Odluka o objavljivanju Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja 6 i 7

NN 30/2008 (12.3.2008.), Odluka o objavljivanju Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja 6 i 7

ODBOR ZA STANDARDE FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

994

Na temelju članka 34. stavka 3. Zakona o računovodstvu (Narod­ne novine, broj 109/07) Odbor za standarde financijskog izvještavanja na sjednici održanoj 14. siječnja 2008. godine, donio je

ODLUKU

O OBJAVLJIVANJU MEĐUNARODNIH STANDARDA FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA 6 I 7

Članak 1.

Objavljuju se Međunarodni standard financijskog izvještavanja 6 – Istraživanje i procjena mineralnih resursa i Međunarodni standard financijskog izvještavanja 7 – Financijski instrumenti: objavljivanje.

Članak 2.

Međunarodni standardi financijskog izvještavanja iz članka 1. ove Odluke primjenjuju se za razdoblje započeto 1. siječnja 2008. godine i poslije.

Predsjednik
Odbora za standarde
financijskog izvještavanja
Ivica Smiljan, v. r.


Međunarodni standard financijskog izvještavanja 6
Istraživanje i procjena mineralnih resursa

SVRHA

1. Svrha ovoga standarda je definirati financijsko izvještavanje o istraživanju i procjeni mineralnih resursa.
2. Konkretno, ovaj standard nalaže:
    (a) ograničena poboljšanja u postojećoj praksi računovodstvenog iskazivanja izdataka povezanih s istraživanjem i procjenom
    (b) subjektima koji priznaju imovinu povezanu s istraživanjem i procjenom da tu imovinu podvrgavaju procjeni umanjenja u skladu s ovim standardom te da svako umanjenje mjere u skladu s MRS-om 36 Umanjenje imovine
    (c) objavljivanje informacija koje omogućuju identificiranje iznosa u financijskim izvještajima subjekta koji su proizašli iz istraživanja i procjene mineralnih resursa i obrazlažu ih te koje korisnicima financijskih izvještaja pomažu da razumiju te iznose, vrijeme i izvjesnost budućih novčanih tokova iz priznate imovine povezane s istraživanjem i procjenom.

DJELOKRUG

3. Subjekt je dužan ovaj standard primjenjivati na izdatke koje je pretrpio vezano za istraživanje i procjenu.
4. Standard ne obrađuje druge aspekte računovodstvenog iskazivanja subjekata koji se bave istraživanjem i procjenom mineralnih resursa.
5. Subjekt ovaj standard ne smije primjenjivati na izdatke koji su nastali:
    (a) prije istraživanja i procjene mineralnih resursa, kao što su izdaci nastali prije nego je subjekt dobio zakonska prava na istraživanje određenog područja
    (b) nakon što je dokazana tehnička izvedivost i komercijalna održivost vađenja mineralnog resursa.

PRIZNAVANJE IMOVINE POVEZANE S ISTRAŽIVANJEM I PROCJENOM
 

Privremeno izuzimanje iz točke 11. i točke 12 MRS-a 8
6. Prilikom definiranja računovodstvenih politika, subjekt koji priznaje imovinu povezanu s istraživanjem i procjenom je dužan primijeniti točku 10. MRS-a 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške.

7. U točki 11. i točki 12. MRS-a 8 su navedeni izvori službenih zahtjeva i smjernice koje uprava treba uzeti u obzir prilikom definiranja svoje računovodstvene politike za neki predmet koji nije konkretno obrađen nekim MSFI-jem. Prema točki 9. i točki 10. u nastavku, ovaj standard izuzima subjekt iz obveze primjena tih točaka u sklopu svojih računovodstvenih politika za priznavanje i mjerenje imovine povezane s istraživanjem i procjenom.

MJERENJE IMOVINE POVEZANE S ISTRAŽIVANJEM I PROCJENOM

Mjerenje prilikom priznavanja
8. Imovina povezana s istraživanjem i procjenom se mjeri po trošku.
Elementi troška imovine povezane s istraživanjem i procjenom
9. Subjekt je dužan odrediti računovodstvenu politiku kojom će biti regulirani izdaci koji se priznaju kao imovina povezana s istraživanjem i procjenom te tu politiku dosljedno primjenjivati. Pri tome subjekt razmatra u kojoj mjeri se izdaci mogu povezati s pronalaženjem određenih mineralnih resursa. Slijede primjeri izdataka koji mogu biti uključeni u početno mjerenje imovine povezane s istraživanjem i procjenom (popis nije iscrpan):
    (a) stjecanje prava na istraživanje
    (b) topografske, geološke, geokemijske i geofizičke studije
    (c) istražne bušotine
    (d) istraživanje kopanjem jaraka
    (e) uzorkovanje i
    (f) aktivnosti koje se odnose na procjenjivanje tehničke izvedivosti i komercijalne održivosti vađenja mineralnog resursa.
10. Izdaci povezani s razvojem mineralnih resursa se ne priznaju kao imovina povezana s istraživanjem i procjenom. Smjernice za priznavanje imovine proizašle iz razvoja nalaze se u Okviru i MRS-u 38 Nematerijalna imovina.
11. U skladu s MRS-om 37 Rezerviranja, nepredvidive obveze i nepredvidiva imovina, subjekt priznaje sve obveze temeljem uklanjanja i obnavljanja koje su nastale u određenom razdoblju kao posljedica istraživanja i procjene mineralnih resursa.
Mjerenje nakon priznavanja
12. Nakon priznavanja, subjekt je dužan na imovinu povezanu s istraživanjem i procjenom primijeniti ili metodu troška, ili metodu revalorizacije. Ako se primjenjuje metoda revalorizacije (bilo metoda iz MRS-a 16 Nekretnine, postrojenja i oprema ili metoda iz MRS-a 38), ona treba biti konzistentna s klasifikacijom imovine (v. točku 15.).
Promjene računovodstvenih politika
13. Subjekt svoje računovodstvene politike za izdatke povezane s istraživanjem i procjenom može izmijeniti ako financijski izvještaji izmjenom postaju relevantniji u smislu potreba korisnika za donošenje ekonomskih odluka i ako time ne postaju manje ili više pouzdani, odnosno manje ili više relevantni u odnosu na te potrebe. Subjekt prosuđuje relevantnost i pouzdanost primjenom kriterija iz MRS-a 8.
14. Kako bi opravdao promjene računovodstvenih politika za izdatke povezane s istraživanjem i procjenom, subjekt je dužan dokazati da će njegovi financijskim izvještaji promjenom biti bliži udovoljavanju kriterija iz MRS-a 8, no ti kriteriji ne moraju promjenom biti potpuno ispunjeni.

PREZENTIRANJE

Klasifikacija imovine povezane s istraživanjem i procjenom
15. Subjekt je dužan imovinu povezanu s istraživanjem i procjenom razvrstati kao materijalnu ili nematerijalnu imovinu već prema prirodi stečene imovine te tu klasifikaciju dosljedno primjenjivati.
16. Neka imovina povezana s istraživanjem i procjenom se obračunava kao nematerijalna (npr. prava bušenja), dok je druga materijalna (npr. vozila i velike bušilice). Ako se neko sredstvo troši u razvoju nematerijalnog sredstva, iznos koji se odnosi na trošenje je sastavni dio troška tog nematerijalnog sredstva. No, korištenje materijalnog sredstva radi razvoja nematerijalnog sredstva ne mijenja samo sredstvo iz materijalnog u nematerijalno.
Reklasifikacija imovine povezane s istraživanjem i procjenom
17. Sredstvo povezano s istraživanjem i procjenom se prestaje klasificirati kao takvo kad je moguće dokazati tehničku izvedivost i komercijalnu održivost vađenja mineralnog resursa. Prije reklasifikacije, imovina povezana s istraživanjem i procjenom se provjerava na umanjenje i priznaje se svaki gubitak uslijed umanjenja.

UMANJENJE

Priznavanje i mjerenje
18. Imovina povezana s istraživanjem i procjenom se podvrgava provjeri umanjenja kad činjenice i okolnosti upućuju na to da knjigovodstveni iznos nekog sredstva povezanog s istraživanjem i procjenom može biti viši od njegovog nadoknadivog iznosa. Ako činjenice i okolnosti upućuju na to da je knjigovodstveni iznos veći od nadoknadivog iznosa, subjekt je dužan izmjeriti, prezentirati i objaviti sve gubitke od umanjenja u skladu s MRS-om 36, izuzev kako je navedeno niže u točki 21.


