1399
Na temelju članka 17. stavka 3. Zakona o hrani (»Narodne novine« broj 46/07) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuju opći zahtjevi i način označavanja zapakirane
hrane i nezapakirane hrane, kao i određeni uvjeti prezentiranja i reklamiranja
hrane.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na hranu namijenjenu:
– isporuci krajnjem potrošaču;
– opskrbi ugostiteljskih objekata, kantina, bolnica, dječjih vrtića, škola,
ustanova socijalne skrbi i drugih sličnih subjekata u poslovanju s hranom koji
hranu nude krajnjem potrošaču za izravnu konzumaciju.
Članak 2.
Pojmovi u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja:
– »označavanje« podrazumijeva bilo koje riječi, podatke, trgovačke nazive,
nazive robnih marki, slikovne prikaze ili simbole koji se odnose na hranu, a
koje se nalaze na bilo kojoj ambalaži, dokumentu, obavijesti, etiketi, obruču
ili privjesnici koje prate ili se odnose na tu hranu;
– »zapakirana hrana ili pretpakovina« je proizvod namijenjen krajnjem
potrošaču i subjektima u poslovanju s hranom iz članka 1. stavka 2. podstavka 2.
ovoga Pravilnika, a sastoji se od hrane i ambalaže u koju je hrana zapakirana
prije nego što je stavljena na tržište, bilo da ambalaža u potpunosti ili samo
djelomično zatvara hranu, ali u svakom slučaju na način da sadržaj ne može biti
promijenjen bez otvaranja ili vidne promjene ambalaže;
– »nezapakirana hrana« je hrana koja je stavljena na tržište bez prethodnog
pakiranja ili se pakira na mjestu prodaje u prisutnosti krajnjeg potrošača ili
bez njega.
Članak 3.
(1) Način označavanja hrane mora biti takav da ne obmanjuje krajnjeg potrošača i
subjekta u poslovanju s hranom iz članka 1. stavka 2. podstavka 2. ovoga
Pravilnika (u daljnjem tekstu: kupac), a osobito:
– glede karakteristika hrane, posebno njezine prirode, identiteta, svojstava,
sastava, količine, trajnosti, podrijetla, postupka proizvodnje;
– pripisivanjem hrani učinaka ili svojstava koje ne posjeduje;
– ukazivanjem na posebne karakteristike hrane kad zapravo sva slična hrana
posjeduje takve karakteristike.
(2) Način označavanja hrane mora biti takav da bilo kojoj hrani ne pripisuje
svojstva prevencije, terapije i liječenja bolesti ljudi ili upućuje na takva
svojstva osim ako ovim Pravilnikom nije drugačije propisano.
(3) U slučaju prirodnih mineralnih voda i hrane za posebne prehrambene potrebe
označavanje koje upućuje na svojstva prevencije, terapije i liječenja bolesti
ljudi propisano je posebnim propisima.
(4) Povjerenstvo osnovano pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi
notificira i odobrava navođenje zdravstvenih tvrdnji u smislu stavka 3. ovoga
članka sukladno posebnim propisima za hranu za posebne prehrambene potrebe.
(5) Odredbe ovoga članka odnose se i na:
– prezentiranje hrane, posebice na njezin oblik, izgled ili ambalažu, materijale
koji se koriste za pakiranje, način na koji je dizajnirana ili okruženje u kojem
je izložena;
– reklamiranje hrane.
(6) Pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost moraju
prilikom prezentacije hrane koju nude krajnjem potrošaču za izravnu konzumaciju
dati informaciju o podrijetlu glavnih sastojaka hrane i o prisutnosti sastojaka
hrane koji mogu izazvati alergije i/ili intolerancije sukladno Prilogu 3. ovoga
Pravilnika te iste informacije dokumentirati potrošaču u slučaju njegovog
zahtjeva.
Članak 4.
(1) Hrana koja se stavlja na tržište Republike Hrvatske mora biti označena
podacima i na način propisan ovim Pravilnikom te drugim posebnim propisima koji
se odnose na tu hranu.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti:
– napisani na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom;
– lako razumljivi i uočljivi, lako vidljivi, jasno čitljivi i neizbrisivi i ne
smiju na bilo koji način biti prikriveni ili isprekidani drugim tekstom ili
slikovnim prikazom.
(3) Dopušteno je višejezično označavanje hrane.
Članak 5.
(1) Za označavanje zapakirane hrane odgovoran je subjekt u poslovanju s hranom
iz članka 6. stavka 1. točke 7. ovoga Pravilnika.
(2) Za označavanje nezapakirane hrane odgovoran je subjekt u poslovanju s hranom
koji hranu prodaje krajnjem potrošaču.
Članak 6.
(1) Pri označavanju zapakirane hrane obvezno je navođenje najmanje sljedećih
podatka:
1. naziv hrane pod kojim se ista prodaje (u daljnjem tekstu: naziv hrane);
2. popis sastojaka;
3. količina određenih sastojaka ili kategorija sastojaka;
4. neto količina ili količina punjenja;
5. rok trajanja;
6. uvjeti čuvanja i upotrebe, gdje je to potrebno, odnosno ako mogu utjecati na
trajnost hrane;
7. naziv i adresa proizvođača ili onoga koji hranu pakira ili stavlja na
tržište, a registriran je u Republici Hrvatskoj;
8. pojedinosti o mjestu podrijetla, ako bi propust takva navođenja mogao krivo
navoditi potrošača o pravom podrijetlu;
9. upute za upotrebu gdje je to potrebno radi pravilnog korištenja;
10. stvarna alkoholna jakost, za pića koja sadrže više od 1,2% vol. alkohola.
(2) Adresa iz stavka 1. točke 7. ovoga članka podrazumijeva naziv mjesta,
poštanski broj, ulicu i kućni broj te naziv države.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, adresa može biti skraćena na bilo
koji način pod uvjetom da skraćenica omogućava identifikaciju tvrtke i dovoljna
je za poštanske svrhe.
(4) Mjestom podrijetla iz stavka 1. točke 8. ovoga članka smatra se:
– zemlja gdje je hrana proizvedena odnosno zemlja gdje je hrana podvrgnuta
tehnološkom procesu koji je posljednji bitno promijenio njezina svojstva;
– zemlja podrijetla, za hranu za koju je to propisano posebnim propisom;
– zemlja gdje je povrće ili voće ubrano, za svježe voće i povrće;
– zemlja uzgoja i zemlja klanja, za rasječeno meso domaćih papkara i kopitara,
peradi, lagomorfa (kunića i zečeva), divljači i uzgojene divljači te jestivih
nusproizvoda.
Članak 7.
Dopuštena su odstupanja kod navođenja popisa sastojaka i roka trajanja u slučaju određene hrane ako je to propisano posebnim propisima koji se odnose na tu hranu i pod uvjetom potpune obaviještenosti potrošača.
Članak 8.
(1) Podaci iz članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika moraju se kod zapakirane
hrane nalaziti na ambalaži ili biti pričvršćeni na ambalažu na način da se ne
mogu lako odvojiti od ambalaže.
(2) Iznimno od odredbi članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika kod:
– zapakirane hrane, namijenjene krajnjem potrošaču, ali stavljene na tržište
prije prodaje krajnjem potrošaču (npr. zapakirani kolači, male čokolade i slično
u avionima, hotelima i dr.) i
– zapakirane hrane namijenjene opskrbi subjekata u poslovanju s hranom iz članka
1. stavka 2. podstavka 2. ovoga Pravilnika radi pripreme, prerade, raspodjele
ili rezanja, na ambalaži u kojoj se hrana stavlja na tržište moraju se nalaziti
najmanje naziv hrane, rok trajanja, naziv i adresa proizvođača ili onoga koji
hranu pakira ili stavlja na tržište, a koji je registriran u Republici Hrvatskoj
i drugi podaci propisani posebnim propisima.
(3) Iznimno od odredbi članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika kod:
– boca koje su namijenjene ponovnoj upotrebi, a koje imaju neizbrisive oznake i
koje stoga nemaju naljepnicu, obruč ili privjesnicu i
– hrane zapakirane u ambalažu ili spremnik čija je najveća površina manja od 10
cm2, na ambalaži u kojoj se hrana stavlja na tržište moraju se nalaziti najmanje
naziv hrane, neto količina, rok trajanja i gdje je primjenjivo postotak (%)
alkohola ako prelazi količinu od 1,2% vol alkohola.
