2038
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Carinskog zakona, koji je Hrvatski
sabor donio na sjednici 9. svibnja 2008. godine.
Klasa. 011-01/08-01/38
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 16. svibnja 2008.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
Članak 1.
U Carinskom zakonu (»Narodne novine», br. 78/99., 117/99., 73/00., 92/01.,
47/03., 140/05. i 138/06.) u članku 27. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji
glasi:
»Carinska uprava može, ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 1. ovoga članka, u
slučaju ozbiljne sumnje zahtijevati podnošenje dodatnih dokaza kojima bi se na
nedvojben način potvrdilo da podrijetlo udovoljava pravilima propisanim važećim
propisima.«
Članak 2.
U članku 74. stavku 1. iza riječi: »obrascu« zarez i riječi: »a popunjava se u skladu s propisom donesenim na temelju članka 73. stavka 3. ovoga Zakona« brišu se.
Članak 3.
Članak 106. mijenja se i glasi:
»Glavni je obveznik dužan položiti jamstvo radi osiguranja plaćanja duga koji bi
mogao nastati za tu robu, osim ako, sukladno carinskim propisima, jamstvo nije
potrebno polagati.
Jamstvo može biti:
a) pojedinačno jamstvo koje se odnosi na jedan provoz, ili
b) zajedničko jamstvo koje se odnosi na više provoznih postupaka ako je Carinska
uprava – Središnji ured glavnom obvezniku odobrila korištenje takvog jamstva.
Odobrenje iz stavka 2. točke b) ovoga članka može se dati samo osobama koje:
– imaju sjedište u Republici Hrvatskoj,
– su redoviti korisnici postupaka provoza u Republici Hrvatskoj i koje Carinskoj
upravi dokažu da su nedvojbeno pouzdane osobe koje ispunjavaju svoje obveze
vezane uz te postupke, i
– nisu teže kršile ili nisu ponavljale kršenje carinskih ili poreznih propisa.
Osobama koje ispunjavaju dodatne kriterije pouzdanosti, može se odobriti
korištenje zajedničkog jamstva u smanjenom iznosu jamstvene svote, ili
oslobođenje od obveze polaganja jamstva. Dodatni kriteriji uključuju:
a) pravilnu uporabu postupaka provoza u Republici Hrvatskoj tijekom prethodnog
razdoblja,
b) suradnju s Carinskom upravom, i
c) u vezi sa oslobođenjem od polaganja jamstva, podatke o dobrom financijskom
stanju dovoljnom za ispunjavanje obveza tih osoba.
Vlada Republike Hrvatske propisat će uvjete i postupak davanja odobrenja iz
stavka 3. i 4. ovoga članka.
Oslobođenje od polaganja jamstva, odobreno sukladno odredbama stavka 4. ovoga
članka, ne može se koristiti za robu za koju Vlada Republike Hrvatske propiše da
predstavlja povećan rizik.
U skladu s odredbama stavka 4. ovoga članka, Vlada Republike Hrvatske može
privremeno zabraniti korištenje zajedničkog jamstva u smanjenom iznosu, u
postupku vanjskog provoza, kao iznimnu mjeru u posebnim okolnostima.
U skladu s odredbama stavka 4. ovoga članka, Vlada Republike Hrvatske može
privremeno zabraniti korištenje zajedničkog jamstva u postupku vanjskog provoza,
za robe za koje se ustanovilo da su bile predmet velike prijevare.«
Članak 4.
U članku 222. stavku 2. brojka: »30« zamjenjuje se brojkom: »31«, riječ: »jednostruko« zamjenjuje se riječju: »odjednom«, a brojka: »2« zamjenjuje se brojkom: »5«.
Članak 5.
U članku 223. stavku 1. brojka: »8« zamjenjuje se brojkom: »14«.
Članak 6.
Članak 226. mijenja se i glasi:
»Iznos duga priopćen u skladu s člankom 225. ovoga Zakona dužnici moraju platiti
u sljedećim rokovima:
a) ako osoba nema pravo na pogodnosti plaćanja utvrđene u člancima 227.a do
227.g ovoga Zakona, plaćanje se mora izvršiti u propisanom roku;
Ovaj rok, ne dovodeći u pitanje odredbe članka 8. stavka 2. ovoga Zakona, ne
smije biti dulji od deset dana nakon obavještavanja dužnika o iznosu duga, a u
slučaju zbirnog knjiženja pod uvjetima iz članka 222. stavka 2. ovoga Zakona,
rok za plaćanje ne može biti dulji od onog koji bi dužnik dobio da mu je
odobrena odgoda plaćanja.
