KOLEKTIVNI UGOVORI

1220

Vlada Republike Hrvatske i
1. Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske
2. Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske
3. Sindikat zdravstva, socijalne zaštite i mirovinsko-invalidskog osiguranja Hrvatske
sklopili su dana 4. ožujka 2008. godine sljedeći

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI

I. OBVEZNI DIO

1. TEMELJNE ODREDBE

Predmet ugovora

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u ustanovama socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama.

Vremensko važenje

Članak 2.

Ugovor stupa na snagu 1. travnja 2008. godine, a primjenjuje se do 31. srpnja 2010. godine.
Ugovorne strane se obvezuju započeti pregovore o obnovi Ugovora najkasnije 3 mjeseca prije isteka roka na koji je ovaj Ugovor zaključen.

Temeljna načela primjene ugovora

Članak 3.

Ugovorne strane suglasne su u primjeni Ugovora zalagati se i rukovoditi:
– načelom primjene u dobroj vjeri
– načelom promicanja socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja
– načelom mirnog rješavanja sporova.

Načelo primjene ugovora u dobroj vjeri

Članak 4.

Ugovorne strane obvezuju se primjenjivati ovaj Ugovor u dobroj vjeri.
Ako zbog promjene okolnosti koje nisu postojale ili nisu bile poznate u trenutku sklapanja Ugovora ugovorna strana ne bi mogla, ili bi joj bilo znatno otežano izvršavati neke od odredbi Ugovora, obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ugovor, nego da će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.

Obveza konzultiranja sindikata

Članak 5.

Vlada Republike Hrvatske, odnosno ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, obvezuje se zatražiti putem Ureda za socijalno partnerstvo prijedloge i mišljenje sindikata, potpisnika ovog Ugovora, na nacrte i prijedloge zakona i drugih propisa i akata iz područja socijalne skrbi koji se izravno ili neizravno odnose na radnopravni status radnika u djelatnosti socijalne skrbi.

2. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA

Mirenje

Članak 6.

Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će se postupak mirenja.
Postupak mirenja provest će se u skladu s odredbama Zakona o radu i Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

3. ŠTRAJK

Suzdržavanje od štrajka i uvjeti za dopuštenje štrajka

Članak 7.

Za vrijeme važenja ovoga Ugovora sindikati neće štrajkati radi pitanja koja su ovim Ugovorom uređena.
Suzdržavanje od štrajka iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja te za slučaj spora oko izmjene ili dopune ovoga Ugovora.
Sindikati imaju pravo organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima uz najavu prema odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka

Članak 8.

Pri određivanju poslova koji se ne smiju prekidati valja voditi računa da se tim poslovima obuhvati najmanji mogući broj radnika potrebnih za učinkovito izvršenje posla, ali da se zaštite život i zdravlje korisnika.
Utvrđuje se da su poslovi koji se ne smiju prekidati u domu socijalne skrbi oni poslovi koji se obavljaju kao u dane blagdana, a u centru za socijalnu skrb i podružnici, odnosno uredima, ravnatelj je dužan osigurati rad jednog dežurnog stručnog radnika po objektu u kojem centar obavlja djelatnost.
Pri određivanju poslova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ravnatelj mora dobiti suglasnost sindikalnih povjerenika onih sindikata koji su organizirali štrajk.

Članak 9.

Za sva ostala pitanja u vezi štrajka primjenjuju se odredbe Zakona o radu i Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

4. TUMAČENJE UGOVORA

Osnivanje i ovlasti Komisije za tumačenje

Članak 10.

Ugovorne strane osnivaju zajedničku Komisiju za tumačenje Ugovora u koju svrhu svaka imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike.
Članovi Komisije svake godine između sebe biraju koordinatora, koji organizira rad Komisije.
Sjedište Komisije je u mjestu rada koordinatora Komisije.
Komisija za tumačenje Ugovora:
– daje obvezatna tumačenja odredaba Ugovora
– prati primjenu i izvršavanje odredaba Ugovora
– obavještava ugovorne strane o kršenjima Ugovora
– obavlja druge poslove određene Ugovorom.

Način rada Komisije

Članak 11.

Komisija donosi odluku većinom glasova svih članova.
Ako se Komisija ne može složiti oko tumačenja odredbi ovog Ugovora, u roku od 15 dana povjerit će tumačenje neutralnom struč­njaku.
Ako se članovi Komisije ne mogu dogovoriti oko izbora stručnjaka u roku od 5 dana nakon što takav prijedlog da jedna ugovorna strana, stručnjaka će odrediti Predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske.
Neutralni stručnjak ima pravo na naknadu koju zajednički podmiruju ugovorne strane.
Tumačenje neutralnog stručnjaka Komisija je obvezna prihvatiti kao svoje i kao takvo ga predočiti ugovornim stranama.
Tumačenja Komisije, uključujući i tumačenje neutralnog struč­njaka, smatra se vjerodostojnim tumačenjem, te u tom smislu obvezuju ugovorne strane, a dostavljaju se podnositelju, te svim poslodavcima na koje se odnose.

