 59 60 |
Tablica 6.
FAKTORI »K« ZA KOREKCIJU OBUJMA PLINA
Izmjerena temperatura °C |
Gustoća plina u tekućem stanju |
|||||||||||||
0,500 |
0,510 |
0,520 |
0,530 |
0,540 |
0,550 |
0,560 |
0,570 |
0,580 |
0,590 |
0,600 |
0,610 |
0,620 |
|
|
– 20 – 10 0 + 10 15 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 45 50 55 60 |
1,097 1,072 1,046 1,017 1,000 0,993 0,986 0,979 0,974 0,967 0,961 0,954 0,947 0,940 0,933 0,927 0,910 0,901 0,883 0,863 0,824 |
1,093 1,063 1,043 1,016 1,000 0,994 0,987 0,981 0,975 0,969 0,963 0,956 0,950 0,944 0,937 0,932 0,925 0,908 0,890 0,871 0,852 |
1,088
1,066 1,041 1,015 1,000 0,994 0,987 0,981 0,976 0,971 0,966 0,959 0,953 0,947 0,941 0,936 0,929 0,912 0,896 0,878 0,861 |
1,084 1,062 1,038 1,014 1,000 0,994 0,988 0,982 0,978 0,973 0,968 0,961 0,955 0,950 0,945 0,940 0,933 0,918 0,903 0,886 0,870 |
1,040 1,039 1,036 1,013 1,000 0,994 0,989 0,983 0,979 0,974 0,969 0,964 0,958 0,953 0,948 0,943 0,934 0,923 0,908 0,893 0,879 |
1,076 1,056 1,035 1,013 1,000 0,995 0,990 0,984 0,980 0,976 0,971 0,966 0,960 0,955 0,951 0,946 0,940 0,928 0,915 0,900 0,886 |
1,073 1,053 1,033 1,012 1,000 0,995 0,990 0,985 0,981 0,977 0,972 0,967 0,962 0,958 0,953 0,949 0,944 0,932 0,920 0,907 0,893 |
1,069 1,051 1,031 1,011 1,000 0,995 0,990 0,986 0,982 0,978 0,974 0,969 0,964 0,960 0,956 0,952 0,947 0,935 0,925 0,912 0,900 |
1,066 1,049 1,030 1,011 1,000 0,996 0,991 0,987 0,983 0,979 0,976 0,971 0,967 0,963 0,958 0,954 0,950 0,939 0,929 0,917 0,905 |
1,064 1,046 1,028 1,010 1,000 0,996 0,991 0,987 0,984 0,980 0,977 0,972 0,968 0,965 0,960 0,957 0,952 0,942 0,932 0,922 0,910 |
1,061 1,044 1,027 1,010 1,000 0,996 0,992 0,988 0,985 0,981 0,978 0,973 0,969 0,966 0,962 0,959 0,954 0,946 0,936 0,925 0,915 |
1,058 1,042 1,026 1,009 1,000 0,996 0,992 0,988 0,985 0,982 0,979 0,975 0,971 0,968 0,964 0,961 |
1,056 1,041 1,025 1,009 1,000 0,996 0,992 0,989 0,986 0,983 0,980 0,976 0,972 0,969 0,965 0,962 |
1,054 1,039 1,024 1,009 1,000 0,996 0,993 0,989 0,986 0,983 0,980 0,977 0,974 0,971 0,967 0,964 |
Najveća dopuštena količina punjenja tekuće faze UNP-a u
litrama, izračunava se po formuli:
(S · Vp)
V maks. = ---------------, pri čemu je:
(K · 100)
Vmaks. – najveća dopuštena količina punjenja,
S – stupanj punjenja UNP-om prema tabeli 5.
Vp – zapremnina posude u litrama;
K – korekcijski faktor zapremnine u tabeli 6.
Članak 54.
Pretakalište može biti kod dobavljača ili kod korisnika.
Na pretakalištu kod dobavljača smiju biti istovremeno priključene najviše četiri
prijevozne cisterne.
U luci ili na plivajućoj plutači objekti pretakališta moraju biti smješteni tako
da predstavljaju posebnu luku ili posebno lučko postrojenje prema posebnim
propisima.
Na pretakalištu kod korisnika može biti priključena najviše jedna prijevozna
cisterna.
Na pretakalištu nije dopušteno puniti boce.
Užad ventila za brzo zatvaranje na cisternama, moraju za vrijeme pretakanja biti
izvučena izvan zaštitnog pojasa pretakališta.
Pretakalištem se ne smatra punjenje spremnika UNP-om kod potrošača koje se
obavlja autocisternom s vlastitom pumpom ili kompresorom.
Članak 55.
Sigurnosne udaljenosti pretakališta kod dobavljača, mjereno od gabarita, iznose:
– skladišnih spremnika – najmanje 7,5 m,
– pristupnog puta – najmanje 2 m,
– javnog puta – najmanje 30 m,
– ostalih objekata u kojima može postojati stalni izvor paljenja – najmanje 15
m.
Ako se pretakanje vrši u autocisternu i vagon-cisternu, moraju postojati dva
posebna pretakališta za autocisternu odnosno vagon-cisternu, s tim da udaljenost
između njih iznosi najmanje 15 m ukoliko je predviđen istovremeni rad oba
pretakališta.
Na pretakalištu nije dozvoljena uporaba motora s unutrašnjim izgaranjem za pogon
pumpi i kompresora.
Članak 56.
Pretakalište kod korisnika smješta se ovisno o učestalosti dopreme UNP-a i
mogućnosti pristupa prijevoznih cisterni na tlo korisnika.
Sigurnosne udaljenosti pretakališta kod korisnika, mjereno od gabarita, iznose:
– skladišnih spremnika – najmanje 3,5 m,
– pristupnog puta – najmanje 2 m,
– javnog puta – najmanje 15 m,
– ostalih objekata u kojima može postajati stalni izvor paljenja – najmanje 15
m.
Članak 57.
Svi priključni dijelovi pretakališta moraju biti izvedeni nadzemno.
U zoni pretazoni preta smiju postojati nikakva udubljenja na terenu u kojima bi
se mogao skupljati UNP.
Završetak nepokretnih cjevovoda mora biti sigurno učvršćen (u betonskom bloku
ili slično) tako da se onemogući lom cijevi u slučaju pomicanja prijevoznih
cisterni prije nego što se savitljivi spojevi rastave.
Priključci za spajanje prijevoznih cisterni na pretakalištu moraju imati natpise
odnosno oznake koje pokazuju da su spojeni s prostorom parne odnosno tekuće faze
skladišnih spremnika.
Odušne cijevi ventila pretakališta moraju biti usmjerene okomito prema gore,
visine najmanje 2,0 m iznad razine zemljišta,
Pod opremom pretakališta podrazumijevaju se:
– priključni cjevovodi parne i tekuće faze UNP-a s ugrađenom armaturom,
– priključne savitljive cijevi i/ili pretakačke ruke,
– pumpe i kompresori (ako se nalaze u sastavu pretakališta),
– pristupni put s opremom,
– električni uređaji i instalacija,
– vatrogasna oprema.