Produljenje roka se odobrava po službenoj dužnosti, ako se ustanovi da je dužnik
prekasno obaviješten o dugu da bi mogao izvršiti plaćanje u propisanom roku.
Carinska uprava također može, na zahtjev dužnika, odobriti produljenje roka ako
iznos duga proizlazi iz postupka naknadne naplate. Produljenja roka, ne dovodeći
u pitanje odredbe članka 227.f točka a) ovoga Zakona, ne mogu biti dulja od
vremena koje je dužniku potrebno radi poduzimanja odgovarajućih mjera za
ispunjavanje svoje obveze;
b) ako osoba ima pravo na pogodnosti plaćanja utvrđene u člancima 227.a do 227.g
ovoga Zakona, plaćanje se mora izvršiti najkasnije do isteka roka ili rokova
određenih u okviru tih pogodnosti.
Vlada Republike Hrvatske može propisati slučajeve i uvjete pod kojima će se
obustaviti obveza dužnika za plaćanje duga ako je:
a) podnesen zahtjev za otpust duga u skladu s člancima 232., 234. i 235. ovoga
Zakona,
b) roba zaplijenjena s namjerom da se oduzme u skladu s člankom 230. stavkom 1.
točkom c) podtočkom 2. ili točkom d) ovoga Zakona, ili
c) dug nastao sukladno članku 206. ovoga Zakona i ima više dužnika.«
Članak 7.
U članku 227. stavku 1. dodaje se rečenica koja glasi:
»Plaćanje se također može izvršiti usklađivanjem potražnog salda u skladu sa
posebnim propisima.«
Članak 8.
Iza članka 227. dodaju se članci 227.a do 227.g koji glase:
»Članak 227.a
Ako se iznos duga koji neka osoba mora platiti odnosi na robu deklariranu za carinski postupak koji za sobom povlači obvezu plaćanja tog duga, Carinska uprava, pod uvjetima propisanim u člancima 227.b, 227.c i 227.d ovoga Zakona, na zahtjev te osobe može odobriti odgodu plaćanja tog iznosa.
Članak 227.b
Odobravanje odgode plaćanja uvjetuje se polaganjem osiguranja od strane
podnositelja zahtjeva.
Ako u postupku odobravanja odgode plaćanja za Carinsku upravu nastanu dodatni
troškovi, te troškove snosi podnositelj zahtjeva.
Članak 227.c
Carinska uprava odlučuje koji se od sljedećih postupaka mora primijeniti pri
odobravanju odgode plaćanja:
a) odvojeno za svaki iznos duga proknjižen pod uvjetima utvrđenim u članku 222.
stavku 1. ili u članku 224. stavku 1. ovoga Zakona, ili
b) skupno za sve iznose duga proknjižene pod uvjetima utvrđenima u članku 222.
stavku 1. ovoga Zakona tijekom razdoblja koje odredi Carinska uprava i koje ne
smije biti dulje od 31 dan, ili
c) skupno za sve iznose duga proknjižene odjednom u skladu s člankom 222.
stavkom 2. ovoga Zakona.
Članak 227.d
Rok odgode plaćanja je 30 dana, a računa se na sljedeći način:
a) ako se plaćanje odgađa u skladu s člankom 227.c točkom a) ovoga Zakona, rok
se računa od dana koji slijedi nakon dana knjiženja iznosa davanja od strane
Carinske uprave;
Kada se primjenjuje članak 223. ovoga Zakona, rok od 30 dana izračunat na
opisani način smanjuje se za broj dana koji odgovara prekoračenju od dva dana
potrebna za knjiženje tog iznosa;
b) ako se plaćanje odgađa u skladu sa člankom 227.c točkom b) ovoga Zakona, rok
se računa od dana koji slijedi nakon dana isteka razdoblja kumuliranja. Rok se
smanjuje za broj dana koji odgovara polovici broja dana u razdoblju kumuliranja;
c) ako se plaćanje odgađa u skladu s člankom 227.c točkom c) ovoga Zakona, rok
se računa od dana koji slijedi nakon dana isteka razdoblja tijekom kojega je
dotična roba puštena. Rok se smanjuje za broj dana koji odgovara polovici broja
dana u tom razdoblju.
