VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

1472

Na temelju članka 38. stavka 2. Zakona o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja (»Narodne novine«, broj 64/2006), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 10. travnja 2008. godine donijela

UREDBU

O UVJETIMA TE NAČINU ZBRINJAVANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA, ISKORIŠTENIH ZATVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA I IZVORA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA KOJI SE NE NAMJERAVAJU DALJE KORISTITI

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Uredbom utvrđuju se uvjeti i način zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti.
Ova Uredba ne odnosi se na nuklearni materijal definiran u Zakonu o nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine«, broj 173/2003), koji je porijeklom iz nuklearnog postrojenja.

1.1. DEFINICIJE

Članak 2.

Pojmovi koji se koriste u ovoj Uredbi imaju sljedeće značenje:
Kondicioniranje radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti jest djelatnost koja uključuje postupke kojima se isti prevode u oblik prikladan za prijenos, prijevoz, skladištenje i/ili odlaganje, a sastoji se od aktivnosti imobilizacije te proizvodnje paketa otpada.
Obrada jest djelatnost koja uključuje postupke karakteriziranja, skupljanja i odvajanja, pakiranje, demontažu, kemijsku i fizikalnu prilagodbu te dekontaminaciju.
Odlagalište jest građevina na kojoj se kontrolirano, trajno smješta radioaktivni otpad i/ili iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvori i/ili izvori ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti.
Otpad su tvari ili predmeti koje vlasnik i/ili posjednik ne namjerava koristiti ili ih mora odbaciti.
Otpuštanje iz nadzora (»clearance«) jest prestanak obveze primjenjivanja odredbi propisanih Zakonom o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja (u daljnjem tekstu: Zakon) i podzakonskih propisa donesenih na temelju Zakona, na radioaktivni izvor ili radioaktivni objekt koji je bio uključen u djelatnost s radioaktivnim tvarima.
Paket otpada jest proizvod koji uključuje otpad s pripadnim kontejnerom s unutarnjim pregradama, pripremljen za rukovanje, prijevoz, skladištenje ili odlaganje, bez namjere daljnje obrade istih.
Posjednik radioaktivnog otpada jest pravna ili fizička osoba – obrtnik, koja je radioaktivni otpad preuzela od vlasnika, u svrhu obavljanja pojedine djelatnosti zbrinjavanja.
Prirodna radioaktivna tvar sa svojstvima promijenjenim korištenjem tehnoloških postupaka (Technologically Enhanced Natural Occurring Radioactive Materia – u daljnjem tekstu: TENORM) jest prirodna tvar u kojoj je koncentracija pojedinih radionuklida promijenjena ljudskim djelovanjem izvan nuklearnoga gorivnog ciklusa, tako da je aktivnost ili koncentracija aktivnosti radionuklida koje sadrži takva radioaktivna tvar iznad granice koju pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar).
Razine otpuštanja iz nadzora (»clearance levels«) jesu granične vrijednosti izražene kao koncentracija aktivnosti i/ili ukupna aktivnost, ispod kojih prestaje obveza primjenjivanja odredbi propisanih Zakonom i podzakonskih propisa donesenih na temelju Zakona, na radioaktivni izvor.
Procjena sigurnosti jest usporedba rezultata sigurnosne analize s kriterijima prihvatljivosti, njene procjene te konačne prosudbe osnovane na prihvatljivosti procjene.
Sigurnosna analiza jest analiza i proračun rizika povezanih s primjenom određenih aktivnosti.
Skladište jest građevina ili prostorija unutar građevine na kojoj se smještaju radioaktivni otpad i/ili iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvori, prije ili nakon kondicioniranja ili obrađivanja, odnosno prije otpuštanja iz nadzora, vraćanja proizvođaču, izvoza ili odlaganja, s namjerom obavljanja djelatnosti u budućnosti.
Vlasnik radioaktivnog otpada jest pravna ili fizička osoba – obrtnik, čijom djelatnošću nastaje radioaktivni otpad ili koji na neki drugi način ostvari vlasništvo nad njim.

Članak 3.

Radioaktivni izvor koji nema dozvolu za uporabu ili nije uskladišten u skladu s propisima smatra se radioaktivnim otpadom.

1.2. ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI S RADIOAKTIVNIM OTPADOM I ISKORIŠTENIM ZATVORENIM RADIOAKTIVNIM IZVORIMA I IZVORIMA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA KOJI SE NE NAMJERAVAJU DALJE KORISTITI

Članak 4.

