300
Na temelju članka 32. stavak 2. alineja 1. Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (»Narodne novine« broj 76/2007), a u svezi s člankom 56. stavak 2. i člankom 60. stavak 1. Pomorskog zakonika (»Narodne novine« broj 181/2004) ministar mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske donosi
Članak 1.
U Pravilniku o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim
dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske
(»Narodne novine« br. 90/05) u članku 51. iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6.
koji glasi:
»(6) Ako tijelo koje upravlja lukom, u tijeku svojih redovitih aktivnosti, sazna
da brod koji boravi na području luke ima nedostatke koji mogu utjecati na
sigurnost broda ili predstavljaju nerazboritu prijetnju povredi morskog okoliša,
takvo tijelo će bez odlaganja izvijestiti inspekciju sigurnosti plovidbe lučke
kapetanije.«
Članak 2.
Iza članka 59. dodaju se nove glave II.A, II.B i II.C i novi članci 59.a do 59.j koji glase:
»II.A EVIDENCIJA PUTNIKA KOJI PLOVE NA PUTNIČKIM BRODOVIMA U I IZ HRVATSKIH LUKA
Članak 59.a
Za potrebe ove glave pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:
– »osobe« su svi ljudi na brodu, neovisno o njihovoj dobi;
– »putnički brod« je putnički brod i brzi putnički brod kako su definirani
Pomorskim zakonikom
– »evidentičar putnika« je odgovorna osoba na kopnu koju je odredila kompanija
radi ispunjavanja obveza sukladno ISM Pravilniku ili osoba na kopnu koju je
odredila kompanija kao osobu odgovornu za vođenje evidencije o podacima o
osobama koje su se ukrcale na putnički brod kompanije;
– »zaštićeno morsko područje« je morsko područje zaštićeno od utjecaja otvorenog
mora u kojem se brod ni u kojem trenutku ne udaljava više od šest nautičkih
milja od mjesta zakloništa gdje se mogu iskrcati osobe u slučaju brodoloma i u
čijoj su blizini osigurana sredstva za traganje i spašavanje;
– »linijski prijevoz« je niz putovanja broda koji plovi između dvije ili više
istih luka u skladu s objavljenim plovidbenim redom ili tako da je plovidba u
toj mjeri redovna i učestala da predstavlja prepoznatljiv sistematski slijed;
– »nadležno tijelo« je Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i
spašavanja na moru i upravljanje pomorskim prometom.
– »ISM pravilnik« je Međunarodni pravilnik o upravljanju sigurnošću koji je
donijela Međunarodna pomorska organizacija (IMO) Rezolucijom Skupštine A.741(18)
od 4. studenoga 1993. godine, kako je izmijenjen i dopunjen.
Članak 59.b
(1) Prije isplovljenja putničkog broda kompanija je dužna utvrditi broj osoba na
putničkom brodu.
(2) Broj osoba iz stavka 1. ovog članka mora, prije isplovljenja broda, biti
poznat zapovjedniku putničkog broda, te kompanijskom evidentičaru putnika ili
uveden u sustav koji je u tu svrhu na kopnu uspostavila kompanija.
(3) Zapovjednik putničkog broda je dužan osigurati da broj osoba na putničkom
brodu ne prelazi najviši dopušteni broj osoba koje je brod ovlašten prevoziti.
Članak 59.c
(1) Kompanija je dužna prikupiti sljedeće podatke o osobama na svakom putničkom
brodu koji isplovljava iz hrvatske luke, kada je luka odredišta udaljena više od
20 nautičkih milja od luke polazišta:
– ime ili inicijal imena i prezime,
– spol,
– naznaka dobne skupine (odrasli, djeca ili dojenčad) kojoj svaki putnik
pripada, ili starost ili godinu rođenja,
– podaci koji se odnose na potrebu posebne njege ili pomoći u hitnim
slučajevima, koje podatke osoba može dobrovoljno dati.
(2) Podatke iz stavka 1. ovog članka, kompanija će prikupiti prije isplovljenja,
te ih dostaviti evidentičaru putnika ili unijeti u sustav koji je u tu svrhu
uspostavljen na kopnu najkasnije 30 minuta nakon isplovljenja.
(3) Podaci iz članka 59.b stavak 1. i stavka 1. ovog članka moraju biti dostupni
nadležnim tijelima u slučaju potrebe provođenja akcije traganja i spašavanja.