(4) U slučajevima iz stavka 2. i 3. ovoga članka svi ostali podaci propisani
člankom 6. ovoga Pravilnika moraju biti navedeni u popratnom dokumentu koji mora
biti otpremljen prije isporuke hrane ili neposredno s njom, a koji se mora dati
na uvid potrošaču u slučaju njegovog zahtjeva.
Članak 9.
(1) Kod označavanja zapakirane hrane u istom vidnom polju, odnosno u području u
kojem su istovremeno vidljivi, moraju se nalaziti sljedeći podaci iz članka 6.
ovoga Pravilnika:
– naziv hrane,
– neto količina ili količina punjenja,
– rok trajanja hrane ili naznaka mjesta gdje se on nalazi, te
– stvarna alkoholna jakost za pića koja sadrže više od 1,2% vol alkohola.
(2) U vidnom polju pored podataka iz stavka 1. ovoga članka moraju se nalaziti i
drugi podaci ukoliko je to propisano posebnim propisima koji se odnose na
određenu hranu.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na označavanje hrane
iz članka 8. stavka 3. ovoga Pravilnika.
Članak 10.
(1) Kod označavanja nezapakirane hrane podaci propisani ovim člankom moraju biti
istaknuti jasno, vidljivo i čitko na prodajnom mjestu ili na posebnoj ambalaži
ukoliko se hrana na prodajnom mjestu drži u njoj.
(2) Pri označavanju nezapakirane hrane obvezno je navođenje najmanje podataka o
nazivu hrane i nazivu proizvođača ili onoga koji hranu stavlja na tržište, osim
u slučaju:
1. napitaka iz automata ili sličnog načina pripreme napitaka, sladoleda koji se
prodaju nezapakirani, pekarskih i slastičarskih proizvoda čiji je rok trajanja
duži od 24 sata, konditorskih proizvoda i snack proizvoda koji se pakiraju u
prisutnosti potrošača kada mora sadržavati i popis sastojaka;
2. rasječenog mesa domaćih papkara i kopitara, peradi, lagomorfa (kunića i
zečeva), divljači i uzgojene divljači te jestivih nusproizvoda kada mora
sadržavati zemlju uzgoja, zemlju klanja i broj odobrenja objekta, te naziv
osnovnog dijela trupa gdje je to primjenjivo;
3. proizvoda ribarstva i živih školjkaša kada moraju sadržavati zemlju
podrijetla ili mjesto uzgoja koje se označava riječima »ulovljeno u…« odnosno
»uzgojeno u…« iza čega slijedi naziv zemlje te druge podatke sukladno posebnim
propisima;
4. voća i povrća, svježeg i/ili obrađenog (u komadu ili rezanog) koji se nude na
prodaju bez ambalaže ili u ambalaži i/ili se pakiraju na mjestu prodaje u
prozirnu ambalažu kada mora sadržavati i zemlju podrijetla odnosno zemlju gdje
je povrće ili voće ubrano te druge podatke sukladno posebnim propisima.
(3) U slučaju nezapakirane hrane koja je s mikrobiološkog gledišta brzo
pokvarljiva potrebno je označiti i rok trajanja odnosno »upotrijebiti do« iza
čega slijedi datum.
(4) Na popratnom dokumentu koji se odnosi na nezapakiranu hranu i koji mora biti
otpremljen prije isporuke te hrane ili neposredno s njom, moraju biti navedeni i
ostali podaci iz članka 6. ovoga Pravilnika gdje je to primjenjivo te drugi
podaci ukoliko je to propisano posebnim propisima.
(5) Podaci iz stavka 4. ovoga članka moraju se dati na uvid potrošaču u slučaju
njegovog zahtjeva.
(6) Nezapakirana hrana, ukoliko je to primjenjivo, mora biti vid ljivo označena
sukladno odredbama članka 11., 13., 14. i 26. ovoga Pravilnika.
Članak 11.
(1) Hrana podvrgnuta ionizirajućem zračenju mora biti označena s navodom
»podvrgnuto ionizirajućem zračenju« ili »konzervirano zračenjem« koji mora biti
uz naziv hrane.
(2) Ukoliko se hrana podvrgnuta ionizirajućem zračenju koristi kao sastojak
druge hrane, takav sastojak mora biti naveden u popisu sastojaka s oznakom
»podvrgnuto ionizirajućem zračenju« ili »konzervirano zračenjem«.
Članak 12.
(1) Hrana koja je pakirana korištenjem plinova dozvoljenih za pakiranje radi
očuvanja svojstava i produljenja roka trajanja mora biti označena navodom
»pakirano u zaštitnoj atmosferi« ili »pakirano u kontroliranoj atmosferi«.
(2) Na označavanje hrane koja je pakirana korištenjem plinova primjenjuju se i
odredbe posebnog propisa koji se odnosi na aditive2.
Članak 13.
(1) Hrana koja sadrži jednu ili više dozvoljenih tvari za zaslađivanje (sladila)
mora biti označena navodom »sa sladilom« ili »sa sladilima« koji mora biti uz
naziv hrane.
(2) Hrana koja sadrži i dodani šećer ili šećere i jednu ili više dozvoljenih
tvari za zaslađivanje (sladila) mora biti označena navodom »sa šećerom/šećerima
i sladilom/sladilima« koji mora biti naveden uz naziv hrane.
(3) Hrana koja sadrži aspartam i aspartam - acesulfam sol mora biti označena
navodom »sadrži izvor fenilalanina«.
(4) Hrana koja sadrži više od 10% dodanih poliola mora biti označena upozorenjem
»prekomjerno konzumiranje može imati laksativni učinak«.
(5) Na označavanje hrane koja sadrži jednu ili više dozvoljenih tvari za
zaslađivanje (sladila) primjenjuju se i odredbe posebnog propisa koji se odnose
na aditive3.
Članak 14.
(1) Hrana aromatizirana kininom i/ili kofeinom u popisu sastojaka odmah iza
riječi »aroma« mora imati naveden naziv dodanog sastojka.
(2) Pića koja su namijenjena konzumaciji bez promjena, prethodne pripreme ili
nakon pripreme iz koncentriranog ili suhog proizvoda, a sadrže kofein iz bilo
kojeg izvora u količini većoj od 150 mg/l, u istom vidnom polju u kojem je naziv
hrane moraju imati i navod »visok sadržaj kofeina« te iza navoda u zagradi
podatak o količini kofeina izraženoj u mg/100 ml.
(3) Odredbe ovoga članka ne odnose se na pića čiji je osnovni sastojak kava, čaj
ili ekstrakt kave i čaja, kad naziv hrane uključuje riječ »kava« ili »čaj«.
Članak 15.
(1) Hrana i sastojci hrane sa dodanim fitosterolima, esterima fitosterola,
fitostanolima i esterima fitostanola moraju biti označeni sljedećim navodima:
»biljni sterol«, »ester biljnog sterola«, »biljni stanol« ili »ester biljnog
stanola« ili u množini ukoliko se radi o više dodanih fitosterola, estera
fitosterola, fitostanola i estera fitostanola.
(2) Hrana i sastojci hrane iz stavka 1. ovoga članka moraju se označavati na
sljedeći način:
1. u istom vidnom polju u kojem se nalazi i naziv hrane pod kojim se ona stavlja
na tržište, nalazi se jasno vidljiv i čitak navod »s dodatkom biljnih sterola /
biljnih stanola«;
2. količina dodanih fitosterola, estera fitosterola, fitostanola ili estera
fitostanola izražava se u % ili g čistih biljnih sterola / biljnih stanola na
100 g ili 100 ml hrane i navodi se u popisu sastojaka;
3. navodi se izjava da je proizvod namijenjen isključivo ljudima koji žele
smanjiti razinu kolesterola u krvi;
4. navodi se izjava da pacijenti koji koriste lijekove za snižavanje kolesterola
trebaju biti pod liječničkim nadzorom;
5. navodi se lako vidljiva i čitka izjava da proizvod nije preporučljiv
trudnicama, dojiljama i djeci mlađoj od 5 godina;
6. navodi se savjet da se proizvod treba koristiti kao dio uravnotežene i
raznovrsne prehrane, koja uključuje redovitu konzumaciju voća i povrća kako bi
se održala razina karotinoida;
7. u istom vidnom polju, u kojem se nalazi i navod iz točke 3. ovoga stavka
navodi se izjava da treba izbjegavati konzumaciju biljnih sterola / biljnih
stanola veću od 3 g/dan;
8. mora se definirati obrok hrane ili sastojka te hrane (najbolje u g ili ml) s
izjavom o količini biljnog sterola / biljnog stanola koju sadržava svaki obrok.