Odobrenje za obavljanje djelatnosti s radioaktivnim otpadom, iskorištenim zatvorenim radioaktivnim izvorima i izvorima ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti daje Državni zavod za zaštitu od zračenja (u daljnjem tekstu: Zavod) pravnoj ili fizičkoj osobi ako utvrdi da je udovoljeno uvjetima koji su propisani Zakonom, odredbama ove Uredbe i odredbama posebnih propisa na području zaštite od ionizirajućeg zračenja.
Djelatnosti s radioaktivnim otpadom, iskorištenim zatvorenim radioaktivnim izvorima i izvorima ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti za koje je potrebno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka, jesu:
– obrada
– kondicioniranje
– prijevoz
– skladištenje
– odlaganje
– svaka druga vrsta djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti.

Članak 5.

Zahtjevu za ishođenje odobrenja za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti iz članka 4. ove Uredbe, prilaže se:
1. točan opis djelatnosti za koju se odobrenje traži,
2. izvod iz registra trgovačkog suda ili izvod iz obrtnog registra,
3. potvrdu o osposobljenosti radnika za obavljanje djelatnosti s radioaktivnim izvorima i primjenu mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja,
4. potvrdu da osposobljeni radnik zadovoljava posebne zdravstvene uvjete za obavljanje djelatnosti u području izloženosti oko radioaktivnog izvora,
5. akt o imenovanju osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja,
6. dokaz o osiguranom mjerenju osobnog ozračenja radnika i provođenja mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja,
7. akt o provedbi mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja s programom osiguranja i održavanja kakvoće zaštite u vezi s djelatnostima i izvorima ionizirajućeg zračenja, planom mjera za sprječavanje i otklanjanje možebitnih posljedica izvanrednog događaja te planom mjera zbrinjavanja radioaktivnog otpada koji nastaje tijekom obavljanja djelatnosti s radioaktivnim otpadom, iskorištenim zatvorenim radioaktivnim izvorima i izvorima ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti,
8. dokaz o tehničkoj opremljenosti za obavljanje opisane djelatnosti.
Ravnatelj Zavoda (u daljnjem tekstu: ravnatelj) imenovat će Povjerenstvo za utvrđivanje uvjeta iz članka 4. ove Uredbe i stavka 1. ovoga članka.
Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka daje mišljenje na temelju kojeg ravnatelj donosi rješenje.
Pronositelj zahtjeva plaća naknadu. Naknada je prihod državnog proračuna, a utvrđuje se u visini troškova podnošenja zahtjeva i rada Povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 6.

Uz uvjete iz članka 5. ove Uredbe pravna i/ili fizička osoba – obrtnik, koja podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti koje se odnose na obradu, kondicioniranje ili skladištenje radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, obvezna je priložiti i:
1. uporabnu dozvolu za građevinu u kojoj će se obavljati navedene djelatnosti u skladu s posebnim propisima o gradnji,
2. mišljenje ovlaštenog stručnog tehničkog servisa da prostor i oprema, u kojem će se obavljati navedene djelatnosti udovoljavaju uvjetima zaštite od ionizirajućeg zračenja,
3. opis postupka koji će se koristiti pri obavljanju djelatnosti, odobren od Zavoda.
Ako je pravna osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka ujedno i ovlašteni stručni tehnički servis, mišljenje iz točke 2. stavka 1. ovoga članka mora izdati drugi ovlašteni stručni tehnički servis.

Članak 7.

Predloženi postupak iz članka 6. stavka 1. točke 3. ove Uredbe za određenu djelatnost postupanja s radioaktivnim otpadom, iskorištenim zatvorenim radioaktivnim izvorima i izvorima ionizirajućeg zračenja koji ne namjeravaju dalje koristiti pravne i/ili fizičke osobe, odobrava Zavod.

1.3. NAČELA ZBRINJAVANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA, ISKORIŠTENIH ZATVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA I IZVORA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA KOJI SE NE NAMJERAVAJU DALJE KORISTITI

1.3.1. SIGURNOST

Članak 8.

Vlasnik i/ili posjednik radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, a čijom se djelatnošću mijenja sastav, količina ili svojstva radioaktivnog otpada, snosi punu odgovornost za preuzeti otpad tijekom obrade i obvezan je uspostaviti i održavati visoki stupanj sigurnosti, posebice fizičko-tehničke zaštite.
Vlasnik i/ili posjednik iz stavka 1. ovoga članka mora spriječiti pristup neovlaštene osobe, spriječiti oštećivanje, gubitak, krađu ili neovlašteni promet, a sve u svrhu sprječavanja rizika od izlaganja zračenju ili zloporabe radioaktivnog otpada s ciljem ugrožavanja ljudi, okoliša ili narušavanja javnog reda i mira.

Članak 9.

