Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja

NN 38/2008 (2.4.2008.), Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja

DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

1323

Na temelju članka 40. stavka 3. Zakona o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine«, br. 174/04 i 79/07), ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje donosi

PRAVILNIK

O METODOLOGIJI ZA IZRADU PROCJENA UGROŽENOSTI I PLANOVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se metodologija za izradu procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara (u daljnjem tekstu: Procjena), nositelji izrade, sudionici u izradi te postupak izrade i donošenja Procjena; metodologija za izradu planova zaštite i spašavanja (u daljnjem tekstu: Planovi), izrada operativnih planova zaštite i spašavanja (u daljem tekstu: Operativni planovi), operativnih planova civilne zaštite (u daljem tekstu: Planovi CZ) i vanjskih planova za djelovanje operativnih snaga zaštite i spašavanja u slučaju nastanka prirodnih i tehničko – tehnoloških nesreća koje mogu izazvati katastrofe i velike nesreće te od ratnih razaranja i posljedica terorizma; kao i nadležnost Državne uprave za zaštitu i spašavanje (u daljnjem tekstu: Državna uprava) u planiranju djelovanja operativnih snaga zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj.

Članak 2.

Procjena je polazni dokument za izradu Planova, Operativnih planova i Planova CZ, a izrađuje se i donosi za područje općina, gradova, Grada Zagreba, županija i Republike Hrvatske.
Procjenu su dužne donijeti pravne osobe iz stavka 6. ovog članka i pravne osobe čija je djelatnost vezana uz objekte kritične infrastrukture, odnosno objekte bitne za funkcioniranje zajednice i gospodarstva u područjima koja predstavljaju poseban prioritet u planiranju zaštite i spašavanja s ciljem očuvanja i zaštite njihovih funkcija ili što bržeg oporavka i ponovnog uspostavljanja funkcija u punom obimu i u što kraćem razdoblju nakon katastrofa i velikih nesreća.
Procjene pravnih osoba iz stavka 2. ovog članka obuhvaćaju objekte i prostor u njihovom vlasništvu ili na korištenju te prostor oko tih objekata koji može biti ugrožen opasnim učincima nesreća na postrojenjima u kojima obavljaju djelatnost, odnosno negativne posljedice po širu zajednicu (okolinu) u slučajevima prekida rada ili značajnijih poremećaja u radu objekata kritične infrastrukture.
Planovi se izrađuju za područje općina, gradova, Grada Zagreba, županija i Republike Hrvatske.
Operativne planove izrađuju pravne osobe koje se bave takvom vrstom djelatnosti koja svojom naravi može ugroziti život ili zdravlje ljudi, materijalna dobra ili okoliš, te pravne osobe čija je djelatnost vezana uz opskrbu energijom ili vodom i pravne osobe kojima su Planovima određene razine utvrđene zadaće u zaštiti i spašavanju.
Pravne osobe – operateri koji posjeduju ili upravljaju postrojenjem ili pogonom u kojem su prisutne opasne tvari po vrstama i količinama iz SEVESO II Direktive, umjesto operativnih planova izrađuju unutarnje planove prema metodologiji koju propisuje središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša.
Planove CZ, kao dio vlastitog Plana izrađuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Vanjske planove, sukladno odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju i ovog Pravilnika izrađuju županije i Grad Zagreb.
Operativni plan djelovanja interventnih specijalističkih postrojbi civilne zaštite Republike Hrvatske izrađuje Državna uprava.

II. SADRŽAJ PROCJENE

Članak 3.

Procjenom se razrađuju moguća ugrožavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća te od ratnih razaranja i terorizma (u daljnjem tekstu: katastrofa i velikih nesreća), potrebna sredstva za zaštitu i spašavanje te njihova spremnost za djelovanje u zaštiti i spašavanju.

Članak 4.

Dijelovi Procjene su:
1. vrste, intenzitet i učinci te moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš,
2. posljedice po kritičnu infrastrukturu,
3. snage za zaštitu i spašavanje,
4. zaključne ocjene,
5. zemljovidi.
Podaci o položaju i karakteristikama područja za koje se izrađuje Procjena, temelj su prosuđivanja dijelova iz stavka 1. ovog članka i dio su priloga Procjene.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u posebnom izvatku iz Procjene, naslovljenom kao »zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja«, utvrđuju i propisuju preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Ovaj izvadak je sastavni dio dokumenata prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

1. Vrste, intenzitet i učinci te moguće posljedice djelovanja katastrofa i velikih nesreća

Članak 5.

Moguće opasnosti i prijetnje koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće razvrstavaju se, ovisno o uzrocima nastanka, na:
1. prirodne,
2. tehničko-tehnološke,
3. ratna djelovanja i terorizam,
4. proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skup­ljanje i druge radnje s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU koje predstavljaju stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s negativnim posljedicama po okoliš.

Članak 6.