(3) Hrana i sastojci hrane iz stavka 1. ovoga članka, prije stavljanja na
tržište, moraju proći postupak notifikacije i odobravanja u smislu navođenja
zdravstvenih tvrdnji od strane Povjerenstva osnovanog pri Ministarstvu zdravstva
i socijalne skrbi sukladno posebnim propisima.
Članak 16.
(1) Slastice ili napitci koji sadrže glicirizinsku kiselinu ili amonijeve soli
glicirizinske kiseline bilo zbog dodatka tih tvari, bilo zbog dodatka biljke
slatkog korijena Glycyrrhiza glabra u količini od 100 mg/kg ili 10 mg/l ili
više, moraju biti označeni na sljedeći način:
– navod »sadrži slatki korijen« dodaje se odmah nakon popisa sastojaka, osim ako
se navod »slatki korijen« već nalazi u popisu sastojaka ili u nazivu pod kojim
se hrana stavlja na tržište,
– ako popis sastojaka ne postoji, navod se označava u blizini naziva pod kojim
se hrana stavlja na tržište.
(2) Slastice koje sadrže glicirizinsku kiselinu i amonijeve soli glicirizinske
kiseline bilo zbog dodatka tih tvari, bilo zbog dodatka biljke slatkog korijena
Glycyrrhiza glabra u količini od 4 g/kg ili više, moraju biti označeni na
sljedeći način:
– nakon popisa sastojaka mora se navesti upozorenje: »sadrži slatki korijen -
ljudi koji boluju od hipertenzije trebali bi izbjegavati prekomjernu
konzumaciju«,
– ako popis sastojaka ne postoji, upozorenje iz podstavka 1. ovoga stavka navodi
se uz naziv pod kojim se hrana stavlja na tržište.
(3) Napitci koji sadrže glicirizinsku kiselinu i amonijeve soli glicirizinske
kiseline bilo zbog dodatka tih tvari, bilo zbog dodatka biljke slatkog korijena
Glycyrrhiza glabra u količini od 50 mg/l ili više, te napitci koji sadrže više
od 1,2 % vol. alkohola i sadrže glicirizinsku kiselinu i njezine amonijeve soli
u količini od 300 mg/l ili više, moraju biti označeni na sljedeći način:
– nakon popisa sastojaka mora se navesti upozorenje: »sadrži slatki korijen -
ljudi koji boluju od hipertenzije trebali bi izbjegavati prekomjernu
konzumaciju«,
– ako popis sastojaka ne postoji, upozorenje iz podstavka 1. ovoga stavka se
navodi uz naziv pod kojim se hrana stavlja na tržište.
Članak 17.
(1) Arome se označavaju s riječju »aroma(e) « ili s više specifičnim nazivom ili
opisom arome.
(2) Riječ »prirodno« ili neki drugi izraz s jednakim značenjem može se rabiti
samo za arome čiji se aromatični sastojci sastoje isključivo od prirodnih
aromatičnih tvari ili od aromatičnih pripravaka definiranih kako slijedi:
– prirodne aromatične tvari jesu tvari dobivene odgovarajućim fizikalnim
postupcima (kao što su destilacija i ekstrakcija otapalima i drugim fizikalnim
postupcima) enzimskim ili mikrobiološkim postupcima iz materijala biljnoga ili
životinjskoga podrijetla, u sirovu stanju ili prerađene za prehranu ljudi
tradicionalnim postupcima prerade (uključujući sušenje, prženje i fermentaciju
te druge tradicionalne postupke);
– aromatični pripravak je proizvod različit od tvari koje su određene pojmom
prirodne aromatične tvari, koncentriran ili ne, s aromatičnim svojstvima, a koji
se dobiva odgovarajućim fizikalnim postupcima (kao što su destilacija i
ekstrakcija otapalima i drugi fizikalni postupci), enzimskim ili mikrobiološkim
postupcima iz materijala biljnoga ili životinjskoga podrijetla, u sirovu stanju
ili prerađenim za prehranu ljudi tradicionalnim postupcima prerade (uključujući
sušenje, prženje i fermentaciju te druge tradicionalne postupke).
(3) Ako naziv arome pod kojim se aroma stavlja na tržište upućuje na hranu ili
na prirodnu sirovinu, riječ »prirodno” ili neki drugi izraz istog značenja, može
se koristiti samo ako su aromatični sastojci izolirani odgovarajućim fizikalnim,
enzimskim ili mikrobiološkim postupcima odnosno dobiveni tradicionalnim
postupcima pripremanja pripreme hrane, isključivo ili gotovo isključivo iz
imenovane hrane ili prirodnih izvora dobivanja arome.
(4) Na označavanje aroma primjenjuju se i odredbe posebnog propisa koji se
odnosi na arome4.
II. POSEBNE ODREDBE
Naziv hrane
Članak 18.
(1) Naziv hrane pod kojim se hrana stavlja na tržište utvrđen je posebnim
propisima koji se odnose na tu hranu.
(2) U slučaju da naziv hrane nije utvrđen propisima iz stavka 1. ovoga članka
ili ako takav propis ne postoji, naziv pod kojim se hrana stavlja na tržište
može biti:
– uobičajen naziv pod kojim se hrana stavlja na tržište u Republici Hrvatskoj,
ili
– opisni naziv hrane, koji je popraćen opisom upotrebe ako je to potrebno, a
koji je dovoljno jasan da bi kupac spoznao njezinu pravu prirodu te da je može
razlikovati od druge hrane s kojom bi se mogla zamijeniti.
(3) Dozvoljeno je korištenje naziva hrane pod kojim se ista proizvodi i stavlja
na tržište u državi članici Europske unije i Europske udruge slobodne trgovine.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, kada primjena drugih odredbi ovog
Pravilnika, posebno onih propisanih člankom 6. ovoga Pravilnika, ne omogućuje
potrošačima u Republici Hrvatskoj spoznaju prave prirode hrane i razlikovanje od
hrane s kojom bi je mogli zamijeniti, naziv pod kojim se hrana stavlja na
tržište mora biti popraćen drugim opisnim podacima koji se moraju nalaziti u
neposrednoj blizini naziva.
(5) Iznimno od odredbi iz stavka 3. i 4. ovoga članka, naziv hrane proizvedene u
državi članici Europske unije i Europske udruge slobodne trgovine neće se
koristiti u Republici Hrvatskoj u slučaju da se hrana na koju se odnosi taj
naziv razlikuje u Republici Hrvatskoj po svojem sastavu ili proizvodnji od hrane
poznate pod tim nazivom u onoj mjeri da odredbe stavka 3. i 4. ovoga članka nisu
dovoljne da bi osigurale točne informacije za potrošače.
(6) Naziv hrane se ne može nadomjestiti zaštitnim znakom (žigom), nazivom marke
proizvoda ili izmišljenim nazivom.
(7) Naziv hrane pod kojim se hrana stavlja na tržište mora sadržavati ili biti
popraćen pojedinostima o njenom fizikalnom stanju ili određenom postupku prerade
(npr. u prahu, duboko zamrznuta, koncentrirana, dimljena) u svim slučajevima
gdje bi izostavljanje tog podatka moglo dovesti kupca u zabludu.
(8) Posebnim propisom moguće je odrediti da uz naziv određene hrane pod kojim se
isti stavlja na tržište stoji i naziv određenog sastojka ili sastojaka.
Sastojci hrane
Članak 19.
(1) »Sastojak« je svaka tvar, uključujući aditive, koja se koristi u proizvodnji
ili pripremi hrane, a koja je prisutna u gotovom proizvodu, čak i u
promijenjenom obliku.
(2) U slučaju kada jedan od sastojaka sadrži nekoliko sastojaka, tada se ti
sastojci smatraju sastojcima hrane o kojoj se radi.
(3) Sastojcima iz stavka 1. ovoga članka se ne smatraju:
1. komponente sastojka koje su privremeno izdvojene tijekom procesa proizvodnje,
a koje su nakon toga ponovo vraćene u sastojak u onoj količini koja odgovora
njihovom izvornom udjelu;
2. aditivi koji su u hrani prisutni samo zato što su prisutni u jednom ili više
sastojaka te hrane, pod uvjetom da u gotovom proizvodu nemaju nikakvu tehnološku
funkciju;
3. aditivi koji se upotrebljavaju kao pomoćne tvari u procesu proizvodnje;
4. tvari koje se upotrebljavaju, samo u potrebnim količinama, kao otapala,
razrjeđivači ili nosači za aditive i arome;
5. tvari koje nisu aditivi ali se upotrebljavaju na isti način i sa istom svrhom
kao pomoćne tvari u procesu proizvodnje i koje su prisutne u gotovom proizvodu,
čak i u promijenjenom obliku.