Ako radioaktivni otpad, iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvori i izvori ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti imaju i svojstva neke druge opasne tvari koje mogu ugroziti život i zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet ili okoliš, pravne i fizičke osobe kod postupanja s takvim radioaktivnim otpadom, iskorištenim zatvorenim radioaktivnim izvorima i izvorima ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti obvezne su poduzimati zaštitne mjere radi sprječavanja takvih opasnosti.

1.3.2. ZAŠTITA OD IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA

Članak 10.

Pri zbrinjavanju radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, moraju se poštivati osnovna načela zaštite od ionizirajućeg zračenja.

Članak 11.

Zbrinjavanje radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, provodi se uz sljedeće obvezne mjere:
– izbjegavanje i smanjivanje nastajanja radioaktivnog otpada
– sprječavanje nenadziranog zbrinjavanja
– kontrolirano skladištenje i odlaganje
– vođenje zapisa i točne evidencije o tijekovima radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti
– osiguranje interventnih mjera u slučaju izvanrednog događaja.

1.3.3. ZAŠTITA OKOLIŠA

Članak 12.

Radioaktivni otpad, iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvori i izvori ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, moraju se zbrinjavati na takav način da se izbjegne:
– onečišćavanje okoliša: voda, mora, tla i zraka iznad propisanih graničnih vrijednosti otpuštanja
– opasnost za biljni i životinjski svijet
– nekontrolirano odlaganje i postupanje s radioaktivnim otpadom, iskorištenim zatvorenim radioaktivnim izvorima i izvorima ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti.

2. KLASIFIKACIJA RADIOAKTIVNOG OTPADA

Članak 13.

Radioaktivni otpad, s obzirom na koncentraciju aktivnosti ili ukupnu aktivnost i vrijeme poluraspada radionuklida sadržanih u radioaktivnom otpadu, svrstava se u sljedeće razrede:
 

______
⁽¹⁾ kW/m3 odgovara približno aktivnosti od 5.0•104 TBq/m3 (oko 2•1010 Bq/g ako je gustoća 2,7 t/m3)

Članak 14.

S obzirom na fizikalno-kemijska svojstva, radioaktivni otpad se dijeli na kruti, tekući i plinski radioaktivni otpad, a s obzirom na toksičnost, na toksični i netoksični radioaktivni otpad.

3. OTPUŠTANJE I IZUZEĆE IZ NADZORA

Članak 15.

Radioaktivni otpad, iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvori i izvori ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, otpuštaju se iz nadzora ako je koncentracija aktivnosti ili ukupna aktivnost radionuklida sadržanih u radioaktivnom otpadu, iskorištenim zatvorenim radioaktivnim izvorima i izvorima ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti ispod granica izuzimanja zadanih u Prilogu I. Tablici 1. Pravilnika o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatnosti s radioaktivnim izvorima (»Narodne novine«, broj 125/2006).
Zavod može u posebnim okolnostima odrediti posebne razine izuzimanja, odnosno otpuštanja iz daljnjeg nadzora, za pojedine radionuklide, kao i za TENORM.

4. ZBRINJAVANJE RADIOAKTIVNOG OTPADA, ISKORIŠTENIH ZATVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA I IZVORA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA KOJI SE NE NAMJERAVAJU DALJE KORISTITI

4.1. ODGOVORNOST

Članak 16.

Za radioaktivni otpad, iskorištene zatvorene radioaktivne izvore i izvore ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, koji nastaju obavljanjem djelatnosti s radioaktivnim izvorima, potpunu odgovornost snosi vlasnik ili posjednik radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora ili izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti.

Članak 17.

Vlasnik radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti obvezan je na propisani način osigurati njihovo zbrinjavanje.

Članak 18.

Pravna ili fizička osoba – obrtnik, koja ima odobrenje za obavljanje djelatnosti obrade i/ili kondicioniranja radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, nakon što obavi predviđene aktivnosti, obvezna je osigurati prijevoz radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, do skladišta i njegovo preuzimanje.

Članak 19.

Iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvori i izvori ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti moraju se po isteku dozvole za uporabu, kao i izuzeti radioaktivni izvori te radioaktivni otpad, neodgodivo ukloniti s mjesta uporabe i staviti u središnje skladište ukoliko se ne postupi prema odredbama članaka 32. i 46. ove Uredbe.

4.2. OBRADA I KONDICIONIRANJE

a) KATEGORIJE ZA RAZVRSTAVANJE

Članak 20.

Vlasnik i/ili posjednik radioaktivnog otpada obvezan je osigurati skupljanje, razvrstavanje i kategorizaciju radioaktivnog otpada vodeći računa o:
a) vremenu poluraspada,
b) aktivnosti, koncentraciji aktivnosti i vrsti radionuklida,
c) fizikalno-kemijskim svojstvima,
d) činjenici radi li se o iskorištenim zatvorenim radioaktivnim izvorima ili izvorima ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti,
e) drugim opasnim svojstvima.

b) ZAŠTITNI SPREMNICI

Članak 21.