Rokovi za tumačenje

Članak 12.

Na zahtjev ugovornih strana ili poslodavca Komisija je dužna dati tumačenje Ugovora najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.
Neutralni stručnjak dužan je dati tumačenje u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva Komisije za tumačenje.

5. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA UGOVORA

Izmjene i dopune Ugovora

Članak 13.

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune Ugovora.
Ovlaštenje za podnošenje prijedloga za izmjenu i dopunu Ugovora u ime sindikata ima pregovarački odbor sindikata potpisnika.
Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovog Ugovora mora se pisano očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku 30 dana od primitka prijedloga.
U ponašanju protivnom odredbi stavka 3. ovog članka stekli su se uvjeti za primjenu odredaba o mirenju.

Otkaz Ugovora

Članak 14.

Ovaj Ugovor može se pisano otkazati s otkaznim rokom od 3 mjeseca.
Ovaj Ugovor mogu otkazati obje strane u slučaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti.
Prije otkazivanja Ugovora, strana koja Ugovor otkazuje obvezna je drugoj strani predložiti izmjene i dopune Ugovora.

II. NORMATIVNI DIO

Zasnivanje radnog odnosa

Članak 15.

Za zasnivanje radnog odnosa za sva upražnjena radna mjesta u ustanovi raspisuje se javni natječaj.
Javni natječaj objavljuje se u općeinformativnom tisku koji izlazi na području ili objavljuje kroniku područja na kojem se nalazi javna ustanova koja natječaj objavljuje, na oglasnoj ploči ustanove i oglasnoj ploči područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Javni natječaj nije potreban u slučajevima rada na određeno vrijeme radi zamjene odsutnog radnika ili privremenog povećanja opsega poslova.

1. RADNO VRIJEME

Radni tjedan

Članak 16.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na 5 dana u tjednu, od ponedjeljka do petka.
Za poslove koji se obavljaju u smjenskom radu, odnosno poslove koji zahtijevaju drugačiji raspored radnog vremena, ustanove u dogovoru sa sindikalnim povjerenikom mogu odrediti drugačiji dnevni ili tjedni raspored radnog vremena, ali isključivo u petodnevnom radnom tjednu.
Dnevno radno vrijeme obavlja se isključivo u jednoj smjeni, a iznimno, ako je to nužno zbog poslova poput kotlovničara ili sl. može se odrediti dvokratni rad, o čemu poslodavac treba dobiti suglasnost radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika koji ga zamjenjuje.

Rad u nepunom radnom vremenu

Članak 17.

Ako radnik radi u nepunom radnom vremenu u dvije ili više ustanova, prilikom donošenja odluke o godišnjem odmoru, obje odnosno sve ustanove, dužne su uskladiti rješenja o korištenju godišnjeg odmora kako bi ga radnik koristio istovremeno u svakoj ustanovi.
Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu u dvije ili više ustanova, dužan je raditi prekovremeno u svakoj ustanovi proporcionalno vremenu za koje je sklopio ugovor o radu u toj ustanovi u odnosu na puno radno vrijeme. Također radnik nije dužan raditi prekovremeno ako zbog prekovremenog rada u jednoj ustanovi ne bi mogao raditi u redovnom radnom vremenu u drugoj ustanovi.
Ako se neko pravo ostvaruje samo kod jednog poslodavca, radnik će to pravo ostvariti kod onoga poslodavca kod kojeg radi veći fond sati, a ako kod oba radi isti broj sati, onda kod onoga poslodavca kod kojega je prije zasnovao radni odnos.
Razdoblje rada s nepunim radnim vremenom jednako je razdoblju rada s punim radnim vremenom u pogledu prava na otpremninu, otkazni rok, jubilarnu nagradu i sva druga prava za čije je stjecanje važno prethodno trajanje radnog odnosa.

2. ODMORI I DOPUSTI

Stanka

Članak 18.

Ako priroda posla ne omogućuje stanku, poslodavac mora radniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće, ili mu to vrijeme preraspodijeliti te omogućiti mu da ga koristi kao slobodne dane uz naknadu plaće, o čemu odlučuje radnik.
Radnik može koristiti stanku i izvan ustanove.

Godišnji odmor – trajanje

Članak 19.

Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana godišnjeg odmora dodaju dani godišnjeg odmora prema sljedećim kriterijima:

a) prema dužini radnog staža:
– od 1 do 5 godina                         1 dan
– od 5 do 10 godina                       2 dana
– od 10 do 15 godina                     3 dana
– od 15 do 20 godina                     4 dana
– od 20 do 25 godina                     5 dana
– od 25 do 30 godina                     6 dana
– od 30 do 35 godina                     7 dana
– više od 35 godina                        8 dana

b) prema složenosti poslova:
– poslovi VSS                                5 dana
– poslovi VŠS                                4 dana
– poslovi SSS, VKV i KV             3 dana
– ostali poslovi                               2 dana

c) prema posebnim socijalnim uvjetima:
– roditelji, posvojitelji ili staratelji
– za jedno malodobno dijete           2 dana
– za dvoje i više malodobne djece   3 dana
– roditelji, posvojitelji ili staratelji
   djeteta s posebnim potrebama      3 dana
– radnici s najmanje 70% tjelesnog
   oštećenja                                     2 dana
– branitelji                                      1 dan

d) prema postotku povećanja
plaća s osnova uvjeta rada:
– 10% ili 12,5%                             2 dana
– 15% –                                         3 dana
– 17% ili 20%                                4 dana
– 25%                                            5 dana.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana.

