Državni plan i program mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja

NN 49/2008 (29.4.2008.), Državni plan i program mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

1636

Na temelju članka 37. stavka 1. Zakona o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja (»Narodne novine«, broj 64/2006) i članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Repub­like Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003 i 30/2004), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 24. travnja 2008. godine donijela

ZAKLJUČAK

1. Donosi se Državni plan i program mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja, u tekstu koji je sastavni dio ovog Zaključka.
2. Ovaj Zaključak i Državni plan i program mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja, objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 542-02/08-02/01
Urbroj: 5030104-08-1
Zagreb, 24. travnja 2008.

Predsjednik
dr. sc. Ivo Sanader, v. r.

DRŽAVNI PLAN I PROGRAM MJERA ZAŠTITE OD IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA TE INTERVENCIJA U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA

I. UVODNE NAPOMENE

Ovaj Državni plan i program mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja (u daljnjem tekstu: Državni plan i program), strateški je dokument Republike Hrvatske koji se odnosi na intervencije u slučaju izvanrednih situacija koje mogu nastati prilikom obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, odnosno prilikom obavljanja nuklearnih djelatnosti.
Svrha izrade ovoga Državnog plana i programa sastoji se u izbjegavanju determinističkih i smanjenju stohastičkih učinaka ionizirajućeg zračenja na zdravlje izloženog stanovništva te izbjegavanju, odnosno smanjenju radiološkog onečišćenja okoliša.

II. OPĆE ODREDBE

Ovim Državnim planom i programom utvrđuje se sustav pripravnosti te operativni planovi i postupci koji se primjenjuju u slučaju nastanka sljedećih izvanrednih događaja:
a) Nezgoda/nesreća u nuklearnoj elektrani Krško (Slovenija), nuklearnoj elektrani Paks (Mađarska), te u drugim nuklearnim elektranama u svijetu čije se radiološke posljedice mogu pojaviti na području Republike Hrvatske,
b) Nezgoda/nesreća na nuklearnom brodu koji se nalazi u Jadranskom moru,
c) Nezgoda/nesreća u prijevozu radioaktivnih/nuklearnih materijala na i preko teritorija Republike Hrvatske,
d) Nezgoda/nesreća u skladištima radioaktivnog materijala,
e) Nezgoda/nesreća prilikom uporabe izvora zračenja (oštećenje, zapaljenje, gubitak),
f) Nezgode/nesreće izazvane drugim okolnostima (vandalizam, sabotaža, kriminalna i teroristička djelatnost, pad satelita koji za proizvodnju energije koristi radioizotope i drugo).
Pojmovi koji se koriste u ovom Državnom planu i programu imaju sljedeće značenje:
Intervencije su sustavne, unaprijed planirane mjere zaštite i spašavanja kojima se smanjuje već postojeća razina izlaganja ionizirajućem zračenju ili mogućnost ozračenja ionizirajućim zračenjem koje je posljedica izvanrednog događaja.
Izvanredni događaj je događaj u svezi s djelatnostima s ionizirajućim zračenjem ili sigurnošću nuklearnih postrojenja, prouzročen okolnostima koje više nisu pod nadzorom, a čija je posljedica izlaganje povišenom ozračenju izloženih radnika, stanovništva ili radiološko onečišćenje okoliša.
Mjere zaštite i spašavanja su intervencije koje se dijele na preventivne (educiranje stanovništva), hitne (zaklanjanje, evakuacija, jodna profilaksa, osobna dekontaminacija, kontrola hrane, kontrola vode za piće, medicinsko zbrinjavanje stanovništva i druge mjere), i dugoročne (privremeno i trajno preseljenje stanovništva iz ugroženog područja, kontrola prekograničnog prometa ljudi i robe, različite zaštitne mjere u poljoprivredi, dekontaminacija i druge mjere zaštite okoliša).