Članak 59.d
(1) Svaka kompanija mora za svaki brod na koji se odnosi članak 59.b i 59.c ove
glave II.A:
– uspostaviti sustav evidentiranja podataka o putnicima koji mora udovoljavati
kriterijima navedenim u članku 59.e ove glave II.A;
– imenovati evidentičara putnika odgovornog za čuvanje i dostavu podataka u
hitnim slučajevima ili kod otklanjanja posljedica pomorske nesreće.
(2) Kompanija je dužna osigurati da su podaci na koje se odnosi ova glava II.A
bez odlaganja dostupni nadležnim tijelima u hitnim slučajevima ili u slučaju
pomorske nesreće.
(3) Osobni podaci iz članka 59.c stavak 1. ove glave II.A neće se čuvati dulje
nego što je neophodno za potrebe traganja i spašavanja, te istrage pomorske
nesreće.
(4) Kompanija je dužna osigurati da se informacije o osobama koje su
deklarirale potrebu za posebnom njegom ili pomoći u hitnim slučajevima dostave
zapovjedniku putničkog broda prije isplovljavanja.
Članak 59.e
(1) Sustav evidentiranja podataka o putnicima iz članka 59.d stavak 1. alineja
1. (u daljnjem tekstu: sustav) mora udovoljavati sljedećim kriterijima:
1. čitljivost – podaci moraju biti u obliku koji je jednostavan za čitanje;
2. raspoloživost – podaci moraju biti lako dostupni nadležnim tijelima za koje
su podaci relevantni;
3. jednostavnost – sustav mora biti takav da ne uzrokuje nepotrebno produljenje
vremena ukrcaja ili iskrcaja putnika;
4. sigurnost – informacije moraju biti zaštićene na odgovarajući način od
slučajnog ili nezakonitog uništavanja ili neodobrenog pristupa, izmjene ili
objave podataka.
(2) Sustavi koji se vode za iste ili slične linije moraju biti kompatibilni.
(3) Sustav odobrava Ministarstvo.
(4) Ministarstvo provodi provjere ispravnog djelovanja sustava, te u slučaju
utvrđivanja nedostataka nalaže mjere za njihovo uklanjanje.
Članak 59.f
(1) Kada to traže razlozi sigurnosti plovidbe, Ministarstvo može odlučiti
proširiti primjenu članka 59.d ove glave II.A i na brodove koji plove na
linijama gdje je luka odredišta udaljena manje od 20 nautičkih milja od luke
polazišta.
(2) Za međunarodna putovanja između luka u Republici Hrvatskoj i luka u državi
članici Europske unije, odluka Ministarstva iz stavka 1. ovog članka donosi se
uz prethodno usuglašavanje s nadležnim tijelima odnosne države.
Članak 59.g
(1) Ministarstvo može izuzeti od primjene članka 59.b stavka 2. ove glave II.A
brod koji isplovljava iz hrvatske luke i plovi u zaštićenom morskom području,
odnosno na redovnim linijama ako putovanje traje kraće od jednog sata.
(2) Ministarstvo može izuzeti od primjene članka 59.d ove glave II.A brod koji
plovi u zaštićenom morskom području između dviju luka ili u i iz iste luke bez
međuuplovljenja.
(3) Izuzeća iz stavka 1. i 2. ovog članka odobrit će se uz suglasnost države
zastave broda.
(4) U slučaju iz stavka 1. i 2. ovog članka, Ministarstvo će bez odlaganja
izvijestiti Europsku komisiju o svojoj odluci o davanju izuzeća uz odgovarajuće
obrazloženje.
(5) Linijski prijevoz u područjima gdje je vjerojatnost da značajna valna visina
na godišnjoj razini prelazi 2 metra manja od 10% i:
– kada putovanje na prelazi približno 30 nautičkih milja od luke polazišta do
luke odredišta ili
– kada linijski prijevoz prvenstveno služi osiguranju povezivanja otočnog
stanovništva s kopnom,
– kada prikupljanje informacija sukladno članku 59.d glave II.A ne bi bilo
praktično, Ministarstvo može zatražiti od Europske komisije da u cijelosti ili
djelomično ukine predmetni zahtjev u odnosu na brodove i kompanije na predmetnim
linijama.