4. DOPUSTI

Plaćeni dopusti

Članak 20.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih dana u sljedećim slučajevima:
– sklapanja braka                                  5 radnih dana
– rođenja djeteta                                   5 radnih dana
– smrti supružnika, djeteta, roditelja,
   posvojenika, posvojitelja, očuha,
   maćehe i unuka                                   5 radnih dana
– smrti brata ili sestre, djeda ili bake
   te roditelja supružnika                         2 radna dana
– selidbe u istom mjestu stanovanja        1 radni dan
– selidbe u drugo mjesto stanovanja       2 radna dana
– teške bolesti roditelja ili djeteta izvan
   mjesta stanovanja                                2 radna dana
– nastupanja u kulturnim i športskim
   priredbama                                          1 radni dan
– sudjelovanja na sindikalnim susretima,
   seminarima, obrazovanje za sindikalne
   aktivnosti i dr.                                     3 radna dana
– elementarne nepogode                        5 radnih dana
– dobrovoljni davatelji krvi                     2 radna dana za svako darivanje.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Članak 21.

Za vrijeme općeg ili stručnog školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ako je vezano za obavljanje poslova radnog mjesta odnosno djelatnosti, radniku će se odobriti u jednoj kalendarskoj godini plaćeni dopust do 10 dana godišnje, a za polaganje završnog ispita još pet dana.
Radnik koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje ima pravo na plaćeni dopust do 15 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje ispita, a za polaganje završnog ispita još pet dana.
Za polaganje stručnog ispita radnik ima pravo na plaćeni dopust i to:
– pet radnih dana za radna mjesta sa SSS
– sedam radnih dana za radna mjesta sa VŠS
– deset radnih dana za radna mjesta sa VSS.

Neplaćeni dopust

Članak 22.

Radnik ima pravo u jednoj kalendarskoj godini na neplaćeni dopust za potrebe općeg ili stručnog školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, i to:
– za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi                 5 radnih dana
– za polaganje ispita na višoj školi ili fakultetu                      10 radnih dana
– za prisustvovanje stručnim seminarima i savjetovanjima       5 radnih dana
– za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatičko školovanje, učenje stranih jezika i sl.) 2 radna dana.
Ako to okolnosti zahtijevaju poslodavac može radniku dati neplaćeni dopust i u duljem trajanju, ako je školovanje u vezi s poslovima koje radnik obavlja u ustanovi ili njegovom profesijom, odnosno djelatnošću ustanove.

5. NAKNADA ŠTETE

Unaprijed određen iznos naknade štete

Članak 23.

Poslodavac ne može pravilnikom o radu odrediti unaprijed određene iznose naknade štete.

III. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Zabrana otkaza bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika odnosno radničkog vijeća

Članak 24.

Bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika radniku se ne može ponuditi sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora), kojim se radnik upućuje izvan sjedišta ustanove na udaljenosti većoj od 30 km i to:
– radniku nakon 20 godina staža kod istog poslodavca i 55 godina života
– trudnici, odnosno ženi koja doji dijete
– majci djeteta do 7 godina
– roditelju djeteta s poteškoćama u razvoju
– roditelju s troje ili više djece do 15 godina i samohranom roditelju malodobnog djeteta do 15 godina života.
Ako se sindikalni povjerenik u roku od 8 dana ne izjasni o davanju otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora, smatra se da je suglasan s odlukom o otkazu ugovora o radu.

Otkazni rok i staž kod istog poslodavca

Članak 25.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada 8 sati tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Kad otkazuje radnik otkazni rok iznosi najviše mjesec dana ako se radnik i poslodavac drugačije ne dogovore, a kad otkazuje poslodavac, otkazni rokovi utvrđuju se sukladno Zakonu o radu.

Članak 26.

Kao staž kod istog poslodavca računa se ukupni radni staž proveden na poslovima u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca.

Članak 27.

Svakome radniku kojemu poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu.
Iznimno od odredbi stavka 1. radniku s 30 i više godina staža kod istog poslodavca, isplaćuje se otpremnina u visini najmanje 65% prosječne mjesečne bruto-plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada.
Ako radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća već naknada plaće prema posebnim propisima, ili mu je isplaćivana umanjivana plaća uz naknadu preostalog dijela plaće prema posebnim propisima, za izračun pripadajuće otpremnine uzet će se plaća koju bi radnik ostvario da je radio u punom radnom vremenu.
Otpremnine se isplaćuju najkasnije 30 dana po prestanku radnog odnosa.

IV. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Zaštita na radu

Članak 28.

