MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

65

Na temelju članka 1021. stavak 1. alineja 1. Pomorskog zakonika (»Narodne novine« br. 181/04 i 76/07), ministar mora, turizma, prometa i razvitka donosi

PRAVILNIK

O MJESTIMA ZAKLONIŠTA

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se postupak odabira i odobrenja mjesta zakloništa za brodove kojima je potrebna pomoć, nadležna tijela i odgovorne osobe za odabir i odobrenje mjesta zakloništa, uvjeti koje moraju zadovoljavati mjesta zakloništa, uvjeti i način korištenja mjesta zakloništa, sadržaj, te način donošenja i izmjena Plana prihvata broda u nevolji, obveze u pogledu naknada šteta i troškova, obveznog osiguranja, odnosno drugog financijskog jamstva za brodove, te postupak nakon odobravanja mjesta zakloništa.

Članak 2.

Ovaj Pravilnik primjenjuje se na pomorske objekte, osim ratnih brodova koji zatraže mjesto zakloništa od nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj.

Članak 3.

Pojedini izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeća značenja:
1. mjesto zakloništa jest mjesto gdje je moguć privremeni smještaj broda radi pružanja pomoći ili uklanjanja možebitne prijetnje ljudima, brodu ili okolišu.
2. brod kojem je potrebna pomoć ili brod u nevolji jest pomorski objekt koji je u situaciji, izuzev one koja zahtjeva traganje i spašavanje ljudi, koja upućuje na mogućnost gubitka broda ili opasnost za morski okoliš ili plovidbu;
3. Smjernice IMO-a jesu Smjernice o mjestu zakloništa za brodove koji trebaju pomoć, donesene Rezolucijom Skupštine IMO A.949(23), sa svim kasnijim izmjenama i dopunama;
4. Ministar jest ministar nadležan za poslove pomorstva;

Članak 4.

Poslove službe pružanja pomoći brodovima na moru (MAS) kako su definirani ovim Pravilnikom, Planom prihvata broda u nevolji, te Rezolucijom Skupštine IMO A.950(23) obavlja Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (u daljnjem tekstu: Nacionalna središnjica).

PLAN PRIHVATA BRODA U NEVOLJI

Članak 5.

(1.) Plan prihvata broda u nevolji (u daljnjem tekstu: Plan) donosi se vodeći računa o Smjernicama IMO-a i sadrži najmanje:
– podatke o nadležnom tijelu odgovornom za prihvat i obradu poziva s broda u nevolji;
– podatke o nadležnom tijelu ili osobi odgovornoj za procjenu okolnosti, izbor prikladnog mjesta zakloništa i odluku o prihvaćanju broda u nevolji na izabranom mjestu zakloništa;
– popis mogućih mjesta zakloništa, te sažetak čimbenika koji omogućuju brzu procjenu i donošenje odluke uključujući opise društvenih i okolišnih čimbenika, te prirodne uvjete mogućih mjesta zakloništa;
– postupak procjene i izbora mjesta zakloništa na temelju mogućih mjesta navedenih u popisu iz alineje 3;
– popis raspoloživih sredstava i uređaja prikladnih za pružanje pomoći, spašavanje, odnosno ograničenje i uklanjanje onečišćenja;
– postupke međunarodnog usuglašavanja i odlučivanja kada je primjenjivo;
– postupke vezane uz financijska jamstva i sustave odgovornosti broda prihvaćenog u mjestu zakloništa.
(2.) Nacionalna središnjica je dužna voditi brigu o obnavljanju podataka sadržanih u Planu, te prema potrebi predložiti njegove izmjene.
(3.) Plan iz stavka 1. ovog članka daje se u privitku ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE I DODJELU MJESTA ZAKLONIŠTA

Članak 6.

(1.) Zahtjev za odobrenje i dodjelu mjesta zakloništa podnosi zapovjednik broda u nevolji.
(2.) Zahtjev sadrži najmanje sljedeće podatke:
– ime, vrsta i zastava broda
– IMO broj
– vrsta i količina tereta na brodu
– tonaža, dužina širina i gaz broda
– naziv agenta broda u Republici Hrvatskoj (ako ga ima)
– naziv i adresa vlasnika/ brodara broda
– naziv i adresa kompanije
– ime i način stupanja u vezu s ovlaštenom osobom kompanije (DPA)
– naziv i adresa osiguravatelja,
– naziv i adresa P&I predstavnika,
– položaj, kurs i brzina broda,
– stanje vjetra i mora,
– vrst i količina goriva na brodu,
– vrst i količina opasnih ili onečišćujućih tvari,
– vrst i opseg prijetnje ili nezgode,
– broj poginulih ili ozlijeđenih osoba,
– potrebna pomoć,
– ocjena stvarnog ili mogućeg onečišćenja,
– procjena hitnosti intervencije;
– način održavanja veze.
(3.) Za napušten brod u nevolji zahtjev za odobrenje i dodjelu mjesta zakloništa podnosi nadležni lučki kapetan, a u slučaju zaključenja ugovora o spašavanju zahtjev za dodjelu mjesta zakloništa može podnijeti zapovjednik broda spašavatelja.

Članak 7.

(1.) Zahtjev za dodjelu mjesta zakloništa zaprima Nacionalna središnjica.
(2.) Ako zahtjev za dodjelu mjesta zakloništa zaprimi drugo tijelo ili institucija dužna ga je bez odlaganja proslijediti Nacionalnoj središnjici.
(3.) Nacionalna središnjica je dužna po primitku zahtjeva potvrditi prijam zahtjeva.

OCJENA OPRAVDANOSTI ODOBRENJA I DODJELJIVANJA MJESTA ZAKLONIŠTA

Članak 8.

(1.) Nacionalna središnjica, na temelju podnesenog zahtjeva, svih raspoloživih podataka, procjene rizika, raspoloživosti financijskog jamstva iz članka 10. ovog Pravilnika, a sukladno Planu procjenjuje opravdanost zahtjeva za odobrenje i dodjelu mjesta zakloništa.
(2.) Ako Nacionalna središnjica ocjeni da je prije donošenja odluke potrebno prikupiti i dodatne podatke o stanju broda i drugim okolnostima, a okolnosti to dopuštaju, uputit će na brod posebnu stručnu skupinu.
(3.) Stručna skupina iz stavka 2. ovog članka sastoji se od lučkog kapetana lučke kapetanije na čijem području se brod kojem je potrebna pomoć nalazi, ili osobe koju on imenuje, ovlaštenog peljara, te drugih stručnih osoba koje u svakom pojedinom slučaju određuje lučki kapetan.
(4.) Stručna skupina je dužna u najkraćem vremenu dostaviti Nacionalnoj središnjici nalaz i mišljenje, te predložiti način pružanja pomoći ako je ona potrebna.
(5.) Kada Nacionalna središnjica procjeni da je zahtjev opravdan pristupit će utvrđivanju prijedloga mjesta zakloništa, sukladno Planu.
(6.) Kada Nacionalna središnjica procjeni da zahtjev nije opravdan ili da bi smještaj broda u mjesto zakloništa predstavljao veću opasnost za život i zdravlje ljudi, te okoliš od nekog drugog načina pružanja pomoći, predložit će njegovo odbijanje.
(7.) U slučaju iz stavka 6. ovog članka, Nacionalna središnjica je dužna nastaviti praćenje stanja broda i drugih relevantnih okolnosti sve dok se brod nalazi u području nadležnosti Republike Hrvatske, odnosno do otklanjanja prijetnje.

Članak 9.

(1.) Na temelju prijedloga Nacionalne središnjice pomoćnik ministra nadležan za poslove sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja, uz suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša donosi odluku o dodjeli mjesta zakloništa i upućivanju broda u mjesto zakloništa, ili odluku o odbijanju zahtjeva za određivanje mjesta zakloništa.
(2.) Ako je kao mjesto zakloništa određena luka, lučka uprava ili drugo tijelo koje upravlja lukom dužno je primiti brod kojem je potrebna pomoć u luku i pružiti mu potrebnu pomoć.

FINANCIJSKO JAMSTVO

Članak 10.

