1686
Na temelju članka 29. stavka 3. i članka 39. stavka 1. Zakona o pružanju usluga u turizmu »Narodne novine«, broj 68/07), ministar turizma donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se način polaganja stručnog ispita za turističke vodiče, ispitni program za turističke vodiče, sastav ispitne komisije, te ispitni program za turističke pratitelje.
Članak 2.
(1) Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se pred ispitnom komisijom koju
rješenjem imenuje ministar nadležan za turizam pri odgovarajućem visokom
učilištu.
(2) Ispit za turističkog pratitelja polaže se pred ispitnom komisijom koju
imenuje turistička agencija, strukovna udruga, Hrvatska gospodarska komora ili
Hrvatska obrtnička komora, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za
turizam.
Članak 3.
Stručni ispit za turističkog vodiča i ispit za turističkog pratitelja polažu se na hrvatskom jeziku, ukoliko ovim Pravilnikom nije drugačije propisano, a prema ispitnim programima koji su sastavni dio ovoga Pravilnika.
II. ISPIT ZA TURISTIČKE VODIČE
1. Sjedišta visokih učilišta na kojima se polaže stručni ispit
Članak 4.
(1) Sjedišta visokih učilišta za koja se osniva ispitna komisija i na kojima se
organizira polaganje stručnog ispita za turističke vodiče, u pravilu, su:
– Za Dubrovačko-neretvansku županiju: Dubrovnik;
– Za Splitsko-dalmatinsku županiju: Split;
– Za Šibensko-kninsku županiju: Šibenik
– Za Zadarsku županiju: Zadar;
– Za županije: Primorsko-goransku i Ličko-senjsku: Opatija;
– Za Istarsku županiju: Pula;
– Za Grad Zagreb, te za županije: Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku,
Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Koprivničko-križevačku,
Sisačko-moslavačku, Karlovačku, Međimursku i Varaždinsku: Zagreb;
– Za županije: Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i
Požeško-slavonsku: Osijek.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ministar nadležan za turizam može, prema
ukazanoj potrebi, za organizaciju stručnog ispita za turističkog vodiča za
pojedinu županiju odrediti visoko učilište kojem sjedište nije određeno sukladno
stavku 1. ovoga članka.
2. Ispitna komisija
Članak 5.
(1) U ispitnu komisiju pred kojom kandidati za turističkog vodiča polažu ispit,
kao članovi imenuju se nastavnici visokih učilišta, stručni djelatnici
ministarstva nadležnog za turizam, predstavnici udruge poslodavaca turističkih
agencija, a mogu se imenovati i drugi stručni djelatnici na području turizma
koji imaju završen fakultet društvenog smjera, te radno iskustvo od najmanje pet
godina u području turizma.
(2) Članovi ispitne komisije, pored održavanja ispita, održavaju predavanja
prema programu stručnog ispita i u predviđenom broju sati.
(3) U ispitnu komisiju imenuje se jedan turistički vodič, i to predstavnik
udruge turističkih vodiča s područja za koji se polaže posebni dio stručnog
ispita ako je ista osnovana, i jedan predstavnik udruge poslodavaca turističkih
agencija.
(4) Turistički vodič i predstavnik udruge poslodavaca turističkih agencija
provodit će i ispitivati predmet Operativno-tehnički poslovi vođenja za
turističkog vodiča i to turistički vodič u dijelu koji se odnosi na poslove
turističkog vodiča, a predstavnik udruge poslodavaca turističkih agencija u
dijelu koji se odnosi na poslove turističkog praćenja.
Članak 6.
(1) Ispitna komisija za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča sastoji
se od predsjednika, tajnika i najmanje tri člana.
(2) O radu ispitne komisije vodi se zapisnik.
Članak 7.
(1) Predsjednik ispitne komisije utvrđuje datum održavanja seminara i raspored
polaganja ispita, rukovodi radom ispitne komisije, te se brine da se rad ispitne
komisije odvija u skladu sa Zakonom o pružanju usluga u turizmu i ovim
Pravilnikom.
(2) Tajnik ispitne komisije utvrđuje popis prijavljenih kandidata i da li
kandidati ispunjavaju uvjete za polaganje ispita propisane Zakonom o pružanju
usluga u turizmu i ovim Pravilnikom, te obavlja administrativne i druge poslove
vezane uz ispit.
(3) Ispitna komisija utvrđuje cijenu stručnog ispita, koja uključuje troškove
seminara i polaganja ispita, te utvrđuje uspjeh kandidata.
3. Prijava za ispit
Članak 8.
(1) Kandidat koji želi polagati stručni ispit za turističkog vodiča, nakon
objavljenog oglasa o održavanju seminara i ispita za turističke vodiče, podnosi
prijavu ispitnoj komisiji u roku određenom u oglasu.