Procjena jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave od prirodnih katastrofa i velikih nesreća temelji se na raščlambi potencijalne opasnosti i posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš i to:
1. Od poplava (hidrološki pokazatelji – vodotoci, jezera i akumulacije koje mogu biti uzrok poplava, opasnost od poplava rijeka ili bujičnih voda, pregled ugroženih naselja s brojem i strukturom stanovništva, mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju, hidrometeorološki uvjeti – vodostaj, led, prosječna godišnja količina padalina, zaštitna infrastruktura – nasipi i drugi zaštitni vodoprivredni objekti s pokazateljima o broju, vrstama, dimenzijama i sl., procijenjena veličina ugroženog područja i stupanj izgrađenosti površina – naseljenost, industrija, prometnice, lokacije kritične za formiranje ledenih barijera u utjecaj na plovnost, statistički pokazatelji o najkritičnijim mjesecima u godini, proglašenim elementarnim nepogodama, nastalim štetama i sl.)
2. Od nastanka potresa (seizmičke karakteristike terena i seizmološki rizik po život ljudi i materijalna dobra, mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju, ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrstu gradnje i rabljeni građevni materijal te gustoću naseljenosti, učestalost, intenziteti i epicentri potresa u zadnjih 100 godina, seizmološka karta za povratni period za razdoblje 50, 100, 200 i 500 godina, posljedice potresa po seizmičkim zonama za stambene, javne, industrijske i druge objekte korištenjem MCS skale (postotak oštećenosti građevina), posljedice koje potresi mogu izazvati po stanovništvo s obzirom na gustoću naseljenosti, vrste objekata i intenzitet potresa i dr.
3. Od ostalih prirodnih uzroka, osobito onih koji pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih uvjeta (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine te poledica), statistički pokazatelji sušnih razdoblja (broj dana bez kiše) za posljednjih 10 godina, broj proglašenih elementarnih nepogoda zbog suše u prethodnih 10 godina, najkritičniji mjeseci u godini kada nastaje orkansko nevrijeme prema statistici za proteklih 10 godina, specifikacija najugroženijih područja i iskustveni pokazatelji učinaka, tuča statistički pokazatelji za posljednjih 10 godina, broj proglašenih elementarnih nepogoda zbog tuče u posljednjih 10 godina, najkritičniji mjeseci u godini kada nastaje tuča prema statistici u proteklih 10 godina, specifikacija ugroženih područja i iskustveni pokazatelji učinaka, snježne oborine za količine koje mogu bitno poremetiti svakodnevno funkcioniranje (mogućnost opskrbe vitalnim proizvodima, prekid opskrbe električnom energijom, prekid prometa, onemogućavanje pružanja hitne medicinske pomoći i sl.), sukladno statističkim pokazateljima za prethodnih 10 godina, sa specifikacijom najugroženijih područja i najkritičnijih mjeseci u godini, poledica koju zimska služba nije bila u mogućnosti riješiti – statistički pokazatelji za period od 10 godina o prometnim pravcima koji su bili najugroženiji, broj ukupno proglašenih elementarnih nepogoda izazvanih ovim vrstama opasnosti, prema statističkim pokazateljima i iskustvu, područja ugrožena od klizišta s brojem i vrstom objekata, brojem stanovnika, pregled kritičnih mjesta – aktivna i moguća klizišta (geološki sastav, propusnost tla i dr.), mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju.
Pravne osobe iz članka 2. ovog Pravilnika u vlastitim procjenama razrađuju moguće štetne utjecaje događaja iz stavka 1. ovog članka na sigurnost postrojenja i mogućnosti njihovog utjecaja na nastajanje iznenadnih događaja s negativnim posljedicama po okoliš i tehničko-tehnoloških nesreća.

Članak 7.

Procjena ugroženosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave od tehničko – tehnoloških katastrofa i velikih nesreća temelji se na cjelovitoj raščlambi potencijalnih opasnosti i posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš s vlastitog područja kao i onih koje mogu doći sa susjednih područja, i to:
1. Od tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećom u gospodarskim objektima (moguća opasnost temelji se na broju, vrsti i veličini postrojenja u kojima se skladište, koriste ili proizvode opasne i štetne tvari, o vrsti i količini opasnih tvari te udaljenosti od naseljenih područja kao i maksimalne koncentracije opasnih i štetnih tvari koje mogu ugroziti živote i zdravlje ljudi, životinja i cjelokupnog ekološkog sustava s pregledom tvrtki koje se bave proizvodnjom, skladištenjem, prijevozom i prodajom opasnih i štetnih tvari), mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju.
2. Od tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu – cestovnom, željezničkom, pomorskom ili zračnom (moguća opasnost temelji se na stvarnoj količini i vrstama opasnih i štetnih tvari u prometu te ovisno o vrsti i gustoći prometa, odnosno o prometnim tokovima i čvorištima te područjima kroz koja prolaze – naselja, poljoprivredne površine, rijeke, jezera, more i slično, istjecanju opasnih i štetnih tvari u mjestima posebne ugroženosti – cjevovodi, prometnice koje prolaze kroz mjesta posebne ugroženosti – pritom treba locirati vodocrpilišta, morske površine, potoke i rijeke uz potencijalne gospodarske zagađivače i slično), mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju.
3. Od proloma hidroakumulacijskih brana (moguća opasnost temelji se na potencijalima hidroakumulacijskih jezera, odnosno na njihovom smještaju zbog kojeg bi uslijed proloma brane ili nasipa hidroakumulacije bilo ugroženo stanovništvo i materijalna dobra na pravcu kretanja vodnog vala), mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju.
4. Od nuklearnih i radioloških nesreća (izrađuje se isključivo na državnoj razini, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave planiraju provođenje obveza iz državnih planova i programa u ovom području).
5. Od epidemiološke i sanitarne opasnosti (moguće posljedice temelje se na procjenama nadležnih zdravstvenih, sanitarnih, veterinarskih, agronomskih i drugih službi i institucija koje u jedinstvenom sustavu zaštite i spašavanja predstavljaju osnovne nositelje koji su, u okviru redovnih djelatnosti, nadležni za reagiranje u slučajevima epidemioloških i sanitarnih opasnosti), mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju.

Članak 8.

Procjena posljedica od ratnih djelovanja i terorizma izrađuje se na temelju strategijskih dokumenata Republike Hrvatske, javno dostupnih dokumenata koje izrađuju Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, uzimajući u obzir definiranu strukturu, veličinu i postupke operativnih snaga za djelovanje u katastrofama i velikim nesrećama u odnosu na zahtjeve za njihovom primjenom tijekom otklanjanja posljedica ratnih djelovanja i terorizma.

2. Posljedice po kritičnu infrastrukturu

Članak 9.

Kod procjenjivanja vrste, intenziteta i učinaka te mogućih posljedica djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, potrebno je identificirati i locirati objekte kritične infrastrukture te procijeniti moguće štetne posljedice svake katastrofe i velike nesreće na obavljanje njihove djelatnosti i posljedica prekida obavljanja djelatnosti po korisnike, i to osobito u područjima:
1. proizvodnje i distribucije električne energije,
2. opskrbe vodom,
3. prehrane (proizvodnja, skladištenje i distribucija),
4. proizvodnje, skladištenja, prerade, rukovanja, prijevoza, skupljanja i drugih radnji s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU koje predstavljaju stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s negativnim posljedicama po okoliš,
5. javnog zdravstva,
6. energetike (prirodni plin, nafta),
7. telekomunikacija,
8. prometa,
9. financijskih usluga,
10. znanosti, spomenika i drugih nacionalnih vrijednosti.

3. Snage za zaštitu i spašavanje

Članak 10.

U Procjeni je potrebno utvrditi:
1. Postojeće kapacitete i snage redovnih službi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti, drugih operativnih snaga zaštite i spašavanja, snaga civilne zaštite, fizičkih osoba i sveukupno raspoloživih materijalnih resursa koji se mogu angažirati na sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofe i velike nesreće, na području za koje se Procjena izrađuje i donosi.
2. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje, ovisno o katastrofi i velikoj nesreći, sa strukturom i veličinom potrebnih operativnih snaga, drugih personalnih i organizacijskih resursa te materijalnih resursa za zaštitu i spašavanje.