(1.) Vlasnik broda, brodar ili kompanija je dužna nadoknaditi sve troškove i svu štetu nastalu u povodu zahtjeva za određivanje mjesta zakloništa i pružanja pomoći sukladno ovom Pravilniku.
(2.) Za obveze iz stavka 1. ovog članka, svaki brod koji traži mjesto zakloništa u Republici Hrvatskoj mora imati valjano osiguranje ili drugo financijsko jamstvo.
(3.) Osiguranje ili drugo financijsko jamstvo iz stavka 2. ovog članka može biti izdano u formi svjedodžbe, potvrde o P&I osiguranju, potvrde o jamstvu izdane od P&I kluba ili od druge odgovarajuće ustanove.
(4.) Nepostojanje financijskog jamstva iz stavka 2. ovog članka ne utječe na obvezu provođenja postupka iz članka 8. ovog Pravilnika.

POSTUPAK NAKON ODOBRAVANJA MJESTA ZAKLONIŠTA

Članak 11.

(1.) Nakon odobravanja mjesta zakloništa o drugim mjerama pružanja pomoći brodu kada je to potrebno odlučuje lučki kapetan, odnosno drugo tijelo nadležno temeljem posebnih propisa.
(2.) Nacionalna središnjica provodi koordinaciju svih aktivnosti vezanih za pružanje pomoći brodu.
(3.) Neposredno rukovođenje aktivnostima u mjestu zakloništa provodi nadležni lučki kapetan.
(4.) Ukoliko iz okolnosti slučaja proizlazi potreba aktiviranja Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora daljnje aktivnosti provode se u skladu s istim.
Nakon prestanka okolnosti koje su dovele do određivanja mjesta zakloništa brod je dužan napustiti mjesto zakloništa.

ZAPISI

Članak 12.

Nacionalna središnjica je dužna voditi zapise o svim okolnostima i činjenicama vezanim uz određivanje mjesta zakloništa, od trenutka prijama zahtjeva do sve dok se brod nalazi u području nadležnosti Republike Hrvatske, odnosno do otklanjanja prijetnje.

Članak 13.

(1.) Nakon okončanja pojedinog slučaja određivanja mjesta zakloništa i pružanja pomoći brodu sukladno odredbama ovog Pravilnika, stručni tim kojeg imenuje Ministar analizirat će sve okolnosti slučaja i provedene mjere i aktivnosti, te prema potrebi predložiti odgovarajuća poboljšanja.
(2.) Pomoćnik ministra nadležan za poslove sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja sa brodova će redovito izvještavati ministra, o provedbi ovog Pravilnika i Plana, te predlagati mjere za njihovo unapređenje.
(3.) Najmanje jednom godišnje uprava nadležna za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja s brodova dužna je organizirati vježbu pripravnosti za provođenje ovog Pravilnika.

Članak 14.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 342-25/05-01/39
Urbroj: 530-04-07-127
Zagreb, 18. prosinca 2007.

Ministar
Božidar Kalmeta, v. r.
 

PLAN PRIHVATA BRODA U NEVOLJI

1. UVOD

(1) U svojim odrednicama budućeg razvitka Republika Hrvatska se opredijelila za postupno približavanje Europskoj Uniji.¹ U tom pogledu preuzeta je obveza usklađivanja pravnog sustava Republike Hrvatske sa pravnim sustavom Unije. Slijedom toga nužno je, pored ostalog, i usklađivanje radnih postupaka Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i odnosnih službi s odredbama pojedinih direktiva Europske zajednice, a koje se odnose na sigurnost pomorskog prometa.
(2) U dijelu u kojem se uređuje sigurnost pomorskog prometa posebno se ističe Direktiva 2002/59/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavljanju sustava nadzora prometa brodova i informacijskog sustava Zajednice te o opozivu Direktive Vijeća 93/75/EEC.² Ovom Direktivom Europska zajednica obvezala je sve svoje članice da do 5. veljače 2004. godine utvrde (i o tome izvijeste Europsku komisiju) mjesta zakloništa u kojima je moguće prihvaćati brodove koji zatraže pomoć u plovidbi u blizini njihovih obala odnosno da razviju postupke pružanja pomoći takvim brodovima.
(3) Temeljem navedenog u Pomorskom zakoniku³ ministar mora, turizma, prometa i razvitka obvezan je donijeti Pravilnik o mjestima zakloništa, kojim se ispunjava obveza Republike Hrvatske utvrđena navedenom direktivom, a koja se odnosi na mjesto zakloništa.⁴
(4) Pravilnik o mjestima zakloništa utvrđuje temeljne odrednice odnosno pravni okvir koji se odnosi na: postupak u slučaju zahtjeva za mjestom zakloništa, sadržaj Plana prihvata broda u nevolji, nadležnost tijela i njihovu odgovornost u postupcima nakon zaprimanja zahtjeva za mjestom zakloništa, te postupke osiguranja financijskog jamstva za odgovornost u slučaju štete.
(5) Posebice, Pravilnik o mjestima zakloništa utvrđuje obvezu donošenja i ažurnog održavanja Plana prihvata brodova u nevolji kao temeljnog izvedbenog dokumenta i koji, u skladu sa Smjernicama⁵ IMO-a (Rezolucija A949(23)), sadrži najmanje:
– podatke o nadležnom tijelu odgovornom za prihvat i obradu poziva s broda u nevolji;
– podatke o nadležnom tijelu ili osobi odgovornoj za procjenu okolnosti, izbor prikladnog mjesta zakloništa i odluku o prihvaćanju broda u nevolji na izabranom mjestu zakloništa;
– popis mogućih mjesta zakloništa, sažetak čimbenika koji omogućuju brzu procjenu i donošenje odluke uključujući opise društvenih i okolišnih čimbenika te prirodne uvjete mogućih mjesta zakloništa;
– postupak procjene i izbora mjesta zakloništa na temelju mogućih mjesta navedenih u popisu iz alineje 3;
– popis raspoloživih sredstava i uređaja prikladnih za pružanje pomoći, spašavanje, odnosno ograničenje i uklanjanje onečišćenja;
– postupke međunarodnog usuglašavanja i odlučivanja, kada je primjenjivo;
– postupke vezane uz financijska jamstva i sustave odgovornosti broda prihvaćenog u mjestu zakloništa.
(6) Plan, pored navedenog sadrži i izvedbene postupke koji se odnose na Službu pružanja pomoći brodovima na moru, kako je ona utvrđena u Rezoluciji IMO-a A.950.⁶

_____
¹ Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj Uniji, 2004.
² DIRECTIVE 2002/59/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 27 June 2002 establishing a Community vessel traffic monitoring and information system and repealing Council Directive 93/75/EEC
³ Članak 1021. stavak 1. alineja 1, »Narodne novine« br. 181/04 i 76/07.
⁴ Članak 20. navedene Direktive.
⁵ Resolution A.949(23) GUIDELINES ON PLACES OF REFUGE FOR SHIPS IN NEED OF ASSISTANCE, 2004
⁶ Resolution A.950(23) MARITIME ASSISTANCE SERVICES (MAS).