(2) U prijavi kandidat treba navesti da li se prijavljuje za polaganje općeg
dijela ili za polaganje općeg i posebnog dijela stručnog ispita ili samo
posebnog dijela stručnog ispita ukoliko već ima položen opći dio, za koju
županiju ukoliko se na visokom učilištu polaže posebni dio stručnog ispita za
više županija, te iz kojeg stranog/stranih jezika želi polagati ispit.
(3) Kandidati koji su stekli zvanje profesora stranog jezika na filozofskom
fakultetu iz jezika za koji su stekli to zvanje ili kandidati koji imaju
međunarodno priznatu svjedodžbu o znanju stranog jezika iz kojeg su prijavili
polaganje ispita, oslobođeni su obveze polaganja ispita iz toga stranog jezika.
(4) Kandidat koji želi polagati stručni ispit za turističkog vodiča dužan je
prije ispita pohađati seminar za turističkog vodiča pri visokom učilištu.
Članak 9.
Uz prijavu za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča, kandidat je dužan
priložiti:
1. dokaz o uplati iznosa cijene ispita,
2. dokaz da ima najmanje srednju stručnu spremu,
3. izjavu za koju županiju/grad odnosno županije želi polagati posebni dio
ispita,
4. dokaz radi oslobađanja od polaganja ispita iz stranog jezika u slučaju iz
članka 8. stavka 3. ovoga Pravilnika,
5. dokaz o položenom općem dijelu ispita, ukoliko se kandidat prijavljuje za
polaganje samo posebnog dijela ispita.
4. Ispitni program
Članak 10.
Ispitni program za turističke vodiče sastoji se od općeg i posebnog dijela.
Članak 11.
(1) Opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča kandidati polažu prema općem
dijelu ispitnog programa koji je jedinstven za sve kandidate koji pristupe
polaganju ispita za turističke vodiče.
(2) Posebni dio stručnog ispita za turističkog vodiča kandidati polažu prema
posebnom dijelu ispitnog programa za turističke cjeline pojedine županije
odnosno Grada Zagreba.
(3) Kandidat ima pravo polagati posebni dio stručnog ispita, ukoliko ima položen
opći dio stručnog ispita, bez obzira pri kojem ga je visokom učilištu položio.
Članak 12.
(1) Opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča obuhvaća sljedeće predmete:
1. Politički sustav Republike Hrvatske
2. Gospodarski sustav Republike Hrvatske
3. Osnove turizma i uvod u turističko poslovanje
4. Osnove turističkog zakonodavstva
5. Hrvatska povijest
6. Turistički zemljopis Hrvatske
7. Kulturno-povijesni spomenici i druge znamenitosti Hrvatske
8. Kultura govorenja i pisanja
9. Strani jezik
10. Operativno-tehnički poslovi vođenja za turističke vodiče.
(2) Ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča po pojedinim
predmetima iz stavka 1. ovoga članka dan je u Prilogu 1. koji je sastavni dio
ovoga Pravilnika.
(3) Predmeti Kultura govorenja i pisanja i Operativno-tehnički poslovi vođenja
za turističkog vodiča uključuju predavanja i vježbe.
Članak 13.
(1) Posebni dio stručnog ispita za turističkog vodiča obuhvaća ispitnu materiju
o turističkim cjelinama pojedine županije iz sljedećih područja:
1. Povijesni razvitak
2. Urbanistički razvitak
3. Gospodarski razvitak
4. Topografska orijentacija
5. Poznate osobe iz područja povijesti, umjetnosti, športa, znanosti i kulture
6. Umjetničke, kulturne i znanstvene institucije
7. Kulturno-povijesni spomenici (kulturna baština)
8. Prirodna baština (osobito zaštićeni dijelovi prirode)
9. Turistička ponuda
11. Manifestacije
12. Ostale zanimljivosti.
(2) Sadržaj po pojedinom području posebnog dijela ispitnog programa i broj
nastavnih sati utvrđuje ispitna komisija.
Članak 14.
(1) I opći i posebni dio stručnog ispita za turističkog vodiča sastoji se od
usmenog, pismenog i praktičnog dijela.
(2) Seminarski rad za opći dio ispita izrađuje se iz jednog od sljedećih
predmeta: Hrvatska povijest, Turistički zemljopis Hrvatske i Kulturno-povijesni
spomenici i druge znamenitosti Hrvatske.
(3) Seminarski rad za posebni dio izrađuje se iz područja obuhvaćenih ispitnom
materijom za jednu ili više turističkih cjelina u županiji za koju se polaže
posebni dio ispita.
(4) Praktični dio općeg dijela ispita sastoji se od simulacije vođenja turista
po određenom području koje nije turistička cjelina.