Skupljeni kruti i tekući radioaktivni otpad, iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvori i izvori ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti pakiraju se u odgovarajuće zaštitne spremnike za radioaktivni otpad i iskorištene zatvorene radioaktivne izvore.
Zaštitni spremnik za radioaktivni otpad, iskorištene zatvorene radioaktivne izvore i izvore ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti mora biti izrađen od odgovarajućeg materijala otpornog na fizikalno-kemijska svojstva sadržaja.
Zaštitni spremnik za radioaktivni otpad, iskorištene zatvorene radioaktivne izvore i izvore ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti mora biti izveden na takav način da je njegov sadržaj osiguran od elementarnih nepogoda te mora osiguravati sigurnost pri rukovanju.
Oznaka na zaštitnom spremniku za radioaktivni otpad, iskorištene zatvorene radioaktivne izvore i izvore ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, mora sadržavati:
a) jasnu identifikacijsku oznaku ili broj,
b) oznaku da sadrže radioaktivni otpad i/ili iskorištene zatvorene radioaktivne izvore i/ili izvore ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti,
c) ime ili naziv vlasnika i/ili posjednika.
Zaštitni spremnik kada ne sadrži radionuklid i nije onečišćen radioaktivnim materijalom, ne smije biti označen oznakom iz stavka 4. točke b) ovoga članka.

Članak 22.

Zaštitni spremnici koji se koriste i za druge namjene osim skladištenja, moraju imati uvjerenje (certifikat) izdano od nadležnoga tijela.

Članak 23.

Za svaki zaštitni spremnik s radioaktivnim otpadom moraju se voditi zapisi koji obvezno moraju sadržavati:
a) identifikacijski broj ili oznaku spremnika,
b) popis radionuklida sadržanih u spremniku,
c) aktivnost (ako je utvrđena ili procijenjena)/nadnevak utvrđivanja,
d) podrijetlo – mjesto nastanka (prostorija, odjel, laboratorij, osoba i sl.),
e) oznake dodatne moguće opasnosti (toksičnost, zaraznost, i sl.),
f) brzina apsorbirane doze na površini/nadnevak mjerenja,
g) količina (težina ili volumen),
h) odgovorna (nadležna) osoba.
Na pakiranju radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti stavlja se oznaka sa znakom radioaktivnosti i oznakom RADIOAKTIVNA OTPADNA TVAR, na takav način da je nije moguće uništiti.

Članak 24.

Poslije pražnjenja spremnika u kojima je bio radioaktivni otpad, iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvori i izvori ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, mjerenjem je potrebno utvrditi radioaktivno onečišćenje, te po potrebi provesti uklanjanje radionuklida na propisan i prikladan način.

c) SKUPLJANJE I PAKIRANJE KRUTOG RADIOAKTIVNOG OTPADA, ISKORIŠTENIH ZATVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA I IZVORA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA KOJI SE NE NAMJERAVAJU DALJE KORISTITI

Članak 25.

Kruti radioaktivni otpad niske i srednje aktivnosti skuplja se u plastičnu ambalažu i pakira u spremnike.
Spremnike za kruti radioaktivni otpad koji služe za prijenos i/ili prijevoz potrebno je omotati plastičnim omotom koji se može hermetički zatvoriti kad se spremnik napuni.
Ako je kruti radioaktivni otpad vlažan, spremnik mora onemogućiti istjecanje radioaktivno onečišćene tekućine, obvezno je dvostruko pakiranje, tj. nadpakiranje.
Ako je spremnik s krutim radioaktivnim otpadom, iskorištenim zatvorenim radioaktivnim izvorima ili izvorima ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, iz stavaka 1. i 2. ovoga članka namijenjen i za prijevoz, mora biti u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari i podzakonskim propisima donesenim na temelju Zakona o prijevozu opasnih tvari te Pomorskim zakonikom i podzakonskim propisima donesenim na temelju Pomorskog zakonika ili preuzetih Pomorskim zakonikom.
Ako se iz tehnoloških i ekonomskih razloga radioaktivne otpadne tvari zadržavaju u području posebnog nadgledanja, brzina ekvivalentne doze na površini spremnika mora biti niža od 10 mSv/sat.

d) SKUPLJANJE I PAKIRANJE TEKUĆEG RADIOAKTIVNOG OTPADA

Članak 26.

Mjesto na kojem može nastati tekući radioaktivni otpad mora biti opremljeno tako da se tekući radioaktivni otpad može kontrolirano skupljati uz primjenu mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja i sprječavanja radioaktivnog onečišćenja.

Članak 27.