Nesreća razumijeva izvanredni događaj s velikim radiološkim posljedicama koje mogu imati katastrofalne učinke na zdravlje ljudi i okoliš.
Nezgoda razumijeva izvanredni događaj s manjim radiološkim posljedicama koje ostaju unutar stacionarnog objekta u kojemu se obavlja djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja ili nuklearna djelatnost, odnosno u manjoj mjeri zahvaćaju lokalni okoliš. Nezgoda u prometu radioaktivnog/nuklearnog materijala razumijeva radiološke posljedice koje ostaju unutar lokacije nezgode, odnosno u manjoj mjeri zahvaćaju lokalni okoliš.
Nositelj odobrenja je pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave ili tijelo lokalne i područne (regionalne) samouprave kojem je dano odobrenje za obavljanje određene djelatnosti s izvorom ionizirajućeg zračenja.
Operativne snage sastoje se od službi i postrojbi središnjih tijela državne uprave koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti, stožera zaštite i spašavanja na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini, zapovjedništva i postrojbi vatrogastva, zapovjedništva i postrojbi civilne zaštite, te službi i timova pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti.
Ovlašteni stručni tehnički servis je pravna osoba koju je Državni zavod za zaštitu od zračenja rješenjem ovlastio za obavljanje određenih stručnih poslova zaštite od ionizirajućeg zračenja.
Operativni postupak je sistematizirani skup administrativnih i praktičnih mjera i uputa koje se poduzimaju u slučaju nastanka izvanrednog događaja.
Prijevoznik je osoba koja obavlja prijevoz radioaktivnih/nuklearnih materijala i koja je u ugovoru o prijevozu, odnosno ispravi o prijevozu navedena kao prijevoznik.
Specijalni timovi su posebno uvježbani timovi koji raspolažu ljudstvom i potrebnom tehničkom opremom za obavljanje specijalnih zadataka na terenu kao što su: dekontaminacija objekata i površina, sanacija oštećenja, uspostava inicijalnog i kontinuiranog radiološkog monitoringa i drugih zadataka. Specijalni timovi regrutiraju se iz središnjih tijela državne uprave i pravnih osoba koje se zaštitom od ionizirajućeg zračenja bave u okviru svoje redovite djelatnosti.
Sustav pripravnosti je lokalna, područna (regionalna) i nacionalna organiziranost ljudskih i tehničkih resursa s ciljem poduzimanja učinkovitih mjera zaštite i spašavanja stanovništva, te zaštite okoliša.
Unutarnji plan pripravnosti je operativni plan aktivnosti usmjerenih na sanaciju nastalog oštećenja i mjera zaštite radnika uključenih u provedbu tih aktivnosti, kojega u slučaju nastanka izvanrednog događaja provodi nositelj odobrenja, odnosno prijevoznik.
Upravljanje u kriznim uvjetima je postupak odlučivanja o potrebi poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja stanovništva, zaštite imovine i zaštite okoliša. Upravljanje u kriznim uvjetima je oblik zapovijedanja postavljen na principima jednonadređenosti i subordinacije. Upravljanje u kriznim uvjetima obuhvaća i postupak informiranja lokalne i opće javnosti o nastalom izvanrednom događaju, kao i davanja uputa o mjerama zaštite i spašavanja koje se poduzimaju.
Vanjski plan pripravnosti je operativni plan mjera zaštite i spašavanja kojega provodi nadležno tijelo državne uprave s ciljem izbjegavanja determinističkih i smanjenja stohastičkih učinaka ionizirajućeg zračenja na zdravlje izloženog stanovništva te s ciljem izbjegavanja, odnosno smanjenja radiološkog onečišćenja okoliša.