Članak 20.
(1) Sastojci moraju biti navedeni sukladno odredbama članka 17. ovoga Pravilnika
i članka 21. do 27. ovoga Pravilnika te Priloga 1. 2. i 3. ovoga Pravilnika.
(2) U popisu sastojaka hrane moraju biti navedeni svi sastojci hrane prema
padajućem redoslijedu obzirom na masu koja je utvrđena u vrijeme njihove
upotrebe pri proizvodnji.
(3) Ispred popisa sastojaka mora stajati riječ »sastojci«.
Članak 21.
(1) Iznimno od odredbi članka 20. stavka 2. ovoga Pravilnika u popisu sastojaka:
1. dodana voda i hlapljive tvari moraju se navesti prema redoslijedu njihove
mase u gotovom proizvodu; količina vode dodane kao sastojak hrani mora se
računati kao razlika ukupne količine gotovog proizvoda i ukupne količine drugih
upotrijebljenih sastojaka;
2. sastojci koji se koriste u koncentriranom ili dehidriranom obliku, te se
rekonstituiraju tijekom procesa proizvodnje (u daljnjem tekstu: rekonstituirani
sastojci), mogu se navesti prema redoslijedu njihove mase prije koncentriranja
ili dehidriranja;
3. u slučaju koncentrirane ili dehidrirane hrane koja se prilikom konzumacije
rekonstituira, sastojci se mogu navesti prema redoslijedu njihovih udjela u
rekonstituiranom proizvodu, pod uvjetom da je popis sastojaka popraćen oznakom
kao što je »sastojci rekonstituiranog proizvoda« ili »sastojci hrane
pripremljene za upotrebu«;
4. u slučaju kada se voće, povrće ili gljive koriste kao mješavina sastojaka
hrane u kojoj niti jedno pojedino voće, povrće ili gljive bitno ne prevladava
obzirom na masu te koji se koriste u udjelima koji bi mogli varirati, tada se u
popisu sastojaka mogu grupirati zajedno pod oznakom »voće«, »povrće« ili
»gljive« nakon čega slijedi izraz »u promjenjivim udjelima« ili »u promjenjivim
omjerima« iza čega neposredno slijedi popis prisutnog voća, povrća ili gljiva; u
takvim slučajevima, mješavina mora biti navedena u popisu sastojaka sukladno
članku 20. stavku 2. ovoga Pravilnika prema ukupnoj masi prisutnog voća, povrća
ili gljiva;
5. u slučaju mješavina začina ili začinskog bilja u kojoj niti jedan pojedini
začin ili začinska biljka bitno ne prevladava obzirom na masu, ti sastojci se u
popisu sastojaka mogu navesti prema drugom redoslijedu, pod uvjetom da je popis
sastojaka popraćen oznakom kao što je »u promjenjivim udjelima« ili »u
promjenjivim omjerima«;
6. sastojci čiji je udio u gotovom proizvodu manji od 2% mogu biti navedeni
drugačijim redoslijedom nakon popisa ostalih sastojaka;
7. kada se sastojci koji su slični ili međusobno zamjenjivi koriste u
proizvodnji ili pripremi hrane, a da se time ne mijenja sastav, priroda ili
vrijednost hrane, te ako je njihov udio u gotovom proizvodu manji od 2%, mogu se
u popisu sastojaka navesti pod oznakom »sadrži … i/ili …« kada je najmanje jedan
od najviše dva sastojka prisutan u gotovom proizvodu. Ova se odredba ne
primjenjuje na aditive niti na sastojke navedene u Prilogu 3. ovoga Pravilnika.
(2) Navođenje vode iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nije obavezno u sljedećim
slučajevima:
– ako količina dodane vode ne prelazi 5% ukupne mase gotovog proizvoda;
– ako se voda koristi tijekom procesa proizvodnje samo za rekonstituciju
sastojka koji se koristi u koncentriranom ili dehidriranom obliku;
– kod tekućeg medija koji se normalno ne konzumira.
Članak 22.
(1) Sastojci moraju biti označeni svojim specifičnim nazivom sukladno odredbama
članka 18. ovoga Pravilnika.
(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka:
1. sastojci koji pripadaju u jednu od kategorija sastojaka iz Priloga 1. ovoga
Pravilnika, a sastavni su dijelovi druge hrane, mogu biti označeni samo nazivom
te kategorije;
2. sastojci koji pripadaju u jednu od kategorija sastojaka iz Priloga 2. ovoga
Pravilnika, moraju biti označeni nazivom njihove kategorije iza kojeg slijedi
njihov specifični naziv ili E broj; ako sastojak pripada u više od jedne
kategorije, potrebno je navesti naziv kategorije koja odgovara glavnoj
tehnološkoj funkciji sastojka u hrani.
(3) Iznimno od odredbi stavka 2. točke 1. ovoga članka, oznaka »škrob« iz
Priloga 1. ovoga Pravilnika mora se uvijek nadopuniti navođenjem njegovog
biljnog podrijetla, ukoliko taj sastojak može sadržavati gluten.
(4) Iznimno od odredbi stavka 2. točke 2. ovoga članka, oznaka »modificirani
škrob« iz Priloga 2. ovoga Pravilnika mora se uvijek nadopuniti navođenjem
njegovog biljnog podrijetla, ukoliko taj sastojak može sadržavati gluten.
(5) Arome moraju biti označene sukladno članku 17. ovoga Pravilnika.
Članak 23.
(1) Sastojak hrane iz članka 19. stavka 2. ovoga Pravilnika sastavljen od dva
ili više sastojaka smatra se složenim sastojkom.
(2) Složeni sastojak može biti naveden u popisu sastojaka pod svojim nazivom,
ako je taj naziv utvrđen posebnim propisom ili uobičajen, prema njegovoj ukupnoj
masi, pod uvjetom da neposredno iza toga slijedi popis njegovih sastojaka prema
padajućem redoslijedu.
(3) Navođenje popisa sastojaka složenog sastojka iz stavka 1. ovog članka nije
obavezno u slučajevima kada:
– je sastav složenog sastojka definiran posebnim propisom i ako je udio složenog
sastojka u gotovom proizvodu manji od 2%; ova odredba se ne primjenjuje na
aditive koji podliježu odredbama članka 19. stavka 3. točke 2. i 3. ovoga
Pravilnika;
– se složeni sastojak sastoji od mješavine začina i/ili začinskog bilja čiji je
udio u gotovom proizvodu manji od 2%, izuzev aditiva koji podliježu odredbama
članka 19. stavka 3. točke 2. i 3. ovoga Pravilnika;
– je složeni sastojak hrana za koju prema posebnim propisima nije potrebno
navođenje sastojaka.
Članak 24.
(1) Navođenje sastojaka nije obavezno kod:
1. svježeg voća i povrća, uključujući krumpir, koje nije oguljeno, narezano ili
slično obrađeno;
2. gazirane vode ili vode s dodatkom CO2 čiji opis navodi da je gazirana;
3. octa koji je proizveden isključivo od jedne sirovine koja je navedena u imenu
proizvoda, pod uvjetom da mu nije dodan niti jedan drugi sastojak;
4. sira, maslaca, fermentiranog mlijeka i vrhnja, pod uvjetom da su im dodani
samo mliječni sastojci, enzimi i mikrobiološke kulture koji su neophodni za
njihovu proizvodnju ili sol koja je potrebna za proizvodnju sira, izuzev svježeg
i prerađenog sira;
5. hrane koja sadrži samo jedan sastojak ako je trgovački naziv hrane identičan
nazivu sastojka ili ako trgovački naziv hrane omogućava da se može jasno
utvrditi priroda sastojka.
Članak 25.
(1) U slučaju pića koja sadrže više od 1,2% vol. alkohola, mora biti označen
svaki sastojak iz članka 19. stavka 1. i Priloga 3. ovoga Pravilnika.
(2) Oznaka iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati riječ »sadrži« iza koje
slijede nazivi sastojaka.