(5) Praktični dio posebnog dijela stručnog ispita sastoji se od simulacije
vođenja turista po jednoj ili više turističkih cjelina (lokaliteta) u županiji
za koju se polaže ispit.
(6) Ukoliko se istovremeno polažu opći i posebni dio stručnog ispita izrađuje se
samo seminarski rad iz stavka 3. ovoga članka te polaže samo praktični dio
ispita iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Praktični dio općeg i posebnog dijela ispita polaže se na hrvatskom i na
stranom jeziku/jezicima navedenim u prijavi za ispit.
6. Ocjenjivanje
Članak 15.
Ocjena uspjeha o ispitu je »položio« ili »nije položio«.
Članak 16.
(1) Kandidat koji polaže samo opći dio stručnog ispita ne može pristupiti
polaganju praktičnog dijela ispita ukoliko nije položio usmeni i pismeni dio
ispita.
(2) Kandidat koji nije položio opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča ne
može pristupiti polaganju posebnog dijela stručnog ispita.
(3) Kandidat koji polaže opći i posebni dio stručnog ispita ne može pristupiti
polaganju praktičnog dijela ispita ukoliko nije položio opći dio ispita, te
usmeni i pismeni dio posebnog dijela ispita.
(4) Kandidat koji nije položio ispit može ponovno pristupiti polaganju ispita u
sljedećem ispitnom roku.
Članak 17.
(1) O položenom ispitu visoko učilište kandidatu izdaje uvjerenje o položenom
stručnom ispitu za turističkog vodiča.
(2) U uvjerenju se navode osobni podaci o turističkom vodiču (ime i prezime,
datum i mjesto rođenja), podatak o položenom općem dijelu ispita odnosno o
položenom ispitu za turističke cjeline određene županije/županija, odnosno Grada
Zagreba, stranom jeziku/jezicima na kojima je turistički vodič ovlašten pružati
usluge, datum polaganja ispita, broj i datum izdavanja uvjerenja, te potpis
dekana visokog učilišta i predsjednika ispitne komisije.
7. Administracija ispita
Članak 18.
(1) U tijeku polaganja ispita vodi se zapisnik za svakog kandidata posebno i to
na način da se za svakog kandidata u zapisnik posebno unose pitanja postavljena
u pojedinom predmetu, tema seminarskog rada odnosno uspjeh na usmenom, pismenom
i praktičnom dijelu ispita, i to za opći dio i posebni dio stručnog ispita.
(2) Zapisnik potpisuju predsjednik i članovi ispitne komisije, te tajnik ispitne
komisije.
(3) Zapisnik se, zajedno s drugom dokumentacijom ispita, obvezno trajno čuva u
arhivu visokog učilišta.
Članak 19.
(1) Troškove seminara i ispita snosi kandidat.
(2) Cijena stručnog ispita objavljuje se u oglasu o provođenju seminara i ispita
za turističkog vodiča.
III. ISPITNI PROGRAM ZA TURISTIČKOG PRATITELJA
Članak 20.
Prije polaganja ispita za turističkog pratitelja, obvezno se održava tečaj.
Članak 21.
(1) Ispit za turističkog pratitelja sastoji se od usmenog i praktičnog dijela
ispita.
(2) Ispit za turističkog pratitelja polaže se iz sljedećih predmeta:
1. Osnove političkog i gospodarskog sustava Republike Hrvatske
2. Osnove turizma, turističkog zakonodavstva i uvod u turističko poslovanje
3. Hrvatska i svjetska povijest, kultura, kulturno-povijesni spomenici i druge
znamenitosti (osnove)
4. Turistički zemljopis Hrvatske i svijeta (osnove)
5. Kultura govorenja i pisanja
6. Operativno-tehnički poslovi vođenja za turističkog pratitelja.
(3) Ispitni program ispita za turističkog pratitelja po pojedinim predmetima iz
stavka 2. ovoga članka dan je u Prilogu 2. koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika.
(4) Predmeti Kultura govorenja i pisanja i Operativno-tehnički poslovi vođenja
za turističkog pratitelja uključuju predavanja i pokazne vježbe.
(5) Kandidati su obvezni u okviru predmeta Operativno-tehnički poslovi vođenja
za turističkog vodiča pripremiti materijal koji sadrži: uvodno i završno
obraćanje grupi te osnovne informacije o nekom od područja po izboru kandidata
(seminarski rad).
(6) Praktični dio stručnog ispita sastoji se od simulacije obavljanja
operativno-tehničkih poslova u praćenju turista.
(7) Broj nastavnih sati po pojedinom predmetu iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje
ispitna komisija. Ukupni broj nastavnih sati ne može biti manji od 45.