4. Zaključne ocjene

Članak 11.

Zaključne ocjene donose se za svaku mjeru zaštite i spašavanja iz članka 21. ovog Pravilnika u odnosu na raspoložive mogućnosti za zaštitu i spašavanje te procijenjene ljudske i materijalne resurse potrebne za nošenje s posljedicama katastrofa i velikih nesreća.
Ocjene iz stavka 1. ovog članka su temelj za utvrđivanje strukture i veličine operativnih snaga zaštite i spašavanja, njihovo obučavanje i osposobljavanje, utvrđivanje potrebnih materijalnih resursa, utvrđivanje prioriteta i smjernica razvoja, o čemu se načelno iznose pravci, odgovornost i dinamika u ostvarivanju, dokumenti kojima će se ova pitanja definirati te način praćenja ostvarivanje priprema za zaštitu i spašavanje.
Ocjene iz stavka 1. koriste se i za planiranje razvoja i uporabe operativnih snaga koje se u okviru redovne djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem, što je predmet naknadnih dogovora između pravnih osoba i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

5. Zemljovidi

Članak 12.

Podatke iz Procjene potrebno je prikazati na odgovarajućim zemljovidima, prema mogućnosti u digitaliziranim, u mjerilu 1:250 000
za područje Republike Hrvatske, 1:50 000 ili 1:25 000 za područje županije, prostornim planovima 1:25 000 i 1:5000 za područje grada i općine, ovisno o veličini područja te o vrsti i opsegu opasnosti.
Zemljovidi iz stavka 1. ovog članka sastavni su dio Procjene.

6. Položaj i karakteristike područja

Članak 13.

U opisu položaja i karakteristika područja, u prilogu Procjene, raščlanjuje se sljedeće:
1. Područje odgovornosti nositelja planiranja te posebno:
– ukupna površina područja (ako je riječ o županiji, uz ukupnu površinu navodi se i broj gradova i općina),
– rijeke, jezera, dužina obale mora,
– otoci (nastanjeni, nenastanjeni, broj i ukupna površina),
– planinski masivi,
– ostale geografsko-klimatske karakteristike (reljef, hidrološki, geološki, pedološki i meteorološki pokazatelji), kao i tehnološke karakteristike postrojenja.
2. Stanovništvo:
– broj stanovnika/zaposlenih/nezaposlenih/umirovljenika,
– dobna i spolna struktura stanovnika/zaposlenih (0-7, 8-50, 51-70, 71 i više godina),
– pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/zaposlenika planiranih za evakuiranje,
– gustoća naseljenosti po jedinici površine.
3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš:
– kulturna dobra,
– nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine,
– vodoopskrbni objekti,
– zone poljoprivredne proizvodnje,
– broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata,
– stambeni, poslovni, sportski i kulturni objekti u kojima boravi i može biti ugrožen velik broj ljudi,
– razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata u odnosu na naselja,
– skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje,
– kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane),
– zdravstveni kapaciteti (javni i privatni).
4. Prometno – tehnološka infrastruktura:
– prometnice –cestovne, željezničke, te plovni putovi na unutarnjim vodama i moru,
– zračne luke, morske luke otvorene za međunarodni promet i luke otvorene za domaći promet, luke unutarnjih voda (riječne) te prometna čvorišta,
– mostovi, vijadukti i tuneli,
– dalekovodi i transformatorske stanice,
– energetski sustavi,
– telekomunikacijski sustavi,
– hidrotehnički sustavi,
– plinovodi, naftovodi i sl.
Sastavni dio priloga Procjene čine podaci iz prostornog plana jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Procjene pravnih osoba, operatera i vlasnika i korisnika objekata kritične infrastrukture, sadrže adekvatno obrađene podatke iz stavka 1. ovog članka te sve pokazatelje vezane uz karakteristike postrojenja i rezultate simulacija mogućih posljedica od izvanrednog događaja, uključivši i analizu najgoreg mogućeg slučaja (tzv. »the worst-case«) s proračunom zona ugroženosti kao i mogućih posljedica tehničko – tehnoloških nesreća na postrojenjima po ljude, objekte i okoliš ili na funkcioniranje objekata kritične infrastrukture i posljedica u tim slučajevima.

Članak 14.

Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državna Procjena) izrađuje Državna uprava.
Državna Procjena, uz uvod, sadrži cjelovite ocjene o ugrozama u suvremenim uvjetima, svrhu i područja primjene, upravljačkim aktivnostima i nadležnostima u katastrofama i velikim nesrećama, okvirni koncept ustrojavanja sustava zaštite i spašavanja, planiranju – procjenama i potencijalima za odgovor na rizike i posljedice, ulozi države, lokalnih zajednica, nevladinih organizacija, udruga građana i dobrovoljačkih organizacija, privatnog sektora i pojedinaca u sustavu zaštite i spašavanja, privatno – javnom partnerstvu u zaštiti i spašavanju, konceptu djelovanja (na temelju planova i po razinama ustrojavanja i odgovornosti), održavanju i razvoju jedinstvenog sustava zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj i drugim pitanjima od značaja za sustav zaštite i spašavanja u cjelini.
Državnu Procjenu donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske.
Državna Procjena je javni dokument i objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Ostali nositelji izrade Procjene obvezni su Procjenu uskladiti s državnom Procjenom.

III. PLANOVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Članak 15.

Planovi općine, grada, Grada Zagreba, županije i Republike Hrvatske sastoje se od planova djelovanja po mjerama zaštite i spašavanja sa zadaćama svakog nositelja, čijim ostvarivanjem se osigurava usklađeno djelovanje operativnih snaga u aktivnostima zaštite i spašavanja na određenom području.
Planovi općine i grada, osim Grada Zagreba, pored dijelova utvrđenih stavkom 1. ovog članka i člankom 17. ovog Pravilnika, sadrže i razradu operativnih mjera zaštite i spašavanja na temelju vanjskog plana županije i Grada Zagreba.
Pravnim osobama, redovnim službama i djelatnostima koje su nositelji posebnih zadaća u zaštiti i spašavanju za razradu dobivenih zadaća i usklađivanje djelovanja s drugim operativnim snagama u sustavu zaštite i spašavanja dostavljaju se izvodi iz Planova određene razine.

Članak 16.