(3) Iznimno od odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka, sastojak ne treba biti
naveden u slučaju da je već naveden pod svojim specifičnim nazivom u popisu
sastojaka ili u nazivu pod kojim se piće stavlja na tržište.
(4) Specifični zahtjevi za označavanje vina, voćnih vina, drugih proizvoda od
grožđa i vina i jakih alkoholnih i alkoholnih pića propisani su Zakonom o vinu
(NN 96/03) i Pravilnikom o jakim alkoholnim i alkoholnim pićima (NN 172/04,
73/07)5.
Članak 26.
(1) Iznimno od odredbi članka 22., 23. i 24. ovoga Pravilnika, svaki sastojak
upotrijebljen u proizvodnji hrane, a koji je još uvijek prisutan u gotovom
proizvodu, čak i u promijenjenom obliku, a naveden je u Prilogu 3. ovoga
Pravilnika ili potječe od sastojka navedenog u Prilogu 3. ovoga Pravilnika mora
biti jasno naveden sukladno odredbi članka 4. stavka 2. podstavka 2. ovoga
Pravilnika.
(2) Navod iz stavka 1. ovoga članka nije potreban ako naziv hrane pod kojim se
hrana stavlja na tržište jasno upućuje na taj sastojak.
(3) Iznimno od odredbi članka 19. stavka 3. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga
Pravilnika, svaka tvar upotrijebljena u proizvodnji hrane, a koja je još uvijek
prisutna u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku, a potječe od
sastojaka navedenih u Prilogu 3. ovoga Pravilnika, smatra se sastojkom i mora
biti navedena uz jasan navod naziva sastojka od kojeg potječe te navođenje tog
sastojka mora biti sukladno odredbi članka 4. stavka 2. podstavka 2. ovoga
Pravilnika.
(4) Popis sastojaka navedenih u Prilogu 3. i 4. ovoga Pravilnika usklađuje se s
popisom sastojaka koji se sustavno razmatra i kada je potrebno obnavlja na
temelju najnovijih znanstvenih spoznaja na razini Europske unije.
(5) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na proizvode koji sadrže
iznimke navedene u Prilogu 4. ovoga Pravilnika.
Označavanje količina određenih sastojaka ili kategorije sastojaka
Članak 27.
(1) Označavanje količine određenog sastojka ili kategorija sastojaka
upotrijebljenih u proizvodnji ili pripremi hrane navodi se sukladno ovom članku
i članku 28. do 30. ovoga Pravilnika.
(2) Označavanje iz stavka 1. ovoga članka obvezno je u slučajevima kada je:
– sastojak ili kategorija sastojaka navedena u nazivu hrane pod kojim se ta
hrana prodaje ili takav naziv potrošača navodi na taj sastojak;
– sastojak ili kategorija sastojaka naglašena riječima, slikama ili crtežima;
– sastojak ili kategorija sastojaka od osnovnog značaja za svojstvo odnosno opis
hrane i njeno razlikovanje od druge hrane s kojom bi se mogla zamijeniti zbog
svog naziva ili izgleda.
Članak 28.
(1) Količina sastojka ili kategorija sastojaka iz članka 27. ovoga Pravilnika
mora biti izražena kao postotak (%) te mora odgovarati količini sastojka ili
kategorije sastojaka u vrijeme njihove upotrebe.
(2) Postotak (%) iz stavka 1. ovoga članka može biti naveden u nazivu hrane ili
pored naziva ili u popisu sastojaka zajedno s odgovarajućim nazivom sastojka ili
kategorije sastojaka na koje se odnosi.
(3) Odredbe ovog članka se primjenjuju bez obzira na odredbe o navođenju
hranjivih vrijednosti hrane.6
Članak 29.
(1) Iznimno od odredbi članka 28. stavka 1. ovoga Pravilnika:
1. količina sastojka ili kategorije sastojaka, kod hrane koja je pri
zagrijavanju ili drugačijoj preradi izgubila vodu, mora odgovarati količini
sastojka ili kategorije sastojaka u gotovom proizvodu i biti izražena kao
postotak (%). U slučajevima kada količina sastojka ili kategorije sastojaka
izražena kao postotak prelazi 100%, količina mora biti izražena kao masa
sastojka ili kategorije sastojaka u 100 g gotovog proizvoda;
2. količina hlapivih sastojaka ili kategorije sastojaka mora odgovarati količini
sastojka ili kategorije sastojaka u gotovom proizvodu i biti izražena kao
postotak (%);
3. količina sastojka ili kategorije sastojaka upotrijebljenih u koncentriranom
ili dehidriranom obliku, koji se za vrijeme proizvodnje rekonstituiraju, može se
navoditi prema njihovom masenom udjelu koji su imali prije koncentriranja ili
dehidriranja izraženom kao postotak (%);
4. količina sastojka ili kategorije sastojaka, kod hrane koja se prodaje u
koncentriranom ili dehidriranom obliku, a koja je namijenjena za otapanje ili
razrjeđivanje prije upotrebe, može se navoditi prema njihovom masenom udjelu u
rekonstituiranoj hrani izraženom kao postotak (%).
Članak 30.
(1) Navođenje količine sastojka ili kategorije sastojaka nije obavezno u
slučaju:
1. sastojka ili kategorije sastojaka čija je ocijeđena neto masa označena
sukladno odredbama posebnog propisa iz članka 31. stavka 3., 4. i 5. ovoga
Pravilnika;
2. sastojka ili kategorije sastojaka čiju je količinu potrebno označiti sukladno
odredbama posebnih propisa;
3. sastojka ili kategorije sastojaka za koje je posebnim propisima već propisana
njihova točna količina u određenoj hrani, bez obveze označavanja;
4. sastojka ili kategorije sastojaka koje se upotrebljavaju u manjim količinama
u svrhu aromatiziranja;
5. sastojka ili kategorije sastojaka čije navođenje u nazivu hrane ne utječe na
potrošača pri odabiru hrane iz razloga što variranje količine istih ne mijenja
osnovne karakteristike hrane, odnosno po njima se hrana ne razlikuje od slične
hrane;
6. mješavina voća, povrća ili gljiva, gdje ni jedno voće, povrće ili gljive
bitno ne prevladavaju prema masenom udjelu, pod uvjetom da u popisu sastojaka
prethodi oznaka »u promjenjivim omjerima«;
7. mješavina začina ili začinskog bilja, gdje ni jedan začin ili začinsko bilje
bitno ne prevladava prema masenom udjelu, pod uvjetom da u popisu sastojaka
prethodi oznaka »u promjenjivim omjerima«;
8. sladila odnosno sladila i šećera, kada se uz naziv pod kojim se hrana prodaje
navodi oznaka »sa sladilom/sladilima« ili »sa šećerom/ šećerima i sladilom
/sladilima«.
9. dodanih vitamina i minerala kada se uz naziv pod kojim se hrana prodaje
navode dodani vitamini i minerali, a već su označeni prema posebnom propisu o
označavanju hranjivih vrijednosti hrane.
Neto količina ili količina punjenja
Članak 31.
(1) Neto količina je količina punjenja odnosno količina hrane u pretpakovini
izražena brojčanom vrijednošću i zakonitom jedinicom fizikalne veličine.
(2) Količina punjenja zapakirane hrane mora biti izražena:
– u slučaju tekućina u jedinicama obujma: litra (L ili l), centilitar (cL ili
cl) ili mililitar (mL ili ml);
– u slučaju drugih proizvoda u jedinicama mase: kilogram (kg) ili gram (g).
(3) Posebnim propisima za određenu hranu se mogu odrediti odstupanja od stavka
2. ovoga članka.
(4) Kada se sukladno zahtjevima posebnih propisa navodi stvarna količina ili
minimalna količina ili prosječna količina, ista će se smatrati neto količinom u
smislu ovoga Pravilnika.
(5) Sukladno posebnim propisima moguće je za određenu hranu, klasificiranu po
količini u kategorije, zahtijevati drugačije označavanje količine punjenja.
(6) Kada se pretpakovina sastoji od dvije ili više pojedinačnih pretpakovina
(skupno pakovanje) koje sadrže jednaku količinu iste hrane, njezina količina
punjenja mora biti označena količinom punjenja koju sadrži svaka pojedinačna
pretpakovina i ukupnim brojem pojedinačnih pretpakovina. Navođenje tih podataka
nije obvezno kada se ukupni broj pojedinačnih pretpakovina može jasno vidjeti i
lako prebrojiti izvana i kada se najmanje jedna oznaka količine punjenja koju
sadrži svaka pojedinačna pretpakovina može jasno vidjeti izvana.