2. DEFINICIJE

(1) Pravilnik jest Pravilnik o mjestima zakloništa.
(2) Brod koji treba pomoć jest brod koji je u situaciji, izuzev one koja zahtjeva traganje i spašavanje ljudi, koja upućuje na mogućnost gubitka broda ili opasnost za okoliš ili plovidbu.
(3) Mjesto zakloništa jest luka, dio luke ili zaklonjeno pristanište ili sidrište odnosno drugo zaklonjeno područje koje je kao takvo navedeno u poglavlju 5. ovog Plana.
(4) Zaklonjeno područje je svako područje u unutrašnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru na kojem je brod izložen manjem utjecaju vjetra i mora, bez obzira plovi li, pluta ili je usidren.
(5) Nacionalna središnjica je Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, kako je utvrđena Nacionalnim planom traganja i spašavanja ljudskih života na moru.
(6) Dežurni službenik jest službenik Nacionalne središnjice osposobljen i ovlašten poduzimati mjere sukladno Pravilniku i ovom Planu.
(7) Opasne tvari jesu: tvari navedene u IMDG pravilniku, opasne tekućine navedene kao takve u poglavlju 17. IBC pravilnika, opasni plinovi navedeni kao takvi u poglavlju 19. IGC pravilnika te krute tvari navedene kao takve u Prilogu B BC pravilnika.
(8) Onečišćujuće tvari jesu: ulja, kako su navedena u Prilogu I MARPOL konvencije, škodljive tekuće tvari, kako su navedene u Prilogu II MARPOL konvencije te štetne tvari, kako su navedene u Prilogu III MARPOL konvencije.
(9) Nadležna lučka kapetanija jest lučka kapetanija na čijem području se nalazi brod koji treba pomoć ili, u slučaju kada se brod kreće, lučka kapetanija koja je u dogovoru sa susjednim kapetanijama preuzela odgovornost za praćenje kretanja broda koji treba pomoć.
(10) Područje nadležnosti uključuje unutarnje morske vode, teritorijalno more i zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske.
(11) Pomorska nesreća i nezgoda jesu događaji kako su određeni IMO Pravilnikom za istragu pomorskih nezgoda i incidenata i Pravilnikom o istraživanju pomorskih nesreća.
(12) Kompanija je kompanija kako je određena Pravilom 1(2), Poglavlja IX SOLAS konvencije odnosno člankom 5. Pomorskog zakonika.
(13) Agent je pravna ili fizička osoba ovlaštena ili opunomoćena da dostavi podatke u ime poslovođe broda.
(14) Služba pomoći na moru (Maritime Assistance Service – MAS) koja obavlja zadaće utvrđene Rezolucijom Skupštine IMO-a A.950 (23), sukladno odredbama Pravilnika, jest Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru i nadzor pomorske plovidbe Republike Hrvatske.
(15) GIS aplikacija (Geographical Information System – GIS) jest sustav računalne podrške odlučivanju koji sadrži moguća mjesta zakloništa i ostale pridružene informacije.

3. PRIHVAT I OBRADA ZAHTJEVA ZA DODJELOM MJESTA ZAKLONIŠTA BRODU U NEVOLJI

(1) Zahtjev za dodjelom mjesta zakloništa u Republici Hrvatskoj zaprima Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja.
(2) Zahtjev za dodjelom mjesta zakloništa može se uputiti nekim od javnih komunikacijskih mreža ili pomorskim komunikacijskim sustavom.
(3) U slučaju da zahtjev dospije do nekog drugog subjekta (lučke kapetanije ili njihove ispostave, obalne radio postaje, nadzorni centri lučkih uprava i dr.) on ga mora odmah dostaviti Nacionalnoj središnjici.
(4) Zahtjev za dodjelom mjesta zakloništa može uputiti svaki brod koji se:
– nalazi u području nadležnosti, ili
– na otvorenom moru, ako su prilike takve da zapovjednik broda opravdano očekuje pomoć iz neke od luka na području Republike Hrvatske ili ako je izvjesno da bi posljedice pomorske nezgode mogle značajno utjecati na stanje morskog okoliša u području nadležnosti ili druga obilježja morske obale Republike Hrvatske.
(5) U slučaju zahtjeva broda koji se nalazi izvan područja nadležnosti, takav zahtjev će se preusmjeriti na nadležne vlasti obalne države koja može djelotvornije pružiti pomoć brodu u nevolji odnosno osigurati odgovarajuće mjesto zakloništa. Dodatno, takvu obavijest dežurni službenik će dostaviti i nadležnim vlastima država čije bi obale mogle biti ugrožene onečišćenjem ili na drugi način s takvog broda, ako se procjenjuje da takva prijetnja postoji. Prije preusmjeravanja takvog poziva dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je pribaviti odobrenje od pomoćnika ministra nadležnog za poslove sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja. Dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je pratiti razvoj događaja do trenutka kada nadležne vlasti susjedne države ne potvrde preuzimanje brige o brodu koji treba pomoć. Ako je takav zahtjev uputio brod hrvatske državne pripadnosti dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je pratiti razvoj događaja sve do trenutka okončanja prijetnje.
(6) Prijem zahtjeva za dodjelom mjesta zakloništa Nacionalna središnjica dužna je potvrditi brodu od kojeg je zahtjev zaprimljen. Ako je zahtjev zaprimljen neizravno, posredstvom nadležne lučke kapetanije ili neke treće osobe, Nacionalna središnjica dužna je potvrditi prijem obavijesti i osobi posredstvom koje je zahtjev zaprimljen.
(7) U slučaju uočavanja neuobičajenog kretanja broda, npr. promatranjem kretanja broda korištenjem AIS prijemnika ili dojavljeno od drugih subjekata koji nadziru morska područja (npr. radarski sustavi Hrvatske ratne mornarice) dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je uspostaviti vezu s predmetnim brodom i razmotriti potrebu pružanja pomoći uključujući i dodjeljivanje mjesta zakloništa.
(8) Zahtjev za dodjelom mjesta zakloništa mora sadržavati najmanje:
– ime, vrst i zastava broda
– IMO broj
– vrsta i količina tereta na brodu
– tonaža, dužina širina i gaz broda
– naziv agenta broda u Republici Hrvatskoj (ako ga ima)
– naziv i adresa vlasnika, brodara
– naziv i adresa kompanije
– ime i način stupanja u vezu s ovlaštenom osobom kompanije (DPA)
– naziv i adresa osiguravatelja,
– naziv i adresa P&I predstavnika,
– položaj, kurs i brzina broda,
– stanje vjetra i mora,
– vrst i količina goriva na brodu,
– vrst i količina opasnih ili onečišćujućih tvari,
– vrst i opseg prijetnje ili nezgode,
– broj poginulih ili ozlijeđenih osoba,
– potrebna pomoć,
– ocjena stvarnog ili mogućeg onečišćenja,
– način održavanja veze.
(9) U slučaju kada poruka zaprimljena u nacionalnoj središnjici ne sadrži sve propisane stavke, a iz okolnosti razvoja događaja je razvidno da brod predstavlja ili može predstavljati opasnost za okoliš, Nacionalna središnjica dužna je takvu poruku smatrati zahtjevom za dodjelom mjesta zakloništa te postupati kao da je zahtjev potpun. Nedostajuće podatke i obavijesti Nacionalna središnjica dužna je pribaviti u što kraćem vremenu, ovisno o trenutnim okolnostima.
(10) Zahtjev za dodjelom mjesta zakloništa valja smatrati pot­punim ako je zapovjednik:
– prikupio podatke o stanju broda, okoline i možebitnoj prijetnji ljudima, brodu i morskom okolišu,
– procijenio stupanj opasnosti i zaključio da ne postoji neposredna i ozbiljna prijetnja ljudima,
– uvjeren da bi nastavak putovanja značio izlaganje broda povećanim opasnostima,
– uvjeren da bi provođenjem planiranih radnji na mjestu zakloništa bila značajno umanjena prijetnja okolišu.
(11) Nakon primljenog zahtjeva, bez obzira na način kako je on pristigao do Nacionalne središnjice, dežurni službenik dužan je u što kraćem vremenu prikupiti podatke o stanju okoline i prijetnjama brodu i okolišu koristeći odgovarajući popis provjere.
(12) Zahtjev za dodjelom mjesta zakloništa može uputiti i lučki kapetan nadležne lučke kapetanije ako je:
– brod napušten,
– po njegovoj procjeni, brod u takvom stanju da je, u slučaju nepoduzimanja odgovarajućih mjera, potonuće broda ili onečišćenje mora izvjesno ili vrlo vjerojatno, a zapovjednik odbija poduzeti primjerene mjere za otklanjanje opasnosti.
(13) U slučaju kada je na temelju razmjene poruka s brodom, njegovog kretanja ili drugih izvora očito da postoje izvanredne okolnosti zbog kojih brodu ili okolišu prijeti ili bi mogla prijetiti opasnost, a s broda nije upućen zahtjev za dodjelom mjesta zakloništa Nacionalna središnjica dužna je pretpostaviti postojanje opasnosti te u skladu s tom pretpostavkom započeti s procjenom okolnosti, pripremama za pružanje pomoći brodu odnosno dodjeljivanje mjesta zakloništa.