III. STUPNJEVI OPASNOSTI

Ovim Državnim planom i programom utvrđuje se sustav uzbunjivanja zbog nastanka izvanrednog događaja koji se sastoji od tri stupnja opasnosti i to:
(1) potencijalna opasnost,
(2) realna opasnost i
(3) opća opasnost.
Potencijalna opasnost proglašava se u trenutku nastanka izvanrednog događaja.
Realna opasnost proglašava se u uvjetima u kojima nastala izvanredna situacija može poprimiti karakteristike nezgode.
Opća opasnost proglašava se u uvjetima u kojima nastala izvanredna situacija ima potencijal prerasti u nesreću.
Kriterije za proglašenje pojedinih stupnjeva opasnosti, nadležnosti za njihovo proglašenje kao i način njihovoga proglašavanja propisuje se u odgovarajućim operativnim postupcima o stupnjevanju opasnosti koje donosi ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja u suradnji s drugim tijelima zaduženim za provedbu ovoga Državnog plana i programa.

IV. SUSTAV PRIPRAVNOSTI

Sudionici u sustavu pripravnosti za slučaj nastanka izvanrednog događaja su:
(1) središnja tijela državne uprave,
(2) predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
(3) Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske,
(4) stožeri, zapovjedništva i rukovoditelji pri ministarstvima, državnim upravama i zavodima te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave,
(5) operativne snage zaštite i spašavanja i
(6) specijalni timovi.
Osnovne zadaće koje sudionici sustava pripravnosti poduzimaju u kriznim uvjetima izazvanim izvanrednim događajem su:
(1) aktiviranje sustava pripravnosti,
(2) upravljanje u kriznim uvjetima,
(3) stručna potpora upravljanju u kriznim uvjetima,
(4) poduzimanje mjera zaštite i spašavanja,
(5) međunarodna razmjena radioloških podataka i
(6) međunarodna suradnja u primjeni mjera zaštite i spašavanja.
Aktiviranje sustava pripravnosti u nadležnosti je jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra 112.
Aktiviranje sustava pripravnosti provodi se sukladno odgovarajućim standardnim operativnim postupcima za aktiviranje sustava pripravnosti koji ovise o vrsti izvanrednog događaja i ocijenjenom stupnju opasnosti, a koje donosi ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje.
Upravljanje u nezgodi izazvanoj izvanrednim događajem u prijevozu radioaktivnih/nuklearnih materijala na i preko teritorija Republike Hrvatske u nadležnosti je zapovjednika na lokaciji nezgode ili njegovih zamjenika.
Zapovjednik na lokaciji nezgode i njegovi zamjenici članovi su Kriznog stožera Državnog zavoda za zaštitu od zračenja.
Zapovjednik na lokaciji nezgode upravlja raspoloživim ljudskim i tehničkim resursima u skladu s odgovarajućim Generičkim operativnim planom zapovijedanja na lokaciji nezgode, koji donosi ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja.
Upravljanje u ostalim nezgodama sukladno ovome Državnom planu i programu u nadležnosti je Kriznog stožera Državnog zavoda za zaštitu od zračenja.
Unutarnje ustrojstvo i način rada Kriznog stožera Državnog zavoda za zaštitu od zračenja u kriznim uvjetima izazvanim nezgodama, sukladno ovome Državnom planu i programu, utvrđuje se Priručnikom o radu kriznog stožera koji donosi ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja.
Upravljanje u nesrećama sukladno ovome Državnom planu i programu u nadležnosti je Državne uprave za zaštitu i spašavanje.
Stručnu potporu upravljanju u nezgodi izazvanoj izvanrednim događajem u prijevozu radioaktivnih/nuklearnih materijala na i preko teritorija Republike Hrvatske obvezno pružaju:
(1) Krizni stožer Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi,
(2) zapovjednici postrojbi, odnosno timova pristiglih na lokaciju nezgode (policijska postrojba, vatrogasna postrojba, postrojba za hitnu medicinsku intervenciju i drugi specijalni timovi),
(3) sanitarni inspektor i
(4) inspektor za nuklearnu sigurnost.
Stručnu potporu upravljanju u ostalim nezgodama sukladno ovome Državnom planu i programu obvezno pružaju nositelj odobrenja i Tehnički potporni centar Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost (u daljnjem tekstu: TPC DZNS).
Stručnu potporu upravljanju u nesrećama sukladno ovome Državnom planu i programu obvezno pružaju Krizni stožer Državnog zavoda za zaštitu od zračenja i TPC DZNS.
Načini pružanja stručne potpore upravljanju u nezgodama/nesrećama izazvanu izvanrednim događajem u prijevozu radioaktivnih/nuklearnih materijala na i preko teritorija Republike Hrvatske, te u ostalim nezgodama kao i nesrećama sukladno ovome Državnom planu i programu utvrđuju se Priručnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Kriznog stožera Državnog zavoda za zaštitu od zračenja, uputom o radu sanitarnog inspektora, uputom o radu inspektora za nuklearnu sigurnost i Priručnikom o radu TPC DZNS.
Poduzimanje mjera zaštite i spašavanja stanovništva, zaštite imovine i zaštite okoliša tijekom nezgoda/nesreća sukladno ovome Državnom planu i programu u nadležnosti je operativnih snaga i specijalnih timova.
Specijalni timovi su:
(1) timovi za radijacijsko-biološko-kemijsku zaštitu,
(2) timovi za sanaciju oštećenja i
(3) timovi za uspostavu inicijalnog i kontinuiranog radiološkog monitoringa.
Timovi za sanaciju oštećenja i timovi za uspostavu inicijalnog i kontinuiranog radiološkog monitoringa sastavljaju se od osoba zaposlenih u pravnim osobama koje se zaštitom od ionizirajućeg zračenja bave u okviru svojih redovitih djelatnosti (nositelji odobrenja i ovlašteni stručni tehnički servisi). Na zahtjev tih pravnih osoba rješenjem ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu od zračenja utvrđuju se specijalni zadaci na terenu u kriznim situacijama koje su posljedice izvanrednih događaja, sukladno ovome Državnom planu i programu.
Aktivnosti koje poduzimaju specijalni timovi tijekom nezgoda/nesreća izazvanih izvanrednim događajima, sukladno ovome Državnom planu i programu, moraju biti razrađene u odgovarajućim generičkim operativnim postupcima za obavljanje specijalnih zadataka.
Međunarodna razmjena radioloških podataka u nadležnosti je Kriznog stožera Državnog zavoda za zaštitu od zračenja i TPC DZNS, u djelokrugu preuzetih međunarodnih obveza.
Načini međunarodne razmjene radioloških podataka moraju biti razrađeni u Priručniku o radu Kriznog stožera Državnog zavoda za zaštitu od zračenja i Priručniku o radu TPC DZNS.