(7) Kada se pretpakovina sastoji od dvije ili više pojedinačnih pretpakovina
(skupno pakovanje) koje se ne prodaju pojedinačno, njezina količina punjenja
mora biti označena ukupnom količinom punjenja i ukupnim brojem pojedinačnih
pretpakovina. Navođenje ukupnog broja pojedinačnih pretpakovina nije obavezno za
određenu hranu ako je isto propisano posebnim propisima.
(8) U slučaju hrane koja se uobičajeno prodaje po broju, navođenje količine
punjenja nije obavezno pod uvjetom da se broj komada može jasno vidjeti i lako
prebrojiti izvana ili je broj komada naveden.
(9) Kada se čvrsta hrana nalazi u tekućem mediju, mora se označiti i količina
ocijeđene mase.
(10) U smislu stavka 9. ovoga članka, »tekući medij« podrazumijeva vodu, vodenu
otopinu soli, rasol, vodenu otopinu prehrambenih kiselina, ocat, vodenu otopinu
šećera, vodenu otopinu drugih slatkih tvari, voćne sokove ili sokove od povrća u
slučaju voća ili povrća, a koji mogu biti u smjesama, zamrznuti ili brzo
zamrznuti, pod uvjetom da je isti samo dodatak osnovnim elementima tog pripravka
i da stoga nije odlučujući pri kupovini.
(11) Navođenje količine punjenja nije obavezno kod hrane:
– koja znatno gubi na volumenu ili masi i koja se prodaje po broju ili važe u
prisutnosti krajnjeg potrošača;
– čija je količina punjenja manja od 5 g ili 5 ml, osim začinskog bilja i kada
se posebnim propisom za određenu hranu mogu u iznimnim slučajevima odrediti
vrijednosti koje su veće od 5 g ili 5 ml, uz uvjet primjerene obaviještenosti
potrošača.
(12) Bez obzira na odredbe članka 42. ovog Pravilnika, Europska Komisija i druge
države članice Europske unije biti će obaviještene o bilo kojoj poduzetoj mjeri
obzirom na stavak 4., 7., 8. i podstavak 2. stavka 11. ovoga članka.
Rok trajanja
Članak 32.
Rok trajanja hrane je datum do kojeg hrana zadržava svoja karakteristična svojstva kod adekvatnog čuvanja.
Članak 33.
(1) Rok trajanja označava se riječima:
– »najbolje upotrijebiti do...«, kada datum uključuje oznaku dana;
– »najbolje upotrijebiti do kraja...«, u ostalim slučajevima.
(2) Iza riječi navedenih u stavku 1. ovoga članka slijedi datum ili podatak gdje
se datum nalazi na ambalaži.
(3) Pored podataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka po potrebi se navode podaci o
uvjetima čuvanja hrane kojih se treba pridržavati kako bi hrana zadržala svoja
svojstva te rok trajanja nakon otvaranja.
Članak 34.
(1) Oznaka datuma je sastavljena od dana, mjeseca i godine u nekodiranom
kronološkom obliku (xx dan, xx mjesec, xx ili xxxx godina).
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za hranu koja je upotrebljiva:
– najviše 3 mjeseca, dovoljna je oznaka dana i mjeseca;
– više od 3 mjeseca, ali ne više od 18 mjeseci, dovoljno je oznaka mjeseca i
godine;
– više od 18 mjeseci, dovoljno je oznaka godine.
Članak 35.
(1) Navođenje roka trajanja nije obavezno kod:
– svježeg voća i povrća, uključujući krumpir, koje nije oguljeno, narezano ili
slično obrađeno, osim sjemena s klicama ili sličnih prirodnih proizvoda kao što
su klice mahunarki;
– pića koja sadrže 10% vol. i više alkohola;
– vina, likerskih vina, pjenušaca, aromatiziranih vina i sličnih proizvoda
dobivenih od raznih vrsta voća osim od grožđa;
– proizvoda od grožđa i vina te pića proizvedenih od grožđa ili od mošta
određenih unutar tarifnih brojeva 22060039, 22060059 i 22060089 sukladno važećoj
Uredbi o Carinskoj tarifi;
– bezalkoholnih osvježavajućih pića, voćnih sokova i nektara te alkoholnih pića
namijenjenih subjektima u poslovanju s hranom, koji su pakirani u ambalažu veću
od 5 litara;
– pekarskih proizvoda i kolača, koji se s obzirom na sastav i namjenu obično
potroše u roku 24 sata od proizvodnje;
– kuhinjske soli koja nije jodirana;
– octa;
– šećera;
– proizvoda koji gotovo isključivo sadrže aromatizirani odnosno obojeni šećer;
– žvakaće gume i sličnih proizvoda za žvakanje;
– pojedinačne porcije sladoleda.
Članak 36.
(1) Rok trajanja hrane koja je s mikrobiološkog gledišta brzo pokvarljiva i
predstavlja neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje mora biti označen riječima:
»upotrijebiti do«.
(2) Iza riječi navedenih u stavku 1. ovoga članka slijedi datum ili podatak gdje
se datum nalazi na ambalaži.
(3) Pored podataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka moraju se navesti podaci o
uvjetima čuvanja hrane kojih se treba pridržavati.
(4) Oznaka datuma je sastavljena od dana i mjeseca, uz mogućnost navođenja i
godine u nekodiranom kronološkom obliku (xx dan, xx mjesec, xx ili xxxx godina).
Članak 37.
Upute za upotrebu hrane navode se na način kako bi se omogućila adekvatna upotreba.
Sadržaj alkohola
Članak 38.
(1) Sadržaj alkohola odnosno stvarna alkoholna jakost po volumenu mora biti
označena kod svih pića koja sadrže više od 1,2% vol. alkohola. Za pića određena
unutar tarifnih brojeva 22.04 i 22.05 sukladno važećoj Uredbi o Carinskoj tarifi
primjenjuju se posebni propisi.
(2) Alkoholna jakost se mjeri na 20º C.
(3) Brojčani podatak o alkoholnoj jakosti treba biti izražen na jednu decimalu.
(4) Iza brojčanog podatka o alkoholnoj jakosti slijedi oznaka »% vol.«, a prije
te oznake može stajati riječ »alkohol« ili kratica »alk.«.
(5) Pozitivna i negativna odstupanja obzirom na označavanje alkoholne jakosti po
volumenu izražene u apsolutnoj vrijednosti dopuštena su za:
– pića koja nisu specificirana drugačije: 0,3% vol.;
– piva čija alkoholna jakost ne prelazi 5,5% vol.; pića određena unutar tarifnih
brojeva 22060059 i 22060089 sukladno važećoj Uredbi o Carinskoj tarifi i
proizvedena iz grožđa: 0,5% vol.;
– piva čija alkoholna vrijednost prijelazi 5,5% vol.; pića određena unutar
tarifnog broja 22060039 sukladno važećoj Uredbi o Carinskoj tarifi i proizvedena
od grožđa; voćna vina od kruške, jabuke i ostalog voća osim grožđa, pjenušava,
polupjenušava; pića proizvedena fermentacijom meda: 1% vol.;
– pića koja sadrže macerate voća i dijelova biljaka: 1,5%vol.;
(6) Odstupanja iz stavka 5. ovog članka su dozvoljena bez obzira na propisana
odstupanja kod analitičkih metoda mjerenja alkoholne jakosti.
Serija ili lot
Članak 39.
(1) Hrana koja se stavlja na tržište mora imati oznaku pripadajuće serije ili
lota (u daljnjem tekstu: serija).
(2) Serija podrazumijeva grupu jedinica hrane koja je prerađena, proizvedena ili
pakirana u gotovo jednakim uvjetima.
(3) Seriju određuje proizvođač, onaj koji hranu pakira ili onaj koji hranu prvi
puta stavlja na tržište.
(4) Oznaku serije na hranu stavlja jedan od subjekta u poslovanju s hranom iz
stavka 3. ovoga članka.
Članak 40.
(1) Oznaka serije sastoji se od broja serije kojem prethodi slovo »L« te se
stavlja gdje je prikladnije, na pretpakovinu ili na naljepnicu koja ide uz nju.
(2) U slučaju nezapakirane hrane oznaka serije stavlja se na posebnu ambalažu
ukoliko se hrana na prodajnom mjestu drži u njoj ili, u nedostatku adekvatne
ambalaže, na prateći dokument.