19. Kod imovine povezane s istraživanjem i procjenom se, prilikom određivanja sredstva povezanog s istraživanjem i procjenom koje je eventualno umanjeno, primjenjuje točka 20. ovoga standarda umjesto točke 8.-17. MRS-a 36. U točki 20. se koristi izraz »sredstvo«, no on jednako tako vrijedi i za zasebno sredstvo povezano s istraživanjem i procjenom ili zasebnu jedinicu koja stvara novac.

20. Jedna ili više sljedećih činjenica ili okolnosti mogu ukazati na potrebu subjekta da imovinu povezanu s istraživanjem i procjenom testira na umanjenje (popis nije iscrpan):
    (a) razdoblje u kojem subjekt ima pravo obavljati istraživanja u određenom području je isteklo tijekom izvještajnog razdoblja ili će isteći u bliskoj budućnosti i ne očekuje se njegovo produljenje
    (b) značajni izdaci daljnjeg istraživanja i procjene mineralnih resursa u određenom području nisu niti predviđeni proračunom, niti planirani
    (c) istraživanje i procjena mineralnih resursa u određenom području nisu doveli do otkrivanja komercijalno održivih količina mineralnih resursa i subjekt je odlučio prestati s tim aktivnostima u tom području
    (d) postoji dovoljno podataka koji ukazuju na to da je, unatoč vjerojatnom nastavku razvoja u određenom području, mala vjerojatnost da će se razvojem ili prodajom nadoknaditi cijeli knjigovodstveni iznos sredstva povezanog s istraživanjem i procjenom.
Bez obzira na navedene ili slične slučajeve, subjekt je dužan provesti test na umanjenje u skladu s MRS-om 36. Svaki gubitak od umanjenja se priznaje kao rashod u skladu s MRS-om 36.

Određivanje razine do koje se provjerava umanjenje imovine povezane s istraživanjem i procjenom
21. Subjekt je dužan odrediti računovodstvenu politiku za raspoređivanje imovine povezane s istraživanjem i procjenom na jedinice koje stvaraju novac ili skupine jedinica koje stvaraju novac kako bi procijenio eventualno umanjenje te imovine. Jedinica koja stvara novac ili skupina jedinica na koje je raspoređeno neko sredstvo povezano s istraživanjem i procjenom ne smije biti veća od poslovnog segmenta kako je određen u MSFI-ju 8 Poslovni segmenti.

22. Razina koju subjekt odredi radi testiranja imovine povezane s istraživanjem i procjenom na umanjenje može obuhvatiti jednu jedinicu koja stvara novac ili više njih.

OBJAVLJIVANJE

23. Subjekt je dužan objaviti informacije koje određuju i objašnjavaju iznose koje je u svojim financijskim izvještajima priznao temeljem istraživanja i procjene mineralnih resursa.
24. Radi usklađenosti s točkom 23., subjekt je dužan objaviti:
    (a) svoju računovodstvenu politiku za izdatke povezane s istraživanjem i procjenom, uključujući priznavanje imovine povezane s istraživanjem i procjenom
    (b) iznose imovine, obveza, prihoda i rashoda te novčanih tokova iz redovnog poslovanja i investicijskih aktivnosti povezanih s istraživanjem i procjenom mineralnih resursa.
25. Subjekt je dužan imovinu povezanu s istraživanjem i procjenom promatrati kao odvojenu skupinu imovine i, ovisno o klasifikaciji imovine, objaviti podatke ili u skladu s MRS-om 16, ili MRS-om 38.

DATUM STUPANJA NA SNAGU

26. Subjekt je ovaj standard dužan primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2006. godine. Subjekti se potiču na njegovu raniju primjenu. Ako neki subjekt ovaj standard primijeni na razdoblje koje je započelo prije 1. siječnja 2006. godine, dužan je tu činjenicu i objaviti.

PRIJELAZNE ODREDBE

27. Ako primjena nekog zahtjeva iz točke 18. na usporedne informacije koje se odnose na godišnja razdoblja koja započinju prije 1. siječnja 2006. godine nije izvediva, subjekt je tu činjenicu dužan objaviti. MRS 8 sadrži objašnjenje za izraz »neizvediv«.

Dodatak A
Definicije pojmova
Ovaj dodatak je sastavni dio standarda.

Imovina povezana s istraživanjem i procjenom

Izdaci povezani s istraživanjem i procjenom priznati kao imovina u skladu s računovodstvenom politikom subjekta.

Izdaci povezani s istraživanjem i procjenom

Izdaci subjekta nastali u svezi s istraživanjem i procjenom mineralnih resursa prije nego što je dokazana tehnička izvedivost i komercijalna održivost vađenja mineralnog resursa.

Istraživanje i procjena mineralnih resursa

Potraga za mineralnim resursima, uključujući minerale, naftu, prirodni plin i slične neobnovljive resurse nakon što je subjekt dobio zakonska prava na istraživanje u određenom području, kao i utvrđivanje tehničke izvedivosti i komercijalne održivosti vađenja mineralnog resursa.


Međunarodni standard financijskog izvještavanja 7
Financijski instrumenti: objavljivanje

SVRHA

1. Svrha ovoga standarda je subjektima naložiti da u svojim financijskim izvještajima objavljuju podatke koji korisnicima omogućuju da procijene:
    (a) značaj financijskih instrumenata za financijski položaj i rezultate poslovanja subjekta i
    (b) prirodu i vrstu rizika koji proizlaze iz financijskih instrumenata a kojima je subjekt izložen tijekom razdoblja i na izvještajni datum te način na koji subjekt upravlja tim rizicima.
2. Načela u ovome standardu nadopunjavaju načela za priznavanje, mjerenje i prezentiranje financijske imovine i financijskih obveza iz MRS-a 32 Financijski instrumenti: prezentiranje i MRS-a 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje.

DJELOKRUG

3. Ovaj standard dužni su primjenjivati svi subjekti na sve vrste financijskih instrumenata, izuzev:
    (a) onih udjela u ovisnim subjektima, pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima koji se obračunavaju u skladu s MRS-om 27 Konsolidirani i odvojeni financijskim izvještaji, MRS-om 28 Ulaganja u pridružena društva ili MRS-om 31 Udjeli u zajedničkim pothvatima. Međutim, u nekim slučajevima, MRS 27, MRS 28 i MRS 31 dopuštaju subjektu da udjel u ovisnom subjektu, pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu obračunava koristeći MRS 39; u tom slučaju, subjekti su dužni, pored zahtjeva za objavljivanjem iz ovoga standarda, primijeniti i zahtjeve za objavljivanjem iz MRS-a 27, MRS-a 28 ili MRS-a 3. Subjekti su također dužni ovaj standard primijeniti na sve derivative povezane s udjelima u ovisnim subjektima, pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima, osim kod derivativa koji udovoljavaju definiciji glavničkog instrumenta iz MRS-a 32.
    (b) prava i obveza zaposlenih koji proizlaze iz planova primanja za zaposlene, na koje se primjenjuje MRS 19 Primanja zaposlenih
    (c) ugovora koji se potencijalno razmatraju u sklopu poslovnog spajanja (v. MSFI 3 Poslovna spajanja). Ovo izuzeće vrijedi samo za stjecatelja.
    (d) ugovora o osiguranju kako su definirani u MSFI-ju 4 Ugovori o osiguranju. Međutim, ovaj standard se primjenjuje na derivative ugrađene u ugovore osiguranju ako MRS 39 subjektu nalaže da iz obračunava odvojeno. Pored toga, izdavatelj je dužan ovaj standard primijeniti na ugovore o financijskoj garanciji ako izdavatelj za priznavanje i mjerenje tih ugovora primjenjuje MRS 39, no da obvezno primjenjuje MSFI 4 ako u skladu s točkom 4.(d) MSFI-ja 4 za njihovo priznavanje i mjerenje odabere primjenjivati MSFI-ja 4.
    (e) financijskih instrumenata, ugovora i obveza temeljem transakcija isplate s temelja dionica na koje se primjenjuje MSFI 2 Isplate s temelja dionica, osim što se taj standard primjenjuje na ugovore koji potpadaju u djelokrug točaka 5.-7. MRS-a 39.
4. Ovaj standard se primjenjuje na priznate i nepriznate financijske instrumente. Priznati financijskim instrumenti uključuju financijsku imovinu i financijske obveze iz djelokruga MRS-a 39. Nepriznati financijskim instrumenti uključuju neke financijske instrumente koji, premda su izvan djelokruga MRS-a 39, potpadaju u djelokrug ovoga standarda (kao što su neke preuzete obveze za kreditiranjem).
5. Ovaj standard se primjenjuje na ugovore o kupoprodaji nefinancijske imovine koja potpada u djelokrug MRS-a 39 (v. točke 5.-7. MRS-a 39).