Za skupljanje tekućeg radioaktivnog otpada u količinama većim od 200 l na dan izvodi se sabirni kanalizacijski sustav do prihvatnih spremnika – bazena.
Kanalizacijski sustav iz stavka 1. ovoga članka mora biti dodatnim mjerama osiguran za slučaj propuštanja i pristupačan za pregled, nadzor i popravak te mora biti vidljivo obilježen.
Kanalizacijski sustav iz stavka 1. ovoga članka mora biti potpuno neovisan i odvojen od drugih kanalizacijskih sustava i izveden od materijala otpornog na fizikalne i kemijske utjecaje tvari tekućeg radioaktivnog otpada.
Ako su količine tekućeg radioaktivnog otpada manje od 200 l na dan, on se skuplja u prihvatne posude.

Članak 28.

Kanalizacijski sustav iz članka 27. ove Uredbe i zaštitni spremnici koji se nalaze u radnim prostorijama, moraju biti zaštićeni tako da brzina ekvivalentne doze na površini bude usklađena s odredbama Pravilnika o granicama izlaganja ionizirajućem zračenju te o uvjetima izlaganja u posebnim okolnostima i za provedbe intervencija u izvanrednom događaju (»Narodne novine«, broj 125/2006).

Članak 29.

Prihvatna posuda iz članka 27. stavka 4. ove Uredbe izvodi se kao prenosiva od teško lomljivog materijala, otpornog na kemikalije, kapaciteta do 100 l.
Posude kapaciteta od 25 i više l moraju biti opremljene dodatkom za prijenos i rukovanje.
Svaka posuda koja sadrži tekući radioaktivni otpad mora biti zatvorena i označena sukladno članku 21. ove Uredbe.

4.3. PRIJEVOZ RADIOAKTIVNOG OTPADA I ISKORIŠTENIH ZATVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA I IZVORA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA KOJI SE NE NAMJERAVAJU DALJE KORISTITI

Članak 30.

Prijevoz radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, može obavljati ovlaštena pravna ili fizička osoba – obrtnik, koja ima odobrenje za obavljanje djelatnosti prijevoza radioaktivnih izvora.

4.4. SKLADIŠTENJE

Članak 31.

Iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvori i izvori ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, poslije prestanka uporabe skladište se u pravilu u svom izvornom zaštitnom spremniku ili uređaju u kojem su upotrebljavani.
Iskorištene zatvorene radioaktivne izvore i izvore ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, smije demontirati iz zaštitnog spremnika ili uređaja u kojem su korišteni zbog zamjene, prijevoza ili skladištenja isključivo pravna ili fizička osoba – obrtnik, koja ima odobrenje za tu djelatnost.

Članak 32.

Vlasnik i/ili posjednik radioaktivnog otpada niske i srednje aktivnosti, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora, odnosno izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, može ih skladištiti u vlastitom skladištu najdulje 6 mjeseci.

Članak 33.

Mjesto za skladištenje radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti (središnje skladište), određuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 34.

U postupku izdavanja građevinske dozvole za gradnju i rekonstrukciju, te u postupku izdavanja potvrde za glavni projekt za adaptaciju skladišta radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, Zavod izdaje potvrdu o usklađenosti glavnog projekta radi provjere sigurnosti glede primjene odgovarajućih mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja.

Članak 35.

Predstavnik Zavoda sudjeluje u radu povjerenstva za tehnički pregled izgrađenog skladišta radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti.
Tijelo nadležno za izdavanje uporabne dozvole za skladište radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti neće izdati uporabnu dozvolu ako u prethodnom postupku nije utvrđeno da je građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom i u skladu s propisima iz područja zaštite od ionizirajućeg zračenja.

Članak 36.

Skladište za nisko i srednje radioaktivni otpad, iskorištene zatvorene radioaktivne izvore, odnosno izvore ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti mora udovoljavati sljedećim uvjetima:
1. mora biti izgrađeno od materijala otpornog na atmosferske utjecaje i promjene te osigurano od neovlaštenog ulaza,
2. mora biti pod stalnim nadzorom, uključujući službu čuvanja,
3. u skladištu treba osigurati odgovarajuće uvjete, dovoljno prostora i opreme za prihvat radioaktivnog otpada prije otpuštanja, obrade i prijevoza,
4. ne smiju se koristiti materijali koji oslobađaju plinove, otrove, izazivaju požar ili eksploziju,
5. mora biti sigurno od prodora oborinske i podzemne vode,
6. spremnici i druge posude u kojima se čuva radioaktivni otpad moraju biti od materijala koji je otporan na koroziju,
7. mora biti osiguran sustav prozračivanja, ako se skladište radioaktivni izvori koji pri radioaktivnom raspadu proizvode plinovite potomke,
8. mora biti označeno kao područje nadzora,
9. mora biti osiguran dovoljan manipulativni prostor radi izbjegavanja rizika,
10. mora biti osigurana evidencija unosa i iznosa radioaktivnog otpada koju vodi osoba zadužena za skladište.