Planovi se donose poradi utvrđivanja organizacije aktiviranja i djelovanja sustava zaštite i spašavanja, preventivnih mjera i postupaka, zadaća i nadležnosti ljudskih snaga i potrebnih materijalno-tehničkih sredstava, te provođenja zaštite i spašavanja do otklanjanja posljedica katastrofa i velikih nesreća.

Sadržaj planova

Članak 17.

Planovi se sastoje od:
1. Upozoravanja,
2. Pripravnosti, mobilizacije (aktiviranja) i narastanja operativnih snaga,
3. Mjera zaštite i spašavanja.

Članak 18.

Planovi se, po mjerama zaštite i spašavanja, izrađuju za svaki događaj iz Procjene koji može izazvati katastrofu i veliku nesreću te za opasnosti i prijetnje iz članka 21. ovog Pravilnika.
Planovi su po karakteru operativni dokumenti koje za potrebe djelovanja sustava zaštite i spašavanja upotrebljavaju stožeri zaštite i spašavanja Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

1. Upozoravanje

Članak 19.

Sve organizacije, kao što su Državni hidrometeorološki zavod, inspekcije, operateri, središnja tijela državne uprave nadležna za obranu i unutarnje poslove, sigurnosno – obavještajna zajednica, druge organizacije kojima su prikupljanje i obrada informacije od značaja za zaštitu i spašavanje dio redovne djelatnosti kao i ostali sudionici sustava zaštite i spašavanja, dužni su informacije o prijetnjama do kojih su došli iz vlastitih izvora ili putem međunarodnog sustava razmjene, a koje mogu izazvati katastrofu i veliku nesreću, odmah po saznanju dostaviti Državnoj upravi.
Državna uprava informacije iz stavka 1. ovog članka koristi za poduzimanje mjera iz svoje nadležnosti te provođenje standardnih operativnih postupaka.
Informacije iz stavka 1. ovog članka Državna uprava dostavlja čelnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju kojih informacija nalažu pripravnost operativnih snaga i poduzimaju druge mjere iz Planova.

2. Pripravnost, mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga

Članak 20.

Dijelom Plana koji se odnosi na pripravnost, mobilizaciju (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga razrađuju se postupci pripravnosti, mobilizacijske pripreme i mobilizacija stožera, pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti i materijalno – tehničkih sredstava za zaštitu i spašavanje te njihovo sustavno uključivanje u zaštitu i spašavanje.
Mobilizacija (aktiviranje) izrađuje se na temelju odredbi podzakonskog propisa o pozivanju, mobilizaciji i aktiviranju operativnih snaga zaštite i spašavanja te sadrži:
– organizaciju mobilizacije (aktiviranja) pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti, stožera, tijela i davaoca materijalno-tehničkih sredstava po prioritetima,
– organizaciju popune operativnih snaga zaštite i spašavanja obveznicima i osobnim i skupnim materijalno – tehničkim sredstvima, sukladno potrebama obavljanja djelatnosti i zahtjevu iz Plana određene razine.

3. Mjere zaštite i spašavanja

Članak 21.

Mjerama zaštite i spašavanja razrađuje se postupanje u zaštiti i spašavanju za sljedeće vrste opasnosti i prijetnji koje mogu izazvati katastrofe i velike nesreće:
1. poplava i prolomi hidroakumulacijskih brana,
2. potres,
3. opasnosti od prirodnih uzroka iz članka 6. stavak 1. točka 3. ovog Pravilnika,
4. tehničko-tehnološke izazvane nesrećama s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i u prometu,
5. nuklearne i radiološke nesreće,
6. epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te asanacija.
Mjere zaštite i spašavanja iz stavka 1. ovog članka dio su Planova općina, gradova, Grada Zagreba i županija, kojima se razrađuju djelovanja na ublažavanju i otklanjanju posljedica, nadležnosti, zadaće, izvršitelji te suradnja između operativnih snaga za svaku vrstu opasnosti koja može izazvati katastrofu i veliku nesreću.
Sudjelovanje Hrvatske gorske službe spašavanja, Hrvatskog crvenog križa, Hrvatske zajednice tehničke kulture, drugih udruga, klubova i organizacija u provođenju mjera zaštite i spašavanja u kojima sudjeluju kao operativne snage, razrađuje se u Planovima na svim razinama.

Članak 22.

Zaštita i spašavanje od poplava i proloma hidroakumulacijskih brana, sadrži:
– organizaciju provođenja obveza iz Državnog plana obrane od poplava,
– organizaciju zaštite područja i naselja ugroženih poplavama i bujicama te zona ugroženih poplavnim valovima uslijed proloma brana na hidroakumulacijama ili iznenadnih prelijevanja, s mjerama spašavanja ugroženog stanovništva,
– organizaciju i pregled obveza u ojačavanju zaštitne infrastrukture i provođenju drugih aktivnosti, s pregledom drugih pravnih osoba te službi (onih koje nisu uključene planovima Hrvatskih voda) koje se uključuju u obranu od poplava (zadaće nositeljima na području nadležnosti),
– zadaće snaga civilne zaštite za spašavanje iz vode,
– uporabu raspoloživih materijalno-tehničkih sredstava za zaštitu od poplava,
– način zaštite ugroženih objekata kritične infrastrukture,
– organizaciju pružanja prve medicinske pomoći (utvrđivanje zadaća zdravstvenim ustanovama),
– organizaciju pružanja veterinarske pomoći (utvrđivanje zadaća veterinarskim ustanovama),
– organizaciju provođenja evakuacije (razrađuje se Planom CZ),
– organizaciju zbrinjavanja s pregledom nositelja po kapacitetima i zadaćama (razrađuje se Planom CZ),
– organizaciju provođenja asanacije (utvrđivanje zadaća komunalnim i dr. organizacijama),
– reguliranje prometa i osiguranja za vrijeme intervencija (razrađuje se u suglasnosti s policijom),
– troškove angažiranih pravnih osoba i redovnih službi prema vrsti – nositelju određenih aktivnosti i to na temelju izračuna dnevnih troškova korištenja radnih strojeva, druge opreme i ljudstva prema zahtjevu odgovornih osoba iz jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Državne uprave.

Članak 23.