KLASE FINANCIJSKIH INSTRUMENATA I RAZINA DO KOJE SE OBJAVLJUJU

6. Kad ovaj standard nalaže objavljivanje po klasama financijskih instrumenta, subjekt je dužan financijske instrumente razvrstati u klase koje su primjerene vrsti objavljenih informacija te koje uzimaju u obzir obilježja tih financijskih instrumenata. Subjekt je dužan pružiti dovoljno informacija kako bi bilo moguće usuglašavanje pojedinačnih stavki prezentiranih u bilanci.

ZNAČAJ FINANCIJSKIH INSTRUMENATA ZA FINANCIJSKI POLOŽAJ I REZULTATE POSLOVANJA

7. Subjekt je dužan objaviti informacije koje korisnicima financijskih izvještaja omogućuju da procijene značaj financijskih instrumenata za njegov financijski položaj i rezultate poslovanja.

Bilanca

Kategorije financijske imovine i financijskih obveza

8. Knjigovodstveni iznosi svake niže navedene kategorije, kako ih definira MRS 39, se objavljuju ili u samoj bilanci stanja ili u bilješkama uz financijske izvještaje:
    (a) financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, uz odvojeno prikaz (i) financijske imovine koja je kao takva određena pri prvom priznavanju i (ii) financijske imovine svrstane u kategoriju imovine namijenjene trgovanju u skladu s MRS-om 39
    (b) ulaganja koja se drže do dospijeća
    (c) zajmovi i potraživanja
    (d) financijska imovina raspoloživa za prodaju
    (e) financijske obveze po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, uz odvojen prikaz (i) financijske imovine koja je kao takva određena pri prvom priznavanju i (ii) financijske imovine svrstane u kategoriju imovine namijenjene trgovanju u skladu s MRS-om 39 i
    (f) financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku.

Financijska imovina ili financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
9. Ako je subjekt neki zajam ili neko potraživanje (ili skupinu zajmova ili potraživanja) razvrstao u kategoriju po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, dužan je objaviti:
    (a) najveću izloženost kreditnom riziku (v. točku 36. (a)) po predmetnom zajmu ili potraživanju (ili predmetnoj skupini zajmova ili potraživanja) na izvještajni datum
    (b) iznos do kojeg bilo koji povezani kreditni derivativi ili slični instrumenti ublažavaju najveću izloženost kreditnom riziku
    (c) iznos promjene, tijekom razdoblja i kumulativno, fer vrijednosti predmetnog zajma ili potraživanja (ili predmetne skupine zajmova ili potraživanja) koja se može pripisati promjenama kreditnog rizika financijskog sredstva koja je se određuje ili:
        (i) kao iznos promjene fer vrijednosti koja se ne može pripisati promjenama tržišnih uvjeta koje stvaraju tržišni rizik, ili
        (ii) korištenjem alternative metode za koju subjekt vjeruje da vjernije prikazuje iznos promjene fer vrijednosti koja se može pripisati promjenama kreditnog rizika predmetnog sredstva.
Promjene tržišnih uvjeta koje stvaraju tržišni rizik uključuju promjene promatrane (poredbene) kamatne stope, cijene robe, valutnog tečaja ili indeksa cijena ili stopa.
    (d) iznos promjene fer vrijednosti bilo kojeg povezanog kreditnog derivativa ili sličnog instrumenta tijekom razdoblja i kumulativno od trenutka svrstavanja kao zajma ili potraživanja.

10. Ako je subjekt neku financijsku obvezu odredio kao financijsku obvezu po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka u skladu s točkom 9. MRS-a 39, dužan je objaviti:
    (a) iznos promjene, tijekom razdoblja i kumulativno, fer vrijednosti financijske obveze koja se može pripisati promjenama kreditnog rizika te obveze koja se određuje ili:
        (i) kao iznos promjene fer vrijednosti obveze koja se ne može pripisati promjenama tržišnih uvjeta koji stvaraju tržišni rizik (v. točku B4 u Dodatku B), ili
        (ii) korištenjem alternative metode za koju subjekt vjeruje da vjernije prikazuje iznos promjene fer vrijednosti koja se može pripisati promjenama kreditnog rizika predmetne obveze.
Promjene tržišnih uvjeta koje stvaraju tržišni rizik uključuju promjene poredbene kamatne stope, cijene robe, valutnog tečaja ili indeksa cijena ili stopa. Za ugovore koji uključuju obilježje unit-linked proizvoda, promjene tržišnih uvjeta uključuju promjene u rezultatima poslovanja dotičnog internog ili eksternog investicijskog fonda.
    (b) razlika između knjigovodstvenog iznosa financijske obveze i iznosa koji bi subjekt temeljem ugovora trebao platiti o dospijeću vlasniku obveze.

11. Subjekt je dužan objaviti:
    (a) metode korištene radi postizanja usklađenosti sa zahtjevima iz točke 9. (c) i 10. (a)
    (b) ako smatra da podaci koje je objavio s ciljem usklađenosti sa zahtjevima iz točke 9. (c) i 10. (a) ne odražavaju vjerno promjenu fer vrijednosti financijskog sredstva ili financijske obveze koja se može pripisati promjenama kreditnog rizika, razloge na temelju kojih je izveo takav zaključak i čimbenike koje smatra relevantnima.

Reklasifikacija
12. Ako je subjekt financijsko sredstvo reklasificirao u imovinu koja se mjeri
    (a) po trošku ili amortiziranom trošku umjesto po fer vrijednosti ili
    (b) po fer vrijednosti umjesto po trošku ili amortiziranom trošku,
dužan je objaviti iznos reklasificiran iz svake kategorije i u svaku kategoriju te razloge za reklasifikaciju (v. točku 51.-54. MRS-a 39).

Prestanak priznavanja
13. Moguće je da subjekt financijsku imovinu prenosi na način da sva financijska imovina ili dio nje ne udovoljava kriterijima prestanka priznavanja (v. točku 15.-37. MRS-a 39). Subjekt je dužan za svaku klasu takve financijske imovine objaviti:
    (a) prirodu imovine
    (b) prirodu rizika i nagrada povezanih s vlasništvom kojima društvo ostaje izloženo
    (c) kad nastavlja priznavati svu imovinu, knjigovodstvene iznose imovine i povezanih obveza te
    (d) kad nastavlja priznavati imovinu u mjeri u kojoj nastavlja sudjelovati u njoj, ukupan knjigovodstveni iznos izvorne imovine, iznos imovine koju nastavlja priznavati te knjigovodstveni iznos povezanih obveza.

Kolaterali
14. Subjekt je dužan objaviti:
    (a) knjigovodstveni iznos financijske imovine koju je založio kao osiguranje za plaćanje stvarnih ili nepredviđenih obveza (kolateral), uključujući iznose koji su reklasificirani u skladu s točkom 37. (a) MRS-a 39 i
    (b) uvjete zaloga.
15. Kad subjekt drži neki kolateral (financijsko ili nefinancijsko sredstvo) i dopušteno mu je kolateral prodati ili ponovno založiti u odsustvu ili zbog neplaćanja vlasnika kolaterala, dužan je objaviti:
    (a) fer vrijednost kolaterala u posjedu
    (b) fer vrijednost svakog kolaterala koji je prodan ili ponovno založen te da li ima obvezu vratiti ga i
    (c) uvjete povezane s korištenjem kolaterala.

Konto ispravka vrijednosti za kreditne gubitke
16. Kad je financijska imovina umanjena za kreditne gubitke i subjekt evidentira umanjenje na zasebnom kontu (npr. konto ispravka vrijednosti na kojem se evidentiraju pojedinačna umanjenja ili neki sličan konto koji se koristi za evidentiranje kolektivnog umanjenja imovine) umjesto da izravno umanjuje knjigovodstveni iznos sredstva, dužan je objaviti usuglašavanje promjena na tom kontu tijekom razdoblja za svaku klasu financijske imovine.

Složeni financijskim instrumenti s više ugrađenih derivativa
17. Ako je subjekt izdao instrument koji sadrži i komponentu obveze i komponentu kapitala (v. točku 28. MRS-a 32) i riječ je o instrumentu koji ima više ugrađenih derivativa čije su vrijednosti međuovisne (kao što je konvertibilni dužnički instrument s pravom prijevremenog otkupa), dužan je objaviti postojanje takvih obilježja.