Sva oprema pretakališta mora biti odobrena za UNP.
Armatura i cjevovodi pretakališta moraju biti ispitani na tlak od najmanje 25
bar, hladnim vodenim tlakom.
U sastavu cjevovoda tekuće faze UNP-a nalaze se zaporni organ, ventil protiv
loma cijevi, sigurnosni ventil, pokazivalo protoka, manometar i odušni ventil.
U sastavu cjevovoda parne faze UNP-a nalaze se zaporni organ, ventil protiv loma
cijevi, manometar i odušni ventil.
Priključivanje prijevoznih cisterni na pretakalištu mora biti izvedeno pomoću
cijevi za pretakanje. Te cijevi su savitljive ili zglobne.
Savitljive cijevi ispituju se jedanput u šest mjeseci hladnim vodenim tlakom od
25 bar. Na ispitanu cijev stavlja naljepnica žute boje s datumom ispitivanja ili
se vodi posebna evidencija.
Tijekom pretakanja mora biti prisutna odgovorna stručna osoba.
V.1. PUMPE I KOMPRESORI ZA PRETAKANJE UNP-a NA PRETAKALIŠTU
Članak 58.
Pumpe i kompresori na pretakalištu, mjereno od gabarita, moraju se nalaziti na
udaljenosti od:
– skladišnih spremnika – najmanje 0,5 m,
– priključnog uređaja za prijevozne cisterne – najmanje 1 m,
– priključnog uređaja za prijenosne spremnike – najmanje 0,5 m,
– bilo kojeg stalnog izvora paljenja – najmanje 7,5 m,
– građevnih i drugih objekata čija je vatrootpornost manja od F60 – najmanje 7,5
m.
Pumpe i kompresori ne smiju biti neposredno postavljeni na priključak skladišnih
spremnika.
Ako nisu pokretni, pumpe i kompresori moraju biti postavljeni i pričvršćeni na
odgovarajući temelj.
Pumpe i kompresori mogu biti postavljeni na otvorenom prostoru ili u građevnim
objektima (pumpnim kompresorskim stanicama) posebno opremljenima za tu svrhu.
Građevina u kojoj su postavljene pumpe i kompresori mora ispunjavati ove uvjete:
– biti izvedena od negorivog materijala,
– pod mora biti uzdignut od okolnog zemljišta najmanje 10 cm i ne smije imati
udubljenja,
– krov mora biti od laganog materijala,
– vrata se moraju otvarati prema van,
– mora biti dobro osvijetljen,
– mora imati prirodno prozračivanje,
– ventilacijski otvori moraju biti postavljeni pri podu i stropu prostorija,
– ventilacijski otvori pri podu moraju biti izgrađeni tako da ne ometaju
gravitacijskog izlaženja UNP-a.
Veličina ventilacijskih otvora ne smije biti manja od 1% tlocrtne površine poda.
Članak 59.
Pumpe i kompresori moraju imati mjerno-regulacijsku i sigurnosnu opremu:
– zapornu armaturu na ulazu i izlazu,
– manometar na ulazu i izlazu,
– filter na usisnoj strani.
Pumpe i kompresori moraju biti osigurani od prekoračenja radnog tlaka povratom
UNP-a u sustav bez ispuštanja u okoliš.
Kompresori moraju biti spojeni s posudama tako da uvijek prazne i pune samo
parnu fazu, a pumpe samo tekuću fazu UNP-a.
Spajanje kompresora na nepokretni cjevovod, mora biti elastično izvedeno pomoću
savitljivog elementa koji onemogućava prijenos vibracija.
Pumpe i kompresori moraju biti uzemljeni.
Priključni cjevovodi pumpi i kompresora moraju biti označeni.
Uz pumpe i kompresore mora se nalaziti uputa za rukovanje i znakovi upozorenja.
Članak 60.
Odredbe članka 58. i 59. ovog Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju na pumpe i kompresore za pretakanje UNP-a unutar skladišnog prostora i pogona za punjenje boca i prijenosnih spremnika.
V.2. PRISTUP, PROMET I MJERE SIGURNOSTI PRETAKALIŠTA
Članak 61.
Za pristup prijevoznih cisterni do mjesta priključenja na pretakalištu, mora
postojati pristupni put ili pristupni kolosijek.
Pristupni put odnosno pristupni kolosijek moraju biti bez nagiba.
Vodoravni dio pristupnog puta odnosno pristupnog kolosijeka mora biti ravan i
dvostruko dulji od ukupne duljine priključenih cisterni, tako da se obostrano
mogu odvojiti ugrožene auto odnosno vagon cisterne.
Na pristupnom kolosijeku moraju postojati odgovarajući trajno postavljeni
zaustavljači.
Podmeci za osiguranje vozila od pokretanja za vrijeme pretakanja, moraju imati
čeličnu užad dužine najmanje 15 m.
Na početku pristupnog puta postavljaju se ovi vidljivi natpisi: »ZABRANJENO
PUŠENJE I PRISTUP S
OTVORENIM PLAMENOM«, »NEZAPOSLENIMA PRISTUP ZABRANJEN«,
»OPASNOST OD POŽARA I EKSPLOZIJE«, »STOP, CISTERNA PRIKLJUČENA«, »OBVEZATNA
UPORABA ALATA KOJI NE ISKRI«.
Članak 62.
Promet cisterni na pretakalištu mora se odvijati na za to određenim i označenim
putovima.
Za vrijeme pretakanja, u zoni pretakališta nije dopušten pristup vozilima koja
nisu namijenjena prijevozu UNP-a.
Putevi i kolosijeci na kojima se zadržavaju auto i vagon-cisterne moraju biti
izrađeni, održavani i korišteni tako da međusobno nesmetano odgovaraju svojoj
namjeni, zahtjevima propisa o sigurnosti u prometu i zaštiti od požara.
Autocisterne smiju pristupiti pretakalištu samo s hvatačem iskri postavljenim na
ispušnoj cijevi motora.
Kotači prijevoznih cisterni moraju za vrijeme pretakanja biti zakočeni i
osigurani u za tu svrhu izrađenim podmecima.
Pristupni kolosijek mora biti stalno uzemljen, a cisterne tijekom pretakanja.
Prije i nakon pretakanja mora se utvrditi ispravnost prijevoznih cisterni i to
od strane stručne i odgovorne osobe pod čijim se nadzorom obavljaju sve
manipulacije na pretakalištu.
Užad ventila za brzo zatvaranje na cisternama, moraju za vrijeme pretakanja biti
izvučena izvan zaštitnog pojasa pretakališta.
Članak 63.