Ako je broj dana u razdobljima iz stavka 1. točke b) i c) ovoga članka neparan,
broj dana koji se oduzima od tridesetodnevnog razdoblja na temelju stavka 1.
točke b) i c) ovoga članka jednak je polovici sljedećeg nižeg parnog broja.
Ako su razdoblja iz stavka 1. točke b) i c) ovoga članka kalendarski tjedan ili
kalendarski mjesec, Carinska uprava radi pojednostavljenja može predvidjeti da
se iznos davanja za koja je odobrena odgoda plaćanja plati na sljedeći način:
a) ako je razdoblje kalendarski tjedan, u petak četvrtog tjedna koji slijedi tom
kalendarskom tjednu,
b) ako je razdoblje kalendarski mjesec, najkasnije šesnaesti dan u mjesecu koji
slijedi taj kalendarski mjesec.
Članak 227.e
Odgoda plaćanja ne može se odobriti za iznose davanja koji su, iako se odnose na
robu stavljenu u carinski postupak s obvezom plaćanja tih davanja, proknjiženi u
skladu s važećim odredbama o prihvaćanju nepotpunih deklaracija, jer deklarant
po isteku određenog roka nije pružio podatke potrebne za konačno određivanje
carinske vrijednosti ili nije podnio druge podatke ili isprave koji su
nedostajali kod prihvaćanja nepotpune deklaracije.
Odgoda plaćanja može se odobriti i u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka ako
se iznos davanja koji treba platiti proknjiži prije isteka tridesetodnevnog
razdoblja od dana knjiženja prvobitno naplaćenog iznosa, ili ako nije bilo
knjiženja, od dana prihvaćanja deklaracije koja se odnosi na dotičnu robu.
Odgoda plaćanja odobrena pod takvim uvjetima ne smije trajati dulje od dana
isteka razdoblja koje je na temelju članka 227.d ovoga Zakona odobreno za
prvobitno utvrđeni iznos davanja, ili bi bilo odobreno da je zakonski dugovani
iznos bio proknjižen pri podnošenju carinske deklaracije za dotičnu robu.
Članak 227.f
Carinska uprava može dužniku, osim odgode plaćanja, odobriti druge pogodnosti
plaćanja, pod sljedećim uvjetima:
a) odobravanje pogodnosti plaćanja uvjetuje se polaganjem osiguranja, s time da
se može odustati od zahtjeva za osiguranjem ako bi takav zahtjev zbog položaja
dužnika prouzročio ozbiljne gospodarske ili socijalne poteškoće,
b) na iznos davanja za koja je odobrena pogodnost obračunava se kamata u skladu
s propisima o naplati kamata, s time da se može odustati od naplate kamata ako
bi to dužniku prouzročilo ozbiljne gospodarske ili socijalne poteškoće.
Članak 227.g
Bez obzira na to kakva je pogodnost plaćanja odobrena dužniku, dužnik može u svakom slučaju prije isteka odobrenog roka za plaćanje platiti cijeli ili dio iznosa davanja.«
Članak 9.
Članak 241. mijenja se i glasi:
»Novčanom kaznom od 3.000,00 do 900.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna
osoba, a novčanom kaznom od 1.000,00 do 100.000,00 kuna odgovorna osoba u
pravnoj osobi kao i fizička osoba:
1) ako prilikom ulaska u carinsko područje ili izlaska iz carinskog područja ne
prijavi robu ili pokuša bez prijave prenijeti robu preko carinske crte (članak
49. stavak 1.),
2) ako prilikom ulaska u carinsko područje ili izlaska iz carinskog područja ne
podnese carinsku deklaraciju za robu ili dio robe koja je komercijalne naravi,
ili koja je predmet zabrana ili ograničenja pri uvozu ili izvozu (članak 71.