Neplaćanje i povreda uvjeta
18. Za obveze po zajmovima priznate na izvještajni datum, subjekt je dužan objaviti:
    (a) pojedinosti o eventualnom neplaćanju glavnice, kamata, postupnog otkupa ili uvjeta otkupa obveza po zajmovima
    (b) knjigovodstveni iznos na izvještajni datum obveza po zajmovima koji se ne plaćaju i
    (c) da li je plaćanje izvršeno ili su uvjeti otplate obveza po zajmovima revidirani prije nego što je odobreno izdavanje financijskih izvještaja.
19. Ako je tijekom razdoblja došlo do povrede ugovora o zajmu koja nije opisana pod točkom 18., subjekt je dužan objaviti iste informacije koje nalaže točka 18. ako je riječ o povredi temeljem koje je vjerovnik imao pravo zatražiti prijevremenu otplatu (osim u slučaju da je povreda otklonjena ili su uvjeti revidirani na izvještajni datum ili prije njega).

Račun dobiti i gubitka i glavnica
Stavke prihoda, rashoda, dobiti ili gubitaka

20. Subjekt je dužan u temeljnim financijskim izvještajima ili bilješkama uz njih objaviti sljedeće stavke prihoda, rashoda, dobiti i gubitaka:
    (a) neto dobit ili neto gubitak temeljem:
        (i) financijske imovine ili financijskih obveza po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, uz odvojen prikaz onih po financijskoj imovini ili financijskim obvezama koje su kao takve označene pri prvom priznavanju ili onih po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje su klasificirane u skupinu namijenjene trgovanju u skladu s MRS-om 39
        (ii) financijske imovine raspoložive za prodaju, uz odvojen prikaz iznosa dobiti ili gubitaka priznatih izravno u glavnici tijekom razdoblja te iznosa koji je prenesen s glavnice i priznat u računu dobiti i gubitka za razdoblje
        (iii) ulaganja koja se drže do dospijeća
        (iv) zajmova i potraživanja i
        (v) financijskih obveza mjerenih po amortiziranom trošku.
    (b) ukupne prihode i ukupne rashode od kamata (izračunate metodom efektivne kamate) po financijskoj imovini ili financijskim obvezama koje nisu obračunate po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka
    (c) prihode i rashode od naknada (izuzev iznosa uključenih u postupak utvrđivanja efektivne kamatne stope) po:
        (i) financijskoj imovini ili financijskim obvezama koje nisu obračunate po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka te
        (ii) povjereničkim i drugim fiducijarnim poslovima temeljem kojih se imovina drži ili ulaže u ime fizičkih osoba, trustova, mirovinskih planova i drugih institucija
    (d) prihode od kamata na umanjenoj financijskoj imovini obračunate u skladu s točkom VP93 MRS-a 39 i
    (e) iznos eventualnih gubitaka zbog umanjenja za svaku klasu financijske imovine.

Ostali podaci za objavu
Računovodstvene politike
21. U skladu s točkom 108. MRS-a 1 Prezentiranje financijskih izvještaja, subjekt je dužan u sklopu sažetog prikaza temeljnih računovodstvenih politika objaviti načelo ili načela vrednovanja, tj. mjerenja korištena prilikom sastavljanja financijskih izvještaja te druge primijenjene računovodstvene politike koje su relevantne za razumijevanje financijskih izvještaja.

Računovodstvo zaštite
22. Subjekt je dužan objaviti odvojeno sljedeće podatke za svaku vrstu zaštite opisanu u MRS-u 29 (tj. zaštitu fer vrijednosti, zaštitu novčanog toka i zaštitu neto ulaganja u inozemno poslovanje):
    (a) opis svake vrste zaštite
    (b) opis financijskih instrumenata određenih kao instrumenti zaštite i njihovu fer vrijednost na izvještajni datum te
    (c) prirodu rizika od kojih se provodi zaštita.
23. Za zaštitu od novčanog toka, subjekt je dužan objaviti:
    (a) razdoblja u kojima se očekuju novčani tokovi i u kojima se očekuje da će utjecati na dobit ili gubitak
    (b) opis prognozirane transakcije za koju je ranije korišteno računovodstvo zaštite, ali za koju se više ne očekuje da će nastati
    (c) iznos priznat u glavnici tijekom razdoblja
    (d) iznos koji je tijekom razdoblja prenesen iz glavnice u račun dobiti i gubitka razdoblja, uz prikaz iznosa koji je uključen u svaku stavku računa dobiti i gubitka i
    (e) iznos koji je tijekom razdoblja prenesen iz glavnice i uključen u početni trošak ili neki drugi knjigovodstveni iznos nefinancijskog sredstva ili nefinancijske obveze čije stjecanje, odnosno čiji nastanak je bio zaštićen prognoziranom transakcijom visokog stupnja vjerojatnosti nastanka.
24. Subjekt je dužan objaviti odvojeno:
    (a) kod zaštite fer vrijednosti, dobit ili gubitke:
        (i) temeljem instrumenata zaštite i
        (ii) temeljem zaštićene stavke koji se mogu pripisati riziku od kojeg se provodi zaštita.
    (b) neučinkovitost priznatu u računu dobiti i gubitka koja proizlazi iz zaštite novčanog toka i
    (c) neučinkovitost priznatu u računu dobiti i gubitka koja proizlazi iz zaštite neto ulaganja u inozemno poslovanje.

Fer vrijednost
25. Izuzev kako je određeno u točki 29., subjekt je za svaku klasu financijske imovine i financijskih obveza (v. točku 6.) dužan objaviti fer vrijednost klase imovine i klase obveza na način koji omogućuje njezinu usporedbu s knjigovodstvenim iznosom.
26. Prilikom objavljivanja fer vrijednosti, subjekt je dužan financijsku imovinu i financijske obveze grupirati u klase, koje može prebijati samo u mjeri u kojoj je izvršen prijeboj njihovih knjigovodstvenih iznosa u bilanci.
27. Subjekt je dužan objaviti:
    (a) metode i, ako se koristi metoda procjene vrijednosti, pretpostavke korištene pri određivanju fer vrijednosti svake klase financijske imovine ili financijskih obveza. Primjerice, ako je primjenjivo, subjekt objavljuje informacije o pretpostavkama koje se odnose postotak unaprijed plaćenih iznosa, postotak procijenjenih kreditnih gubitaka, zatim kamatne stope ili diskontne stope
    (b) da li su fer vrijednosti, dijelom ili u cijelosti, utvrđene izravno prema cijenama objavljenim, tj. koje kotiraju na javnom tržištu ili procijenjene nekom metodom procjene vrijednosti (v. točku VP71-VP79. MRS-a 39)
    (c) da li su fer vrijednosti priznate ili objavljene u financijskim izvještajima utvrđene, dijelom ili u cijelosti, korištenjem metode procjene vrijednosti na temelju pretpostavki koje nisu potkrijepljene cijenama u transakcijama istim instrumentom koje se trenutačno mogu pratiti na tržištu (tj. bez modificiranja ili prepakiranja) a ne na temelju tržišnih podataka koji se mogu pratiti. Za fer vrijednosti koje su priznate u financijskim izvještajima, ako bi promjena jedne pretpostavke ili više njih u smjeru realno mogućih alternativnih pretpostavki mogla značajno promijeniti fer vrijednosti, subjekt je dužan tu činjenicu iznijeti te objaviti učinak takvih promjena. U tu svrhu, značaj se prosuđuje na temelju dobiti ili gubitka te ukupne imovine ili ukupnih obveza ili, kod promjena fer vrijednosti koje se priznaju u glavnici, ukupne glavnice.
    (d) ako vrijedi rečeno pod (c), ukupan iznos promjene fer vrijednosti koja je procijenjena korištenjem takve metode procjene koji je priznat u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja.
28. Ako tržište za neki financijskim instrument nije aktivno, subjekt fer vrijednost takvog instrumenta određuje korištenjem metode procjene vrijednosti (v. točku VP74-VP79 MRS-a 39. Ipak, najbolji dokaz o fer vrijednosti prilikom početnog priznavanje jest transakcijska cijena (tj. fer vrijednost dane ili primljene naknade), osim ako nisu ispunjeni uvjeti opisani u točki VP76 MRS-a 39. Iz toga slijedi da bi se mogla pojaviti razlika između fer vrijednosti kod početnog priznavanja i iznosa koji bi bio na taj datum bio utvrđen primjenom metode procjene vrijednosti. Ako razlika postoji, subjekt je dužan, po klasama financijskih instrumenata, objaviti:
    (a) svoju računovodstvenu politiku priznavanja u računu dobiti i gubitka koja odražava promjenu čimbenika (uključujući vrijeme) koje bi sudionici na tržištu razmatrali prilikom određivanja cijene (v. točku VP76.A MRS-a 3) i
    (b) ukupnu razliku koju tek treba priznati u računu dobiti i gubitka na početku i na kraju razdoblja te usklađenje temeljem te razlike provedeno u bilanci.
29. Objavljivanje fer vrijednosti nije potrebno:
    (a) kad je knjigovodstveni iznos realno približan fer vrijednosti, primjerice kod financijskih instrumenata kao što su kratkoročna potraživanja od kupaca ili kratkoročne obveze prema dobavljačima
    (b) kod ulaganja u glavničke instrumente čija cijena ne kotira na aktivnom tržištu ili derivativa povezanih s takvim glavničkim instrumentima a koja su mjerena po trošku u skladu s MRS-om 39 jer njihovu fer vrijednost nije moguće pouzdano izmjeriti ili
    (c) kod ugovora koji sadrži obilježje diskrecijske participacije (kako je opisana u MSFI-ju 4) ako fer vrijednost tog obilježja nije moguće pouzdano izmjeriti.
30. U slučajevima opisanim u točki 29.(b) i 29.(c)., subjekt je dužan objaviti informacije koje će korisnicima financijskih izvještajima pomoći da sami prosude u kojoj mjeri postoje eventualne razlike između knjigovodstvenih iznosa takve financijske imovine ili takvih financijskih obveza i njihovih fer vrijednosti, uključujući:
    (a) činjenicu da informacije o fer vrijednosti tih instrumenata nisu objavljene jer njihovu fer vrijednost nije moguće pouzdano izmjeriti
    (b) opis financijskih instrumenata, njihovih knjigovodstvenih iznosa i razloge iz kojih fer vrijednost nije moguće pouzdano izmjeriti
    (c) informacije o tržištu tih instrumenata
    (d) informaciju o tome da li i na koji način subjekt namjerava prodati te financijske instrumente i
    (e) činjenicu da su se neki financijski instrumenti čiju fer vrijednost ranije nije bilo moguće pouzdano izmjeriti, prestali priznavati, ako je tako, njihove knjigovodstvene iznose u trenutku prestanka priznavanja te iznos priznate dobiti ili priznatih gubitaka.