Pretakalište mora biti na prikladan i siguran način zaštićeno od izvora topline
i požara, i to:
– instalacijom za raspršenu vodu kapaciteta 10 l/min/m˛ tlocrtne površine svih
priključenih cisterni, u trajanju od najmanje 2 sata s tlakom vode na mlaznicama
od najmanje 3,5 bar ili instalacijom za raspršenu vodu sa izvedenim bacačima
vode, stalno priključenom na hidrantsku mrežu, s tlakom najmanje 8 bar i
– hidrantskom mrežom s najmanje dva nadzemna hidranta protoka vode najmanje 10
l/sek u trajanju 2 sata.
Članak 64.
Na pretakalištu broj prijevoznih aparata za gašenje požara određuje se tako da
za svaku priključenu cisternu bude osigurano 50 kg praha ili drugog
odgovarajućeg sredstva za gašenje požara.
Vatrogasna oprema pumpi i kompresora sastoji se od ručnog aparata za gašenje
požara kapaciteta punjenja 9 kg praha ili drugog odgovarajućeg sredstva za
gašenje požara, postavljenog uz agregat.
VI. POGON ZA PUNJENJE BOCA I PRIJENOSNIH SPREMNIKA (PUNIONICE)
Članak 65.
Pod pogonom za punjenje boca i prijenosnih spremnika UNP-a(punionice UNP-a),
podrazumijeva se postrojenje izgrađeno i opremljeno za punjenje boca i/ili
prijenosnih spremnika UNP-om iz stabilnih spremnika.
Punionice UNP-a mogu u svojem sastavu imati:
– spremnike,
– pretakališta za prijevozne cisterne (za dopremu UNP-a),
– uređaje i instala i instalanjenje boca i/ili prijenosnih spremnika,
– uređaje i instalacije za punjenje pogonskih spremnika motornih vozila što
troše UNP kao pogonsko gorivo ako su ispunjeni uvjeti posebnih propisa,
– skladišta boca i prijenosnih spremnika,
– održavanje pogona,
– pomoćne uređaje i mjesta za pregled i ispitivanje boca.
Članak 66.
Prostorija za punjenje boca i/ili prijenosnih spremnika, mjereno od gabarita te
prostorije, mora biti udaljena od:
– skladišnih spremnika – najmanje 3 m,
– međe susjednog zemljišta – najmanje 7,5 m,
– pretakališta za prijevozne cisterne – najmanje 7,5 m,
– drugih stalnih izvora paljenja – najmanje 15 m.
Članak 67.
Uređaji za punjenje mogu se smjestiti u građevni objekt, ako taj objekt
ispunjava ove uvjete:
– da je izgrađen od materijala što osigurava vatrootpornost nosive konstrukcije
predviđenu za najmanje dva sata,
– da je krov lagane konstrukcije,
– uzdignut pod 20 cm od okolnog zemljišta izrađen od neiskrećeg materijala,
– da se u prostoriji za punjenje može vršiti prirodno strujanje zraka,
– da se otvori za prozračivanje nalaze pri podu i stropu prostorije za punjenje,
a po mogućnosti, na najmanje dva suprotna zida,
– da su otvori za prozračivanje pri podu izvedeni tako da je omogućeno
gravitacijsko izlaženje UNP-a izvan objekta,
– da površina otvora za prozračivanje prostorije za punjenje nije manja od 3%
tlocrtne površine poda prostorije,
– da se vrata i prozori otvaraju prema van,
– da prostorija za punjenje ima najmanje dvoja vrata, postavljena na dva
susjedna zida, od kojih jedna moraju imati direktni izlaz iz objekta.
Članak 68.
Rad u prostoriji za punjenje mora se vršiti pod neposrednim nadzorom stručne
osobe prema propisanim postupcima i uputama za siguran rad i postupanje u
slučaju požara i tehnološke eksplozije.
Boce i prijenosni spremnici u prostoriji za punjenje ne smiju biti izloženi
temperaturi višoj od temperature u toj prostoriji.
Boce i prijenosni spremnici za punjenje UNP-om ispituju se prema posebnom
propisu a o čemu mora postojati dokumentacija.
Spajanje boca i prijenosnih spremnika pri punjenju vrši se savitljivim cijevima
što na krajevima imaju ventile za brzo zatvaranje. Savitljive cijevi ispituju se
jedanput u šest mjeseci hladnim vodenim tlakom od 25 bar. Na ispitanu cijev
stavlja se naljepnica žute boje s datumom ispitivanja, o čemu se vodi
dokumentacija.
Boce se pune »po masi«, a prijenosni spremnici »po zapremnini«, i to postupkom
ekspanzije tekućine u parni prostor posude.
Prijenosni spremnici ne smiju se puniti u prostoriji koja ima više od jednog
potpuno zatvorenog zida.
Nepokretni cjevovodi na koje su spojene savitljive cijevi za punjenje boca i
prijenosnih spremnika moraju imati ventil protiv loma cijevi ili zaporni ventil.
Za vrijeme punjenja, boce i prijenosni spremnici moraju biti osigurani od
prevrtanja.
Boce i ventili odnosno priključna armatura prijenosnih spremnika moraju
neposredno nakon punjenja biti ispitani na nepropusnost.
Neispravne boce i prijenosni spremnici ne smiju se puniti, a ako su već
napunjeni, treba ih na sigurnom mjestu isprazniti, odvojiti od ispravnih i
označiti.
Napunjene boce i prijenosne spremnike nakon punjenja treba otpremiti u otvoreno
ili natkriveno skladište.
Između prostorije za uskladištavanje punih boca do 10.000 kg UNP-a i prostorije
za punjenje mora postojati zid vatrootpornosti od najmanje F90, u kojemu ne
smije biti više od dva otvora za prijevoz boca iz prostorije za punjenje u
skladište.
Puni i prazni prijenosni spremnici ne smiju se skladištiti u objektu u kojemu
se nalazi prostorija za punjenje.
Uređaji i oprema za gašenje požara prostorije za punjenje sastoji se od najmanje
dva vatrogasna aparata, izabrana i postavljena tako da na svakih 100 kg UNP-a u
bocama bude 5 kg praha.
U prostoriji za punjenje moraju se nalaziti tehnološka shema, upute za siguran
rad i znakovi upozorenja i zabrana.
U pogonima za punjenje ne može se rabiti alat koji iskri.
VII. ISPARIVAČ UNP-a
Članak 69.
Isparivač može biti postavljen:
– na otvorenom prostoru sa ili bez nadstrešnice,
– u namjenskoj građevini (isparivačka stanica),
– u građevini koja nije isključivo građena za postavljanje isparivača,
– u građevini prislonjenoj uz neki drugi objekt i
– neposredno uz ili na spremniku ako konstrukcijski zadovoljava propise
protueksplozijske zaštite.
Ako se isparivač nalazi u građevini koja nije isključivo građena za postavljanje
isparivača ili u građevini prislonjenoj uz neki drugi objekt, prostorija
isparivača mora biti izvedena kao zaseban požarni sektor vatrootpornosti
najmanje 2 sata s najmanje jednim vanjskim zidom i vratima koja vode u slobodan
prostor.