Poslodavac je dužan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost na radu, uključujući mjere za sprječavanje rizika u radu.
Poslodavac je dužan poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje radnika, osposobljavati i organizirati provedbu osposobljavanja radnika za rad na siguran način, te skrbiti za potrebnu organizaciju i sredstva.
Poslodavac je dužan informirati radnike o zaštiti na radu pružanjem informacija, primjenjivati propise o korištenju sredstava za rad i osobnih zaštitnih sredstava, provoditi ispitivanja istih, provoditi zaštitu od požara te evakuaciju i spašavanje, organizirati pružanje prve pomoći i medicinske pomoći te raditi na zaštiti nepušača.
U cilju prilagođavanja tehničkom napretku poslodavac je obvezan planirati tehnološki i organizacijski razvoj radnog procesa na način da opasne i štetne tehnologije ukloni iz radnog procesa, zamjenjujući ih manje opasnim ili neopasnim.
Pri uvođenju novih tehnologija poslodavac je obvezan informirati radnike i njihove sindikalne povjerenike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima i posljedicama tih tehnologija na zdravlje, sigurnost, ekološku i radnu sredinu.
Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima.
Sindikalni povjerenik ima pravo podnositi prijedloge o zaštiti na radu na koje je ravnatelj dužan očitovati se u roku od 30 dana.

Pisane upute o sigurnosti

Članak 29.

Poslodavac je dužan postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava za rad, opasnih tvari i opreme i osigurati da su ista u svakom trenutku ispravna.
Obavijest o opasnostima i štetnostima, te mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti radi unapređenja prevencije, profesionalnih rizika i njihovih štetnih posljedica, ravnatelj je dužan najmanje svaka tri mjeseca davati sindikalnom povjereniku.

Poduzimanje potrebnih mjera

Članak 30.

Poslodavac je dužan poduzeti sve potrebne mjere određene propisima o zaštitu na radu i ovim Ugovorom u cilju zaštite i sigurnosti radnika.

Osiguranje fizičke i tehničke zaštite

Članak 31.

Svaki centar za socijalnu skrb mora imati osobu zaduženu za sigurnost radnika.
Ostale ustanove socijalne skrbi sukladno procjeni opasnosti pitanje zaštite riješit će ugovorom o hitnim intervencijama s nekom od zaštitarskih tvrtki.
Sukladno procjeni opasnosti u ustanovi mora biti osigurana tehnička zaštita (npr. alarmi, narukvice s alarmom, kamere npr. u jednoj prostoriji, panik tipkalo, zvono, službeni mobitel, direktni telefon, voki-toki i sl.).

Ozljeda na radu

Članak 32.

Napad korisnika neovisno gdje se i u koje vrijeme dogodio, te svaki napad treće osobe učinjen na radu i za vrijeme rada smatra se ozljedom na radu.
Napad od kojega radnik nije imao fizičke ozljede, a radilo se o ozbiljnoj prijetnji, učestalom uznemiravanju, onemogućavanju kretanja, i sl. a što je prouzročilo reakcije koje proizlaze iz osjećaja straha i osobne ugroženosti, također se smatraju ozljedom na radu u smislu obveza poslodavca za naknadu štete.

Članak 33.

U slučaju smrti radnika zbog ozljede na radu njegova djeca imaju pravo na mjesečnu isplatu pomoći.
U slučaju smrti radnika zbog ozljede na radu njegovo dijete/ca imaju pravo na mjesečnu isplatu pomoći i to:
– za dijete/cu predškolskog uzrasta 50% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini;
– za dijete/cu do završenog osmog razreda osnovne škole 70% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini;
– za dijete/cu do završene škole odnosno redovnog studenta 90% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, za dvoje djece i više djece različitog uzrasta, djeci se isplaćuje naknada prema dobi djeteta za koju ostvaruju najveći iznos naknade.

Pravna pomoć

Članak 34.

U slučaju kada je od strane korisnika ili treće osobe pokrenut spor pred sudom protiv radnika koji je u vezi s radom, ravnatelj je na zahtjev radnika obvezan zatražiti suglasnost osnivača radi osiguranja obrane radnika od strane odvjetnika.

Sistematski pregledi

Članak 35.

Svi radnici imaju jednom u tri godine pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 500 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, organizirano putem ministarstva nadležnog za zdravstvo, a koje će se obavljati u zdravstvenim ustanovama iz osnovne mreže zdravstvene djelatnosti, u pravilu prema mjestu rada.
Pravo iz stavka 1. ovoga članka počet će se primjenjivati od 2008. godine, na način i u dinamici sukladno mogućnostima Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Zaštita dostojanstva radnika

Članak 36.