PRIRODA I DOSEG RIZIKA KOJI PROIZLAZE IZ FINANCIJSKIH INSTRUMENATA

31. Subjekt je dužan objaviti informacije koje korisnicima financijskih izvještaja omogućuju da ocijene vrstu i doseg rizika koji proizlaze iz financijskih instrumenata a kojima je subjekt izložen na izvještajni datum.
32. Informacije čije objavljivanje nalažu točke 33. – 42. usmjerene su na rizike koji proizlaze iz financijskih instrumenata i načina na koji se njima upravlja. Riječ je rizicima među kojima su pravilu, ali ne isključivo, kreditni rizik, rizik likvidnosti i tržišni rizik.

Kvalitativni podaci za objavu
33. Za svaku vrstu rizika koja proizlazi iz financijskih instrumenata, subjekt je dužan objaviti:
    (a) izloženost riziku i kako ona nastaje
    (b) svoje ciljeve, politike i procese upravljanja rizikom te metode korištene za mjerenje rizika i
    (c) eventualne promjene elemenata pod (a) ili (b) u odnosu na prethodno razdoblje.

Kvantitativni podaci za objavu
34. Za svaku vrstu koja proizlazi iz financijskih instrumenata, subjekt je dužan objaviti:
    (a) sažete kvantitativne podatke o svojoj izloženosti određenom riziku na izvještajni datum. Ti podaci se obvezno temelje na informacijama koje su interno dostavljene ključnim rukovoditeljima poslovnog subjekta (kako su definirani u MRS-u 24 Objavljivanje povezanih strana), primjerice upravi ili direktoru subjekta
    (b) podatke čije objavljivanje nalažu točke 36.-42., u mjeri u kojoj nisu specificirani pod (a), osim ako rizik nije materijalno značajan (vezano za materijalnost v. točku 29.-31. MRS-a 1)
    (c) koncentraciju rizika ako ona nije vidljiva iz podataka pod (a) i (b).
35. Ako kvantitativni podaci objavljeni na izvještajni datum nisu reprezentativni u pogledu prikaza izloženosti subjekta riziku tijekom razdoblja, subjekt je dužan navesti dodatne informacije koje su reprezentativne.

Kreditni rizik
36. Subjekt je dužan po klasama financijskih instrumenata objaviti:
    (a) iznos koji najbolje odražava njegovu maksimalnu izloženost kreditnom riziku na izvještajni datum, ne uzimajući u obzir eventualne kolaterale u posjedu ili druge instrumente osiguranja naplate kredita (npr. prijeboj u neto iznosu koji ne potpada pod prijeboj u skladu s MRS-om 32)
    (b) vezano za iznos objavljen pod (a), opis kolaterala i drugih instrumenata osiguranja naplate kredita koje subjekt drži
    (c) informacije o kreditnoj kvaliteti financijske imovine koja nije ni dospjela niti umanjena i
    (d) knjigovodstveni iznos financijske imovine koja bi bila dospjela ili umanjena da uvjeti nisu revidirani.
Financijska imovina koja nije ni dospjela niti umanjena
37. Subjekt je za svaku klasu financijske imovine dužan objaviti:
    (a) starosnu analizu financijske imovine koja je dospjela na izvještajni datum, ali koja nije umanjena
    (b) analizu financijske imovine za koju su utvrđena pojedinačna umanjenja vrijednosti na izvještajni datum, uključujući čimbenike koje je subjekt razmatrao prilikom utvrđivanja umanjenja i
    (c) za iznose objavljene pod (a) i (b), opis kolaterala i drugih instrumenata osiguranja naplate kredita koje subjekt drži te, osim ako nije izvedivo, procjenu fer vrijednosti.
Kolateral i drugi primljeni instrumenti osiguranje naplate kredita
38. Kad subjekt tijekom razdoblja stekne financijsku ili nefinancijsku imovinu na način da dođe u posjed kolaterala koji drži kao instrument osiguranja ili posegne za drugim instrumentima osiguranja naplate kredita (npr. garancijama) te ako takva imovina udovoljava kriterijima priznavanja iz drugih standarda, dužan je objaviti:
    (a) prirodu i knjigovodstveni iznos tako stečene imovine i
    (b) ako imovinu nije moguće trenutačno konvertirati u novac, svoje politike kojima je regulirano raspolaganje takvom imovinom, odnosno prodaja imovine ili njeno korištenje u vlastitom poslovanju.

Rizik likvidnosti
39. Subjekt je dužan objaviti:
    (a) analizu dospijeća financijskih obveza koja prikazuje preostalo razdoblje do ugovornog dospijeća i
    (b) opis načina na koji upravlja rizikom likvidnosti koji je prisutan pod (a).

Tržišni rizik
Analiza osjetljivosti
40. Subjekt je dužan, osim ako ne postupa u skladu s točkom 41., objaviti:
    (a) analizu osjetljivosti za svaku vrstu tržišnog rizika kojem je izložen na izvještajni datum, uz prikaz načina na koji bi promjene relevantne varijable rizika koje su realno moguće na taj datum utjecale na dobit ili gubitak te glavnicu
    (b) metode i pretpostavke korištene u izradi analize osjetljivosti i
    (c) promjene korištenih metoda i pretpostavki u odnosu na prethodno razdoblje i razloge promjena.
41. Ako subjekt sastavlja analizu osjetljivosti, kao što je vrijednost pod rizikom, koja odražava međuovisnosti između varijabli rizika (npr. kamatne stope ili valutni tečajevi) i koristi ju za upravljanje financijskim rizicima, tu analizu osjetljivosti može koristiti umjesto analize navedene u točki 40. Subjekt je također dužan objaviti:
    (a) obrazloženje metode korištene u izradi analize osjetljivosti te glavnih parametara i pretpostavki iz kojih su izvedeni prezentirani podaci te
    (b) obrazloženje cilja korištene metode i ograničenja koja mogu dovesti do toga da informacije ne odražavaju u potpunosti fer vrijednost predmetne imovine i predmetnih obveza.
Ostali podaci o tržišnom riziku za objavu
42. Kad analize osjetljivosti objavljenje u skladu s točkom 40. ili 41. nisu reprezentativne za rizike svojstvene nekom financijskom instrumentu (primjerice zbog toga što izloženost na kraju godine ne odražava izloženost tijekom godine), subjekt je tu činjenicu dužan objaviti, kao i razloge iz kojih smatra da analize osjetljivosti nisu reprezentativne.