Ako je isparivač smješten u građevini, odzračna cijev mora biti izvedena izvan
građevine tako da se njezin završni kraj nalazi najmanje 50 cm iznad najviše
točke krova građevine, a najmanje 2,5 m udaljen od bilo kojeg otvora na
građevini što se nalazi ispod završenog kraja cijevi, mjereno vodoravno.
Ako je isparivač smješten na otvorenom prostoru, završni kraj odzračne cijevi
mora biti najmanje 2,5 m iznad razine okolnog zemljišta, a najmanje 2,5 m
udaljen od bilo kojeg otvora na objektu što se nalazi ispod završnog kraja
cijevi, mjereno vodoravno.
Isparivač mora imati natpisnu pločicu pričvršćenu na vidljivom mjestu.
Sigurnosni ventil isparivača mora biti neposredno spojen s njegovim parnim
prostorom.
Tlak otvaranja i slobodni otvor sigurnosnog ventila se određuje prema propisima
o tehničkim normativima i normama za sigurnosne ventile.
Isparivači se mogu zagrijavati toplom vodom, zasićenom vodenom parom niskog
tlaka, električnom grijačima s dijatermičkim uljem ili otvorenim plamenom.
Uređaji za zagrijavanje isparivača putem plinskog loženja, moraju imati
termostatičku regulaciju ili drugi odobreni automatski sigurnosni uređaj za
zatvaranje, radi sprečavanja istjecanja UNP-a u slučaju da se plamen ugasi.
U sastavu isparivača mogu se postaviti uređaji za redukciju i regulaciju tlaka
isparenog UNP-a.
Isparivač mora biti takav da onemogućava ulaz tekuće faze u plinski vod trošila.
Članak 70.
Najmanje sigurnosne udaljenosti električnih, toplovodnih i parnih isparivača u
ovisnosti od kapaciteta određuju se prema tablici 7.
Tablica 7.
kapacitet kg/h |
do 40 kg/h |
40 – 60 kg/h |
iznad 60 kg/h |
Sustav s bocama na otvorenom |
u istom prostoru |
3 m |
– |
Sustav s bocama u samostojećoj građevini |
u istom prostoru |
na otvorenom prostoru |
– |
Sustav s bocama u prostoriji, koja je unutar građevine |
na otvorenom prostoru |
– |
– |
Sustav sa spremnicima na otvorenom |
0,6 m |
1,5 m |
3 m |
Sustav sa spremnicima u građevini |
na otvorenom prostoru |
na otvorenom prostoru |
na otvorenom prostoru |
Spremnici iznad 10 m³ |
3,0 m |
* |
* * |
Najmanje udaljenosti isparivača grijanih otvorenim plamenom u
ovisnosti od kapaciteta određuju se prema tablici 8.
Tablica 8.
kapacitet kg/h |
do 40 kg/h |
iznad 40 kg/h |
Sustav s bocama na otvorenom |
5 m |
– |
Sustav s bocama u samostojećem objektu |
– |
– |
Sustav s bocama u prostoru, koji je u sklopu drugog prostora |
– |
– |
Sustav sa spremnicima na otvorenom |
5 m |
7,5 m |
Sustav sa spremnicima u objektu |
– |
– |
Spremnici iznad 10 m³ |
izvan zaštitnog pojasa |
izvan zaštitnog pojasa |
* – u posebnom prostoru, koji je udaljen najmanje 3,0 m
** – u posebnom prostoru, koji je udaljen najmanje 7,5 m
– – nije dopušteno
Udaljenosti iz tablica 7. i 8. mogu se smanjiti upotrebom zaštitnog zida
sukladno člancima 40. i 41. ovog Pravilnika na način da je osiguran pristup za
održavanje.
Oko isparivača jedinstvena je zona opasnosti – zona 2, iznosi 1,5 m vodoravno i
0,5 metra iznad.
Isparivač se ne smije postaviti ispod razine zemljišta, u bilo kakva udubljenja
unutar niti ispod spremnika.
Isparivači na otvoreni plamen, koji se koriste kod malog spremnika moraju se
nalaziti izvan zona opasnosti.
Uz svaki isparivač mora se nalaziti vatrogasni aparat za gašenje tipa S – 9 kg.
VIII. UREĐAJ ZA MIJEŠANJE UNP-a
Članak 71.
Uređaj za miješanje UNP-a mora biti konstruiran i izrađen u skladu propisima i
normama za takvu vrstu postrojenja.
Uređaj za miješanje isparenog UNP-a služi kao uređaj za pripremu UNP-a prije
uporabe na trošilu radi održavanja konstantne kalorične vrijednosti.
Uređaj za miješanje UNP-a može biti instaliran kao zamjena ili dopuna zemnom
plinu, ili kao dio vlastitog postrojenja industrijskih potrošača.
Uređaji za miješanje mogu biti stabilne ili pokretne konstrukcije a postavljene
prema udaljenostima iz tablice 7. i 8.
Smjesa UNP-a i zraka mora prije ulaska u distributivni cjevovod biti
odorizti
odoriz
Odnos UNP-a i zraka u smjesi mora uvijek biti iznad gornje granice
eksplozivnosti.
U distributivnim cjevovodima tlak smjese UNP-a i zraka ne smije prelaziti 4
bara, a u objektima potrošača 2 bara.
IX. UREĐAJI ZA REGULACIJU TLAKA
Članak 72.
Uređaji za regulaciju tlaka moraju biti odobreni.
Regulacija tlaka može se izvršiti u više stupnjeva.
Kod dvostupanjske regulacije tlaka, u prvom stupnju se smanjuje tlak na 0,7 do 2
bara, a na drugom stupnju na radni tlak trošila.
Najveći dopušteni tlak UNP-a na trošilu smije iznositi najviše 2 bara.
Uređaji za regulaciju tlaka se mogu postaviti na sam priključak plinske
instalacije odnosno boce ili malog spremnika, na izlazu iz isparivača, ispred
ili iza uređaja za miješanje UNP-a i neposredno ispred trošila.
Uređaji za regulaciju tlaka moraju biti postavljeni nadzemno, na prostor koji se
provjetrava, osim kod spremnika koji imaju odobrena drugačija tehnička rješenja.
Uređaji za regulaciju tlaka moraju biti izrađeni od nepropusnog i na UNP
otpornog materijala.
Manometar se postavlja ispred i iza uređaja za regulaciju tlaka. Na izlaznoj
strani instalacije niskog tlaka do 120 mbar može biti postavljen samo priključak
za manometar.
Ugradnja uređaja za regulaciju tlaka vrši se prirubničkim ili navojnim spojem.
Uređaji za regulaciju tlaka kod protoka UNP-a većih od 2 kg/h, moraju biti
dodatno zaštićeni sigurnosnim ispusnim ventilom i sigurnosnim ventilom za
zatvaranje.
Cijevi za odzraku uređaja za regulaciju tlaka moraju ispunjavati uvjete iz
članka 74. ovog Pravilnika
Uređaji za regulaciju tlaka koji su opremljeni sigurnosnom membranom kod ulaznog
tlaka nižeg od 1 bara, mogu biti bez sigurnosnog ispusnog ventila.