(8) Organizator ispita kao jednog člana ispitne komisije obvezno imenuje
predstavnika udruge poslodavaca turističkih agencija.
Članak 22.
(1) Cijenu ispita koja uključuje troškove tečaja i polaganje ispita utvrđuje
organizator ispita.
(2) Troškove tečaja i ispita snosi kandidat.
Članak 23.
O položenom ispitu turističkim pratiteljima organizator ispita izdaje uvjerenje.
IV. ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 24.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu 1. listopada 2008. godine.
Klasa: 011-01/08-01/46
Urbroj: 529-04-08-01
Zagreb, 24. travnja 2008.
Ministar
Damir Bajs, v. r.
PRILOG 1.
ISPITNI PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA TURISTIČKE VODIČE – OPĆI DIO
1. POLITIČKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
(5 nastavnih sati)
1. USPOSTAVA NEZAVISNE I SUVERENE REPUBLIKE HRVATSKE
Uspostava demokratske vlasti u Hrvatskoj
Donošenje hrvatskog Ustava od 22. prosinca 1990.
Referendum o suverenosti i samostalnosti, objava nezavisnosti Republike Hrvatske
25. lipnja 1991. i odluka Sabora od 8. listopada 1991.
Agresija na Hrvatsku i Domovinski rat
2. TEMELJNE VRIJEDNOSTI I NAČELA USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE
Temeljne odredbe Ustava
Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda
Osobne i političke slobode i prava
Gospodarska, socijalna i kulturna prava
3. USTROJSTVO VLASTI REPUBLIKE HRVATSKE
Hrvatski sabor – (način izbora, djelokrug)
Predsjednik Republike Hrvatske (izbor, prava i dužnosti)
Vlada Republike Hrvatske (imenovanje, sastav, odgovornost, ovlasti)
Sudbena vlast (samostalnost i neovisnost, Državno sudbeno vijeće, vrste sudova)
Državno odvjetništvo (djelokrug)
4. USTAVNI SUD
Izbor, sastav i djelokrug
5. HRVATSKE POLITIČKE STRANKE I STRANAČKI SUSTAV
Pojam, osnivanje i prestanak, financiranje
6. REPUBLIKA HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA
Institucije EU (Europski parlament, Vijeće EU i Europska komisija)
Proces stabilizacije i pridruživanja (postupak screeninga, Nacionalni program RH
za pridruživanje EU)
Pravna stečevina (acquis communautaire, Direktive)
2. GOSPODARSKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
(5 nastavnih sati)
1. RAZVOJ PODUZETNIČKOG TRŽIŠNOG GOSPODARSTVA
Uvođenje tržišnih odnosa
Privatizacija i denacionalizacija
Restrukturiranje gospodarstva
Reforma pravnog sustava
2. OSNOVE GOSPODARSKOG SUSTAVA (s posebnim osvrtom na turizam)
Glavne gospodarske grane (poljoprivreda, prehrambena industrija, tekstilna
industrija, drvoprerađivačka industrija, metaloprerađivačka industrija, kemijska
industrija, naftna industrija, elektroindustrija, graditeljstvo, trgovina,
brodogradnja, pomorstvo i turizam.
Izvoz i uvoz
Bruto domaći proizvod
Tržište rada
Monetarna politika
Fiskalna politika
Bankarski sustav, tržište kapitala i tržište osiguranja
3. EKONOMSKA ORIJENTACIJA REPUBLIKE HRVATSKE
Odnosi s Europskom Unijom,
Odnosi s drugim državama Europe i svijeta.
3. OSNOVE TURIZMA I UVOD
U TURISTIČKO POSLOVANJE
(6 nastavnih sati)
1. OSNOVNI POJMOVI U TURIZMU
Turizam, turist, turističko putovanje
Vrste ili oblici turizma, turistički proizvod
Osnovna obilježja suvremenog turizma
Turističko odredište - destinacija, pojam i obilježja (atrakcije)
Osnovni činitelji razvoja turističke destinacije
Radna snaga u turizmu
Razvitak turizma
Turizam u Hrvatskoj (dominantne vrste, trendovi, mogućnosti i ograničenja
razvoja)
2. TURISTIČKA POTRAŽNJA I TURISTIČKA PONUDA
Pretpostavka za formiranje turističke potražnje (poticaji i ograničenja)
Pretpostavke za formiranje turističke ponude
Turističke potrebe i proces donošenja odluka o turističkom putovanju
Turistička motivacija, aktivnosti i oblici turizma
3. ČINITELJI NUŽNI ZA RAZVOJ TURIZMA
Prometnice i prijevoz
Turističke atrakcije
Receptivni kapaciteti (ugostiteljstvo, trgovina, promet, servisi,
telekomunikacija, pošta i dr.)