Zaštita i spašavanje od potresa, sadrži:
– organizaciju raščišćavanje ruševina i spašavanja zatrpanih, mogućnosti provođenja ove mjere u odnosu na kapacitete pravnih osoba i redovnih službi (utvrđivanje zadaća) s pregledom zadaća i nadležnosti bitnih za operativno djelovanje stožera zaštite i spašavanja te svakog od nositelja u zaštiti i spašavanju,
– zadaće snaga civilne zaštite za spašavanje iz ruševina, na svim razinama (razrađuje se Planom CZ),
– organizacija uspostavljanja funkcija objekata kritične infrastrukture i suradnja s nadležnim tvrtkama po ovom prioritetu u spašavanju,
– organizaciju gašenja požara (nositelji, zadaće, nadležnosti i usklađivanje),
– organizaciju reguliranja prometa i osiguranja tijekom intervencija (pregled prioritetnih korisnika – u suradnji s policijom),
– lokacije za odlaganje materijala (uskladiti s nadležnim tijelima na svakoj razini planiranja),
– organizaciju pružanja medicinske pomoći i medicinskog zbrinjavanja (pregled pravnih osoba i redovnih službi, bolničkih, polikliničkih i ambulantnih kapaciteta, pregled ostalih kapaciteta – opreme, ljekarni i dr., te utvrđivanje zadaća),
– organizaciju pružanja veterinarske pomoći (pregled pravnih osoba i redovnih službi, vet. ambulantnih kapaciteta, pregled ostalih kapaciteta i snaga te utvrđivanje zadaća),
– organizaciju zbrinjavanja (utvrđivanje zadaća ustanovama i or­ganizacijama s potrebnim kapacitetima) – razrađuje se Planom CZ,
– organizaciju evakuacije (razrađuje se Planom CZ),
– organizaciju humane asanacije i identifikacije poginulih (kapaciteti i mjesta za čuvanje leševa, gotove i pričuvne snage za sahranjivanje, lokacije stalnih ili privremenih ukapališta (groblja) i dr., te utvrđivanje zadaća nositeljima),
– organizaciju higijensko-epidemiološke zaštite (utvrđuju se nositelji te konstatira stanje izrađenosti i gotovosti njihovih operativnih planova i sukladno njima razrađuju zadaće i postupci pričuvnih kapaciteta, posebno osobne i uzajamne zaštite te djelovanje po mjerama civilne zaštite),
– organizaciju osiguravanja hrane i vode za piće (utvrđivanje zadaća nositeljima),
– organizaciju prihvata pomoći (u ljudstvu i materijalnim sredstvima),
– organizaciju asanacije terena (pregled mjera asanacije te pravnih osoba i redovnih službi i djelatnosti i pričuvnih snaga s pregledom njihovih zadaća, lokacijama za ukop životinjskih lešina, odlagalištima i drugim lokacijama te utvrđivanje zadaća nositeljima),
– troškove angažiranih pravnih osoba i redovnih službi prema vrsti – nositelju određenih aktivnosti i to na temelju izračuna dnevnih troškova korištenja radnih strojeva, druge opreme ljudstva prema zahtjevu odgovornih osoba iz jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Državne uprave.

Članak 24.

Zaštita i spašavanje od ostalih prirodnih uzroka, osobito onih koji pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih uvjeta, sadrži:
– organizaciju mjere zaštite i spašavanja od posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta (npr. suše, tuče, toplinskog vala, olujnog ili orkanskog nevremena te jakog vjetra, snježnih oborina i dr.),
– organizaciju obavještavanja o pojavi opasnosti (standardni operativni postupak u suradnji sa centrom 112),
– organizaciju provođenja asanacije terena (utvrđivanje zadaća nositeljima),
– pregled raspoloživih snaga i sredstava za otklanjanje posljedica od svih vrsta opasnosti unutar ove mjere zaštite i spašavanja, s utvrđenim zadaćama,
– organizaciju i mogućnosti pružanja prve medicinske pomoći i medicinskog zbrinjavanja (utvrđivanje zadaća nositeljima),
– organizaciju veterinarske pomoći (utvrđivanje zadaća nositeljima),
– organizaciju spašavanja iz ruševina (utvrđivanje zadaća nositeljima),
– organizaciju zbrinjavanja (razrađuje se u Planu CZ),
– troškove angažiranja pravnih osoba i redovnih službi prema vrsti – nositelju određenih aktivnosti i to na temelju izračuna dnevnih troškova korištenja radnih strojeva, druge opreme i ljudstva prema zahtjevu odgovornih osoba iz jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Državne uprave.

Članak 25.

Zaštita od tehničko tehnoloških nesreća s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i u prometu, sadrži:
– obveze pravne osobe u kojoj je došlo do nesreće, pregled sposobnosti,
– pregled pravnih osoba, redovnih službi i drugih potrebnih kapaciteta za provođenje aktivnosti na zaštiti od opasnosti ove vrste, s utvrđenim zadaćama,
– pregled raspoloživih sredstava i mogućih lokacija za dekontaminaciju stanovništva, životinja i materijalnih dobara,
– reguliranje prometa i osiguranja za vrijeme intervencija (uskladiti s policijom),
– gašenje požara,
– organizaciju sklanjanja ugroženog stanovništva (razrađuje se Planom CZ),
– organizaciju evakuacije ugroženog stanovništva (razrađuje se Planom CZ),
– organizaciju zbrinjavanja ugroženog stanovništva (razrađuje se Planom CZ),
– organizaciju i mogućnosti pružanja prve medicinske pomoći (utvrđivanje zadaća nositeljima),
– organizaciju veterinarske pomoći i animalne asanacije (utvrđivanje zadaća nositeljima),
– organizaciju asanacije (utvrđivanje zadaća nositeljima),
– pregled prometnica po kojima je dozvoljen prijevoz opasnih tvari,
– popis morskih luka i luka na unutarnjim vodama u kojima se obavlja ukrcaj/iskrcaj opasnih tvari,
– organizaciju i mogućnosti provođenja specifičnih i propisanih mjera za ublaživanje posljedica od nesreće ili akcidenta,
– organizaciju osiguranja područja (fizička zaštita prostora, zabrana kretanja/prometovanja do saniranja nastalih posljedica – u dogovoru s policijom),
– organizaciju spašavanja materijalnih dobara (pravne osobe, redovne služe i djelatnosti, obveze lokalnih zajednica, provođenje mjera osobne i uzajamne zaštite te djelovanje po mjerama civilne zaštite iz Plana CZ),
– nadležnosti u postupcima izrade zahtjeva za naknadu troškova angažiranja pravnih osoba i redovnih službi za sudjelovanje u saniranju nastalih posljedica.

Članak 26.