Uređaji za regulaciju tlaka moraju imati pričvršćenu natpisnu pločicu.
Uređaji za regulaciju tlaka ne smiju biti postavljeni na mjestima na kojima može
doći do njihova oštećenja, zagrijavanja i eventualne uporabe od strane
neovlaštenih osoba.
Uređaj za regulaciju tlaka ugrađuje se na način kojim se onemogućuje ulazak
kondenziranog UNP-a u regulator. Odmrzavanje regulatora dozvoljeno je samo
toplom vodom ili parom.
Regulatori tlaka koji se upotrebljavaju u kućanstvu mogu imati izlazni tlak do
50 mbar, uz odstupanje do 20%.
X. CJEVOVODI
Članak 73.
Pod cjevovodima se podrazumijevaju svi cjevovodi koji služe za razvod parne i
tekuće faze UNP-a unutar postrojenja za UNP.
Cjevovodi mogu biti nadzemni i podzemni i u pravilu se postavljaju najkraćim
putem u ravnim smjerovima izvan javnih cesta i komunikacija.
Vanjski cjevovod se postavlja nadzemno ili podzemno, s tim da dubina ukopavanja
bude najmanje 60 cm ispod razine zemljišta.
Podzemni cjevovod mora biti izoliran, obložen finim pijeskom debljine najmanje
15 cm i označen trakom za označavanje.
Cjevovodi moraju biti postavljeni tako da ne ometaju promet i da nisu izloženi
prekomjernoj toplini ili oštećenju.
Savitljive cijevi na pretakalištu i u punionici se moraju ispitati svakih 6
mjeseci hladnim vodenim tlakom od 25 bara. Na cijev se stavlja oznaka s datumom
ispitivanja i vodi se posebna evidencija.
Savitljive cijevi na malim spremnicima pregledavaju se i ispituju u rokovima i
na način prema uputama proizvođača odnosno prema tablici 8.
Cjevovodi tlaka do 50 mbara i promjera do 20 mm mogu se postavljati ispod žbuke,
ako su na pogodan način zaštićeni od korozije.
Nadžbukno izvedeni cjevovodi, moraju biti položeni na metalne nosače ili
pričvršćeni metalnim obujmicama na podlogu.
Prije ulaska cjevovoda u građevinu postavlja se interventni ventil na dostupnom
i označenom mjestu (plinska kuglasta slavina).
Cjevovodi tlaka do 50 mbara u građevinama mogu biti položeni u tlu u kanale
minimalnih dimenzija 10 x 10 cm. Cjevovod mora biti zaštićen od korozije,
izoliran vodonepropusnim materijalom i prekriven pijeskom.
Ako su cjevovodi ukopani ispod žbuke, spajanje cijevi vrši se isključivo
zavarivanjem, a armatura na cjevovodima mora se postaviti u posebne lako
dostupne ormariće.
Instrumenti, armature i priključci trošila UNP-a na plinsku fazu, spajaju se
cijevnim navojnim spojem ili prirubnicom.
Dijelovi cjevovoda spojeni prirubnicama i ostalim vijčanim vezama, moraju se
nalaziti iznad zemlje.
Cjevovodi kroz zidove i stropove, moraju se zaštititi cijevima većeg promjera.
Na cjevovode postavljene u građevinama ispod razine okolnog tla ne smije se
ugrađivati oprema i instalacije, a cijevi moraju biti zavarene i vidljive.
Cjevovodi se ne smiju nalaziti u otvorima dizala, podrumskih otvora i dimnih
kanala.
Cjevovodi koji prelaze preko željezničkog kolosijeka, podižu se na visinu od
najmanje 1,5 m iznad normalnog željezničkog gabarita.
Cjevovodi iznad cesta, željezničkih tračnica, potoka, rijeka itd. moraju biti
izvedeni cijevnim mostovima.
Cjevovodi ispod željezničkih kolosijeka, cesta, kanalizacije unutar postrojenja,
moraju se postavljati u zaštitnu cijev na dubinu od najmanje 1,20 m.
Kut križanja cjevovoda sa željezničkim kolosijecima, cestama, kanalizacijom,
energetskim kanalima mora biti najmanje 300. Zaštitna cijev mora biti duža
najmanje 0,5 m s jedne i druge strane od ruba križanja. Krajevi zaštitne cijevi
moraju biti zaliveni poliuretanom ili drugim odgovarajućim materijalom te imati
zaštitni odušak.
Podzemni cjevovodi ne smiju prolaziti ispod temelja građevnog objekta.
Križanje cjevovoda s vodovodom mora biti izvedeno tako da se cjevovod nalazi
iznad vodovoda.
Križanje cjevovoda s kanalizacijom, vodovodom, električnim kablom, itd., mora
biti izvedeno s visinskom razlikom od najmanje 30 cm.
Ako se vodovi nalaze usporedno u zajedničkom šahtu, ostali vodovi moraju biti
odmaknuti najmanje 40 cm.
X.1. IZVEDBA
Članak 74.
Cjevovodi stabilnih instalacija za UNP moraju biti izvedeni od atestiranih
čeličnih bešavnih cijevi ili cijevi odgovarajuće kakvoće (HDPE, itd.).
Bakrene i aluminijske bešavne cijevi mogu biti uporabljene za parnu fazu UNP-a i
unutar objekta kao pomoćni vodovi, unutrašnjeg promjera do 10 mm.
Cjevovodi moraju biti zaštićeni od korozije, vidljivi dio cjevovoda obojen žutom
bojom plinska a zelenom bojom tekuća faza, te označeni odgovarajućim natpisima i
simbolima, osim kućnih instalacija.
Armatura cjevovoda mora se zaštititi od mehaničkog oštećenja i uporabe od
neovlaštenih osoba.
Cjevovod mora biti osiguran od ekspanzije, kontrakcije, potresa, vibracije,
toplinskih dilatacija i slijeganja tla.
Na stabilnom cjevovodu, ispred spoja se savitljivim cjevovodom mora se nalaziti
zaporni element.
Na savitljivom cjevovodu ne smije se nalaziti zaporni element.
Odmrzavanje cjevovoda i pripadajući armature dozvoljeno je samo toplom vodom ili
vodenom parom niskog tlaka.
Prije punjenja UNP-om cjevovodi moraju biti inertizirani.
Između svaka dva zaporna elementa na cjevovodu tekuće faze mora se postaviti
sigurnosni ventil odgovarajućeg kapaciteta.
Trošila kapaciteta do 0,8 kg/h i radnog tlaka do 50 mbara mogu se spajati
namjenskom savitljivom cijevi koja mora imati na krajevima gumena zadebljanja za
sigurnije prianjanje.
X.2. ISPITIVANJE CJEVOVODA
Članak 75.
Cjevovodi moraju biti ispitani na čvrstoću i nepropusnost, ovisno o radnom tlaku
određenom u tablici 9.
Tablica 9.