Turističko posredovanje
4. UČINCI TURIZMA
Utjecaj turizma na gospodarski razvitak
Utjecaj turizma na okoliš i prostor
Utjecaj turizma na društvo i kulturu
5. ORGANIZACIJA I PLANIRANJE U TURIZMU
Turistički sustav i organizacija (državna tijela, turističke zajednice,
poduzetnici u turizmu, udruge u turizmu)
Planiranje turističkoga razvitka
Marketing u turizmu
6. TURISTIČKO POSLOVANJE
Poslovanje ugostitelja
Poslovanje turističkih agencija
Nacionalne i međunarodne turističke udruge.
4. OSNOVE TURISTIČKOG ZAKONODAVSTVA
(5 nastavnih sati)
1. DRŽAVNA UPRAVA U PODRUČJU TURIZMA
Općenito od državnoj upravi (poslovi i tijela državne uprave)
Državna uprava u turizmu (nadležna tijela, nadležnost)
2. SUSTAV TURISTIČKIH ZAJEDNICA
Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma
3. BORAVIŠNE PRISTOJBE I ČLANARINE
Zakonom o boravišnoj pristojbi
Zakonom o članarinama u turističkim zajednicama
4. UGOSTITELJSKA DJELATNOST
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti
Podzakonski akti za provedbu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
5. USLUGE U TURIZMU
Zakon o pružanju usluga u turizmu
Podzakonski akti za provedbu Zakona o pružanju usluga u turizmu
6. UGOVORI U TURIZMU
Zakon o obveznim odnosima - ugovor o organiziranom putovanju, posrednički ugovor
o putovanju, ugovor o alotmanu, ugovor o ostavi
Posebne uzance u ugostiteljstvu
5. HRVATSKA POVIJEST
(12 nastavnih sati)
1. PODRUČJE HRVATSKE U PRETPOVIJESTI I STAROM VIJEKU
Glavna pretpovijesna nalazišta
Predslavensko stanovništvo (Kelti, Iliri, Tračani)
Grčka kolonizacija naše zemlje pod rimskom vlašću.
Dolazak Hrvata na Balkanski poluotok
Odnos prema Francima i Bizantu
Primanje kršćanstva
2. OSNUTAK HRVATSKE DRŽAVE
Hrvatska država za narodnih vladara (osnovna obilježja gospodarskog, društvenog
i političkog razvitka)
Ulazak Hrvatske u državno-pravnu zajednicu s Mađarima
3. PROVALA TURAKA I UGOVORNI ULAZAK HRVATA U HABSBURŠKU MONARHIJU
Osnutak, razvitak i značajke vojne granice
Hrvatske zemlje pod mletačkom i turskom vlašću
Otpor bečkom centralizmu
Zrinsko-frankopanska urota;
Apsolutizam Marije-Terezije i Josipa II;
4. HRVATI U 19. STOLJEĆU
Napoleonove Ilirske provincije
Hrvatski narodni preporod
1848. u Hrvatskoj (sazivanje I. građanskog sabora i njegove odluke, položaj bana
i banskog vijeća, otpor prema Mađarima),
Bachov apsolutizam, uvođenje općeg građanskog zakonika u Hrvatsku
5. OBNOVA USTAVNOG ŽIVOTA i SABOR 1861.
Odluke i osnutak političkih stranaka
Austro-Ugarska i Hrvatsko-Ugarska nagodba
Hrvatska u nagodbenom razdoblju (Sabor, ban i banska vlada)
6. POLOŽAJ HRVATSKE U 20. STOLJEĆU
Londonski ugovor iz 1915. godine, osnutak i politika Jugoslavenskog odbora
Formiranje Države Slovenaca, Hrvata i Srba i njezin ulazak u Kraljevinu Srba,
Hrvata i Slovenaca
Hrvatska politika između dva rata, borba za ponovnu uspostavu hrvatske
državnosti, Osnutak banovine Hrvatske
Hrvatska tijekom II. svjetskog rata, Nezavisna država Hrvatska i osnutak
Federalne Hrvatske u sastavu Demokratske Federativne Jugoslavije
Ustavni položaj Hrvatske u bivšoj Jugoslaviji.
6. TURISTIČKI ZEMLJOPIS HRVATSKE
(12 nastavnih sati)
1. OSNOVNI PODACI O HRVATSKOJ
Veličina, granice, zemljopisni položaj, stanovništvo i gospodarska struktura
stanovništva, nacionalni i vjerski sastav, političko uređenje.