4. PROCJENA OKOLNOSTI, IZBOR PRIKLADNOG MJESTA ZAKLONIŠTA I ODLUKA O PRIHVAĆANJU BRODA U NEVOLJI NA IZABRANOM MJESTU ZAKLONIŠTA

4.1. Procjena okolnosti

(1) Procjenu okolnosti obavlja dežurni službenik Nacionalne središnjice. Procjena okolnosti sastoji se od:
– prikupljanja podataka o brodu, njegovi općim obilježjima te prijetnjama kojima je izložen,
– prikupljanja podataka o okolišu, posebice o stanju vjetra i mora, te razvoju vremenskih prilika,
– ocjenu opravdanosti zatražene pomoći, te
– procjene očekivanog ishoda odnosno utjecaje na okoliš u slučaju najvjerojatnijeg odnosno najnepovoljnijeg razvoja događaja.
(2) Za slučaj broda bez vlastitog pogona procjenom okolnosti mora se, pored navedenog odrediti i sljedeće:
– područje na obali prema kojoj vjetar, valovi i struje usmjeravaju brod i vrijeme pristizanja broda u područje neposredno uz obalu u slučaju uspješnog i neuspješnog sidrenja,
– mjesto i vrijeme pristizanja tegljača,
– vrijeme potrebno za dopremu opreme za ograničavanje onečišćenja.
(3) Prikupljanje podataka obavlja se korištenjem popisa provjere. Popisi provjere istovremeno služe i kao trajni zapis o razvoju događaja.
(4) U slučaju kada na brodu postoje izvanredne okolnosti, ali nije zatraženo dodjeljivanje mjesta zakloništa niti je zatražena dodatna pomoć s obale, dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je u razmaku ne većem od 1 sata pribavljati izvještaj s broda o razvoju događaja.
(5) U slučaju kada procjena okolnosti upućuje na skori ili mogući zahtjev za dodjeljivanjem mjesta zakloništa ili potrebnom pomoći (u bilo kojoj mjeri ili vrsti) dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je o trenutnim ili nastupajućim okolnostima izvijestiti:
– lučkog kapetana i dežurnog službenika nadležne lučke kapetanije te odnosne lučke ispostave,
– dežurne službenike susjednih lučkih kapetanija,
– nacionalne središnjice susjednih država (ako to ima opravdanja), te
– svaku drugu osobu čija bi pomoć mogla biti potreba.
(6) Kada god je to moguće, početna procjena okolnosti potvrđuje se nalazom i mišljenjem stručne skupine.

4.2. Stručna skupina

(7) Stručna skupina za procjenu stanja broda se upućuje:
– ako to vremenske prilike dozvoljavaju,
– ako ima dovoljno vremena za njezino prikupljanje i slanje na brod.
(8) Stručna skupina sastoji se od lučkog kapetana lučke kapetanije na čijem području se brod nalazi, ili osobe koju on imenuje, ovlaštenog peljara te drugih stručnih osoba koje u svakom pojedinom slučaju određuje dežurni službenik Nacionalne središnjice sa liste stručnjaka koju utvrđuje ministar i koji su kao takvi navedeni u GIS aplikaciji.
(9) Iznimno, stručnu skupinu može se uputiti i iz druge lučka kapetanije (koja u tom trenutku nije nadležna – u pravilu susjedna lučka kapetanija) ako je:
– brod zanošen prema njezinom području nadležnosti,
– vrijeme dolaska stručne skupine s područja te lučke kapetanije znatno kraće nego iz lučke kapetanije koja je teritorijalno nadležna za brod u tom trenutku.
(10) Dodatno, skupini se može pridružiti i neka od osoba koja nije navedena na popisu stručnih osoba (npr. predstavnik najbližeg remontnog brodogradilišta), ako svoji znanjem i iskustvom može bitno pridonijeti donošenju odluke o dodjeljivanju mjesta zakloništa ili daljnjem pružanju pomoći brodu. Uključivanje takvih osoba obavlja se na temelju naloga nadležnog lučkog kapetana te uz obavještavanje dežurnog službenika Nacionalne središnjice.
(11) Stručna skupina je dužna u najkraćem vremenu dostaviti dežurnom službeniku Nacionalne središnjice nalaz i mišljenje te predložiti način pružanja pomoći, ako je ona potrebna.
(12) Stručna skupina ili pojedini njezini članovi mogu ostati na brodu i tijekom pružanja pomoći odnosno do trenutka otklanjanja prijetnje:
– ako im tijekom boravka na brodu ne prijete nepotrebne opasnosti,
– ako svojim boravkom na brodu mogu bitno pomoći pri otklanjanju opasnosti.
(13) Stručna skupina se na brod prevozi u pravilu korištenjem helikoptera. Prijevoz brodicama ili brodovima primjenjuje se tek ako prijevoz zračnim putom nije moguć. U tom slučaju primjenjuju se plovila koja omogućavaju najbrži siguran način prijevoza i ukrcaja ljudi na brod.
(14) Ako je iz raspoloživih podataka neupitan način na koji će se pomoći brodu, dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je bez odlaganja i bez čekanja na mišljenje stručne skupine započeti s pripremama za pružanje pomoći.

4.3. Izbor prikladnog mjesta zakloništa

(15) Izbor mogućih mjesta zakloništa, na temelju procjene okolnosti i obilježja obale uz koju je moguć smještaj broda, obavlja dežurni službenik Nacionalne središnjice. Izbor mogućih mjesta zakloništa ograničava se na dva, iznimno tri moguća mjesta zakloništa.
(16) Izboru mjesta zakloništa uz obalu pristupa se samo ako se u slučaju nepovoljnog razvoja događaja neposredno uz obalu očekuje manja šteta okolišu u odnosu na onu do koje bi došlo u slučaju istog razvoja događaja na otvorenom moru.
(17) Izboru mjesta zakloništa uz obalu pristupit će se u slučaju da se:
– time ne ugrožava sigurnost i zdravlje ljudi na obali;
– smještajem broda uz obalu umanjuje opasnost po ljudske živote na brodu, a razina prijetnje od onečišćenja ostaje jednaka ili manja;
– bitno umanjuje vjerojatnost onečišćenja okoliša, ponajprije obalnog ruba (uz pretpostavku da ne postoji prijetnja životima ili zdravlju ljudi na brodu);
– bitno umanjuju neželjene posljedice možebitnog onečišćenja;
– na taj način omogućuje posadi broda da otkloni kvar koji bi u nekom kasnijem trenutku mogao značajnije ugroziti sigurnost ljudi ili doprinijeti mogućem onečišćenju okoliša;
– na tom mjestu može uspješnije pružiti pomoć s kopna.
(18) Mjesto zakloništa uz obalu neće se predložiti ako:
– zahtjev nije utemeljen ili zapovjednik broda odbija pružiti potrebna objašnjenja i podatke;
– postoji prijetnja životima i zdravlju ljudi na obali;
– je šteta okolišu veća u slučaju onečišćenja uz obalu nego ako do njega dođe na otvorenom moru;
– smještaj broda uz obalu ne povećava uspješnost pružanja pomoći brodu.
(19) Nakon utvrđivanja mogućih mjesta zakloništa ili utvrđivanja da takvih mjesta uz obalu nema, dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je, zajedno s kraćim obrazloženjem prijedloga na propisanom obrascu, izvijestiti pomoćnika ministra nadležnog za poslove sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja.

4.4. Odluka o prihvaćanju broda na mjestu zakloništa

(20) Na temelju prijedloga Nacionalne središnjice pomoćnik ministra nadležan za poslove sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja, uz suglasnost pomoćnika ministra nadležnog za zaštitu okoliša donosi:
– odluku o dodjeli mjesta zakloništa i upućivanju broda u mjesto zakloništa, ili
– odluku o odbijanju zahtjeva za određivanje mjesta zakloništa.
(21) O svojoj odluci pomoćnik ministra nadležan za poslove sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja dužan je u što kraćem vremenu izvijestiti dežurnog službenika Nacionalne središnjice, u pravilu pisanim putom.
(22) O odobrenom mjestu zakloništa kao i o načinu dolaska do tog mjesta dežurni službenik Nacionalne središnjice izvijestit će zapovjednika broda neposredno nakon što mu bude izdano odobrenje.
(23) Dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je, u slučaju kada do izabranog i dodijeljenog mjesta zakloništa vodi više od jednog pristupnog plovnog puta, izabrati:
– onaj plovni put koji pruža veći stupanj sigurnosti broda odnosno
– onaj plovni put na kojem je prijetnje okolišu manja.
(24) Neposredno nakon izvješćivanja broda i njegovog upućivanja prema mjestu zakloništa dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je izvijestiti lučkog kapetana ili dežurnu službu nadležne lučke kapetanije o odobrenom mjestu zakloništa. Ako stručna skupina do tog trenutka nije bila u mogućnosti doći na brod nadležna lučka kapetanija će osigurati ukrcaj stručne skupine na brod što je prije moguće.
(25) Tijekom plovidbe broda prema mjestu zakloništa, dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je prikupiti dodatne podatke o stanju i prijetnjama brodu te uspostaviti vezu sa svim subjektima koji su u stanju pružiti pomoć brodu ili bi to mogli pod određenim uvjetima.
(26) U slučaju odbijanja zahtjeva dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je:
– o tome neposredno izvijestiti zapovjednika broda,
– pratiti stanje sigurnosti broda i u slučaju potrebe osigurati pomoć pri napuštanju broda,
– osigurati svaku drugu pomoć zapovjedniku pri otklanjanju opasnosti,
– u slučaju promjene okolnosti ponovo ocijeniti opravdanost zahtjeva i, ako to ocjeni primjerenim, ponovo zatražiti odobrenje mjesta zakloništa.
(27) U slučaju potrebe dežurni službenik Nacionalne središnjice izvijestit će središnjice susjednih država o stanju i razvoju okolnosti.
(28) O tijeku pružanja pomoći dežurni službenik dužan je voditi zabilješke na propisanom obrascu (Dnevnik pomaganja).