Ispitivanje Radni tlak |
na čvrstoću (bar) |
nepropusnost (bar) |
Niski tlak do 120 mbar za cjevovod s promjerom otvora iznad 150 mm |
3 |
1 |
Srednji tlak iznad |
4 |
najveći radni tlak, ne manji od 1 |
Visoki tlak iznad 3 (bar) |
1,5 x najveći radni tlak |
1,25 x najveći radni tlak |
Ispitivanje na čvrstoću obavlja se nakon izjednačavanja
temperatura u trajanju od jednog sata, a ispitivanje na nepropusnost nakon
izjednačenja temperature u trajanju od najmanje 30 minuta, a vrše se prema
tablici iz stavka 1. ovog članka.
Cjevovodi niskog tlaka do 120 mbara i promjera otvora do 150 mm ispituju se samo
na nepropusnost, s tim da se prvo ispitivanje vrši s tlakom od 1 bar, u trajanju
od 10 minuta nakon izjednačavanja temperature a prije zaštitnog premazivanja,
odnosno prekrivanja cjevovoda. Drugo ispitivanje vrši se pri dvostrukom radnom
tlaku a najmanje pri 150 mbar. Instalacija se smatra nepropusnom ako nakon 10
minuta tlak u idućih 10 minuta ostane konstantan.
Odredbe ovog članka ne odnose se na cjevovode koji sukladno propisima o tlačnoj
opremi imaju osobine tlačne opreme.
Cjevovodi se tijekom uporabe ispituju na nepropusnost u okviru ispitivanja
ispravnosti plinske instalacije, prema propisanom postupku dobavljača.
XI. TROŠILA
Članak 76.
UNP se smije upotrebljavati samo putem trošila i plamenika prilagođenih za UNP.
Trošila i plamenici moraju biti prilagođeni i priključeni za korištenje UNP-a od
strane proizvođača ili ovlaštenog servisera.
UNP trošila moraju imati zaštitu koja automatski prekida dovod plina u slučaju
gašenja plamena (pilostatska zaštita), osim trošila spojenih na kamp boce za
korištenje na otvorenom.
Ako je na sustav za UNP priključeno više trošila, ispred svakog trošila mora se
na cjevovod postaviti ventil za zatvaranje, bez obzira što je u trošilo ugrađen
takav ventil.
Uređaji za UNP koji se rabe u kampovima, a kojih potrošnja ne prelazi 0,2 kg/h,
mogu se instalirati na bocu za UNP, ako njezin kapacitet punjenja ne prelazi 5
kg.
Trošila za UNP namijenjena uporabi u pokretu ili uporabi uz premještanje, moraju
se spajati s posudom za UNP s pomoću savitljive cijevi. Njihova potrošnja ne
smije prelaziti 0,8 kg/h ako se uporabljuju u zatvorenim prostorijama, i moraju
imati pilostatsku zaštitu.
UNP trošila se smiju upotrebljavati ako je njihov radni tlak, način uporabe i
izvedba dimovoda u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
XI.1. PRIKLJUČIVANJE TROŠILA
Članak 77.
Trošila moraju biti priključena fiksnim priključkom osim trošila za radni tlak
do 120 mbar koja mogu biti priključena i rastavljivim priključkom.
Priključci moraju biti postavljeni tako da se tokom djelovanja trošila ne
zagrijavaju toliko da bi došlo do oštećenja. Priključci sa savitljivom cijevi i
priključne armature ne smiju biti pod utjecajem vrućih dimnih plinova.
Kod UNP trošila na priključni se vod neposredno ispred priključka trošila mora
ugraditi termički zaporni uređaj osim kod priključka na plinsku bocu. Termički
zaporni uređaj je konstruiran za temperaturu djelovanja 100 °C i temperaturu
postojanosti 650 °C.
Svi priključci na cjevovodu na kojem nisu priključena trošila ili drugi uređaji
moraju biti čvrsto i plinonepropusno zatvoreni čepovima ili slijepim
prirubnicama od metala.
XI.2. POSTAVLJANJE TROŠILA
Članak 78.
Trošila mogu biti postavljena samo u prostorima gdje zbog položaja, veličine,
karakteristika gradnje i namjene nisu opasna. Veličina prostora se izračunava iz
svijetlih mjera površina prostora.
Trošila se ne smiju postaviti u stubištima, osim u niskim stambenim zgradama sa
ne više od dva stana, ni u zajedničkim hodnicima koji su putovi evakuacije.
U prostorijama čija je kota poda niža 1 metar od okolnog terena smiju se
postaviti trošila ukupne instalirane snage do 50 kW ako je izvan prostorije
instaliran uređaj koji automatski prekida dotok UNP-a u slučaju nekontroliranog
propuštanja.
Trošila ne smiju biti postavljena u prostorima gdje postoje otvoreni kamini bez
vlastite opskrbe zrakom, osim ako se dimni plinovi odvode u zajednički dimovod.
Trošila ne smiju biti postavljena u prostorima (osim kotlovnica) ili stanovima
odakle se usisava zrak pomoću ventilatora:
– ako se dimni plinovi odvode u kanal za prozračivanje,
– ako ventilator ne utječe na dovod zraka i odvod dimnih plinova plplinova plžišta kojim je osigurano sigurno djelovanje.
Razmakom ili zaštitnim mjerama npr. toplinskom izolacijom ili zastorom protiv
toplinskog zračenja, mora biti osigurano da temperatura građevinskih elemenata
od materijala koji gore ili ugrađenog pokućstva ne naraste iznad 85 °C.
Ako se uslijed djelovanja trošila, površina nosivih stijena stropova, potpornih
ili ostalih nosivih elemenata zagrije na više od 50°C, potrebno je toplinski
izolirati ili dovoljno odmaknuti trošilo kako ne bi došlo do oštećenja koja bi
utjecala na nosivost tih elemenata. Ako je potrebna toplinska izolacija, ona
mora biti negoriva.
Postavljanje trošila bez odvoda dimnih plinova je dopušteno, ukoliko se dimni
plinovi odvode na otvoreno uz pouzdanu izmjenu zraka, bez opasnosti i
neodgovarajućih opterećenja. Za kućanske uređaje za kuhanje s opterećenjem do 11
kW, dovoljno je da prostor u kojem je trošilo ima veličinu iznad 20 mł i da
najmanje jedna vrata vode na otvoreno ili prozor koji se otvara.
XI.3. DOVOD ZRAKA ZA IZGARANJE UNP-a
Članak 79.
Trošila moraju imati osiguran dovoljan dovod zraka za izgaranje.