2. OSNOVNA OBILJEŽJA MEĐUNARODNIH TURISTIČKIH KRETANJA
Međunarodni turistički promet i njegova prostorna distribucija
Receptivni turistički prostori svijeta
Emitivni turistički prostori svijeta
Položaj Hrvatske
3. TURIZAM HRVATSKE
Povijesni aspekt razvoja turizma u Hrvatskoj
Prednosti turističko-zemljopisnog i geoprometnog položaja Hrvatske
Prirodni i antropogeni turistički resursi Hrvatske
4. TURISTIČKA REGIONALIZACIJA PROSTORA HRVATSKE
Reljef, klima, prometni položaj, gradovi, stanovništvo i naseljenost, biljni i
životinjski svijet
– Primorska ili jadranska turistička regija
Sjeverno hrvatsko primorje: Istra, Kvarnersko primorje i otoci, Vinodolsko
primorje, Velebitsko podgorje – primorje
Južno hrvatsko primorje (Dalmacija): Sjeverna Dalmacija (Zadarska turistička
regija – otoci, uže kopneno primorje, Kotari, Bukovica i južno Velebitsko
podgorje, Šibenska turistička regija – otoci, uže kopneno primorje, Zagora),
Srednja Dalmacija (Trogirsko turističko područje, Kaštelanska rivijera, Split,
Poljička rivijera, Makarska rivijera, srednje dalmatinski otoci, Zagora –
Sinjska, Imotska, Vrgoračka krajina), Južna Dalmacija (Dubrovačko primorje,
poluotok Pelješac, veći južno-dalmatinski otoci, Dubrovački arhipelag –
Elafitski otoci, donjo-neretvanski kraj)
– Gorsko-planinska turistička regija
Gorski kotar
Lika
Podkapelska udolina
– Panonsko-peripanonska turistička regija
Središnja Hrvatska: Zagreb, Hrvatsko zagorje, Varaždinska podravina i Međimurje,
Bilogorska podravina Lonjsko-ilovska zavala, Sisačka posavina, Banovina, Kordun,
Karlovačko pokuplje
Istočna Hrvatska: Osijek, Baranja, Vinkovačko-vukovarski kraj, Srijem, Slavonska
podravina, Slavonska posavina, Požeška kotlina
7. KULTURNO-POVIJESNI SPOMENICI I DRUGE ZNAMENITOSTI HRVATSKE
(12 nastavnih sati)
1. OPĆE ZNAČAJKE HRVATSKE KULTURNE BAŠTINE
Mediteranski kulturni krug i primorska Hrvatska
Srednjoeuropski kulturni krug i kontinentalna Hrvatska
Hrvatska kultura u europskom kontekstu
2. UVODNI PREGLED KULTURNE BAŠTINE HRVATSKE
Nepokretna i pokretna kulturna dobra
Urbane i ruralne povijesne cjeline
Arheološki lokaliteti
Integralne vrijednosti kulturne i prirodne baštine
Spomenici svjetske kulturne baštine (s liste UNESCO-a)
3. NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA
(pojedine vrste s primjerima)
Građevine – sakralni objekti (posebice katedrale i samostanske cjeline)
Građevine – za stanovanje (posebice palače i dvorci)
Memorijalni objekti
Fortifikacijski objekti,
Kulturna dobra javne namjene: upravne, reprezentativne, prometne i druge,
Tehnički (industrijski) objekti
Vrtovi, perivoji, parkovi
4. POKRETNA KULTURNA DOBRA
(pojedine vrste s primjerima – uz kratki osvrt na značajke odabranih primjera)
Pokretna kulturna dobra u prostorima njihovog izvornog smještaja – crkveni
inventar i predmeti, predmeti u dvorcima, palačama i dr.
Pokretna kulturna dobra u muzejima, galerijama, knjižnicama i sličnim ustanovama
(zbirke predmeta, arhivska građa, likovna i druga umjetnička djela, i sl.)
5. KULTURNA BAŠTINA PRETPOVIJESNOG, ANTIČKOG I SREDNJOVJEKOVNOG RAZDOBLJA
Spomenici pretpovijesti antike, romanike i gotike na području Hrvatske
Najznačajniji primjeri nepokretne i pokretne baštine navedenih razdoblja s
posebnim osvrtom na najznačajnije spomenike kulture starohrvatske kulturne
baštine.
6. KULTURNA BAŠTINA RENESANSNOG I BAROKNOG STILSKOG RAZDOBLJA
Opće značajke stilskih razdoblja renesanse i baroka uz primjere koji na
reprezentativan način predstavljaju pojedine vrste spomenika kulture tih
razdoblja na području Hrvatske.
7. KULTURNA BAŠTINA XIX. I XX. STOLJEĆA
Opće značajke osnovnih stilskih pravaca uz primjere koji na reprezentativan
način predstavljaju pojedine vrste spomenika kulture tih pravaca na području
Republike Hrvatske.