5. MOGUĆA MJESTA ZAKLONIŠTA

(1) Podaci o mogućim mjestima zakloništa jesu navedeni u GIS aplikaciji. Mogućim mjestima zakloništa, pored onih prethodno navedenih smatraju se i sva prikladna mjesta u njihovoj neposrednoj blizini koja u pojedinom slučaju mogu pružiti veću razinu sigurnosti broda odnosno zaštite okoliša.
(2) Na mjestu zakloništa brod može biti smješten sidrenjem u zaštićenom priobalnom području, uz izgrađenu obalu ili nasukavanjem na žal.
(3) Mjesto zakloništa koje se nalazi u uvali jest u pravilu u središtu uvale, osim ako neko drugo mjesto unutar uvale u danim okolnostima ne pruža bolje zaklonište.
(4) Privez broda uz izgrađenu obalu obavlja se u pravilu uz pomoć tegljača.
(5) Mjesto sidrenja ili nasukanja broda u neposrednoj blizini mjesta zakloništa određuje, u svakom pojedinom slučaju, zapovjednik broda i to na temelju uputa peljara odnosno nadležnog lučkog kapetana.
(6) Nakon smještaja broda na mjesto zakloništa, članovima posade broda nije dopušteno slobodno kretanje kopnom, osim za obavljanje nužnih poslova na održavanju sigurnosti broda odnosno sprečavanju ili uklanjanju onečišćenja.
(7) Popis mjesta zakloništa odnosno izgrađenih luka ili žala na koje je moguće namjerno nasukanje broda ažurira rukovoditelj Nacionalne središnjice. Ažuriranje podataka u GIS aplikaciji obavlja nadležna osoba Hrvatskog hidrografskog instituta, u pravilu jednom mjesečno.

6. POSTUPAK PROCJENE I IZBORA MJESTA ZAKLONIŠTA

(1) Izbor mjesta zakloništa obavlja se kako slijedi.
– početno mjesto zakloništa jest mjesto s popisa mogućih mjesta zakloništa koje je najbliže mjestu gdje se nalazi brod koji treba pomoć.
– ako je početno mjesto zakloništa u većoj mjeri neprimjereno ili neprikladno tada se kao moguće mjesto zakloništa izabire sljedeće mjesto s popisa mogućih mjesta zakloništa; iznimno, mjesto neprikladno temeljem općih načela zaštite okoliša može se uzeti u obzir ako se time bitno umanjuje prijetnja ili možebitno onečišćenje okoliša te ako omogućuje djelotvorno ograničavanje štete okolišu.
(2) Postupak se ponavlja dok se ne odredi mjesto koje u većoj mjeri omogućuje pružanje pomoći brodu.
(3) Nakon provedbe osnovnog postupka može se provesti multikriterijalna analiza raspoloživih mjesta zakloništa. Ako multikriterijalna analiza ukaže na bitno različita mjesta zakloništa od onih do kojih se je došlo primjenom osnovnog iterativnog postupka dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je još jednom razmotriti čimbenike primjerenosti odnosno prikladnosti razmatranih mjesta zakloništa.
(4) Ako je izvjesno da se prijetnja sigurnosti ljudima i brodu ne može otkloniti pružanjem pomoći (kako je utvrđeno u poglavlju 7) tada se pristupa spašavanju ljudi, a kao mjesto zakloništa se izabire ono koje je prikladno isključivo sa stajališta zaštite okoliša.
(5) Mjesto zakloništa smatra se primjerenim sa stajališta sigurnosti broda ako:
– pruža zadovoljavajuću zaštitu od djelovanja vanjskih sila, ponajprije vjetra i valova, a radi očuvanja plovnosti, stabilnosti i/ili čvrstoće broda;
– omogućuje iskrcaj ljudi s broda;
– omogućuje obavljanje radova na brodu kojima se uklanja prijetnja ili smanjuje opasnost od pomorske ili druge nezgode;
– omogućuje ukrcaj ljudi i opreme radi uklanjanja prijetnje ili smanjivanja opasnosti;
– pruža mogućnost namjernog nasukanja broda radi sprečavanja njegovog nekontroliranog potonuća;
(6) Mjesto zakloništa valja smatrati prikladnim i ako se boravkom broda na tom mjestu:
– umanjuje nedopušteno ispuštanje tvari s broda u more, ponajprije zbog manje izloženosti broda silama vjetra, valova i morskih struja;
– omogućuje primjerena zaštita od širenja onečišćenja (jednostruko ili višestruko opasivanje zaštitnim branama);
– omogućuje namjerno nasukanje broda radi sprečavanja širenja onečišćenja (u slučaju potonuća broda negdje drugdje);
(7) Određeno mjesto ili morsko područje valja smatrati neprimjerenim za smještaj broda ako:
– nije zaklonjeno od prevladavajućih vjetrova i valova;
– u slučaju pogoršanja vremenskih prilika ne pruža zadovoljavajuću sigurnost brodu; u skladu s tim neprikladnim mjestom zakloništa valja smatrati sva ona mjesta na kojima brod ne može biti sigurno usidren u slučaju nevremena jačine 8 Beauforta;
– u neposrednoj blizini postoji značajan promet drugih brodova i plovila;
– bi napuštanje broda u slučaju potrebe bilo značajno otežano;
– je pristup brodu ljudi i sredstava s kopna dugotrajan ili neprikladan ili takav postaje već pri malo jačem vjetru i valovima.
(8) Mjesto zakloništa valja smatrati neprikladnim i ako:
– se nalazi u neposrednoj blizini nacionalnih parkova, parkova prirode i drugih područja prirodnih bogatstava;
– u neposrednoj blizini postoje veća naseljena mjesta;
– u blizini postoje uzgajališta i slični objekti čiji uspješan rad dugoročno presudno ovisi o kakvoći mora;
– nije moguće djelotvorno opasivanje broda ili zatvaranje nekog manjeg područja zaštitnim branama;
– bi potonuće broda onemogućilo redovno odvijanje pomorskog prometa.
(9) Neprikladnim mjestom zakloništa valja smatrati i sva područja u neposrednoj blizini turističkih i sličnih objekata, ako boravak trgovačkih brodova na tim mjestima nije uobičajen.
(10) Posebice, prikladnim mjestom zakloništa valja smatrati industrijske luke, posebice one udaljene od naseljenih mjesta, ako se pružanje pomoći može obaviti bez povećanje opasnosti po ljude na obali. Gospodarska djelatnost u takvim lukama ne smatra se zaprekom za pružanje pomoći brodu, posebice ako se time umanjuje prijetnja okolišu.
(11) Ako je više mogućih mjesta zakloništa približno jednakih obilježja i/ili udaljenosti od položaja broda koji treba pomoć tada prednost valja dati:
– mjestu koje pruža veću zaklonjenost od vanjskih utjecaja (ako oni predstavljaju osnovnu prijetnju),
– mjestu do kojeg se dolazi brže i uz manje navigacijskih ograničenja (veća širina plovnog puta, manji broj promjena smjerova, manja izloženost vjetru i valovima, manji broj hridi i slično),
– mjestu do kojeg je pristup ljudi i opreme s kopna jednostavniji,
(12) U slučaju da brodu prijeti neposredna opasnost od potonuća, prevrtanja ili loma, pri izboru mjesta zakloništa prednost valja dati:
– mjestu koje omogućuje bolje ograničenje odnosno prikupljanje onečišćenja mora,
– mjestu koje omogućuje jednostavnije namjerno nasukanje,
– mjestu u čijoj blizini nema zaštićenih područja, uzgajališta, turističkih mjesta ili većih naselja.
(13) Ako ni nakon primjene načela navedenih u točkama (11) i (12) nije moguće dati prednost jednom mjestu tada valja sva razmotrena mjesta predložiti kao mjesta zakloništa. Ukupan broj mjesta zakloništa valja ograničiti na najviše tri.