Kao uznemiravanje iz Zakona o radu, osobito se smatra vrijeđanje radnika, vikanje, omalovažanje, podcjenjivanje, nejednaki tretman, te uskraćivanja i umanjivanja prava i sl.
Kao preventivne mjere iz Zakona o radu za zaštitu dostojanstva, poslodavac će upoznati sve radnike, a osobito rukovoditelje, s obvezom korektnog međusobnog ponašanja, te osigurati poštivanje svih potrebnih propisa.
U svim ustanovama na koje se primjenjuje ovaj Kolektivni ugovor izabrat će se osobe ovlaštene primati i rješavati pritužbe radnika vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Osobu iz stavka 1. ovoga članka imenuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika koji ga zamjenjuje.
Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka treba učiniti sve da riješi problem uznemiravanja, uključujući obraćanje upravnom vijeću, kao i predlaganje postupka otkazivanja ugovora o radu osobi koja uznemirava radnika.

Odgovornost za uznemiravanje i spolno uznemiravanje

Članak 37.

U slučaju ustanovljenja uznemiravanja, ravnatelj je obvezan protiv radnika koji uznemirava ili spolno uznemirava drugog radnika, ili je to činio, pokrenuti postupak otkazivanja ugovora o radu.
U slučaju uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja učinjenog od strane ravnatelja, upravno vijeće će pokrenuti postupak razrješenja ravnatelja.

Članak 38.

Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi obvezuje se jednom u tri godine organizirati edukaciju ravnatelja u vezi primjene mjera zaštite i sigurnosti na radu i zaštite dostojanstva radnika.
Sindikati se obvezuju organizirati edukaciju sindikalnih povjerenika u vezi primjene mjera zaštite i sigurnosti na radu i zaštite dostojanstva radnika.

Obveze sindikalnog povjerenika

Članak 39.

U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:
– sudjelovati u planiranju i unapređivanju uvjeta rada, uvođenja novih tehnologija, projekata, programa i radnih procesa te njihovoj provedbi
– biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika, primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu
– biti nazočan inspekcijskim pregledima i izvijestiti inspektora zaštite na radu o svojim i zapažanjima radnika, kao i pozvati inspektora kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti
– obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanja te prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način
– stavljati prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje
– svojim djelovanjem poticati ostale radnike za rad na siguran način, planirati i osposobljavati radnike za zaštitu na radu, te raditi na promicanju i unapređivanju sigurnosne, zdravstvene, ekološke i estetske kulture u ustanovi
– slobodnog pristupa mjestima radi utvrđivanja uvjeta rada
– informirati radnike i radničko vijeće o poduzetim mjerama zaštite na radu najmanje svaka tri mjeseca.

Povjerenik za zaštitu na radu

Članak 40.

Radnici u ustanovama s više od 20 radnika obvezno biraju povjerenika za zaštitu na radu kod poslodavca.
Izbor i imenovanje povjerenika kao i broj povjerenika, obavlja se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima su uređena pitanja radničkog vijeća.
Bez obzira na broj radnika, povjerenik mora biti izabran svagdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (radionički prostor, kotlovnice, kuhinje i sl.).
Povjerenika za zaštitu na radu radnici biraju na vrijeme na koje je sklopljen Kolektivni ugovor, bez ograničavanja ponovnog izbora.
Poslodavac je dužan osigurati povjereniku zaštite na radu uvjete za nesmetano obavljanje dužnosti, davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu i ne smije ga tijekom obavljanja dužnosti i deset mjeseci nakon isteka iste, bez pristanka Radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika, rasporediti na drugo radno mjesto ili drugom poslodavcu, raskinuti s njim radni odnos ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj, niti protiv njega pokrenuti postupak za naknadu štete ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima.
Ukoliko nije izabran povjerenik zaštite na radu, sva prava i obveze utvrđene odredbama ovog ugovora u odnosu na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu ima sindikalni povjerenik.
Naknada za rad povjerenika za zaštitu na radu iznosi najmanje 4 radna sata tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u tijeku trajanja mandata.

Zaštita na radu i dužnosti radnika

Članak 41.

Dužnost je svakog radnika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih radnika, te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurao poslodavac.
Radnik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvog svog postupka u odnosu na druge radnike i može uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

V. PLAĆE I NAKNADA PLAĆE

Isplata plaće

Članak 42.

Radnik ima pravo birati banku preko koje će dobivati plaću.

Uvećanja plaće

Članak 43.

Osnovna plaća radnika uvećat će se:
– za rad noću                    40%
– za prekovremeni rad      50%
– za rad subotom              25%
– za rad nedjeljom            35%
– za dvokratni rad            10%
– za smjenski rad             10%
Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (noćna smjena) tijekom radnog tjedna.
Rad u smjenama je rad radnika koji mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.
Rad u smjeni je rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni.
Naknada za rad u smjenama iz stavka 3. i 4. ovog članka isplaćuje se za obavljanje poslova u drugoj smjeni.
Noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana.
Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dane Uskrsa radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.
Dodaci iz ovoga članka međusobno se ne isključuju.

Korištenja prekovremenog rada

Članak 44.

Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, poslodavac može predložiti radniku korištenje slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih dana).
Rad po pozivu može se odobriti u slučajevima kada se radi o sprječavanju nastanka veće štete, ugrožavanja života radnika ili korisnika, teškog poremećaja u radu ustanove i drugim naročito opravdanim i neodgodivim slučajevima kada je potrebno pozvati nekog određenog radnika, ili njih više, izvan radnog vremena.
U rad po pozivu, uz efektivni rad, u radno vrijeme koje se računa kao prekovremeni rad, uključeno je i vrijeme potrebno za dolazak na posao i povratak kući.
Poslodavac je dužan voditi posebnu evidenciju o radu po pozivu.

Uvećanje osnovne plaće s osnova uvjeta rada

Članak 45.

Osnovna plaća uvećat će se radnicima koji rade na sljedećim poslovima:
1.
a) njega teško i teže mentalno retardiranih te duševno bolesnih osoba i teško invalidnih osoba u ustanovama za smještaj djece i odraslih osoba 25%,
b) medicinske sestre u domovima za teško i teže mentalno retardirane osobe, teško invalidne osobe, osobe s višestrukim smetnjama i psihički bolesne osobe 25%,
c) neposredni stručni rad u domovima za smještaj djece s poremećajem u ponašanju 25%;
2.
a) neposredni stručni rad u domovima za smještaj tjelesno i mentalno oštećenih i psihički bolesnih osoba 25%,
b) njega u stacionaru u domovima za smještaj starih i nemoćnih, u izvaninstitucionalnoj skrbi i u domovima za smještaj osoba s lakom i umjerenom mentalnom retardacijom i tjelesno invalidnih osoba 20%
c) medicinske sestre u domovima za smještaj starih i nemoć­nih, u izvaninstitucionalnoj skrbi i u domovima za smještaj osoba s lakom i umjerenom mentalnom retardacijom i tjelesno invalidnih osoba 20%;
3.
a) neposredni stručni rad s korisnicima centra za socijalnu skrb 20%,
b) njega korisnika u domovima za smještaj djece bez primjerene roditeljske skrbi (djeca do 3 godine) i neposredni stručni rad odgajatelja u domovima za smještaj djece bez primjerene roditeljske skrbi 20%,
c) neposredni stručni rad u ustanovama za smještaj djece s poremećajima u ponašanju – produženi stručni postupak 20%;
4.
a) neposredni stručni rad u domovima za smještaj djece bez primjerene roditeljske skrbi 17%,
b) neposredni stručni rad u domovima za smještaj starijih i nemoćnih (socijalni radnici, fizioterapeuti i radni terapeuti) 17%,
c) noćni odgajatelji 12,5%;
5.
a) ravnatelji – 20%,
b) predstojnici podružnica – 15%;
6. računovodstveni, administrativni, pomoćno-tehnički i drugi poslovi – 10%.
Svaki radnik može ostvariti pravo na uvećanje plaće po osnovu uvjeta rada, samo po jednom osnovu, tj. uvjeti rada se ne kumuliraju.

Članak 46.

Pravo na uvećanje plaće s osnove uvjeta rada imaju radnici koji su u ustanovama socijalne skrbi ostvarile radni staž i to:
– od 20 do 30 godina           4%
– preko 30 do 35 godina      8%
– preko 35 i više godina     10%,
a osnovicu za izračun uvećanja plaća iz ovog članka čini osnovna plaća, te dodatak s osnova uvjeta rada iz članka 37. ovoga Ugovora.

Naknada za vrijeme bolovanja

Članak 47.

Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće od 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.
Naknada u 100% iznosu njegove plaće u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje, pripada radniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.

Naknada za pripravnost

Članak 48.

Pripravnost postoji kada radnik ne mora biti prisutan u ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitnih poslova.
Naknada za pasivnu pripravnost plaća se u paušalnom iznosu i to za:
– pripravnost u vrijeme dnevnog odmora između dva radna dana i u dane tjednog odmora 1% od osnovne plaće radnika
– pripravnost u dane blagdana, spomen dana i neradnih dana 2% od osnovne plaće radnika.
Pripravnost može biti aktivna ako je radnik pozvan da sudjeluje u obavljanju hitnih poslova, uključujući i ako te poslove obavlja telefonom i sl.
Naknada za aktivnu pripravnost iznosi 2% od osnovne plaće i uvećava se prema stvarnom vremenu rada, što uključuje i sve pripadajuće dodatke (popodnevni rad, noćni rad, rad subotom i nedjeljom, rad blagdanom), te naknadu stvarnih troškova prijevoza.
Umjesto naknade za aktivnu pripravnost, radnik može odabrati pravo na korištenje slobodnih dana sukladno članku 43. stavku 1. ovoga Ugovora.

Prava radnika na poslovima odgoja i obrazovanja

Članak 49.

Prava radnika koji rade na poslovima odgoja, obrazovanja i osposobljavanja po programu odobrenom od tijela nadležnog za odgoj i obrazovanje, a koja se odnose na radno vrijeme, raspored radnog vremena i nastavnu normu i radni uvjeti određuju se sukladno pravima radnika u predškolskom odgoju, osnovnom i srednjem obrazovanju.

Dnevnica i naknada troškova putovanja

Članak 50.

Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada troškova prijevoza, dnevnica i naknada punog iznosa troškova smještaja, sukladno Uredbi Vlade Republike Hrvatske.
Iznos dnevnice utvrđuje se sukladno odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.
Radnik ima pravo na puno dnevnicu ako putovanje traje više od 12 sati, a pola dnevnice ako putovanje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati.
Ako radnik ima plaćen smještaj tj. spavanje i prehranu, pripada mu 30% od dnevnice.
Ako dođe do promjene poreznih propisa kojima se neoporezivi iznos dnevnice povećava, od dana primjena toga propisa toliko se povećava iznos dnevnice iz ovoga članka.
Dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se na način kao što to pripada zaposlenima u državnoj upravi.
Ako je radnik upućen na službeno putovanje s korisnicima (ljetovanje, zimovanje, organizirani odmor i dr.) koje traje najmanje 8 sati, bez obzira na osiguranu prehranu i smještaj, isplaćuje mu se iznos pune dnevnice.
Ukoliko to radnik zatraži, ustanova je dužna isplatiti predujam prije polaska na službeno putovanje.

Zaštita radnika

Članak 51.

U slučaju kada tijekom radnog vijeka radnika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti utvrđene rješenjem nadležnog tijela i jednog od sljedećih uvjeta:
– starosti – 5 godina pred starosnu mirovinu; ili
– profesionalne bolesti; ili
– ozljede na radu, poslodavac je dužan radniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.
Pod plaćom iz stavka 1. ovoga članka računa se osnovna plaća i dodaci na plaću.
Radnike 5 godina pred starosnu mirovinu, majke s malim djetetom do tri godine starosti i samohranog roditelja ne može se rasporediti na rad noću, dežurstvo i pripravnost bez njihovog pristanka.

Zaštita radnika sa smanjenom radnom sposobnosti

Članak 52.

Ustanova je dužna radniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti, nastale ozljedom na radu bez njegove krivnje ili profesionalnog oboljenja, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između invalidske mirovine koju ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plaća radnog mjesta na koje je postavljen odnosno raspoređen, osim ako štetu nastalu zbog smanjenja radne sposobnosti nije ostvario po drugom osnovu (npr. naknada štete i sl.).

VI. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA

Prava sindikalnih predstavnika i povjerenika

Članak 53.

Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obavljanja njegove dužnosti, te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika u vrijeme i na način koji ne ometa redovito poslovanje.
Poslodavac također treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku, osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj radnika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika.
Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah, ali najkasnije u roku tri dana.
Poslodavac je dužan u pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika.
Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik ne smije biti spriječen ili ometan u obavljanju svoje dužnosti ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom.
Prava iz prethodnih stavaka ovoga članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod tog poslodavca.
Sindikalni predstavnik dužan se pred poslodavcem predstaviti odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.
Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja dužnosti člana radničkog vijeća i službenog puta u svezi te dužnosti, smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.

Predstavnici radnika i sindikata u upravnim tijelima

Članak 54.

Predstavnika radnika s pravom glasa u upravnom vijeću ustanova imenuje se i opoziva odnosno bira sukladno odredbama Zakonu o radu i Zakona o socijalnoj skrbi.
Ako predstavnik radnika kojeg imenuje radničko vijeće nije član sindikata, sindikati imaju pravo imenovati jednog predstavnika koji će sudjelovati u radu upravnog vijeća, ali bez prava glasa.

Sindikalne aktivnosti i sastanci

Članak 55.

Poslodavac je sindikalnom predstavniku odnosno sindikalnom povjereniku ili članovima povjereništva dužan omogućiti da sindikalne aktivnosti obavlja u radno vrijeme na način i u opsegu koji ovisi o veličini i organizaciji rada ustanove, a koji ne šteti obavljanju službe.
Članovi povjereništva sindikata imaju pravo održavati sindikalne sastanke u radno vrijeme ustanove, vodeći računa da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne šteti redovnom poslovanju ustanove.
Svi članovi sindikata ustanove imaju pravo dva puta godišnje održati sindikalni skup svih članova sindikata u radno vrijeme ustanove, o čemu trebaju obavijestiti poslodavca, pazeći da se sastanak organizira u vrijeme i na način koji najmanje narušava redovno poslovanje ustanove.
U slučaju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, sindikat ima pravo sastanak, odnosno skup, sazvati najkasnije dva sata prije isteka radnog vremena.
Sindikalni povjerenik odnosno članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo na plaćeni dopust za sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju do ukupno 10 dana godišnje.

Uvjeti za rad sindikata

Članak 56.