Odvodi dimnih plinova projektiraju se, izvode, koriste i održavaju sukladno
posebnim propisima. XI.5. SIGURNOST PROSTORA S TROŠILOM Trošila s tlačnim plamenikom (ložišta bez osigurača uzimanja zraka iz prostora)
mogu biti u prostorijama bez vrata koja gledaju na otvoreno ili bez prozora,
neovisno o obujmu prostorije, ukoliko su povezana s dovodom zraka za izgaranje
koji osigurava dovoljnu količinu zraka. XII. PUŠTANJE INSTALACIJE UNP-a U RAD Prije puštanja UNP-a u instalaciju potrebno je utvrditi da li su u skladu s
predviđenim tlačnim ispitivanjem obavljena i ispitivanja na čvrstoću i
nepropusnost cjevovoda sukladno članku 74. ovog Pravilnika. Članak 83. Instalacije se prije puštanja u rad ispituju na nepropusnost i ispravnost. Članak 84. Ispitivanje ispravnosti i nepropusnosti instalacije mora se obaviti sukladno
članku 83. ovog Pravilnika ako instalacija nije radila više od godinu dana uz
obvezu korisnika da o tome obavijesti dobavljača. Članak 85. Prilikom puštanja UNP-a u instalaciju koja kraće vrijeme nije korištena npr.
zbog održavanja, potrebno je mjerenjem tlaka ili premazivanjem sapunicom
provjeriti, jesu li svi spojevi na instalaciji nepropusni. Članak 86. Kod ispitivanja rada trošila, ovlašteni serviser dužan je pridržavati se uputa
proizvođača za puštanje u rad. XIII. ZAVRŠNE ODREDBE Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o izgradnji
postrojenja za ukapljeni naftni plin i o uskladištavanju i pretakanju ukapljenog
naftnog plina (»Službeni list« 24/71 i 26/71), a koji je preuzet člankom 26.
Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« br. 108/95.). Članak 88. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«». Ministar
Dovod zraka za izgaranje je dovoljan ako u prostor dotiče prirodnim putem ili
drugim mjerama 1,6 m3/h zraka za izgaranje na 1 kW zajedničke toplinske snage
trošila ukupnog nazivnog učinka svih trošila koja su ovisna o zraku u
prostoriji, ako pri izmjeni zraka za izgaranje iz prostora podtlak u prostoru u
odnosu na vanjski tlak nije veći od 0,04 mbar.
Dovod zraka za izgaranje prirodnim putem ili drugim mjerama može biti osiguran:
– preko vanjskih otvora u prostoru s trošilom,
– preko otvora u koji ulazi zrak izvana,
– zajedno preko vanjskih otvora i vanjskih zračnika u prostoru s trošilom,
– s prozračivanjem kao u kotlovnicama ili
– prisilno s posebnim tehničkim uređajima.
Trošila snage do 35 kW, koja uzimaju zrak iz prostora mogu biti postavljena u
prostorijama koje imaju najmanje jedna vrata na otvoren prostor ili prozor koji
se otvara. Zapremina prostorije mora iznositi najmanje 4 m3 po 1 kW zajedničke
toplinske snage.
Trošila koja uzimaju zrak iz prostora mogu biti postavljena u prostorije koje
imaju jedan otvor za dovod zraka površine najmanje 150 cm2 ili dva otvora
površine najmanje 75 cm˛ slobodnog presjeka. Otvori se moraju moći zatvoriti ako
je sigurnosnim uređajima predviđeno da plamenik može djelovati samo kod
otvorenog otvora. Otvor se štiti mrežom s otvorima od najviše 10x10 mm i žicom
ne debljom od 0,5 mm i ako je očuvan slobodni presjek 150 cm2.
Ako je otvor veličine 150 cm2 priključen na kanal, kanal mora biti
takav da se količina zraka koja ulazi ne smanjuje. Za ravni kanal dužine preko
10 m primjeren je presjek 300 cm2. Promjene smjera povećavaju dužinu
kanala ekvivalentnom dužinom 3 m kod 90 stupnjeva i 1,5 m kod 45 stupnjeva. Kanal mora
imati po svoj dužini jednak slobodni presjek. Kanal je nepotreban, ako je
prostor s trošilom povezan s otvorom presjeka najmanje 300 cm2 ili s dva otvora
najmanje po 150 cm2 slobodnog presjeka sa susjednim prostorom u kojem je otvor
za prozračivanje presjeka 150 cm2 s uzimanjem zraka iz otvorenog.
Ako je otvor za dovod zraka izveden kao otvor s uzimanjem zraka iznad krova,
visina okna smije biti najviše 4 m. Slobodni presjek mora u tom slučaju biti
najmanje 230 cm2.
Trošila s tlačnim plamenikom (ložišta bez osigurača uzimanja zraka iz prostora)
mogu biti postavljena u prostorijama sa ili bez vrata na otvoren prostor, sa ili
bez prozora koji se otvara, neovisno o veličini prostora, ako je osiguran
dovoljan dovod zraka za izgaranje preko otvora s uzimanjem zraka na otvorenom u
skladu sa zahtjevima propisanim ovim člankom.
Trošila s atmosferskim plamenikom (ložišta s osiguračem uzimanja zraka iz
prostora) mogu biti postavljena u prostorima sa ili bez vrata koja izlaze na
otvoren prostor, sa ili bez prozora koji se otvara, ako je zapremina prostora
najmanje 1 mł po 1 kW ukupne toplinske snage svih trošila te ako je osiguran
dovoljan dovod zraka za izgaranje preko otvora s uzimanjem zraka na otvorenom u
skladu sa zahtjevima propisanim ovim člankom.
Iznimno, prostorija može biti manje zapremine od 1 m3 na1 kW ukupne toplinske
snage svih trošila ukoliko:
– ima dva otvora prema otvorenom prostoru presjeka najmanje po 75 cm2. Oba
otvora moraju biti na istoj strani i ne smiju biti zatvoreni ili zatrpani.
Gornji otvor mora biti što bliže stropu odnosno barem 1,80 m od tla, a donji u
blizini tla,
– je povezana sa susjednom prostorijom s dva otvora presjeka najmanje po 150
cm2, koji ne smiju biti zatvoreni ili zatrpani, što se osigurava otvorima u
vratima s gornje strane 1,80 m od tla i s donje strane otvorima u blizini tla.
Prostorija s trošilom povezana sa susjednim prostorijama mora imati ukupnu
zapreminu najmanje 1 m3po 1 kW.
Ako se trošilo s atmosferskim plamenikom postavlja u izdvojeni dio prostorije,
dovoljan je jedan otvor 150 cm2 iz tog izdvojenog dijela prostorije prema
otvorenom prostoru ako je taj izdvojeni dio prostorije smješten neposredno uz
ostali prostor i ako je ukupni volumen čitavog prostora 1 m3 na 1 kW.
Dovod zraka za izgaranje može biti osiguran neposrednim otvorom, kanalom ili
oknom.
Trošila koja uzimaju zrak iz prostora mogu biti postavljena u prostorima koji
imaju vrata koja vode na otvoreno ili prozor koji se otvaraju. Prostor s
trošilom ima dovoljan dovod zraka za izgaranje ako je veličina prostora najmanje
2 m3 na 1 kW ukupne toplinske snage i ako je preostali dovod do najviše 0,8 m3/h
na 1 kW ukupne toplinske snage osiguran vanjskim otvorima.