Članak 37.

Radioaktivni otpad, iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvori i izvori ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, moraju se pohranjivati i čuvati u skladištu na takav način da se pri stavljanju i uzimanju iz skladišta izlaganje zračenju od ostalog radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti u skladištu svede na najmanju moguću razinu.
Radioaktivni otpad, iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvori i izvori ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, mogu se prenositi i prevoziti unutar skladišta samo u prikladnim posudama i zaštitnim spremnicima koji ne propuštaju ionizirajuće zračenje iznad propisanih granica i sprječavaju oslobađanje ili gubitak radioaktivnog sadržaja u okoliš (raspršivanje, isparavanje i sl.).
Pojedinačne posude i spremnici za čuvanje radioaktivnih izvora te vrata pregrada ili pretinaca moraju biti obilježeni oznakom i čitljivim natpisom iz kojih se jasno može prepoznati vrsta radionuklida i aktivnost.
Pristup i boravak u skladištu mora nadzirati osoba zadužena za skladište.

4.5. ODLAGANJE RADIOAKTIVNOG OTPADA

a) NAČIN ISPUŠTANJA RADIOAKTIVOG OTPADA U OKOLIŠ

Članak 38.

Radioaktivni otpad može se ispustiti u okoliš samo ako su ispuštene količine ispod razina navedenih u Tablici 1. i Tablici 2. koje se daju u Prilogu I. ove Uredbe, te čine njezin sastavni dio.
Nadzor ispuštanja u okoliš provodi se na mjestu ispuštanja.
Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja kod nositelja odobrenja obvezna je, u slučaju ispuštanja količine radioaktivnog otpada iznad propisanih granica, neodgodivo o tome obavijestiti Zavod.

Članak 39.

Ispuštanje tekućeg radiokativnog otpada ne smije dovesti do neposrednog taloženja radionuklida.

Članak 40.

Aktivnosti i količine radioaktivnog otpada, koje se na temelju članka 38. ove Uredbe mogu ispustiti, utvrđuju se posebno za svaku lokaciju uzimajući u obzir transportne putove i ponašanje radionuklida u okolišu.

Članak 41.

Kruti produkti izgaranja ugljena s povišenom prirodnom radioaktivnošću, jalovina i drugi otpad iz rudnika ili postrojenja koja koriste mineralne sirovine, kao i drugi materijali kojima je tehnološkim procesima povećana koncentracija aktivnosti (TENORM) mogu se odlagati isključivo na građevinu izgrađenu i uređenu kao odlagalište za tu namjenu, a za koju je izdana uporabna dozvola prema posebnim propisima, prije puštanja u pogon.
Građevine za odlaganje otpada iz stavka 1. ovoga članka podliježu izradi studije utjecaja na okoliš prema posebnim propisima, uz obvezno sudjelovanje predstavnika Zavoda u radu komisije za procjenu utjecaja na okoliš.

Članak 42.

Tekući niskoaktivni radioaktivni otpad može se ispustiti u okoliš kanalizacijskim sustavom, odnosno u vodotoke i stajaće vode, osim u podzemne vode, na temelju prethodno izrađene studije utjecaja na okoliš, u skladu s posebnim propisom uz obvezno sudjelovanje predstavnika Zavoda u radu povjerenstva za procjenu utjecaja na okoliš.

Članak 43.

Ispuštanja plinovitog radioaktivnog otpada tijekom uporabe kratkoživućih radionuklida u istraživanjima, dijagnostici ili terapiji moraju se spriječiti ugradnjom odgovarajućih filtara u sustavu ventilacije prostora u kojem se kratkoživući radionuklidi upotrebljavaju.
S uporabljenim filtrima iz stavka 1. ovoga članka postupa se sukladno članku 44. ove Uredbe.

Članak 44.

Otpad nastao uporabom kratkoživućih radionuklida tijekom istraživanja, dijagnostike ili terapije, kao što su vata, staničevina, filtar-papir, igle, šprice i slično, čuva se u skladištu na mjestu nastanka, do postizanja uvjeta navedenih u Prilogu I. Tablici 1. Pravilnika o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatnosti s radioaktivnim izvorima (»Narodne novine«, broj 125/2006).
U slučaju smjese više radionuklida različitih vremena poluraspada, vrijeme čuvanja u skladištu na mjestu nastanka računa se prema radionuklidu koji ima najdulje vrijeme poluraspada.

b) ODLAGALIŠTE RADIOAKTIVNOG OTPADA

Članak 45.

O izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada odlučuje Vlada Republike Hrvatske.

5. ZBRINJAVANJE ISKORIŠTENIH ZATVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA I IZVORA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA KOJI SE NE NAMJERAVAJU DALJE KORISTITI

Članak 46.

Iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvor koji je upotrebljiv ili radioaktivni izvor koji se više ne namjerava koristiti, mora se prvo ponuditi drugom korisniku kako bi se uključio u drugu djelatnost, ili ga se mora vratiti proizvođaču. Ako to nije moguće, potrebno ga je skladištiti u središnjem skladištu ili osigurati njegovo odlaganje.
Neupotrebljiv iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvor koji propušta mora se pakirati tako da se spriječi rasipanje radioaktivnog materijala, te skladištiti prema njegovim karakteristikama.
Ako iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvori ne propuštaju, a nisu upotrebljivi, s njima se postupa na isti način kao i s propuštajućim nakon pakiranja.

Članak 47.

Niskoradioaktivne kratkoživuće iskorištene zatvorene radioaktivne izvore vlasnik može skladištiti u vlastitom skladištu do postizanja vrijednosti za otpuštanje, ako ukupno potrebno vrijeme nije dulje od 3 godine.

Članak 48.

Pravna ili fizička osoba – obrtnik, koja uvozi zatvoreni radioaktivni izvor koji sadrži radionuklid čija aktivnost će i poslije deset godina po primitku biti viša od 100 MBq mora ugovorom obvezati proizvođača da pristaje na povrat navedenog zatvorenog radioaktivnog izvora poslije prestanka njegove uporabe i da će isti primiti natrag u roku od 12 mjeseci od postavljanja zahtjeva pravne ili fizičke osobe za povrat.
Pravna ili fizička osoba – obrtnik, mora svom zahtjevu za ishođenje dozvole za nabavu i uvoz zatvorenog radioaktivnog izvora iz stavka 1. ovoga članka priložiti presliku ugovora s nedvojbenim pristankom proizvođača o povratku zatvorenog radioaktivnog izvora.

6. NAČIN EVIDENTIRANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA, ISKORIŠTENIH ZATVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA I IZVORA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA KOJI SE NE NAMJERAVAJU DALJE KORISTITI

Članak 49.

Vlasnik i/ili posjednik radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora ili izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti obvezan je voditi evidenciju o količini proizvedenog, skupljenog, kondicioniranog, obrađenog, pakiranog, prevezenog, skladištenog ili odloženog radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti ili ispuštenog radioaktivnog otpada.
Evidencija iz stavka 1. ovoga članka vodi se za svako pakiranje, odnosno količinu radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, iz istog stavka, a sadrži ove podatke:
1. redni broj,
2. porijeklo – razred, skupinu, tip (s podacima o fizikalnom, kemijskom i biološko-zaraznom sastavu),
3. nadnevak, mjesto i način nastanka, skupljanja, kondicioniranja, obrade, pakiranja, odnosno prijevoza,
4. količina,
5. opseg i masa,
6. koncentracija aktivnosti i/ili aktivnost i nadnevak mjerenja ili procjene,
7. brzina apsorbirane doze na površini ambalaže,
8. mjesto i način čuvanja,
9. nadnevak skladištenja ili odlaganja,
10. nadnevak, mjesto količina i brzina ispuštanja.
Posebno se vode evidencije za iskorištene zatvorene radioaktivne izvore i izvore ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti.

Članak 50.

Vlasnik i/ili posjednik radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, mora 31. prosinca svake godine popisati radioaktivni otpad koji sadrži radioaktivne izvore čije je vrijeme poluraspada dulje od 100 dana, po pakiranju i s podacima, sukladno članku 49. ove Uredbe, iskorištene zatvorene radioaktivne izvore, odnosno izvore ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti. Popis se dostavlja Zavodu najkasnije do kraja siječnja sljedeće godine.
Uz popis iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik, odnosno posjednik radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti mora dostaviti godišnje izvješće o promjenama u vezi radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, za koje je odgovoran, posebice o:
1. radioaktivnom otpadu iz upravnog nadzora,
2. u okoliš ispuštenom radioaktivnom otpadu,
3. radioaktivnom otpadu koji je predan u središnje skladište radioaktivnog materijala, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora, izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, i radioaktivnog otpada,
4. otuđenom ili izvezenom radioaktivnom otpadu,
5. otuđenim iskorištenim zatvorenim radioaktivnim izvorima i izvorima ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti,
6. iskorištenim zatvorenim radioaktivnim izvorima i izvorima ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, koji su izvezeni ili vraćeni dobavljaču ili proizvođaču,
7. odloženom radioaktivnom otpadu, iskorištenim zatvorenim radioaktivnim izvorima i izvorima ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti.
Popis iz stavka 1. ovoga članka s podacima iz stavka 2. ovoga članka Zavodu, dostavlja se na način koji će propisati ravnatelj Zavoda.