Zaštita i spašavanje od nuklearnih i radioloških nesreća, sadrži:
– organizaciju provođenja obveza iz Državnog plana i programa zaštite od ionizirajućeg zračenja i Državnog plana i programa postupaka u slučaju nuklearne nesreće,
– zadaće snaga civilne zaštite za RKBN zaštitu, na svim razinama (razrađuje se Planom CZ),
– zadaće operativnih snaga i način uzbunjivanja i obavješćivanja stanovnika o opasnostima,
– lokacije i resursi za dekontaminaciju ljudi, životinja i materijalnih dobara,
– organizaciju upoznavanja građana o preventivnim mjerama, osobnoj i uzajamnoj zaštiti, nastaloj opasnosti i o postupanju (pregled nositelja po zadaćama),
– organizaciju provođenja zaklanjanja, evakuacije i zbrinjavanja (razrađuje se Planom CZ),
– organizaciju i mogućnost pružanja prve medicinske pomoći (utvrđivanje zadaća nositeljima).

Članak 27.

Zaštita i spašavanje od epidemija i sanitarnih opasnosti, nesreća na odlagalištima otpada te asanacija, sadrži:
– organizaciju preventivnih mjera za slučajeve epidemija, epizotija, biljnih bolesti (dio su redovnih poslova nadležnih službi – higijensko-epidemiološke, veterinarske i agrarne u provođenju kojih, pored njihovih resursa, sudjeluju građani, vlasnici stoke i poljoprivrednici),
– organizaciju provođenja kurativnih mjera u slučajevima epidemija, epizotija i biljnih bolesti za provođenje kojih su isključivo odgovorna tijela u sastavu kojih djeluju nadležne s higijensko – epidemiološke, veterinarske i agrarne službe (s utvrđenim zadaćama nositeljima),
– organizacija sudjelovanja – uključivanja dodatnih operativnih snaga i nositelja u provođenje mjera naloženih od strane nadležnih službi, kao što su: ograničenja ili zabrane kretanja životinja i prometa životinja, zabrana održavanja stočnih sajmova i izložbi, zabrana ispaše, kupanja i napajanja životinja na rijekama i potocima, zabrana klanja, dezinfekcije osoba koje su bile u dodiru sa zaraženim životinjama, dezinsekcije i deratizacije prostora i objekata za smještaj stoke i preradu i čuvanje bilja, zabrane uzgoja pojedinih vrsta bilja za određeno vrijeme i na određenom području, zabrane stavljanja u promet kontaminiranog bilja i biljnih proizvoda te sterilizacije predmeta koji su bili u dodiru sa uzročnikom zarazne bolesti, uništavanje zaraženog bilja i dr. te utvrđivanje zadaća nositeljima),
– organizacija provođenja asanacije s pregledom pravnih osoba koje mogu osigurati snage i sredstva za asanaciju (npr. komunalne za pokapanje poginulih), pregledom medicinskih pravnih osoba s licencom za identifikaciju leševa i koordinaciju aktivnosti na asanaciji, prikazom lokacija za pokop poginulih, pregledom lokacija za prikupljanje i neškodljivo uklanjanje štetnih i pokvarenih organskih tvari, popisom pravnih osoba koje obavljaju detoksikaciju, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, pregledom pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti koje se uključuju u provedbu asanacije na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave i dr. te utvrđivanje zadaća nositeljima.

Članak 28.

Nositelji planiranja tijekom razrade pojedinih mjera zaštite i spašavanja iz čl. 22. – 27. ovog Pravilnika koristiti će organizacijska i druga rješenja koja se odnose na provođenje mjera civilne zaštite iz Plana CZ.
Temeljni plan za provođenje zaštite i spašavanja od poplava i proloma hidroakumulacijskih brana na razini Republike Hrvatske je »Državni plan obrane od poplava«. Pored mjera utvrđenih Državnim planom, planiranjem ove mjere zaštite i spašavanja utvrđuju se obveze drugih snaga i njihovo uvezivanje u jedinstveni sustav obrane od poplava na određenom području.
Temeljni plan za postupanje u provođenju zaštite od tehničko tehnoloških nesreća s opasnim tvarima u gospodarstvu i prometu je Program zaštite okoliša koji jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađuju i donose po posebnom propisu. Pored mjera utvrđenih tim Programom, ovom mjerom zaštite i spašavanja razrađuju se obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u provedbi Zakona o prijevozu opasnih tvari, te suradnja inspekcija zaštite okoliša i zaštite i spašavanja. Temeljni planovi za postupanje u provođenju zaštite od tehničko tehnoloških nesreća s opasnim tvarima u prometu su Plan intervencija u zaštiti okoliša, Plan intervencija kod iznenadnog onečišćavanja mora u Republici Hrvatskoj i Državni plan zaštite voda. Pored mjera utvrđenih navedenim planovima, ovom mjerom zaštite i spašavanja utvrđuju se obveze drugih pravnih osoba i redovnih službi i djelatnosti te njihovo uvezivanje u jedinstveni sustav zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj.
Nositelj postupanja zaštite od nuklearnih i radioloških nesreća je Državni zavod za nuklearnu sigurnost (na temelju Zakona o nuklearnoj sigurnosti). Na temelju odredbi navedenog Zakona i međunarodnih konvencija (Konvencija o ranom izvješćivanju o nuklearnoj nesreći, Konvenciji o pružanju pomoći u slučaju nuklearne nesreće ili radijacijske opasnosti i Konvencije o nuklearnoj sigurnosti) Državni zavod osigurava stručnu pomoć za provođenje Državnog plana i programa postupaka u slučaju nuklearne nesreće, putem Tehničkog potpornog centra (TPC). U ovom području djeluje i Državni zavod za zaštitu od zračenja koji je nositelj izrade i provođenja Državnog plana i programa mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja, kao drugog temeljnog planskog dokumenta na razini Republike Hrvatske.

Članak 29.