Poslodavac je dužan bez naknade osigurati za rad sindikata najmanje sljedeće uvjete:
– jednu prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sastanaka, neovisno o broju sindikata koji djeluju u ustanovi, a raspored korištenja prostorije određuje se sukladno broju plaćenih sati rada na koje pojedini sindikat ima pravo u radničkom vijeću
– pravo na korištenje telefona, telefaksa, i drugih tehničkih sredstava i opreme te pristup internetu, u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti
– slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, u vrijeme i na način koji ne šteti obavljanju službe
– slobodu podjele tiska, izvješćivanja i oglašavanja i na drugim mjestima u vrijeme štrajka, odnosno provođenja drugih sredstava pritiska
– oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju radnika
– obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obračuna plaća i doznačivanja članarine na račun sindikata, a temeljem pisane izjave člana sindikata.
U slučaju kad sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije moguće obavljati na njegovom mjestu rada, poslodavac će mu u pravilu osigurati drugi odgovarajući prostor za obavljanje sindikalne aktivnosti.
Poslodavac će se suzdržati od svakog činjenja ili propuštanja činjenja kojim bi pojedini sindikat u ustanovi bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.
U slučaju spora o korištenju uvjeta za rad sindikata nužnih za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti, spor će biti povjeren arbitraži posredovanjem GSV-a, odnosno Ureda za socijalno partnerstvo.
U ustanovama u kojima je izabrano radničko vijeće, a sindikalni povjerenik nije njegov član, sindikalni povjerenik ima pravo na 2 sata tjedno uz naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti.
Pravo iz prethodnog članka pripada svakom povjereniku koji ima najmanje 20 članova do 50 članova, a na svakih 50 članova još po dva sata, što može koristiti jedan ili više povjerenika.

Zaštita sindikalnog povjerenika

Članak 57.

Sindikalnog povjerenika bez suglasnosti sindikata poslodavac ne smije otpustiti, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove, niti na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj.
Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu iz Zakona o radu i ovog Ugovora, određuje se:
– prema broju članova sindikata – u slučaju kada je u ustanovi izabrano radničko vijeće,
– prema ukupnom broju radnika u ustanovi – u slučaju kada radničko vijeće nije izabrano.
Suglasnost za otkaz iz stavka 1. ovog članka daje osoba određena Statutom sindikata, a ako nije određena onda predsjednik Sindikata ili osoba koju on ovlasti.

Zamjena radničkih vijeća sindikatom

Članak 58.

Ako radničko vijeće nije izabrano, sindikat preuzima sva njegova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom.
Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti radničkog vijeća može u dijelu tih ovlasti zamijeniti predstavnik koji nije zaposlen u ustanovi pod uvjetom da je sindikat obavijestio poslodavca o toj osobi i da joj je povjerenik prenio u pisanoj formi određenu ovlast radničkog vijeća.
Kada zamjenjuju radničko vijeće sindikalni povjerenik odnosno drugi članovi tako ustrojenog radničkog vijeća, imaju pravo na naknadu plaće u skladu sa Zakonom o radu, koja se utvrđuje prema broju članova koje bi imalo radničko vijeće da je bilo izabrano, s tim da uvjeti i način naknade plaće mogu biti pobliže određeni posebnim sporazumom sa Sindikatom.
U ustanovi s manje od 20 zaposlenih, samo sindikalni povjerenik najreprezentativnijeg sindikata ima pravo na 2 sata rada tjedno uz naknadu plaće.

Povrat na rad

Članak 59.

Čelnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnog odnosa kod poslodavca, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema, onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme.
O namjeni povratka na rad, osoba iz stavka 1. ovog članka mora obavijestiti poslodavca u roku 30 dana od prestanka funkcije.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 60.

Ako nakon 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora nastupe okolnosti koje bi otežale provedbu ovog Ugovora, ugovorne strane su suglasne da će pristupiti izradi prijedloga izmjena i dopuna ovoga Ugovora.

Članak 61.

Vlada Republike Hrvatske obvezuje se izraditi i usvojiti protokol o postupanju u vezi sigurnosti i zaštite na radu u socijalnoj skrbi.

Protokol treba sadržavati:

– način utvrđivanja osoba koje mogu predstavljati potencijalnu opasnost za ostale korisnike i zaposlene radnike te o načinu upoznavanja radnika koji s opasnom osobom dolaze u kontakt, te načinu davanja uputa za postupanje u skladu s protokolom
– način preventivnog postupanja – dobivanje stručnih uputa od psihologa, socijalnog radnika i drugog stručnog radnika, i sl., kao npr. sudjelovanja dviju ili više osoba pri radu s potencijalno opasnom osobom ili na terenu koji se smatra potencijalno opasnim, rad u prostoriji u kojim ima tehničko zaštitno sredstvo (kamera, signalni uređaj, panik tipkalo, zvono, službeni mobitel, i sl.)
– način postupanja u kriznoj situaciji (stručne upute, način signaliziranja, služba za pomoć i sl.)
– obveza poslodavca u zaštiti radnika
– obveze poslodavca u informiranju i edukaciji radnika.
Protokol se mora donijeti u rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Ugovora.
U izradi protokola ravnopravno sudjeluju i sindikati potpisnici ovoga Ugovora.

Članak 62.

Vlada Republike Hrvatske, odnosno ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, obvezuje se u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu Ugovora donijeti izmjene i dopune podzakonskih akata kojima se uređuju uvjeti glede prostora, opreme, stručnih i drugih radnika radi utvrđivanja strukture i trajanja neposrednog stručnog rada u ustanovama socijalne skrbi.