(6) Ministarstvo će uz zahtjev iz stavka 4. ovog članka podastrijeti dokaze o
nepraktičnosti primjene odredbe članka 59.d, kao i podatke o organizaciji i
sredstvima službe za traganje i spašavanje u odnosnim područjima, dostupnosti
vremenske prognoze, te organizaciji kompanijske službe sigurnosti.
(7) Ministarstvo neće odobriti niti predložiti izuzeća sukladno odredbama ovog
članka za brodove trećih država stranaka SOLAS konvencije, 1974., kako je
izmijenjena i dopunjena, kada država čiju zastavu brod vije sukladno odredbama
SOLAS konvencije nije suglasna sa takvim izuzećem.«
II.B NADZOR ŠTETNIH SUSTAVA PROTIV OBRASTANJA
Članak 59.h
(1) Zabranjeno je uplovljavanje brodova, brodica i jahti koji koriste štetne
sustave protiv obrastanja u luke u Republici Hrvatskoj kao i pristajanje uz
nepomične odobalne objekte pod jurisdikcijom Republike Hrvatske te postavljanje
nepomičnih odobalnih objekata ili plutajućih objekata koji koriste štetne
sustave protiv obrastanja u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru
Republike Hrvatske.
(2) Štetnim sustavima protiv obrastanja smatraju se organski spojevi kositra
koji djeluju kao biocidi.
(3) Brodovi bruto tonaže 400 i više koji uplovljavaju u luke u Republici
Hrvatskoj moraju imati valjanu Međunarodnu svjedodžbu o sustavu protiv
obrastanja.
(4) Brodovi duljine 24 metara i više, a bruto tonaže manje od 400 koji
uplovljavaju u luke u Republici Hrvatskoj moraju imati valjanu Izjavu o sustavu
protiv obrastanja potpisanu od vlasnika broda ili njegovog ovlaštenog
predstavnika uz koji mora biti priložena odgovarajuća dokumentacija iz koje je
razvidno da primijenjeni sustav protiv obrastanja nije sustav naveden u stavku
2. ovog članka.
(5) Odredbe ovog članka ne odnose se na ratne brodove i javne brodove.
II.C OBVEZE RIBARSKIH BRODOVA
Članak 59.i
Za potrebe ove glave pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:
– Torremolinos protokol je Torremolinos protokol iz 1993. na Torremolinos
međunarodnu konvenciju o sigurnosti ribarskih brodova iz 1977., sa svim
izmjenama i dopunama.
Članak 59.j
Ribarskim brodovima neovisno o državnoj pripadnosti, duljine 24 m i više, zabranjuje se ribarenje u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske i iskrcaj ulova u lukama u Republici Hrvatskoj, osim ako na brodu ne postoji valjana svjedodžba izdana od države čiju zastavu brod vije, kojom se potvrđuje udovoljavanje Torremolinos Protokolu i dodatnim zahtjevima koji su istovjetni zahtjevima za brodove hrvatske zastave, kako su definirani Tehničkim pravilima.«
Članak 3.
Iza članka 80. dodaje se nova glava IV.A i članci 80.a do 80.c koji glase:
»GLAVA IV.A
AUTOMATSKI SUSTAV IDENTIFIKACIJE BRODA
I ZAPISIVAČ PODATAKA O
PUTOVANJU
Članak 80.a
Za potrebe ove glave pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:
– »SOLAS konvencija« je konvencija o zaštiti ljudskog života na moru, 1974.,
kako je izmijenjena i dopunjena;
– VDR – zapisivač podataka o putovanju – je uređaj čija je svrha da pomogne
prilikom utvrđivanju uzroka pomorske nesreće. Funkcionalni zahtjevi kojima mora
udovoljavati VDR dani su u IMO rezoluciji A.861(20) i normi IEC 61996.;
– IMO kodeks je kodeks za istrage pomorskih nesreća i nezgoda, kojeg je usvojila
Međunarodna pomorska organizacija Rezolucijom Skupštine A.849 od 27. studenoga
1997. godine, sa svim izmjenama i dopunama.