DATUM STUPANJA NA SNAGU I PRIJELAZNO RAZDOBLJE

43. Subjekt je dužan ovaj standard primjenjivati na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2007. godine. Subjekti se potiču na njegovu raniju primjenu. Ako neki subjekt ovaj standard primjenjuje na neko ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti.
44. Ako neki subjekt ovaj standard primjenjuje na godišnja razdoblja koja su započela prije 1. siječnja 2006. godine, nema obvezu prezentirati usporedne informacije za podatke koji se objavljuju u skladu s točkom 31. – 42. a odnose se na prirodu i doseg rizika koji proizlaze iz financijskih instrumenata.

POVLAČENJE MRS-a 30

45. Ovaj standard zamjenjuje MRS 30 Objavljivanje u financijskim izvještajima banaka i sličnih financijskih institucija.

Dodatak A
Definirani pojmovi


Ovaj dodatak je sastavni dio ovoga MSFI-ja.
 

kreditni rizik

Rizik da će jedna strana financijskog instrumenta drugoj strani prouzročiti financijske gubitke zbog neispunjenja obveze.

valutni rizik

Rizik fluktuacije fer vrijednosti ili budućih novčanih tokova po financijskim instrumentu zbog promjena valutnih tečajeva.

kamatni rizik

Rizik fluktuacije fer vrijednosti ili budućih novčanih tokova po financijskim instrumentu zbog promjena tržišnih kamatnih stopa.

rizik likvidnosti

Rizik da će se subjekt suočiti s poteškoćama u ispunjenju obveza povezanih s financijskim obvezama.

obveze po
zajmovima

Obveze po zajmovima su financijske obveze koje nisu kratkoročne obveze prema dobavljačima pod uobičajenim uvjetima kreditiranja.

tržišni rizik

Rizik fluktuacije fer vrijednosti ili budućih novčanih tokova po financijskim instrumentu zbog promjena tržišnih cijena. Tržišni rizik obuhvaća tri vrste rizika: valutni rizik, kamatni rizik i ostali cjenovni rizici.

ostali cjenovni
rizici

Rizik fluktuacije fer vrijednosti ili budućih novčanih tokova po financijskim instrumentu zbog promjena tržišnih cijena (koje ne proizlaze iz kamatnog rizika ili valutnog rizika), bilo da je riječ o promjenama koje su prouzročili čimbenici svojstveni pojedinom financijskim instrumentu ili njegovom izdavatelju ili drugi čimbenici koji utječu na sve slične financijske instrumente kojima se trguje na tržištu.

dospjelo

Financijsko sredstvo je dospjelo ako druga strana nije izvršila plaćanje o ugovornom dospijeću.

Sljedeći uvjeti su definirani u točki 11. MRS-a 32 ili točki 9. MRS-a 39 i u ovome standardu se koriste u značenju navedenom u MRS-u 32 i MRS-u 39.
• amortizirani trošak financijskog sredstva ili financijske obveze
• financijska imovina raspoloživa za prodaju
• prestanak priznavanja
• derivativ
• metoda efektivne kamate
• glavnički instrument
• fer vrijednost
• financijsko sredstvo
• financijski instrument
• financijska obveza
• financijsko sredstvo ili financijska obveza po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka
• ugovor o financijskoj garanciji
• financijsko sredstvo ili financijska obveza namijenjena trgovanju
• prognozirana transakcija
• instrument zaštite
• ulaganja koja se drže do dospijeća
• zajmovi i potraživanja
• kupnja ili prodaja redovnim putem
 

Dodatak B
Vodič za primjenu


Ovaj dodatak je sastavni dio ovoga MSFI-ja.

KLASE FINANCIJSKIH INSTRUMENATA I RAZINA
DO KOJE SE OBJAVLJUJU (točka 6.)

B1 Točka 6. nalaže subjektu da financijske instrumente grupira u klase koje su primjerene prirodi objavljenih informacija i da uzme u obzir obilježja tih financijskih instrumenata. Klase opisane u točki 6. određuje subjekt, te se stoga razlikuju od kategorija financijskih instrumenata navedenih u MRS-u 39 (koji određuje način mjerenja financijskih instrumenta i priznavanja promjena fer vrijednosti).
B2 Prilikom određivanja klasa financijskih instrumenata, subjekt je dužan barem:
    (a) razlikovati instrumente mjerene po amortiziranom trošku od onih koji su mjereni po fer vrijednosti
    (b) financijske instrumente izvan djelokruga ovoga standarda tretirati kao zasebnu klasu ili klase.
B3 Imajući u vidu vlastite okolnosti, subjekt određuje razinu razrađenosti podataka koje će prezentirati kako bi udovoljio zahtjevima ovoga standarda, u kojoj mjeri će naglasiti različite aspekte tih zahtjeva i kako će informacije objediniti u cilju općeg prikaza a da ne kombinira informacije različitih obilježja. Neophodno je postići ravnotežu između nagomilavanja detaljnih informacija u financijskim izvještajima koje korisnicima financijskih izvještaja neće biti od pomoći i koje će, zbog pretjeranog akumuliranja zakriti važne informacije. Primjerice, subjekt ne smije zakriti važne informacije na način da ih uključi u velik broj beznačajnih detalja. Slično tomu, subjekt ne smije objaviti informacije koje su tako objedinjene da zakrivaju važne razlike između pojedinih transakcija ili povezanih rizika.

ZNAČAJ FINANCIJSKIH INSTRUMENATA ZA FINANCIJSKI POLOŽAJ I REZULTATE POSLOVANJA

Financijske obveze po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka (točka 10. i 11.)
B4 Ako subjekt neku financijsku obvezu odredi za prikazivanje po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, prema točki 10.(a) je dužan objaviti iznos promjene fer vrijednosti financijske obveze koji se može pripisati promjenama kreditnog rizika te obveze. Točka 10.(a)(i) dopušta subjektima da taj iznos odrede kao iznos promjene fer vrijednosti financijske obveze koji se ne može pripisati promjenama tržišnih uvjeta koji dovode do tržišnog rizika. Ako su jedine relevantne promjene tržišnih uvjeta obveze promjene promatrane (poredbene) kamatne stope, taj iznos je moguće procijeniti kako slijedi:
    (a) prvo, subjekt izračunava internu stopu prinosa na početku razdoblja koristeći promatranu tržišnu cijenu obveze i ugovornih novčanih tokova po obvezi na početku razdoblja. Od te stope prinosa oduzima promatranu (poredbenu) kamatnu stopu na početku razdoblja kako bi dobio komponentu interne stope prinosa specifičnu za instrument
    (b) zatim, subjekt izračunava sadašnju vrijednost novčanih tokova povezanih s financijskom obvezom koristeći ugovorene novčane tokove obveze na kraju razdoblja i diskontnu stopu koja je jednaka zbroju (i) promatrane (poredbene) kamatne stope na kraju razdoblja i (ii) komponentu interne stope prinosa specifičnu za instrument određenu kako je navedeno pod (a)
    (c) razlika između promatrane tržišne cijene financijske obveze na kraju razdoblja i iznosa utvrđenog pod (b) je promjena fer vrijednosti koja se ne može pripisati promjenama promatrane (poredbene) kamatne stope. To je iznos koji se objavljuje.
U ovome primjeru je pretpostavka da promjene fer vrijednosti koje proizlaze iz čimbenika koji nisu promjena kreditnog rizika predmetnog instrumenta ili promjena kamatnih stopa nisu značajne. Ako instrument iz primjera sadrži ugrađeni derivativ, promjena fer vrijednosti ugrađenog derivativa se isključuje prilikom određivanja iznosa koji je potrebno obaviti u skladu s točkom 10.(a).