Članak 51.

Vlasnik i posjednik radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, obvezan je o svakom pojedinom skladištenju, odlaganju, izvozu ili vraćanju proizvođaču istoga, odnosno nakon obavljanja bilo koje aktivnosti vezane uz zbrinjavanje radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, obavijestiti Zavod.
Osoba nadležna za evidenciju unosa i iznosa radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti iz središnjeg skladišta obvezna je donositelju i/ili iznositelju radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti izdati adekvatnu potvrdu, a o tome je dužan izvijestiti Zavod.
Osoba nadležna za evidenciju unosa radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, u odlagalište, obvezna je donositelju radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, izdati odgovarajuću potvrdu, a o tome je obvezan izvijestiti Zavod.
Za izvore koji se izvoze, vlasnik je obvezan Zavodu dostaviti jedinstvenu carinsku deklaraciju i potvrdu o preuzimanju izvora od strane primatelja, koja mora sadržavati naziv izotopa i serijski broj izvora, kao i podatke o primatelju izvora.
O svim navedenim radnjama vlasnik i/ili posjednik iz stavka 1.ovoga članka obvezni su obavijestiti Zavod u roku od 7 dana.

Članak 52.

Zavod je obvezan voditi evidencije o radioaktivnom otpadu, iskorištenim zatvorenim radioaktivnim izvorima i izvorima ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, te o vremenu izvoza i mjestu uskladištenja.

7. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

Vlada Republike Hrvatske će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe odrediti mjesto za skladištenje radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti (središnje skladište).

Članak 54.

Pravna ili fizička osoba – obrtnik, koja obavlja djelatnost iz članka 4. ove Uredbe bez odobrenja Zavoda, obvezna je u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe ishoditi odobrenje sukladno ovoj Uredbi.
Ako pravna ili fizička osoba – obrtnik, iz stavka 1. ovoga članka, ne uskladi svoj rad i poslovanje do isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, prestaje joj ovlast za obavljanje djelatnosti iz članka 4. ove Uredbe, o čemu rješenjem odlučuje ravnatelj Zavoda.

Članak 55.

Za skladišta iz članka 32. ove Uredbe pravna ili fizička osoba – obrtnik, obvezna je u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe ishoditi uporabnu dozvolu i odobrenje za obavljanje djelatnosti, od nadležnih tijela sukladno posebnim propisima, a u protivnom sanitarni inspektor zabranit će joj daljnje skladištenje radioaktivnog otpada niske i srednje aktivnosti, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora, odnosno izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti u vlastitom skladištu i narediti njihovo skladištenje u središnjem skladištu.
Ako nositelj odobrenja nema skladište u smislu članka 32. ove Uredbe, obvezan je u roku od godine dana stupanja na snagu ove Uredbe osigurati zbrinjavanje radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, sukladno odredbama ove Uredbe, a u protivnom sanitarni inspektor zabranit će joj daljnje skladištenje radioaktivnog otpada niske i srednje aktivnosti, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora, odnosno izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, u vlastitom skladištu i narediti njihovo skladištenje u središnjem skladištu.

Članak 56.

Pravna ili fizička osoba – obrtnik, koja obavlja djelatnost skladištenja radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, bez odobrenja koje izdaje Zavod, obvezna je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe dostaviti Zavodu izvješće o stanju u skladištu, a prema podacima iz članka 49. ove Uredbe.

Članak 57.

Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Pravilnik o načinu sakupljanja, evidentiranja, obrade, čuvanja, konačnog smještaja i ispuštanja radioaktivnih otpadnih tvari u čovjekovu okolinu (»Narodne novine«, broj 53/91).

Članak 58.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 542-02/08-01/01
Urbroj: 5030104-08-1
Zagreb, 10. travnja 2008.

Potpredsjednica Vlade
i ministrica obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti
Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.

PRILOG I.

Tablica 1. GRANIČNE VRIJEDNOSTI KONCENTRACIJE AKTIVNOSTI UMJETNO STVORENIH RADIONUKLIDA U RASUTIM MATERIJALIMA ISPOD KOJIH SE RADIOAKTIVNI OTPAD MOŽE ISPUSTITI U OKOLIŠ

»a« označava vrijeme poluraspada manje od 1 dan

Tablica 2. GRANIČNE VRIJEDNOSTI KONCENTRACIJE AKTIVNOSTI PRIRODNIH RADIONUKLIDA ISPOD KOJIH SE RADIOAKTIVNI OTPAD MOŽE ISPUSTITI U OKOLIŠ