7. PRUŽANJE POMOĆI

(1) Pružanje pomoći obuhvaća sve radnje koje poduzima Nacionalna središnjica ili bilo koji drugi subjekt s krajnjim ciljem pružanja pomoći brodu koji je treba.
(2) Djelatno pružanje pomoći obavlja se ponajprije na temelju trgovačkih ugovora, uobičajenih u međunarodnom pomorstvu (npr. LOF). Drugačiji pristupi u snošenju troškova nastalih pružanjem pomoći dopušteni su samo iznimno, ako to ni na koji drugi način nije moguće izbjeći.
(3) Tijekom pružanja pomoći pomoćnik ministra nadležan za poslove sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja odgovoran je za:
– donošenje presudnih odluka na temelju prijedloga dežurnog službenika Nacionalne središnjice te
– odnose s javnošću.
(4) Tijekom pružanja pomoći dežurni službenik Nacionalne središnjice odgovoran je za:
– nadzor i usklađivanje zajedničkog djelovanja uključenih službi i gospodarskih i drugih subjekata,
– izvješćivanje nadležnog pomoćnika ministra i svih uključenih službi i osoba,
– međunarodnu suradnju.
(5) Tijekom pružanja pomoći lučki kapetan nadležne lučke kapetanije odgovoran je za:
– nadzor i usklađivanje djelatnosti službi i subjekata koji sudjeluju u pružanju pomoći brodu,
– izvješćivanje dežurnog službenika Nacionalne središnjice.

7.1. Onečišćenje mora

(6) U slučaju saznanja o nastupu onečišćenja mora ili postojanju neposredne prijetnje onečišćenjem, dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je raspoložive podatke dostaviti Stožeru za provedbu Plana, u skladu s važećim Planom intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj.
(7) U slučaju prijetnje ljudskim životima, pružanje pomoći ljudima ima prednost pred uklanjanjem onečišćenje, a Nacionalna središnjica dužna je preuzeti odgovornost za pružanje pomoći ljudima u nevolji.

7.2. Dopuštenje uplovljavanja u zaklonjeno područje

(8) Uplovljavanje u zaklonjeno područje predlaže se kao mjera pomoći u slučaju:
– potrebe popravka stroja, trupa ili druge opreme broda koja se zbog vremenskih uvjeta ne može na zadovoljavajući način obaviti u plovidbi;
– pomaka tereta;
– sklanjanja broda (»pojada«) u područje u koje neće biti ugrožen izravnim djelovanjem vjetra i valova ili plovidba kroz takvo područje.
(9) Uplovljavanje u zaklonjeno područje uključuje plovidbu, plutanje i/ili sidrenje u području teritorijalnog mora i unutrašnjih morskih voda.
(10) U slučaju da se brod kojem je odobreno uplovljavanje u zaklonjeno područje, zbog utjecaja vjetra i mora, kreće prema otvorenom moru ili prema teritorijalnom moru susjedne države, dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je o tome izvijestiti pomoćnika ministra nadležan za poslove sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja te naknadno nadležne službe te susjedne države.
(11) Popravak stroja, trupa ili druge opreme obavlja se u pravilu u granicama teritorijalnog mora na brodu koji pluta ili je usidren, prema zahtjevu zapovjednika. Kada je to moguće u slučaju potrebe plutanja dužeg od 4 sata ili tijekom noći brod treba sidriti.
(12) U slučaju odobrenja sidrenja ili plutanja u teritorijalnom moru ili u unutaranjim morskim vodama mjesto sidrenja ili područje plutanja određuje lučki kapetan ili dežurni službenik nadležne lučke kapetanije. Osoba koja je odobrila mjesto sidrenja ili područje plutanja dužna je o tome obavijestiti dežurnog službenika Nacionalne središnjice.
(13) Sklanjanje broda u zaklonjeno područje može se dopustiti brodovima kraćim od 80 m, brodovima bez opasnih ili škodljivih tereta te brodovima s manje od 150 tona goriva.
(14) Sklanjanje broda dužeg od 80 m, broda s opasnim ili škodljivim teretom ili broda s više od 150 t goriva dopušteno je samo iznimno.
(15) Sklanjanje broda dužeg od 200 m nije dopušteno.
(16) U slučaju sidrenja ili plutanja broda radi popravka u unutrašnjim morskim vodama u trajanju dužem od 4 sata ili u slučaju ako na brodu postoje opasne, škodljive ili onečišćujuće tvari u količini većoj od 200 t odnosno u slučaju nepovoljnih vremenskih prilika dežurni službenik dužan je razmotriti:
– upućivanje stručne skupine ili djelatnika (PSCO) nadležne lučke kapetanije na brod, kako je primjereno,
– upućivanje peljara na brod,
– upućivanje tegljača,
– postavljanje zaštitnih brana oko broda,
– pribavljanje i upućivanje stručne pomoći s kopna, ako se kvar ne može otkloniti u razumnom vremenu.
(17) Prije navedene mjere, osim upućivanja djelatnika nadležne kapetanije, provode se na trošak broda, uz prethodno osiguranje plaćanja.

7.3. Namjerno nasukanje broda

(18) Namjerno nasukanje broda može se dopustiti kao mjeru predostrožnosti u slučaju kada postoji značajna vjerojatnost skorog potonuća broda u području velikih dubina. Velikim dubinama valja smatrati morska područja u kojima je dubina mora veća od 50 m.
(19) Cilj namjernog nasukanja broda može biti:
– spašavanje broda, kada brodu prijeti opasnost od potonuća, ili
– sprečavanje većeg onečišćenja, kada na brodu postoji veća količina onečišćujućih ili štetnih tvari i kada prijeti dugotrajno ispuštanje tih tvari s broda u more ako brod potone u području većih dubina.
(20) Namjerno nasukanje broda može se dopustiti ako se:
– mjesto nezgode nalazi u neposrednoj blizini dijela obale gdje je dno mora odgovarajuće dubine, nagiba i sastava,
– brod može samostalno kretati svojim porivom ili ga je moguće dotegliti u razumnom vremenu do mjesta nasukanja.
(21) Odgovarajućom dubinom smatra se ona koja je jednaka ili manja od zbroja gaza i nadvođa broda (jednaka ili manja od visine glavne palube nad kobilicom).
(22) Pri namjernom nasukanju brod se mora postaviti u položaj u kojem što većom površinom dna trupa leži na morskom dnu radi smanjivanja nepovoljnog utjecaja valova i vjetra odnosno umanjivanja opasnosti od naknadnog pucanja trupa. Stoga prednost valja dati onom mjestu nasukanja što manjeg nagiba. U pogledu sastava dna odgovarajućim valja smatrati pješčana odnosno muljevita dna.
(23) Namjerno nasukanje na stjenovitom ili kamenitom dijelu obale ili na dijelu obale na kojem je sastav nepoznat se neće dopustiti.
(24) Prije predlaganja namjernog nasukanja dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je:
– uputiti stručnu skupinu na brod ili na mjesto nezgode te na temelju njihovih nalaza predložiti mjesto nasukanja,
– neposredno po upućivanju stručne skupine započeti s prikupljanjem zaštitnih brana te ljudstva, plovila i opreme potrebne za postavljanje brana u neposrednoj blizini izabranog mjesta,
– osigurati ronioce s potrebnom opremom za pregled trupa,
– osigurati prisutnost dovoljnog broja tegljača za pružanje pomoći tijekom nasukanja,
– osigurati čuvanje broda i održavanje priveza nakon nasukanja do trenutka dok ne počne prekrcaj tereta odnosno spašavanje broda ili uklanjanje podrtine.
(25) Namjerno nasukanje bez prisutnosti i uvida stručne skupine u okolnosti i stanje broda dopušteno je samo u slučaju krajnje nužde.
(26) U slučaju odobrenja namjernog nasukanja nužno je na brod prije prilaza obalnom rubu ukrcati pomorskog peljara kojeg je imenovao dežurni službenik Nacionalne središnjice te s broda iskrcati sve osobe čija prisutnost na brodu nije nužna.