Grafički dio Plana na razini Republike Hrvatske izrađuje se u GIS-u, digitaliziranim kartama i podlogama s korisničkim podacima o prostornim sadržajima i sveukupnoj infrastrukturi i izvorima mogućih rizika koji se pod nepovoljnim uvjetima mogu pretvoriti u katastrofu i veliku nesreću te se ujedno mogu koristiti za izradu potrebnih analiza, simulacija i procjena kao i za potrebe koordiniranja operativnih snaga zaštite i spašavanja tijekom njihove uporabe u svim događajima koji se mogu smatrati katastrofom i velikom nesrećom.
Grafički dio Plana jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se, osim na način iz stavka 1. ovog članka, izrađivati i na druge načine, a mora sadržavati sljedeće podatke:
– prikaz magistralnih putova, željezničkih pruga i vodotoka na kojima se obavlja prijevoz opasnih tvari,
– mreže prometne, energetske, vodoopskrbne, kanalizacijske, telekomunikacijske i dr. infrastrukture,
– prikaz potencijalnih izvora rizika za nastanak katastrofe i velike nesreće,
– razmještaj operativnih snaga, skladišta ili lokacija opreme za zaštitu i spašavanje, s kapacitetima,
– oznake pristupnih putova za intervenciju, prvenstvenih i alternativnih,
– mjesta zdravstvenog zbrinjavanja povrijeđenih i bolesnih osoba,
– mjesta zbrinjavanja i smještaja ugroženih ljudi, životinja i materijalnih dobara, redovita i pričuvna,
– objekte za sklanjanje,
– pravce s kapacitetima za evakuaciju,
– lokacije za zbrinjavanje,
– lokacije objekata kritične infrastrukture, postrojenja u kojima se manipulira s opasnim tvarima, proizvodnih i skladišnih kapaciteta,
– mjesta za ukop poginulih ljudi, mjesta ukopa uginulih životinja i odlagališta namirnica nepodobnih za konzumaciju,
– ostale podatke bitne za postupanje po Planovima, koordinaciju operativnih snaga i rad čelnika tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i stožera zaštite i spašavanja.

Članak 30.

Pored mjera zaštite i spašavanja iz članka 21. ovog Pravilnika razrađivat će se i djelovanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u slučaju nastanka velikih požara urbanog i otvorenog prostora, i to posebno po pitanjima:
– provođenja evakuacije ugroženih (sukladno procjeni vatrogasnog zapovjednika) i
– zbrinjavanja evakuiranih (sukladno Planu CZ).
Planiranje i sudjelovanje vatrogasnih snaga (javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi) u provođenju mjera zaštite i spašavanja načelno se planira Planovima općina, gradova, Grada Zagreba i županija, a u potpunosti razrađuje posebnim planovima sukladno posebnim propisima i standardnim operativnim postupcima operativnih snaga u katastrofama i velikim nesrećama.
Planiranje i sudjelovanje intervencijskih snaga i snaga pod ugovorom provodi i organizira Državna uprava.

IV. OPERATIVNI PLAN

Članak 31.

Operativni plan izrađuju pravne osobe iz članka 2. stavka 5. ovog Pravilnika u svezi s člankom 22. stavka 2. Zakona o zaštiti i spašavanju, a sastoji se od:
a) priprema za postupanje po informacijama upozorenja,
b) razrade provođenja zadaće iz Plana određene razine, utvrđivanja odgovornih osoba i ostvarivanja komunikacije sa stožerom zaštite i spašavanja odgovarajuće razine,
c) kratkih uputa odgovornim osobama o angažiranju vlastitih kapaciteta kao i načinu ostvarivanja suradnje stožerom zaštite i spašavanja i drugim sudionicima u jedinstvenom sustavu zaštite i spašavanja.
Operativni plan izrađuje se na temelju vlastite Procjene (za operativne planove pravnih osoba koje u vlasništvu imaju objekte kritične infrastrukture) i izvoda iz Planova općina, gradova, Grada Zagreba i županija kojima se utvrđuju zadaće u zaštiti i spašavanju.
Plan iz stavka 1. ovog članka je kratak i pregledan dokument izrađen u odgovarajućim tabličnim pregledima s podacima za operativne potrebe provođenja zadaća iz stavka 1. ovog članka i obveza iz Zakona o zaštiti i spašavanju.

Članak 32.

Unutarnji plan operatera iz članka 2. stavka 6. ovog Pravilnika, pored dijelova koje propisuje nadležno središnje tijelo državne uprave za zaštitu okoliša, sadrži i sljedeće: način sudjelovanja u zaštiti i spašavanju na razini jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u slučajevima kada se posljedice nesreće na postrojenju prošire izvan poslovnog prostora operatera, s pregledom vlastitih snaga i sredstava za ostvarivanje vanjskog plana.

V. PLAN CIVILNE ZAŠTITE

Članak 33.

Plan CZ je dio Plana jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji se sastoji od ustroja civilne zaštite, popune obveznicima i materijalno – tehničkim sredstvima i mobilizacije, a sadrži i sljedeće mjere civilne zaštite:
a) Mjera sklanjanja sadrži:
– pregled skloništa po vrsti i kapacitetu,
– preglede podrumskih i drugih objekata pogodnih za sklanjanje (osim u velikim gradovima u kojima te podatke nije moguće detaljno iskazati),
– lokacije skloništa,
– naputak o organizaciji sklanjanja i boravka u skloništu,
– organizacija sklanjanja (uloge voditelja skloništa, povjerenika civilne zaštite, postrojbi civilne zaštite, zapovjedništava CZ i dr. po jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave);
b) Mjera evakuacije sadrži:
– pregled kapaciteta i standardnih operativnih postupaka,
– organizacija i operativne snage za provođenje ove mjere,
– pregled osoba koje podliježu evakuaciji po kategorijama (djeca, stari i nemoćni) i broju,
– pregled mjesta prikupljanja i prihvata,
– pregled pravaca i prometnica za evakuaciju,
– zdravstveno i druga osiguranja,
– pregled prometnih sredstava po vrsti i kapacitetu, tko ih osigurava, pregled lokacija zdravstvenih ustanova, škola, domova,
– organizaciju veterinarske evakuacije – evakuacija životinja i namirnica životinjskog porijekla s pregledom farmi i kapacitetima, pregledom pravnih osoba koje posjeduju objekte ili pričuvne objekte sa stočnom hranom te lokacije istih, pregledom vlasnika prijevoz­nih sredstava za evakuaciju životinja, pregledom snaga civilne zaštite koje se mogu uključiti u provedbu ove mjere na razini lokalne samouprave i dr.
c) Mjera zbrinjavanja sadrži:
– pregled nositelja, kapaciteta, zadaća po nositeljima i standardnih operativnih postupaka,
– organizacija i operativne snage za provođenje ove mjere,
– prikaz mjesta i lokacija prihvata s odgovarajućim pregledima,
– pregled lokacija za podizanje šatorskih i drugih privremenih naselja, kapacitet i sadržaji,
– pregled lokacija, vrsta i kapaciteta za smještaj u čvrstim objektima,
– mogućnosti smještaja u objektima privatnih osoba, postupak smještaja,
– zadaće ekipa za prihvat i zbrinjavanje,
– izvori i organizacija osiguranja prehrane, vode za piće i sanitarnih potreba,
– organizacija pružanja prve medicinske, socijalne pomoći i psihološke pomoći (zadaće po nositeljima),
– pregled humanitarnih i drugih organizacija koje pomažu u zbrinjavanju i njihove zadaće,
– veterinarsko zbrinjavanje – pregled pravnih osoba za preradu mesa, klaonica, skladišta, hladnjača i njihove zadaće i dr.