Ostali podaci za objavu – računovodstvene politike(točka 21.)
B5 Točka 21. nalaže objavljivanje načela vrednovanja korištenih pri sastavljanju financijskih izvještaja i drugih primijenjenih računovodstvenih politika koje su relevantne za razumijevanje financijskih izvještaja. Za financijske izvještaje, ti podaci mogu uključiti:
    (a) kad je riječ o financijskoj imovini ili financijskim obvezama određenima za prikazivanje po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka:
        (i) prirodu financijske imovine ili financijskih obveza koje je društvo odredilo za prezentiranje po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka
        (ii) kriterije za određivanje takve financijske imovine ili takvih financijskih obveza prilikom prvog priznavanja i
        (iii) način na koji je subjekt udovoljio uvjetima iz točke 9., 11.A ili 12. MRS-a 39 za takvo određivanje. Za instrumente koji su određeni u skladu s točkom (b)(i) definicije financijskog sredstva ili financijske obveze po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka iz MRS-a 39, napomenu da objavljeni podaci uključuju narativan opis okolnosti koje bi u suprotnom prouzročile nedosljednost u mjerenju ili priznavanju. Za instrumente označene u skladu s točkom (b) (ii) definicije financijskog sredstva ili financijske obveze po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka iz MRS-a 39, napomenu da objavljeni podaci uključuju narativan opis načina na koji je određivanje za prezentiranje po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka u skladu s dokumentiranom strategijom subjekta za upravljanje rizicima ili njegovom strategijom ulaganja.
    (b) kriterije za određivanje financijske imovine za prikaz kao imovine raspoložive za prodaju
    (c) da li se kupnja ili prodaja financijske imovine redovnim putem obračunava na datum trgovanja ili datum namire (v. točku 38. MRS-a 39)
    (d) da li se koristi konto ispravka vrijednosti kako bi se umanjio knjigovodstveni iznos financijskog sredstva koje je umanjeno za kreditne gubitke:
        (i) kriterije za utvrđivanje kad se knjigovodstveni iznos financijskog sredstva izravno umanjuje (ili, u slučaju poništenja otpisa, izravno povećava) te kad se koristi konto ispravka vrijednosti i
        (ii) kriterije za potpuno otpisivanje iznosa koji su knjiženi na konto ispravka vrijednosti u odnosu na knjigovodstveni iznos umanjene financijske imovine (v. točku 16.)
    (e) način na koji se utvrđuju neto dobici ili neto gubici po svakoj kategoriji financijskog instrumenta (v. točku 20.(a)), primjerice, da li neto dobici ili neto gubici po stavkama iskazanim po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka uključuju prihode od kamata ili dividendi
    (f) kriterije koje subjekt koristi kako bi utvrdio da li postoji objektivan dokaz o nastanku gubitaka od umanjenja (v. točku 20.(e))
    (g) kada je došlo do revizije uvjeta financijske imovine koja bi inače bila dospjela ili umanjena, računovodstvenu politiku za financijsku imovinu na koju se primjenjuju revidirani uvjeti (v. točku 36. (d)).
Točka 113. MRS-a 1 također nalaže subjektima da, u sklopu sažetog prikaza temeljenih računovodstvenih politika ili drugim bilješkama, objave one prosudbe uprave, osim onih koje uključuju procjene, u procesu primjene računovodstvenih politika subjekta koje imaju najznačajniji utjecaj na iznose priznate u financijskim izvještajima.

PRIRODA I DOSEG RIZIKA KOJI PROIZLAZE IZ FINANCIJSKIH INSTRUMENATA (TOČKA 31.-42.)

B6 Podaci koji se obvezno objavljuju temeljem točke 31. – 42. iznose se ili u financijskim izvještajima, ili se putem natuknica u financijskim izvještajima povezuju s nekim drugim službenim izjavama, kao što je komentar uprave ili izvještaj o rizicima, a koje su dostupne korisnicima financijskih izvještaja pod istim uvjetima i u isto vrijeme kao i financijski izvještaji. Bez informacija uključenih putem natuknica, financijski izvještaji su nepotpuni.
Kvantitativni podaci za objavu (točka 34.)
B7 Točka 34.(a) nalaže objavljivanje sažetih kvantitativnih podataka o izloženosti subjekta rizicima na temelju informacija koje su interno dostavljene ključnim rukovoditeljima poslovnog subjekta. Ako subjekt koristi nekoliko metoda za upravljanje svojom izloženošću rizicima, dužan je objaviti informacije korištenjem metode ili metoda koje pružaju najrelevantnije i najpouzdanije informacije. Relevantnost i pouzdanost su obrađene u MRS-u 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške.
B8 Točka 34.(c) nalaže objavljivanje podataka o koncentraciji rizika. Koncentracije rizika proizlaze iz financijskih instrumenata koji imaju slična obilježja i na koje promjene gospodarskih ili drugih uvjeta slično utječu. Prepoznavanje koncentracija rizika zahtijeva prosudbe na temelju okolnosti u kojima se subjekt nalazi. Podaci koji se objavljuju o koncentracijama rizika uključuju:
(a) opis načina na koji rukovodstvo utvrđuje koncentraciju
(b) opis zajedničke karakteristike koja ukazuje na svaku pojedinu koncentraciju (npr. druga strana, teritorijalno područje, valuta ili tržište)
(c) iznos izloženosti riziku povezan sa svim financijskim instrumentima kojima je ta karakteristika zajednička.

Najveća izloženost kreditnom riziku (točka 36.(a))
B9 Točka 36.(a) nalaže objavljivanje iznosa koji najbolje odražava najveću izloženost društva kreditnom riziku. Za financijsko sredstvo, to je u pravilu bruto knjigovodstveni iznos umanjen za:
    (a) svaki iznos prijeboja u skladu s MRS-om 32 i
    (b) svaki gubitak od umanjenja priznat u skladu s MRS-om 39.
B10 U aktivnosti koje uzrokuju nastanak kreditnog rizika i s njim povezane najveće izloženosti kreditnom riziku se ubrajaju, ali ne isključivo:
    (a) odobrenje zajmova i potraživanja klijentima i polaganje depozita kod drugih subjekata. U tim slučajevima, najveća izloženost kreditnom riziku je knjigovodstveni iznos povezane financijske imovine.
    (b) zaključenje ugovora o derivativima, npr. valutnih ugovora, ugovora o kamatnim swapovima i kreditnim derivativima. Kad je sredstvo koje iz toga proizlazi mjereno po fer vrijednosti, najveća izloženost kreditnom riziku na izvještajni datum bit će jednaka knjigovodstvenom iznosu.
    (c) davanje financijskih garancija. U tom slučaju, najveća izloženost kreditnom riziku je najviši iznos koji bi subjekt trebao platiti u slučaju poziva garancije, a koji može biti znatno viši od iznosa koji je priznat kao obveza.
    (d) preuzimanje obveze za kreditiranjem koja je neopoziva tijekom trajanja aranžmana ili opoziva samo u slučaju materijalno značajne negativne promjene. Ako izdavatelj nije u mogućnosti izvršiti obvezu za kreditiranjem u neto iznosu novca ili nekim drugim financijskim instrumentom, najviša izloženost kreditnom riziku je cijeli iznos preuzete obveze. To je tako zbog toga što je neizvjesno povlačenje bilo kojeg nepovučenog dijela u budućnosti. On može biti znatno viši od iznosa koji je priznat kao obveza.

Analiza ugovornog dospijeća (točka 39.(a))
B11 Prilikom izrade analize ugovornog dospijeća financijskih obveza kako to nalaže točka 39.(a), subjekt na temelju prosudbe utvrđuje primjeren broj skupina po kojima će vremenski razvrstati dospijeće. Primjerice, subjekt može sljedeća razdoblja odrediti kao primjerena:
    (a) do jednog mjeseca
    (b) od jednog do tri mjeseca
    (c) od tri mjeseca do jedne godine i
    (d) od jedne godine do pet godina.
B12 Kad druga strana može birati vrijeme plaćanja nekog iznosa, obveza se uključuje s najranijim datumom na koji se od subjekta može zatražiti plaćanje. Primjerice, financijske obveze čije plaćanje se od subjekta može zatražiti na poziv (npr. depoziti po viđenju) se uključuju u najraniju vremensku skupinu.
B13 Kad subjekt ima obvezu stavljati iznose na raspolaganje u ratama, svaka rata se raspoređuje na najranije razdoblje u kojem se od subjekta može zatražiti plaćanje. Primjerice, nepovučena obveza za kreditiranjem se uključuje u vremensku skupinu koja sadrži najraniji datum na koji je moguće povlačenje.
B14 Iznosi objavljeni u analizi dospijeća su ugovorni nediskontirani novčani tokovi, primjerice:
    (a) bruto obveze po financijskom najmu (prije nego što se oduzmu financijski troškovi)
    (b) cijene utvrđene u terminskim (forward) ugovorima o kupnji financijske imovine za novac
    (c) neto iznosi u kamatnim swapovima kod kojih se kamata plaća po promjenjivoj stopi, a prima po fiksnoj stopi(payfloating/receivefixed interest rate swaps) kod kojih se razmjenjuju neto novčani tokovi
    (d) ugovorni iznosi koji se razmjenjuju u derivativnom financijskom instrumentu (npr. valutni swap) kod kojih se razmjenjuju bruto novčani tokovi i
    (e) bruto preuzete obveze za kreditiranjem.
Takvi nediskontirani novčani tokovi se razlikuju od iznosa uključenog u bilancu jer se iznos u bilanci temelji na diskontiranim novčanim tokovima.
B15 Ako je primjereno, subjekt je dužan analizu derivativnih financijskih instrumenata u sklopu analize ugovornog dospijeća financijskih obveza koju nalaže točka 39.(a) objaviti odvojeno od nederivativnih financijskih instrumenata. Primjerice, bilo bi primjereno razlikovati novčane tokove od derivativnih financijskih instrumenata i one od nederivativnih financijskih instrumenata ako se novčani tokovi od derivativnog financijskog instrumenta podmiruju u bruto iznosu. To je tako zbog toga što bruto novčani odljev može biti popraćen povezanim priljevom.
B16 Ako iznos obveze nije fiksan, objavljeni iznos se utvrđuje prema uvjetima na izvještajni datum. Primjerice, ako se iznos obveze mijenja u skladu s promjenama nekog indeksa, objavljeni iznos se može temeljiti na razini indeksa na izvještajni datum.