V. UNUTARNJI I VANJSKI PLANOVI PRIPRAVNOSTI

U slučaju nastanka izvanrednih događaja sukladno ovome Državnom planu i programu, nositelji odobrenja obvezni su postupati sukladno odgovarajućim unutarnjim planovima pripravnosti za te slučajeve.
Unutarnji planovi pripravnosti sastavni su dio akta o unutarnjem ustroju i provedbi mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja, s programom mjera osiguranja i održanja kakvoće tijekom obavljanja djelatnosti s radioaktivnim izvorima, planom mjera za slučaj izvanrednog događaja, te planom mjera zbrinjavanja radioaktivnog otpada koji nastaje tijekom obavljanja djelatnosti s radioaktivnim izvorima, a koji donosi nositelj odobrenja.
U slučaju nastanka nezgode/nesreće u skladištima radioaktivnog materijala, prilikom uporabe izvora zračenja (oštećenje, zapaljenje, gubitak) i nezgode/nesreće izazvane drugim okolnostima, Krizni stožer Državnog zavoda za zaštitu od zračenja obvezan je postupati sukladno odgovarajućim vanjskim planovima pripravnosti za te slučajeve.
Vanjski planovi pripravnosti utvrđuju se Priručnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Kriznog stožera Državnog zavoda za zaštitu od zračenja.
U slučaju nastanka nezgode/nesreće u nuklearnoj elektrani Krško (Slovenija), nuklearnoj elektrani Paks (Mađarska), u drugim nuklearnim elektranama u svijetu, čije se radiološke posljedice mogu pojaviti na području Republike Hrvatske, te na brodu na nuklearni pogon koji se nalazi u Jadranskom moru, Državna uprava za zaštitu i spašavanje postupa sukladno odgovarajućim vanjskim planovima pripravnosti za te slučajeve.
Vanjski planovi pripravnosti utvrđuju se Standardnim operativnim postupcima o radu Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske.
Unutarnji i vanjski planovi obvezno moraju sadržavati:
(1) svrhu, cilj i opseg plana,
(2) popis zakonskih i podzakonskih akata, preporuka i dokumenata na kojima se plan temelji,
(3) popis mogućih izvanrednih događaja,
(4) razradu mogućih scenarija razvoja nezgode/nesreće,
(5) procjenu zona ugroženosti,
(6) organizaciju provedbe plana,
(7) način uspostave inicijalnog i kontinuiranog radiološkog monitoringa,
(8) mjere zaštite i spašavanja stanovništva, zaštite imovine i okoliša,
(9) planove za poduzimanje mjera zaštite i spašavanja (planovi intervencija) i
(10) mjere zaštite osoba uključenih u poduzimanje mjera zaštite i spašavanja.

VI. MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Provedba preventivnih mjera (educiranje stanovništva) obveza je svih sudionika sustava pripravnosti, u okviru njihove nadležnosti.
Provedba hitnih mjera zaštite i spašavanja (zaklanjanje, evakuacija, jodna profilaksa i drugo medicinsko zbrinjavanje stanovništva, kontrola hrane, kontrola vode za piće i druge) u nadležnosti su Državne uprave za zaštitu i spašavanje, sanitarne inspekcije ministarstva nadležnog za zdravstvo, Kriznog stožera Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i drugih nadležnih tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Provedba dugoročnih mjera zaštite i spašavanja (privremeno i trajno preseljenje, kontrola prekograničnog prometa ljudi i robe, različite zaštitne mjere u poljoprivredi, dekontaminacija i druge mjere zaštite okoliša) u nadležnosti su Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Carinske uprave i drugih nadležnih tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Provedba hitnih mjera zaštite i spašavanja kao i provedba dugoročnih mjera zaštite i spašavanja poduzima se sukladno odgovarajućem operativnom postupku za poduzimanje pojedine mjere zaštite i spašavanja.