(3) U slučajevima u kojima se oznaka serije može jasno razlikovati od ostalih
oznaka može se navesti samo broj serije.
Članak 41.
(1) Iznimno od odredbe članka 39. stavka 1. ovoga Pravilnika, hrana koja se
stavlja na tržište ne mora imati oznaku serije u slučaju:
– poljoprivrednih proizvoda koji se prodaju ili isporučuju na privremeno
skladištenje, pripremu ili pakiranje, koji su namijenjeni za daljnju preradu i
koji se sakupljaju neposredno na mjestu pripreme i daljnje prerade;
– kada se hrana nudi na prodaju krajnjem potrošaču nezapakirana ili pakirana na
zahtjev potrošača na mjestu prodaje ili je prepakirana za neposrednu prodaju;
– kada je hrana zapakirana u ambalažu ili kontejnere čija je površina najveće
stranice manja od 10 cm2;
– pojedinačnog pakiranja ako se oznaka serije nalazi na skupnom pakiranju.
(2) Oznaku serije nije potrebno navoditi u slučaju hrane koja je označena rokom
trajanja koji sadrži dan i mjesec u tom redoslijedu.
(3) Ovaj članak se primjenjuje bez obzira na oznake propisane posebnim
propisima.
Članak 42.
Europskoj komisiji će se osigurati dostupnost teksta svih odredbi nacionalnih propisa koji se odnose na područje koje određuje ovaj Pravilnik.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 43.
Prilog 1., 2., 3. i 4. tiskani su uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio
Članak 44.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti:
– Pravilnik o općem deklariranju ili označavanju hrane (»Narodne novine« broj
114/04, 128/04, 34/05);
– Odredbe članka 9.a) Pravilnika o jakim alkoholnim i alkoholnim pićima
(»Narodne novine« broj 172/04, 73/07);
– Odredbe članka 9. i Tablice 1. Priloga 1. Pravilnika o pivu i pivu s dodacima
(»Narodne novine« broj 42/05, 57/05);
– Odredbe članka 12. i 16. i članka 17. stavka 1. Pravilnika o mjeriteljskim
zahtjevima za pakovine i boce kao mjerne spremnike (»Narodne novine« broj 90/05,
32/06), a koje se odnose na hranu.
(2) Hrana označena prema propisima iz stavka 1. ovoga članka može se stavljati
na tržište najkasnije do 31. ožujka 2009. godine i nalaziti se na tržištu do
isteka roka trajanja hrane osim hrane propisane člankom 10. ovoga Pravilnika
koja se označena prema propisima iz stavka 1. ovoga članka može stavljati na
tržište najkasnije do 30. lipnja 2008. godine.
(3) Obiteljska poljoprivredna gospodarstva dužna su hranu koju proizvode,
prerađuju te istu izravno prodaju kranjem potrošaču označavati sukladno ovome
Pravilniku od 30. lipnja 2008. godine.
Članak 45.
(1) Danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju prestaju važiti odredbe
članka 3. stavka 4. i članka 15. stavka 3. ovoga Pravilnika koje se odnose na
odobravanje zdravstvenih tvrdnji za hranu iz država članica Europske unije ako
su zdravstvene tvrdnje odobrene i registrirane na razini Europske unije.
(2) Danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju riječi »Republika Hrvatska«
iz članka 6. stavka 1. točke 7. i iz članka 8. stavka 2. podstavka 2. zamjenjuju
se riječima »Europska unija«.
Članak 46.
(1) Do dana ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju navođenje mjesta
podrijetla obvezno je za svu zapakiranu hranu sukladno članku 6. stavku 4. ovoga
Pravilnika.
(2) Danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju prestaje važiti obveza i
način navođenja zemlje podrijetla za svu hranu propisanu člankom 10. stavkom 2.
točkom 2., 3. i 4. ovoga Pravilnika, osim u slučaju ako je isto propisano
posebnim propisom za pojedinu hranu.
Članak 47.
(1) Posebni propis iz članka 12. stavka 2. i članka 13. stavka 5. ovoga
Pravilnika donijet će se do 30. lipnja 2008. godine.
(2) Posebni propis iz članka 17. stavka 4. ovoga Pravilnika donijet će se do 31.
ožujka 2008. godine.
(3) Posebni propis iz članka 28. stavka 3. ovoga Pravilnika donijet će se do 30.
lipnja 2008. godine.
Članak 48.
Subjekti u poslovanju s hranom koji su se statusno preoblikovali u skladu s propisima o trgovačkim društvima odnosno kada je bilo izvedeno preuzimanje u skladu s propisima o preuzimanju, mogu upotrebljavati ambalažu koju su upotrebljavali prije statusnog preoblikovanja odnosno preuzimanja i to do potrošnje zaliha te ambalaže odnosno najviše dvije godine od statusnog preoblikovanja odnosno preuzimanja.
Članak 49.
(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim
novinama«.
(2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, članaka 31. stavaka 12. i
članaka 42. ovoga Pravilnika stupaju na snagu danom ulaska Republike Hrvatske u
Europsku uniju.
(3) Odredbe članka 3. stavka 6. ovoga Pravilnika stupaju na snagu 30. lipnja
2008. godine.
(4) Odredba članka 6. stavka 1. točke 8. stupa na snagu danom ulaska Republike
Hrvatske u Europsku uniju.
Klasa: 011-02/08-01/29
Urbroj: 525-1-08-1
Zagreb, 2. travnja 2008.
Ministar
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.
_____
1 Pravilnik preuzima odredbe:
– Direktive 2000/13/EC Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju propisa
država članica koji se odnose na označavanje, prezentaciju i reklamiranje
prehrambenih proizvoda
– Direktive Komisije 87/250/EEC o oznaci alkoholne jakosti po volumenu kod
deklariranja alkoholnih pića namijenjenih za prodaju krajnjem potrošaču
– Direktive Vijeća ministara 89/396/EEC o oznakama ili znakovima koje određuju
seriju kojoj hrana pripada
– Direktive Komisije 2008/5/EC od 30. siječnja 2008. koja se odnosi na obvezno
označavanje kod određene hrane pojedinosti drugih od onih propisanih Direktivom
2000/13/EC Europskog parlamenta i vijeća
– Direktive Komisije 2002/67/EC od 18. srpnja 2002 koja se odnosi na označavanje
hrane koja sadrži kinin i hrane koja sadrži kofein
– Uredbe Komisije (EC) br. 608/2004 od 31. ožujka koja se odnosi na označavanje
hrane i sastojaka hrane s dodanim fitosterolima, fitosterol esterima,
fitostanolima i fitostanol esterima
– Direktive 94/35/EC Europskog parlamenta i Komisije od 30.
lipnja 1994. o sladilima koji se koriste u hrani
– Direktive 1999/10 od 8. ožujka 1999 kojom se derogiraju odredbe članka 7.
Direktive Vijeća 79/112/EEC o označavanju hrane
2 Posebni propis će se uskladiti s odredbama Direktive Komisije
89/107/EEZ od 21. prosinca 1988.g. o ujednačavanju zakonodavstva država članica
koji se odnose na autorizirane aditive u hrani za upotrebu u prehrambenim
proizvodima namijenjenih ljudskoj prehrani
3 Posebni propis će se uskladiti s odredbama Direktive Europskog
Parlamenta i Vijeća 94/35/EC od 30 lipnja 1994.g. o sladilima koji su
namijenjeni upotrebi u prehrambenim proizvodima
4 Posebni propis će se uskladiti s odredbama Direktive Vijeća
88/388/EEZ od 22. lipnja 1988.g. o ujednačavanju zakonodavstva zemalja članica
koje se odnosi na arome za upotrebu u prehrambenim proizvodima i na sirovine za
njihovu proizvodnju.
5 Djelomično su usklađeni s odredbama:
– Uredbe Vijeća (EZ) br. 1493/99 od 17. svibnja 1999. o zajedničkom uređenju
tržišta vinom
– Uredbe Vijeća (EZ) br. 1601/91 od 10. lipnja 1991. kojom se utvrđuju opća
pravila za definiranje, opis i prezentiranje aromatiziranih vina, aromatiziranih
napitaka na vinskoj osnovi, te aromatiziranih miješanih napitaka proizvedenih od
vinskih proizvoda
– Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 110/08 od 15. siječnja 2008.
kojom se utvrđuju opća pravila za definiranje, opis, prezentiranje i označavanje
i zaštitu zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića te ukidanje Uredbe Vijeća
(EEZ) br. 1576/89
6 Propisi o navođenju hranjivih vrijednosti hrane će se uskladiti s
odredbama Direktive Vijeća 90/496/EEC od 24. rujna 1990. o navođenju hranjivih
vrijednosti hrane
PRILOG 1.