Trošila ukupne toplinske snage do 50 kW, koja uzimaju zrak iz prostora mogu biti
postavljena u prostorije koje nemaju vrata koja vode na otvoreno ili prozor koji
se otvara, ukoliko te prostorije zadovoljavaju zahtjeve prozračivanja za
kotlovnice.
Trošila s atmosferskim plamenikom mogu biti postavljena u prostorije bez vrata
koja vode na otvoreno ili bez prozora koji se otvara, bez obzira na veličinu
prostorije ako je prostorija priključena na centralni dovod za prozračivanje i
ako se zajedno odvodi zrak i dimni plinovi.
Trošila s atmosferskim plamenikom (protočni grijač vode, akumulacijski grijač
vode, optočni grijač vode ili kombinirani grijač vode i plinska peć) mogu biti u
prostorijama koje se prozračuju preko pojedinačnih okana i imaju svoj otvor za
dovod zraka, ako se dimni plinovi odvajaju zajedno sa zrakom. Otvori za dovod
zraka moraju biti priređeni za dovod zraka za izgaranje i tijekom rada trošila
moraju biti otvoreni.
Trošila bez ventilatora, s dovodom zraka za izgaranje s otvorenog i odvodom
dimnih plinova na otvoreno na vanjskom zidu (plinsko ložište na vanjskim
stijenama) mogu biti postavljena samo neposredno na vanjskom zidu. Mogu služiti
samo za grijanje pojedinih prostora (peć na vanjskoj stijeni) ili za pripremu
tople vode (grijač vode na vanjskoj stijeni). Peć na vanjskoj stijeni može imati
najviše 7 kW toplinske snage, a grijač vode na vanjskom zidu najviše 28 kW
toplinske snage.
Trošila s ventilatorom, s dovodom zraka za izgaranje i odvodom dimnih plinova
preko kombiniranog dimnjaka za dovod zraka i odvod dimnih plinova, mogu biti
postavljena samo neposredno na dimnjak ili što bliže dimnjaku.
Trošila s ventilatorom, s dobavom zraka za izgaranje s otvorenog i odvodom
dimnih plinova na otvoreno preko krova, mogu biti postavljena samo u
potkrovljima ili u prostorijama gdje je strop istovremeno i krovna konstrukcija.
Trošila s ventilatorom, s dobavom zraka za izgaranje s otvorenog i odvodom
dimnih plinova na otvoreno na vanjskoj stijeni, mogu se nalaziti neposredno na
vanjskom ili unutarnjem zidu. Trošila za grijanje na vanjskim zidovima mogu
imati najviše 11 kW toplinske snage i za pripremu tople vode najviše 28 kW
toplinske snage.
Članak 80.
Članak 81.
Trošila s atmosferskim plamenikom mogu biti postavljena u prostorijama koje
nemaju vrata koja vode na otvoreno ili prozor koji se lako otvara ako je obujam
prostorije najmanje 1 m3 na 1 kW ukupne toplinske snage tih uređaja i ako je u
skladu s člankom 79. ovoga Pravilnika osiguran dovoljan dotok zraka za izgaranje
preko dovoda zraka, izražen zajedničkom toplinskom snagom svih trošila.
Ako je prostorija s trošilom manjeg obujma od 1 m3 na 1 kW ukupne toplinske
snage trošila, potrebno ga je povezati sa susjednim prostorom za dobavu zraka s
dva otvora po najmanje 150 cm2 slobodnog presjeka. Na taj način povezani
prostori moraju zajedno imati potreban minimalni obujam 1 mł na 1 kW. Oba otvora
moraju biti na istom zidu u različitim visinama. Gornji otvor mora biti što
bliže stropu odnosno najmanje 1,80 m iznad tla, a donji otvor što bliže tlu. Oba
otvora služe kao otvori za dobavu zraka.
Trošila s atmosferskim plamenikom mogu biti ugrađena u ormare. Ormari moraju
biti povezani s prostorom gornjim i donjim otvorom slobodnog presjeka najmanje
600 cm2. Otvori moraju biti postavljeni prema uputama proizvođača trošila.
Stranice ormara moraju biti odmaknute najmanje 10 cm od trošila osim ukoliko je
trošilo s ormarićem kao cjelina ispitano.
Kod postavljanja trošila, ovlašteni serviser dužan je pridržavati se uputa
proizvođača za ugradnju te posebnih uvjeta dobavljača UNP-a.
Članak 82.
Neposredno prije puštanja UNP-a u instalaciju, potrebno je pregledom čitave
instalacije provjeriti, jesu li svi izlazi na instalaciji nepropusno zatvoreni
čepovima ili slijepim prirubnicama od metala.
Instalacija se mora plinom ispuhavati toliko dugo, sve dok nije izguran iz nje
sav zrak ili inertni plin. UNP se mora preko gumene cijevi oprezno i sigurno
puštati na otvoreno. Ako se radi o manjim količinama, UNP se može potrošiti na
primjerenom plameniku. Pri tome je potrebno osigurati dovoljno prozračivanje
prostora.
Kod instalacije s radnim tlakom do 120 mbara, manje količine UNP-a se mogu
odvojiti dovoljnim zračenjem prostora, a kod svih je načina potrebno ukloniti
izvore zapaljivanja koji nisu neposredno potrebni za izgaranje UNP-a (npr.
pušenje, uključivanje električnih aparata, djelovanje drugih ognjišta).
Nakon puštanja UNP-a u instalaciju instalacija se ispituje na nepropusnost na
svim spojnim mjestima elemenata instalacije metodama koje ne uključuju tlačnu
probu.
Ispitivanje ispravnosti instalacije obuhvaća neposrednu provjeru funkcije svih
elemenata instalacije predviđene tehničkom dokumentacijom.
Ispitivanja se obavljaju po postupku propisanom od strane dobavljača UNP-a.
Ispitivanje instalacija prije prvog puštanja u rad, obavlja se u nazočnosti
izvoditelja radova.
Pri ispitivanju rada trošila potrebno je utvrditi da se, nakon 5 minuta rada kod
zatvorenih prozora i vrata, dimni plinovi ne vraćaju u prostoriju.
Ako se u istom prostoru nalazi više trošila, potrebno je ispitivanje obaviti
kada su aktivna sva trošila, kod zatvorenih kao i otvorenih unutarnjih vrata.
Ispitivanje se obavlja pri najvećoj kao i pri najmanjoj toplinskoj snazi
trošila.
Kod trošila s uređajem za kontrolu dimnih plinova, potrebno je ispitati i
djelovanje tog uređaja prema uputama proizvođača.
Ako se tijekom ispitivanja utvrdi propuštanje dimnih plinova, do otklanjanja
greške odnosno popravke, trošilo se ne smije koristiti.
Nakon obavljenih ispitivanja dobavljač sastavlja zapisnik i izdaje uvjerenje.
Članak 87.
Broj: 511-01-52-72486-2007.
Zagreb, 7. studenoga 2007.
Ivica Kirin, v. r.