Tržišni rizik – analiza osjetljivosti (točka 40. i 41.)
B17 Točka 40.(a) propisuje analizu osjetljivosti za svaku vrstu tržišnog rizika kojoj je subjekt izložen. U skladu s točkom B3, subjekt odlučuje o načinu na koji će informacije objediniti kako bi dao opću sliku o izloženostima rizicima iz znatno različitih gospodarskih okružja bez kombiniranja informacija različitih karakteristika. Primjerice:
    (a) subjekt koji trguje financijskim instrumentima može te informacije objaviti odvojeno za financijske instrumente namijenjene trgovanju i one koji nisu namijenjeni trgovanju
    (b) subjekt ne bi objedinjavao svoju izloženost tržišnim rizicima iz područja u kojima vlada hiperinflacija sa svojom izloženošću istim tržišnim rizicima iz područja s veoma niskom inflacijom.
Ako je subjekt izložen samo jednoj vrsti tržišnog rizika u samo jednom gospodarskom okružju, ne bi prikazivao izdvojene informacije.
B18 Točka 40.(a) propisuje da analiza osjetljivosti treba prikazati učinak realno mogućih promjena relevantne varijable rizika (npr. tržišnih kamatnih stopa, valutnih tečajeva, cijene kapitala ili cijene roba) na dobit ili gubitak i glavnicu. U tu svrhu:
    (a) subjekti nisu obvezni utvrđivati dobit ili gubitak razdoblja da je relevantna varijabla rizika bila različita. Umjesto toga, subjekti objavljuju učinak na dobit ili gubitak i glavnicu na dan bilance pod pretpostavkom da se na dan bilance dogodila realno moguća promjena relevantne varijable rizika i primijenjena na izloženost riziku koja postoji na taj dan. Primjerice, ako subjekt na kraju godine ima obvezu s promjenjivom stopom, objavio bi učinak na dobit ili gubitak (tj. rashode od kamata) tekuće godine da su kamatne stope varirale u realno mogućim iznosima.
    (b) subjekti nisu obvezni objaviti učinak na dobit ili gubitak i glavnicu svake promjene u rasponu realno mogućih promjena relevantne varijable rizika. Bilo bi dovoljno objaviti učinke promjena na granicama realno mogućeg raspona.
B19 Kod utvrđivanja realno mogućih promjena relevantne varijable rizika, subjekt treba razmotriti:
    (a) gospodarsko okružje u kojem posluje. Realno moguća promjena ne smije uključiti scenarije koji su malo vjerojatni ili scenarij »u najgorem slučaju«, kao ni testove otpornosti na stres. Štoviše, ako se varijabla rizika mijenja stabilno, subjekt ne treba mijenjati odabranu realno moguću promjenu varijable rizika. Primjerice, pretpostavimo da su kamatne stope pet posto i da subjekt utvrdi da je realno moguća promjena kamatnih stopa u visini ±50 bazičnih bodova. Objavio bi učinak na dobit ili gubitak te glavnicu kad bi se kamatne stope promijenile na 4,5 ili 5,5 %. U idućem razdoblju, kamatne stope su porasle na 5,5 %. Subjekt je i dalje uvjeren da kamatne stope mogu fluktuirati ±50 bazičnih bodova (tj. da je stopa promjene kamatnih stopa stabilna). Subjekt bi objavio učinak na dobit ili gubitak i kapital kad bi se kamatne stope promijenile na 5 % ili 6%. Subjekt ne bi bio obvezan revidirati svoju procjenu da bi kamatne stope mogle realno fluktuirati ±50 bazičnih bodova, osim ako ne postoji dokaz o tome da su kamatne stope postale volatilnije.
    (b) vremenski okvir procjene. Analiza osjetljivosti treba prikazati učinke promjena koje se smatraju realno mogućima tijekom razdoblja do trenutka u kojem subjekt ponovno prezentira podatke koje je objavio, što je u pravilu iduća izvještajna godina.
B20 Točka 41. dopušta subjektu da koristi analizu osjetljivosti koja odražava međuovisnosti između varijabli rizika, kao što su metoda vrijednosti pod rizikom, ako tu analizu koristi za upravljanje svojom izloženošću financijskim rizicima. To vrijedi čak i ako se tom metodom mjeri samo potencijal gubitka a ne i potencijal dobiti. Subjekt koji to primjenjuje može postići usklađenost s točkom 41.(a) na način da objavi vrstu korištenog modela vrijednosti pod rizikom (npr. da li se model naslanja na Monte-Carlo simulacije), obrazloženje načina na koji model funkcionira te glavne pretpostavke (npr. razdoblje držanja i stupanj pouzdanosti). Subjekti također mogu objaviti prethodna promatrana razdoblja i pondere primijenjene na zapažanja u tom razdoblju, obrazloženje načina na koji su opcije tretirane u kalkulacijama te korištene volatilnosti i korelacije (ili, alternativno, Monte-Carlo simulacije raspodjele vjerojatnosti).
B21 Subjekt je dužan prezentirati analizu osjetljivosti za svoje cjelokupno poslovanje, ali može prezentirati i različite vrste analize osjetljivosti za različite klase financijskih instrumenata.

Rizik kamatne stope
B22 Rizik kamatne stope pojavljuje se kod kamatonosnih financijskih instrumenata priznatih u bilanci (npr. zajmovi i potraživanja te izdani dužnički instrumenti) i kod nekih financijskih instrumenata koji nisu priznati u bilanci (npr. neke preuzete obveze za kreditiranjem).

Valutni rizik
B23 Valutni rizik (ili devizni rizik) se javlja kod financijskih instrumenata koji su iskazani u stranoj valuti, tj. u valuti koja nije funkcijska valuta u kojoj su vrednovani. Za potrebe ovoga standarda, valutni rizik ne nastaje po financijskim instrumentima koji su nenovčane stavke ili financijskim instrumentima koji su iskazani u funkcijskoj valuti.
B24 Analiza osjetljivosti se objavljuje za svaku valutu prema kojoj subjekt ima značajnu izloženost

Ostali cjenovni rizici
B25 Ostali cjenovni rizici se javljaju kod financijskih instrumenata zbog promjena u, primjerice, cijenama robe ili kapitala. Radi usklađenosti s točkom 40., subjekt može objaviti učinak smanjenja određenog indeksa tržišta vrijednosnih papira, cijene robe ili neke druge varijable rizika. Primjerice, ako subjekt daje jamstva vezano za ostatak vrijednosti koja su financijski instrumenti, subjekt objavljuje povećanje ili smanjenje vrijednosti imovine na koju se jamstvo primjenjuje.
B26 Dva primjera financijskih instrumenata po kojima nastaje rizik cijene kapitala su (a) držanje udjela u kapitalu nekog drugog subjekta i (b) ulaganje u trust koji za uzvrat ima ulaganja u glavničke instrumente. Drugi primjeri uključuju terminske ugovore (forward) i opcije kupnje ili prodaje određene količine glavničkog instrumenta te swapove koji su indeksirani cijenom kapitala. Na fer vrijednost tih financijskih instrumenata utječu promjene tržišnih cijena glavničkih instrumenata o kojima je riječ.
B27 U skladu s točkom 40.(a), osjetljivost dobiti ili gubitka (koja nastaje, primjerice, temeljem instrumenata svrstanih u kategoriju po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka ili umanjenja financijske imovine raspoložive za prodaju) se objavljuje odvojeno od osjetljivosti glavnice (koja nastaje, primjerice, temeljem instrumenata koji su svrstani u kategoriju raspoloživih za prodaju).
B28 Financijski instrumenti koje subjekt svrstava kao glavničke instrumente se ne mjere ponovno. Rizik cijene kapitala tih instrumenata ne utječe ni na dobit ili gubitak, kao ni na glavnicu. Prema tome, analiza osjetljivosti nije potrebna.