SASTOJCI KOJI MOGU BITI OZNAČENI NAZIVOM KATEGORIJE UMJESTO NJIHOVOG SPECIFIČNOG
NAZIVA
Definicija |
Oznaka |
||
Rafinirana ulja osim maslinovog ulja
|
»Ulje« uz |
||
Rafinirane masti
|
»Mast« uz |
||
Mješavine brašna od dvije ili više vrsta žitarica |
»Brašno« iza koje slijedi popis žitarica od kojih je brašno proizvedeno, prema padajućem redoslijedu mase |
||
Škrobovi i škrobovi modificirani fizikalnim ili enzimskim metodama |
»Škrob« |
||
Sve vrste riba kada je riba sastojak druge hrane i pod uvjetom da naziv i predstavljanje takve hrane ne upućuje na određenu vrstu ribe |
»Riba« |
||
Sve vrste sira kada je sir ili mješavina sireva sastojak druge hrane i pod uvjetom da naziv i predstavljanje takve hrane ne upućuje na određenu vrstu sira |
»Sir« |
||
Svi začini čiji udio nije veći od 2% mase proizvoda |
»Začin(i) « ili »mješavina začina« |
||
Sve bilje ili dijelovi bilja čiji udio nije veći od 2% mase proizvoda |
»Bilje« ili »mješavine bilja« |
||
Sve vrste pripravaka guma koji se koriste u proizvodnji gumenih baza za gume za žvakanje |
»Gumi baza« |
||
Sve vrste usitnjenih pečenih proizvoda od žitarica |
»Mrvice« |
||
Sve vrste šećera (mono i disaharidi) |
»Šećer« |
||
Bezvodna dekstroza ili dekstroza monohidrat |
»Dekstroza« |
||
Glukozni sirup i bezvodni glukozni sirup |
»Glukozni sirup« |
||
Sve vrste mliječnih bjelančevina (kazeini, kazeinati i proteini sirutke) i njihove mješavine |
»Mliječni proteini« ili »Mliječne bjelančevine« |
||
Prešani, ekspeler ili rafinirani kakaov maslac |
»Kakaov maslac« |
||
Sve kategorije vina definirane Zakonom o vinu (NN 96/03) |
»Vino« |
||
Mišići kostura7 od pojedinih vrsta životinja – sisavaca i ptica – koje su namijenjene prehrani ljudi, s prirodno uključenim ili prijanjajućim tkivom, pri čemu ukupna količina masnog i vezivnog tkiva nije veća od vrijednosti naznačene u nastavku i kada je meso sastojak drugoga proizvoda. Iz ove definicije isključeni su proizvodi, koji su definirani izrazom »strojno otkošteno meso«. |
»…meso« i naziv(i) vrsta životinja od kojih potječe |
||
Najveća količina masnog i vezivnoga tkiva za sastojke koji se označavaju kao »…meso« |
|
||
Vrsta
|
Mast(%) |
Vezivno tkivo8(%)
|
|
Sisavci (osim mesa lagomorfa i mesa svinja) te mješavina ostalih vrsta u kojoj prevladavaju sisavci |
25
|
25
|
|
Meso svinja |
30
|
25
|
|
Meso ptica i lagomorfa |
15
|
10
|
|
8Količina vezivnog tkiva računa se na osnovi odnosa između količine kolagena i mišićnih bjelančevina. Za količinu kolagena se uzima količina hidroksiprolina pomnožena faktorom 8. |
|
||
Ako se prijeđu navedene najveće količine ali je udovoljeno ostalim kriterijima definicije »mesa« tada se količina »…mesa« mora proporcionalno smanjiti te u popisu sastojaka spomenuti, osim izraza »…meso«, navesti i prisutnost masnog i/ili vezivnog tkiva. |
|
7Ošit i
žvakači mišići jesu dio mišića kostura, a isključeni su srce, jezik, mišići
glave (osim žvakačih mišića), mišići carpusa, tarsusa i repa.
PRILOG 2.
KATEGORIJE SASTOJAKA KOJI MORAJU BITI OZNAČENI NAZIVOM NJIHOVE KATEGORIJE IZA
KOJEGA SLIJEDI NJIHOV SPECIFIČAN NAZIV ILI E BROJ
1. Bojilo
2. Konzervans
3. Antioksidans
4. Emulgator
5. Zgušnjivač
6. Tvar za želiranje
7. Stabilizator
8. Pojačivač arome
9. Kiselina
10. Regulator kiselosti
11. Tvar za sprječavanje zgrudnjavanja
12. Modificirani škrob9
13. Tvar za zaslađivanje (sladilo)
14. Tvar za rahljenje
15. Tvar protiv pjenjenja
16. Tvar za poliranje
17. Emulgatorske soli10
18. Tvar za tretiranje brašna
19. Učvršćivač
20. Tvar za zadržavanje vlage
21. Tvar za povećanje volumena
22. Potisni plinovi
9Specifičan naziv ili E broj ne treba biti naveden
10Samo kod prerađenih sireva i proizvoda od prerađenih sireva
PRILOG 3.
SASTOJCI KOJI MOGU IZAZVATI ALERGIJE I/ILI INTOLERANCIJE
1. Žitarice koje sadrže gluten (pšenica, raž, ječam, zob, pir, kamut ili njihovi
hibridi) i proizvodi žitarica
2. Rakovi i proizvodi od rakova
3. Školjkaši i ostali mekušci te proizvodi od njih
4. Jaja i proizvodi od jaja
5. Proizvodi ribarstva
6. Kikiriki i proizvodi od kikirikija
7. Soja i proizvodi od soje
8. Lupina i proizvodi od lupine
9. Mlijeko i mliječni proizvodi (uključujući i laktozu)
10. Orašasti plodovi (badem Amygdalus communis L., lješnjak Corylus avellana,
orah Juglans regia, indijski oraščić-kešu Anacardium occindetale, pekan oraščić
Carya illinoiesis, brazilski oraščić Bertholletia excelsa, pistacij Pistacia
vera, makadamija oraščić Macadamia ternifolia) i njihovi proizvodi
11. Celer i proizvodi od celera
12. Gorušica i proizvodi od gorušice
13. Sjeme sezama i proizvodi od sjemena sezama
14. Sumporni dioksid i sulfiti koncentracije veće od 10 mg/kg ili 10 mg/l
izraženi kao SO2.
Alergija ili preosjetljivost na hranu je reakcija organizma na neki od sastojaka
hrane, smatrajući ga stranom tvari (antigenom) s posljedičnom promjenom
imunološkog odgovora organizma.
Alergen je organizmu strana tvar (antigen) koja može potaknuti alergijsku
reakciju.
Intolerancija ili nepodnošljivost neke hrane i/ili njenih sastojaka uzrokovana
prirođenim ili stečenim nedostacima u enzimskom i imunološkom sustavu nužnom za
probavu hrane.
PRILOG 4.
POPIS PROIZVODA KOJI NISU ALERGENI, A POTJEČU OD SASTOJAKA NAVEDENIH U PRILOGU
3.
Sastojci
|
Proizvodi koji se proizvode iz sastojaka navedenih u Prilogu 3., a nije ih potrebno deklarirati |
Žitarice koje sadrže gluten
|
- Glukozni sirupi
na bazi pšenice uključujući dekstrozu11 |
Jaja
|
- Lizozim
(proizveden iz jaja) koji se koristi u vinu |
Proizvodi ribarstva
|
- Riblja želatina
koja se koristi kao nosač za vitamine, karotenoidne pripravke |
Soja
|
- Potpuno
rafinirano sojino ulje i mast11 |
Mlijeko i mliječni proizvodi (uključujući i laktozu) |
- Sirutka koja se
koristi za proizvodnju destilata ili etilnog alkohola poljoprivrednog
podrijetla za jaka alkoholna i alkoholna pića |
Orašasti plodovi
|
- Orašasti plodovi koji se koriste za proizvodnju destilata ili etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla za jaka alkoholna i alkoholna pića |
11I njegovi proizvodi, ukoliko proces kojem su se podvrgnuli neće povisiti
razinu alergičnosti koju je dala EFSA za relevantni proizvod od kojega potječu.