7.4 Prekrcaj tereta

(27) Prekrcaj je mjera koja se može dopustiti u slučaju kada na brodu postoji teret čija svojstva:
– ugrožavaju okoliš u slučaju ispuštanja ili potonuća broda ili
– onemogućuju otklanjanje kvara na brodu ili
– onemogućuju otklanjanje neke druge prijetnje sigurnosti brodu.
(28) Prijedlog prekrcaja tereta ponajprije donosi zapovjednik broda. U slučaju da okolnosti upućuju na potrebu prekrcaja cjelokupnog ili dijela tereta, a zapovjednik ne donosi odgovarajuću odluku ili odluku o zadržavanju tereta na brodu ne obrazlaže na prihvatljivi način dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je:
– što prije uputiti stručnu skupinu na brod ili na mjesto nezgode te na temelju njihovih nalaza donijeti odluku o daljnjem postupanju,
– neposredno po upućivanju stručne skupine započeti s obavještavanjem subjekata koji mogu ili su voljni sudjelovati u prekrcaju tereta,
– započeti pripreme za postavljanje zaštitnih brana te započeti s obavještavanjem ljudstva koje će osigurati postavljanje brana oko broda,
– obavijestiti subjekte koji prekrcani teret mogu prihvatiti te prikupiti obavijesti o količinama koje se mogu prihvatiti, brzini prihvaćanja, tehnološkim i financijskim uvjetima prihvaćanja tereta, potrebnim jamstvima, uvjetima i ograničenjima u pogledu čuvanja i skladištenja tereta, te o vremenu spremnosti.
(29) U slučaju da je potrebno prekrcati takve količine tereta ili tereta takvih svojstava koje bitno utječu na odvijanje pojedinih gospodarskih djelatnosti na kopnu (npr. potreba prekrcaja više desetaka tisuća tona mineralnih ulja) ili prekrcaj zahtjeva značajna financijska sredstva odnosno jamstva, dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je prije svake takve radnje zatražiti dopuštenje od pomoćnika ministra nadležnog za poslove sigurnosti plovidbe i zaštite mora.

7.5. Pružanje pomoći tegljačima

(30) Pružanje pomoći brodu tegljačima može se dopustiti kada nije izvjesno može li brod sigurno doći na odredište ili do mjesta zakloništa ili kada je upitna sigurnost broda na sidrištu.
(31) Pružanje pomoći tegljačima ponajprije uključuje:
– pratnju broda (Escort) do njegovog odredišta ili mjesta zakloništa u slučaju djelomičnog gubitka uzgona (npr. pucanje trupa), ozbiljnog oštećenja trupa (npr. nakon sudara, udara) ili odsukanja broda, tijekom plovidbe prema mjestu dokovanja,
– pratnju broda do odredišta ili mjesta zakloništa te djelovanje u slučaju dvojbene upravljivosti brodom,
– pripravnost u slučaju požara ili neposredno nakon njegovog gašenja brodskim protupožarni sustavima,
– pripravnosti u slučaju nepovoljnih vremenskih prilika za brodove u plovidbi ili na sidrištu (npr. u slučaju smanjene stabilnosti broda ili djelomičnog gubitka uzgona),
– pratnju broda u slučaju prijetnje onečišćenjem zbog oštećenja trupa.
(32) Praćenje broda jednim ili više tegljača primjenjuje se u području teritorijalnog mora i unutrašnjim morskih voda.
(33) Praćenje tankera za ulja, kemikalije ili ukapljene plinove tijekom njegove plovidbe unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske u slučaju opravdane sumnje ili stvarne neispravnosti i/ili nepouzdanosti kormilarskog uređaja je obvezno. Privezivanje tegljača obavlja se u pravilu na krmi tankera.
(34) U slučaju pružanja pomoći tegljačima ili naznaka da će upućivanje tegljača biti potrebno dežurni službenik Nacionalne središnjice:
– u pravilu predlaže najprikladniji tegljač koji je trenutno na raspolaganju,
– ovisno o vrsti prijetnje stupa u vezu sa stručni osobama (npr. s vatrogascima u slučaju požara na brodu ili sa stručnjacima Hrvatskog registra brodova u slučaju oštećenja trupa) koje mogu pomoći u odlučivanju o daljnjim postupcima,
– izvješćuje subjekte koji svojom opremom i sredstvima mogu priskočiti u pomoć u slučaju potrebe (npr. subjekte koji raspolažu ljudima i opremom za podvodni popravak broda ili prijenosnim crpkama i sl.).
(35) U slučaju sklapanja ugovora o tegljenju, spašavanju ili nekom drugom poslu između brodara i neke druge osobe dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je nadzirati razvoj događaja do okončanja prijetnje te djelovati prema potrebi, posebice u slučaju moguće prijetnje ljudskim životima ili zdravlju ili mogućem onečišćenju.

7.6. Tegljenje broda

(36) Tegljenje broda može se odobriti u slučaju kada brod nije u stanju vlastitim porivom ploviti do odredišta ili do mjesta zakloništa.
(37) Dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je nadzirati razvoj događaja do okončanja prijetnje te djelovati prema potrebi, posebice u slučaju moguće prijetnje ljudskim životima ili zdravlju ili mogućem onečišćenju, bez obzira je li došlo do sklapanja ugovora o tegljenju ili spašavanju ili nekom drugom poslu između zapovjednika broda i neke druge osobe ii ne.
(38) Tegljenje broda može se odobriti i kada dežurni službenik Nacionalne središnjice, na temelju dostupnih činjenica, utvrdi da je nužno premještanje broda koji ne raspolaže svojim porivom s mjesta gdje se trenutno nalazi do mjesta zakloništa. U tom slučaju tegljenje se odvija do najbližeg mjesta zakloništa na kojem brod nije izložen značajnim prijetnjama te uz stalnu pripravnost tegljača koji je obavio tegljenje.
(39) Prije predlaganja tegljenja kao mjere otklanjanja opasnosti, dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je:
– uputiti stručnu skupinu na brod te na temelju njihovih nalaza odlučiti o daljnjem postupanju,
– u pravilu izabrati i uputit najsnažniji tegljač koji je trenutno na raspolaganju; u slučaju da su na raspolaganju samo tegljači manje sile vučenja valja uputiti više tegljača,
– ovisno o vrsti prijetnje stupiti u vezu sa stručni osobama (npr. s vatrogascima u slučaju požara na brodu ili sa stručnjacima Hrvatskog registra brodova u slučaju oštećenja trupa) koje mogu pomoći u odlučivanju o daljnjim postupcima,
– izvijestiti subjekte koji svojom opremom i sredstvima mogu priskočiti u pomoć u slučaju potrebe (npr. subjekte koji raspolažu ljudima i opremom za podvodni popravak broda ili prijenosnim crpkama i sl.).

7.7. Upućivanje stručnog osoblja i namjenske opreme s kopna

(40) Upućivanje stručnog osoblja, s ili bez namjenske opreme, poduzima se u slučajevima kada stručno znanje i sposobnosti zapovjednika i članova posade nisu dovoljni da otklone kvar ili prijetnju brodu. Upućivanje stručnog osoblja u pravilu se temelji na:
– zahtjevu zapovjednika broda,
– prijedlogu stručne skupine.
(41) Sastav skupine koja se upućuje na brod ovisi o prijetnjama odnosno potrebama u svakom pojedinom slučaju. Skupinu u pravilu čine djelatnici najbližeg remontnog brodogradilišta ili drugog gospodarskog subjekta koji se uobičajeno bave održavanjem i popravcima brodova i brodske opreme.
(42) Radovi koje obavlja stručno osoblje odvijaju se u pravilu na mjestu zakloništa gdje je brod dovoljno zaklonjen od utjecaja vremena i mora. Svako premještanje broda iz mjesta zakloništa mora biti odobreno od dežurnog službenika Nacionalne središnjice.
(43) U slučaju da je na određeno vrijeme nužno onesposobiti poriv broda koji se nalazi izvan lučkih područja te ako postoji mogućnost pogoršanja vremenskih prilika dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je, ovisno o mjestu nezgode:
– osigurati stalnu prisutnost najmanje jednog tegljača neposredno uz bok broda,
– osigurati dodatni tegljač čije je vrijeme djelovanja kraće od 60 minuta.
(44) U slučaju saznanja o mogućem onečišćenju mora tijekom radova na brodu dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je prije početka radova organizirati postavljanje zaštitnih brana te dovoljan broj ljudi i opreme za otklanjanje onečišćenja, ako do njega dođe.
(45) Tijekom radova dežurni službenik mora redovito pribavljati izvještaje o stanju sigurnosti na brodu. Ove izvještaje može mu dostavljati stručno osoblje s broda ili se na brod može, do okončanja poslova, povremeno ili stalno, uputiti djelatnik nadležne lučke kapetanije.