VI. VANJSKI PLAN

Članak 34.

Vanjski plan dio je Plana županije i Grada Zagreba i izrađuje se za potrebe provođenja mjera zaštite i spašavanja u odnosu na svako postrojenje ili za skupinu postrojenja (zbog mogućnosti nastajanja domino efekta) za koje je operater, sukladno posebnom propisu, dužan dostaviti informacije središnjem tijelu nadležnom za zaštitu i spašavanje.
Pored tijela iz stavka 1. ovog članka, operater je informacije dužan dostaviti i županijama i Gradu Zagrebu.
Informacije iz stavka 1. ovog članka, pored unutarnjeg plana, okvirno sadrže i sljedeće: popis svih opasnosti, uključujući i opasne tvari iz Priloga Seveso II Direktive EU, maksimalno očekivanu količinu opasnih tvari, opis lokacije i okruženja, popis mogućih izvora opasnosti, procjenu mogućih uzroka i opasnosti od izvanrednog događaja; preventivne mjere za sprječavanje izvanrednih događaja, uključujući obvezno izvješćivanje te tel. brojeve, adrese odgovornih osoba i stručnih djelatnika u provedbi prioritetnih mjera; procjenu posljedica od izvanrednog događaja, uključujući i analizu najgoreg mogućeg slučaja (tzv. »the Worst-case«) sa štetnim posljedicama po ljude i negativnim posljedicama po okoliš kao i proračun zona ugroženosti; ustroj i provedbu mjera u slučaju izvanrednog događaja; sudjelovanje drugih fizičkih i pravnih osoba na temelju ugovora i provedbi intervencije; način zbrinjavanja opasnih tvari i sanacija okoliša; program osposobljavanja za primjenu plana intervencija; program održavanja vježbi; informiranje javnosti o posljedicama i slučajevima onečišćenja okoliša kod kojih posljedice izlaze izvan prostora operatera; priloge – odluke o usvajanju i reviziji unutarnjih planova, proračune posljedica i provođenja mjera, adresare, procedure, veze s drugim planovima te sheme i tabele.
Vanjski plan za sprječavanje katastrofa i velikih nesreća koje uključuju opasne tvari koje mogu izazvati posljedice za život i zdravlje ljudi i okoliša, izrađuje se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju, na temelju propisanog sadržaja iz Zakona o zaštiti okoliša i SEVESO II Direktive EU, uz primjenu dijela operativnih i organizacijskih rješenja iz Plana županije, te uz stručnu pomoć Državne uprave.

VII. OPERATIVNI PLAN DJELOVANJA INTERVENTNIH SPECIJALISTIČKIH POSTROJBI CIVILNE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 35.

Operativni plan djelovanja interventnih specijalističkih postrojbi civilne zaštite Republike Hrvatske dio je Plana Republike Hrvatske i izrađuje ga Državna uprava.
Dokument iz stavka 1. ovog članka sadrži:
– osobni i materijalni ustroj postrojbi,
– strukturu, sastav i veličinu postrojbi,
– popunu, zapovijedanje, osposobljavanje, uvježbavanje, opremanje, mobilizaciju i djelovanje,
– vrijeme operativne gotovosti dijelova postrojbi i postrojbi u cijelosti,
– suradnju s drugim operativnim snagama zaštite i spašavanja,
– djelovanje postrojbi u Republici Hrvatskoj,
– djelovanje postrojbi izvan granica Republike Hrvatske,
– mobilnost i veze,
– osiguravanje materijalnih potreba tijekom djelovanja postrojbi,
– pomoćne dokumente, mape, informatičke programe.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 36.

Državna uprava neće dati suglasnost i može tražiti ispunjavanje dodatnih uvjeta za dokumente prostornog uređenja koji nisu, sukladno propisima i parametrima iz Procjena i »izvatku« iz članka 4. stavka 3. ovog Pravilnika, usklađeni između planiranih sadržaja u prostoru i propisanih preventivnih mjera zaštite, a posebice za građevine nizvodno od akumulacija u zahvatu poplavnog vala, na vodozaštitnim područjima, na klizištima, unutar zaštitnih zona od odlagališta otpada, lokacija građevina pravnih osoba koje manipuliraju opasnim tvarima, skladišta eksplozivnih sredstava, energetskih objekata, zaštitne infrastrukture obrane od poplava i u drugim slučajevima kada bi, sukladno Procjeni, sigurnost ljudi imovine i okoliša u pojedinim dijelovima prostora mogla biti ugrožena zbog identificiranih prirodnih i antropogenih opasnosti.

Članak 37.

Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na sadržaj Planova, Operativnih planova, Planova CZ, vanjskih planova i Operativnog plana djelovanja interventnih specijalističkih postrojbi civilne zaštite Republike Hrvatske, također se primjenjuju i kod uporabe operativnih snaga zaštite i spašavanja u otklanjanju posljedica od ratnih djelovanja i većih posljedica od terorizma na svim razinama za koje se donose.

Članak 38.

Nositelji izrade Planova, Operativnih planova, Planova CZ, vanjskih planova i Operativnog plana djelovanja interventnih specijalističkih postrojbi civilne zaštite Republike Hrvatske dužni su kontinuirano, sukladno promjenama u Procjeni ili metodološkim promjenama, provoditi njihovo usklađivanje.

Članak 39.

Nositelji izrade Planova, Operativnih planova, Planova CZ i Operativnog plana djelovanja interventnih specijalističkih postrojbi civilne zaštite Republike Hrvatske dužni su Procjene i planove uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
Nositelj izrade Procjene na razini Republike Hrvatske dužan je Procjenu izraditi u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
Nositelj izrade vanjskog plana dužan ga je izraditi u roku od 6 mje­seci od zaprimanja svih potrebnih informacija za njegovu izradu.

Članak 40.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (»Narodne novine«, br. 20/06).

Članak 41.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/07-04/39
Urbroj: 543-01-09-01-08-10
Zagreb, 28. ožujka 2008.

Ravnatelj
Đuro Poldrugač, v. r.