8. RELIGIJSKA KULTURA
Drevne religije i mitovi
Kršćanstvo, židovstvo, islam
Religijska ikonografija
9. OSNOVNE ZNAČAJKE ETNOGRAFSKE BAŠTINE
Materijalne i duhovne značajke etnografske baštine, uz pregled regionalnih
specifičnosti tradicijskog graditeljstva, oblikovanja, korištenja upotrebnih
predmeta, folklornog stvaralaštva u području glazbe, plesa, predaje, igara,
obreda, običaja i sl., te tradicijskih umijeća i obrta.
10. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA KAO DIO TURISTIČKE PONUDE
Nacionalni parkovi i parkovi prirode
Zaštićene biljne i životinjske vrste
Prirodoslovni muzeji i zbirke, zoološki vrtovi
Opće karakteristike stanja kulturne i prirodne baštine
Odnos sustava zaštite i prezentacije kulturne baštine
Promidžba kulturne baštine u funkciji promidžbe turizma
Prostori, institucije i manifestacije (kulturna baština kao odraz kulture života
i nacionalnog identiteta).
8. KULTURA GOVORENJA I PISANJA
(8 nastavnih sati)
Ispit se sastoji od usmenog dijela i pismenog dijela u kojem se piše kraći tekst
na zadanu temu iz hrvatskog kulturnog, znanstvenog ili političkog života.
1. OSNOVE HRVATSKOG JEZIKA
Jezik i priopćavanje (komunikacija), pismo, govorni i pisani jezik, pravopis
(ortografija) i pravogovor (ortoepija), naglasni sustav hrvatskoga književnog
jezika, vrednote govornoga jezika, književni (standardni) jezik, pojam idioma,
književni (standardni) jezik i dijalekti, pisanje stranih vlastitih imena
(posebice osobnih i zemljopisnih), tekstovi i funkcionalni stilovi standardnog
jezika (književno-umjetnički, razgovorni, publicistički, novinarski,
administrativno-poslovni, popularno-znanstveni, znanstveno-stručni), neologizmi,
arhaizmi, dijalektalizmi, žargonizmi, poetizmi, profesionalizmi, tuđice,
barbarizmi, povijest jezika, glavna jezikoslovna djela (gramatike, rječnici,
savjetnici, periodika, enciklopedistika), glavni jezikoslovci i jezikoslovne
institucije, reprezentativni hrvatski pisani spomenici.
2. OSNOVE HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI
Povijest književnosti, književnost i povijest hrvatskog naroda, književnost i
druge umjetnosti, epohe i razdoblja, stilovi i pravci, klasična i moderna
književnost, usmena i pismena književnost, književni časopisi i središta,
nacionalni običaji i blagdani u književnosti, književni regionalizam, hrvatski
putopis, reprezentativni pisci i djela, nacionalne književne institucije i
spomenici.
3. OSNOVE JEZIČNOGA IZRIČAJA
Pisani i govorni izričaj, pisanje kao komunikacija, govorenje (neutralno i
stilski markirano), značenje vrednota govornog jezika (intonacija, intenzitet,
stanka, rečenični tempo, mimika i geste), tekst (način oblikovanja teksta, vrste
teksta), opis, raščlamba (analiza), tumačenje (interpretacija), monolog,
dijalog, prikaz, sažetak, upućivanje (instrukcija), stručno nazivlje i
profesionalizmi, komunikacijski tekstovi (vijesti, obavijesti, oglas, reklama,
molba, zahvalnica, čestitka, pozivnica, sažalnica), oblikovanje tekstova za
medije (tisak, radio, televizija), govor (visoki, srednji i jednostavni stil),
retorika i retorička pravila, voditeljstvo.
4. OSNOVE MEDIJSKE KULTURE
Pojam, vrste i povijest medija, kazalište (vrste i povijest, nacionalne
kazališne manifestacije), film (vrste i povijest, nacionalne filmske
manifestacije i institucije), radio i televizija publicistika i grafička
industrija (knjiga, novine, časopis, strip, katalog, letak, plakat i sl.,
povijest knjige i tiskarstva, biblioteke i knjižnice (nacionalne, regionalne,
gradske), priprema teksta za tisak, izložbe i sajmovi, informatika,
bibliotekarstvo, arhivistika, mediji i konkurencija.
9. STRANI JEZIK
(ispit bez održavanja prethodne nastave)
Pri provjeravanju znanja iz stranog jezika, turistički vodič mora pokazati da je
strani jezik svladao do te mjere da se njime potpuno samostalno služi u cilju:
a) komuniciranja s turistima na opće teme,
b) davanje turistima informacija u okviru profila turističkog vodiča.
Provjera znanja stranog jezika provodi se kroz izlaganje u praktičnom dijelu
ispita, odnosno kroz izradu prijevoda seminarskog rada na strani jezik.