7.8. Korištenje obalnih postrojenja

(46) Korištenje obalnih postrojenja, ponajprije dokovanje, nužno je kada posada ili stručno osoblje s kopna ne mogu obaviti popravak broda na mjestu zakloništa ili bi to bilo značajno otežano.
(47) Korištenje obalnih postrojenja uključuje:
– privez i/ili dokovanje broda u remontnom brodogradilištu,
– privez na području luke otvorene za javni promet,
– privez uz obalu industrijske ili druge luke kojom upravlja ovlaštenik koncesije.
(48) U slučaju upućivanja broda prema luci remontnog brodogradilišta ili nekoj drugoj luci dežurni službenik dužan je:
– pružiti pomoć zapovjedniku broda ili njegovom agentu pri pronalaženju odgovarajuće pomoći,
– neposredno nakon donošenja odluke o luci u kojoj će se obaviti popravak uputiti peljara na brod te osigurati odgovarajući broj tegljača u pratnji broda odnosno za potrebe manevra priveza,
– osigurati da tijekom plovidbe odnosno prilikom priveza broda budu zadovoljeni svi uvjeti sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša,
– neposredno po saznanju u kojoj luci će se obavljati popravak ili drugi radovi izvijestiti dežurnog službenika nadležne lučke kapetanije.
(49) U slučaju da više brodogradilišta ili obalnih postrojenja može biti uposleno na popravljanju brodova dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je izabrati ono obalno postrojenje do kojega plovidba broda predstavlja manju opasnost onečišćenju
(50) Tijekom plovidbe broda prema luci gdje će se odvijati radovi kao i tijekom radova na brodu dežurni službenik mora redovito pribavljati izvještaje o stanju sigurnosti na brodu. Ove izvještaje treba pribavljati od zapovjednika broda, djelatnika nadležne lučke kapetanije ili od ovlaštenih djelatnika remontnog brodogradilišta, ako se oni nalaze na brodu.

8. SREDSTAVA I OPREMA ZA PRUŽANJE POMOĆI I SPAŠAVANJE ODNOSNO OGRANIČENJE I UKLANJANJE ONEČIŠĆENJA

(1) Sredstva i oprema za pružanje pomoći i spašavanje, njihov položaj i prostorni doseg vode se računalnim sustavom, u okviru GIS aplikacije.
(2) Rukovoditelj Nacionalne središnjice dužan je osigurati ažuriranje podataka o novim ili zamijenjenim ili otpisanim sredstvima i opremi za pružanje pomoći i spašavanje te osigurati njihovu računarsku pripremu odnosno unošenje.
(3) Podaci o sredstvima i opremi za ograničavanje i uklanjanje onečišćenja preuzimaju se iz Plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj.
(4) Popis sredstava i opreme za ograničavanje i uklanjanje onečišćenja ažurira rukovoditelj Nacionalne središnjice. Ažuriranje podataka u GIS aplikaciji obavlja nadležna osoba Hrvatskog hidrografskog instituta, u pravilu jednom mjesečno.

9. MEĐUNARODNO USUGLAŠAVANJE I ODLUČIVANJE

(1) Dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je izvijestiti nacionalne središnjice susjednih država odnosno njihove službe odgovorne za pružanje pomoći brodu koji je treba u slučajevima:
– kada brod koji treba pomoć slobodno pluta i u dogledno vrijeme će dospjeti u područje nadležnosti središnjice susjedne države,
– kada moguće posljedice pomorske nezgode mogu zahvatiti i područje nadležnosti susjedne države,
– kada je izvjesno uključivanje ljudstva i sredstava susjedne države u pružanju pomoći ili ograničavanju posljedica pomorske nezgode, bez obzira temelji se takvo uključivanje na bilateralnim ili multilateralnim međunarodnim ugovorima ili ne.
(2) Dežurni službenik dužan je zatražiti odobrenje prije prvog izvješćivanja nacionalne središnjice susjedne države ili drugog odgovornog tijela te države. Odobrenje izvješćivanja izdaje pomoćnik ministra nadležan za poslove sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja.
(3) Uključivanje stranih javnih brodova ili letjelica odnosno stranih gospodarskih subjekata radi pružanja pomoći (npr. tegljača, stručnog osoblja ili namjenske opreme) u području nadležnosti, na prijedlog dežurnog službenika Nacionalne središnjice mora odobriti pomoćnik ministra nadležan za poslove sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja.
(4) Uključivanje stranih plovila i zrakoplova odnosno drugih sredstava i osoblja temeljem multilateralnih ugovora, a u svezi zaštite od onečišćenja ili njegovog uklanjanja mora odobriti pomoćnik ministra nadležan za poslove sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja uz suglasnost pomoćnika ministra nadležnog za zaštitu okoliša.
(5) U slučaju kada se brod koji traži pomoć nalazi u neposrednoj blizini područja nadležnosti susjedne države i moguće je njegovo prihvaćanje u mjestima zakloništa određenima u različitim državama, mjesto zakloništa utvrdit će se dogovorom između pomoćnika ministra nadležnog za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja i odgovorne osobe susjedne države.
(6) Tijekom dogovora dežurni službenik Nacionalne središnjice dužan je pripremiti potrebne podatke pomoćniku ministra nadležnom za poslove sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja. Tijekom dogovora pomoćnik ministra nastojat će postići onaj izbor mjesta zakloništa kojim se postiže najveća zaštita mora i priobalja.
(7) Načelno, brigu o brodu koji nema mogućnosti vlastitog kretanja preuzeti će ona država za koju brod, svojim prirodnim kretanjem, predstavlja veću prijetnju.
(8) Načelno, brigu o brodu koji se može kretati svojim pogonom preuzeti će ona država u kojoj je moguće osigurati veću razinu zaštite od onečišćenja u slučaju nepovoljnog ishoda pružanja pomoći.

10. FINANCIJSKA JAMSTVA I SUSTAVI ODGOVORNOSTI BRODA PRIHVAĆENOG U MJESTU ZAKLONIŠTA

(1) Svaki brod koji traži mjesto zakloništa u Republici Hrvatskoj mora imati valjano osiguranje ili drugo financijsko jamstvo.
(2) Zapovjednik broda je dužan prilikom podnošenja zahtjeva za dodjelu mjesta zakloništa dostaviti dokaz o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu. Osiguranje ili drugo financijsko jamstvo može biti izdano u formi svjedodžbe, potvrde o P&I osiguranju, potvrde o jamstvu izdane od P&I kluba ili od druge odgovarajuće ustanove (npr. banke).
(3) Svi brodovi koji traže mjesto zakloništa moraju imati osiguranje do granica ograničenja odgovornosti sukladno Protokolu iz 1996. godine na Konvenciju o pomorskim tražbinama, 1976. Primjer potvrde o financijskom jamstvu i P&I osiguranju prikazani su u prilogu.
(4) Brod koji kao teret prevozi više od 2.000 tona ulja mora imati osiguranje ili drugo financijsko jamstvo do visine granice ograničenja odgovornosti propisane Protokolom iz 1992. godine na Međunarodnu konvenciju o građanskoj odgovornosti za štete nastale onečišćenjem uljima. Postojanje financijskog jamstva država zastave broda potvrđuje izdavanjem svjedodžbe čiji je obrazac prikazan u prilogu
 

11. PRILOZI

11.9. Svjedodžbe i drugi dokumenti financijskog jamstva i osiguranja