VII. OSPOSOBLJAVANJE I UVJEŽBAVANJE

Svaki od sudionika sustava pripravnosti sukladno ovome Državnom planu i programu odgovoran je za osposobljavanje i uvježbavanje svojih radnika, odnosno svojih stručnih grupa uključenih u provedbu odgovarajućih zadaća iz Državnog plana i programa.
Uvježbavanje sustava pripravnosti sa svrhom provjere njegove učinkovitosti organizira se periodično, po pojedinim dijelovima sustava i sustava u cjelini.
Uvježbavanje sustava u cjelini (velika vježba) organizira se svakih 10 godina.
Organiziranje velike vježbe u nadležnosti je Državne uprave za zaštitu i spašavanje.
Nakon svakog uvježbavanja izrađuje se izvješće o provedenom uvježbavanju.
Izrada izvješća obveza je sudionika sustava pripravnosti koji je(su) organizirao(li) uvježbavanje.
Rezultati uvježbavanja koriste se u svrhu unaprjeđenja učinkovitosti sustava pripravnosti.
Sudionik(ci) sustava pripravnosti koji je(su) organizirao(li) uvježbavanje, obvezni su izvješće o provedenom uvježbavanju dostaviti Državnom zavodu za zaštitu od zračenja.

VIII. FINANCIRANJE

Financijska sredstva potrebna za uspostavu ovoga Državnog plana i programa, osposobljavanja i uvježbavanja svojih djelatnika te uvježbavanja sustava pripravnosti po dijelovima, osiguravaju sudionici sustava pripravnosti sukladno ovome Državnom planu i programu iz svojih proračunskih sredstava.
Financijska sredstva za organiziranje velike vježbe osiguravaju se u državnom proračunu, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunu Grada Zagreba.
Specijalni timovi sukladno ovome Državnom planu i programu (timovi za sanaciju oštećenja i timovi za uspostavu inicijalnog i kontinuiranog radiološkog monitoringa), obvezni su sudjelovati u intervencijama i uvježbavanjima na teret vlastitih sredstava, uz naknadno podmirenje troškova iz proračuna.

IX. ZAVRŠNE ODREDBE

Operativne postupke o stupnjevanju opasnosti sukladno ovome Državnom planu i programu, ravnatelj Državni zavod za zaštitu od zračenja donijet će u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Državnog plana i programa.
Standardne operativne postupke za aktiviranje sustava pripravnosti sukladno ovome Državnom planu i programu ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje donijet će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Državnog plana i programa.
Generički operativni plan zapovijedanja na lokaciji nezgode, sukladno ovome Državnom planu i programu, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja donijet će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Državnog plana i programa.
Priručnik o radu Kriznog stožera Državnog zavoda za zaštitu od zračenja ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja donijet će u roku 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Državnog plana i programa.
Standardne operativne postupke o radu Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje donijet će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Državnog plana i programa.
Priručnik o radu TPC DZNS donijet će ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Državnog plana i programa.
Zapovjednika i njegove zamjenike na lokaciji nezgode sukladno ovome Državnom planu i programu imenuje ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja u roku 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Državnog plana i programa.
Ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja donijet će odluku o ustrojstvu Kriznog stožera Državnog zavoda za zaštitu od zračenja u roku 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Državnog plana i programa.
Nositelji odobrenja i Ovlašteni stručni tehnički servisi obvezni su u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Državnog plana i programa, Državnom zavodu za zaštitu od zračenja podnijeti zahtjev za davanje rješenja kojim se utvrđuju specijalni zadaci na terenu u kriznim situacijama koje su posljedice izvanrednih događaja. Ovaj zahtjev obvezno mora sadržavati generičke operativne postupke za obavljanje specijalnih zadataka sukladno ovome Državnom planu i programu, i druge dokaze o sposobnosti za obavljanje specijalnih zadataka za koje se rješenje zahtijeva.
Unutarnje planove pripravnosti, sukladno ovome Državnom planu i programu, nositelji odobrenja obvezni su predati Državnom zavodu za zaštitu od zračenja u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Državnog plana i programa.
Ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja, obvezan je u roku 3 mjeseca od dana primanja unutarnjih planova pripravnosti iste odobriti.
Hitna mjera zaštite zdravlja stanovništva tabletama stabilnog joda (jodna profilaksa) poduzima se u skladu s odgovarajućim operativnim postupkom o načinu poduzimanja jodne profilakse koji utvrđuje ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Državnog plana i programa.
Uspostava ovoga Državnog plana i programa i sustava pripravnosti te njegovog održavanja i unaprjeđenja, u nadležnosti je Državnog zavoda za zaštitu od zračenja.
Državni zavod za zaštitu od zračenja jednom godišnje dostavlja Vladi Republike Hrvatske izvješće o održavanju i unaprjeđenju Državnog plana i programa i sustava pripravnosti.
Ovaj Državni plan i program mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja objavit će se u »Narodnim novinama«.