10. OPERATIVNO-TEHNIČKI POSLOVI VOĐENJA ZA TURISTIČKOG VODIČA
(24 nastavna sata)
1. SADRŽAJNA I TEHNIČKA PRIPREMA VOĐENJA TURISTA
Prikupljanje informacija, izvori informacija, sistematiziranje informacija i
kontinuirana priprema
Specifičnosti pripreme i uloge vodiča u odnosu na različite turističke atrakcije
Tehnička priprema vođenja: odluka o prihvaćanju posla, informacije o putovanju,
dokumentacija, ostala sredstva potrebna za vođenje.
2. KOMUNICIRANJE S TURISTIMA
Čimbenici uspješnog verbalnog i neverbalnog komuniciranja
Smetnje i zapreke komuniciranju (osobne, organizacijske, psihološke, kulturne)
Oblici komuniciranja s turistima (prigodna izlaganja na početku i kraju vođenja,
davanje osnovnih informacija o područjima obuhvaćenim izlaganjem, tumačenja,
obavijesti, razgovori, odgovori na pitanja, upute i pojašnjenja), korištenje
karti i planova, crteža, mapa, projekcije filmova i fotografija, emitiranje
zvučnih zapisa i glazbe.
3. ORGANIZACIJA VOĐENJA TURISTA
Osnove organizacije vođenja turista (sastajanje i prvi kontakt, animacija
turista, razilaženje i ponovno okupljanje, pauze, izbor mjesta za tumačenje,
kretanje u gradu i prirodi pješice,)
Organizacija vođenja i tumačenje u različitim prijevoznim sredstvima (autobus,
osobni automobil, brod i trajekt, zrakoplov, vlak, razna sredstva javnog
prijevoza) te snalaženje u nepredviđenim situacijama
Organizacija turista i tumačenje u ostalim objektima (muzej, galerija,
arheološki lokalitet, povijesna mjesta, i ostalim mjestima od arhitektonskog i
kulturnog značaja)
Vođenje osoba s posebnim potrebama (posebni oblici tumačenja prilagođeni osobama
s posebnim potrebama)
Specifičnosti u pružanju pojedinih usluga turistima (dočekivanje turista,
transferi, ispraćaj turista, asistencija, prevođenje, panoramski razgled
autobusom, razgled pješice, noćni razgled, izlet, tura, incentive paket
aranžman)
Sigurnost turista
Rješavanje prigovora, žalbi i reklamacija
Osnove etike i odnos prema suradnicima i turistima.
4. VJEŽBE
Pokazna turistička vođenja (u predavaonici i na terenu)
Praktično vježbanje turističkog vođenja (u predavaonici i na terenu)
PRILOG 2.
ISPITNI PROGRAM ISPITA ZA TURISTIČKE PRATITELJE
1. OSNOVE POLITIČKOG I GOSPODARSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE
Predmet obuhvaća, ali u manjem obimu, sadržaj istoimenih predmeta stručnog ispita za turističkog vodiča iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.
2. OSNOVE TURIZMA, TURISTIČKOG ZAKONODAVSTVA I UVOD U TURISTIČKO POSLOVANJE
Predmet obuhvaća, ali u manjem obimu, sadržaj istoimenih predmeta stručnog ispita za turističkog vodiča iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.
3. HRVATSKA I SVJETSKA POVIJEST, KULTURA, KULTURNO-POVIJESNI SPOMENICI I DRUGE ZNAMENITOSTI (OSNOVE)
Predmet obuhvaća, ali u manjem obimu, sadržaj istoimenih predmeta stručnog ispita za turističkog vodiča iz Priloga 1. ovoga Pravilnika uz kraći pregled svjetske povijesti, kulture, kulturno-povijesnih spomenika i drugih znamenitosti.
4. TURISTIČKI ZEMLJOPIS HRVATSKE I SVIJETA (OSNOVE)
Predmet obuhvaća, ali u manjem obimu, sadržaj predmeta stručnog ispita za turističkog vodiča iz Priloga 1. ovoga Pravilnika uz kraći pregled turističkog zemljopisa svijeta.
5. KULTURA GOVORENJA I PISANJA
Predmet obuhvaća, ali u manjem obimu, sadržaj istoimenog predmeta stručnog ispita za turističkog vodiča iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.
6. OPERATIVNO-TEHNIČKI POSLOVI VOĐENJA ZA TURISTIČKOG PRATITELJA
Predmet obuhvaća sadržaj predmeta Operativno-tehnički poslovi vođenja za
turističkog vodiča iz Priloga 1. ovoga Pravilnika, osim u dijelu koji se
isključivo odnosi na poslove turističkog vodiča.