Članak 80.b
(1) Svi brodovi neovisno o državnoj pripadnosti koji uplovljavaju u luke
Republike Hrvatske moraju biti opremljeni automatskim sustavom identifikacije
broda koji udovoljava zahtjevima točke 2.4.5, Pravila 19, poglavlja V, SOLAS
konvencije sukladno vremenskom rasporedu propisanom u Prilogu 2. koji je
sastavni dio ovog Pravilnika.
(2) Zapovjednik broda opremljenog sustavom iz stavka 1. ovog članka, odgovoran
je za stalnu uporabnost i neprekinuti rad sustava, osim u slučajevima kada je
međunarodnim sporazumima, ugovorima ili normama predviđena zaštita navigacijskih
podataka.
(3) Uporabnošću iz stavka 2. ovog članka smatrat će se automatsko davanje točnih
informacija odgovarajuće opremljenim obalnim stanicama, drugim brodovima,
letjelicama, uključujući identitet broda, vrstu, položaj, kurs, brzinu,
navigacijski status i druge informacije koje se odnose na sigurnost, te razmjena
podataka s obalnim stanicama.
Članak 80.c
Svi brodovi neovisno o državnoj pripadnosti koji uplovljavaju u luke Republike Hrvatske moraju biti opremljeni VDR-om sukladno vremenskom rasporedu propisanom u Prilogu 3. koji je sastavni dio ovog Pravilnika.
Članak 4.
Iza Priloga 1. dodaje se Prilog 2. koji glasi:
»Prilog 2.:
Sustav za automatsku identifikaciju (AIS) moraju imati:
Na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika:
– putnički brodovi uključujući brza plovila građena po 1994 HSC i 2000 HSC
Kodeksu u bruto tonaže 150 i više na međunarodnim putovanjima.
– teretni brodovi bruto tonaže 300 i više na međunarodnim putovanjima.
Od 1. srpnja 2008. godine:
– sva brza plovila bruto tonaže 150 i manje građena po DSC Kodeksu na
međunarodnim putovanjima.
– sva brza putnička plovila bruto tonaže 150 i manje neovisno o kodeksu po kojem
su građeni koja obavljaju redovita linijska putovanja u području plovidba 5, 6,
7 i 8.
Od datuma prvoga redovitog pregleda nakon 1. siječnja 2009.godine:
– putnički i teretni brodovi bruto tonaže 300 i više koji plove u području
plovidbe 5, 6, 7 i 8.
S danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji:
– svi ostali putnički brodovi, osim putničkih brodova ispod 300 tona bruto
tonaže u nacionalnoj plovidbi, i svi ostali brodovi bruto tonaže od 300 tona i
više, a koji su izgrađeni na dan 1. srpnja 2002. ili nakon tog datuma
– svi ostali putnički brodovi, osim putničkih brodova ispod 300 tona bruto
tonaže u nacionalnoj plovidbi, i svi ostali brodovi bruto tonaže od 300 tona i
više izgrađeni prije 1. srpnja 2002.«
Članak 5.
Iza novog Priloga 2. dodaje se novi Prilog 3. koji glasi:
»Prilog 3.:
Zapisivač podataka o putovanju mora se nalaziti na sljedećim brodovima:
Na datum stupanja na snagu ovog Pravilnika:
– putnički brodovi i brza putnička plovila na međunarodnim putovanjima
– teretni brodovi bruto tonaže 3000 i više građeni nakon1. srpnja 2002.
Ostali teretni brodovi na međunarodnim putovanjima:
– brodovi bruto tonaže 20000 i više građeni prije 1. srpnja 2002. do datuma
prvog redovitog dokovanja nakon 1. srpnja 2006., ali ne kasnije od 1. srpnja
2009.; odnosno danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, ovisno što
je ranije
– brodovi bruto tonaže 3000 i više, ali manje od 20000, građeni prije 1. srpnja
2002. do datuma prvoga redovitog dokovanja nakon 1. srpnja 2007., ali ne kasnije
od 1. srpnja 2010., odnosno danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj
uniji, ovisno što je ranije.«
Članak 6.
(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim
novinama«.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka odredbe glave II.A s člancima 59.a
do 59.g ovog Pravilnika stupaju na snagu s danom pristupanja Republike Hrvatske
Europskoj uniji.
Klasa: 011-01/06-02/39
Urbroj: 530-04-06-13
Zagreb, 10. siječnja 2008.
Ministar
Božidar Kalmeta, v. r.