stavak 1.),
3) ako unese ili iznese, odnosno pokuša unijeti ili iznijeti preko graničnog
prijelaza vozilo na kojemu su krivotvoreni identifikacijski brojevi šasije ili
na koje su stavljene nepripadajuće registarske oznake, ili ako za vozilo podnese
krivotvorene ili nepripadajuće prometne isprave,
4) ako istovari ili pretovari robu bez odobrenja carinarnice ili na mjestu koje
nije za to određeno ili odobreno (članak 58.),
5) ako robom u privremenom smještaju raspolaže protivno uvjetima koje je
odobrila carinarnica (članak 63. stavak 1. i članak 64.),
6) ako ne obavijesti carinarnicu o činjenicama koje su nastale nakon donošenja
odobrenja za carinski postupak s odgodom ili za carinski postupak s gospodarskim
učinkom (članak 99. stavak 2.),
7) ako prije isteka propisanog roka robu puštenu u slobodan promet uz
oslobođenje od plaćanja carine proda, otuđi po drugoj osnovi, dade drugom na
uporabu, zalog, najam, rabi u druge svrhe ili preda kao osiguranje za druge
obveze, a da prethodno ne podmiri carinski dug (članak 187. stavak 1.),
8) ako robom puštenom u slobodni promet uz smanjenu ili nultu stopu carine zbog
svoje uporabe u posebne svrhe raspolaže protivno svrsi zbog koje je odobreno
povoljnije tarifno postupanje (članak 22. i 94.),
9) ako odredišnoj carinarnici, u provoznome postupku, ne preda svu robu ili dio
robe i pripadajuće isprave ili robu preda u promijenjenu stanju (članak 104. i
107.),
10) ako ne preveze unesenu robu putem i na način koji je odredila carinarnica
(članak 50. stavak 1.),
11) ako postupa s robom kao da ispunjava uvjete za privremeni uvoz a to
postupanje je protivno uvjetima za privremeni uvoz robe propisanim odredbama
ovoga Zakona ili Konvencijom o privremenom uvozu,
12) ako ne postupa u skladu s uvjetima i obvezama propisanima ovim Zakonom ili
određenima odobrenjem carinarnice, za carinski postupak s odgodom i carinski
postupak s gospodarskim učinkom (članak 99.),
13) ako u carinskoj deklaraciji neistinito, netočno ili nepotpuno navede
količinu, kakvoću, vrstu, tarifnu oznaku, vrijednost ili podrijetlo robe, ili ne
navede svu robu, pa je zbog toga carinski dug obračunat ili plaćen u svoti
manjoj od propisane (članak 71. stavak 1. i članak 74.),
14) ako podnese ispravu u svezi s provedbom carinskog postupka odnosno drugog
carinski dopuštenog postupanja ili uporabe robe u kojoj je navedena druga
količina, vrsta, kakvoća ili podrijetlo robe (članak 71. stavak 1., članak 74. i
186.),
15) ako u carinskoj deklaraciji netočno navede iznos carinskog duga, pa je zbog
toga carinski dug obračunat ili plaćen u svoti manjoj od propisane (članak 71.
stavak 1. i članak 74.),
16) ako neistinitim prikazivanjem činjenica ostvari ili pokuša ostvariti potpuno
ili djelomično oslobođenje od plaćanja carinskog duga (članak 160., 187. i
188.),
17) ako raspolaže robom prije nego što je carinarnica pusti u zahtijevani
carinski postupak,
18) ako s robom puštenom od strane carinarnice, raspolaže protivno uvjetima
odobrenog postupka,
19) ako ne osigura carinska obilježja od oštećenja odnosno uništenja ili ih
ukloni, ošteti ili uništi s robe ili prijevoznog sredstva bez odobrenja
carinarnice (članak 84. stavak 2.),
20) ako robu čiji je uvoz zabranjen ne iznese iz carinskoga područja u roku koji
je odredila carinarnica,
21) ako onemogućuje carinski nadzor nad poslovanjem u slobodnoj zoni ili
slobodnome skladištu (članak 173.),
22) ako u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu obavlja djelatnost suprotno
odredbama ovoga Zakona ili bez suglasnosti carinarnice (članak 176. do 178.),
23) ako neistinitim prikazivanjem činjenica ostvari ili pokuša ostvariti povrat
ili otpust carinskoga duga (članak 232. do 235.).
Novčanom kaznom od 3.000,00 do 700.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba
obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz
stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge
samostalne djelatnosti.«
Članak 10.
U članku 245. stavak 1. mijenja se i glasi:
»Roba koja je predmet prekršaja iz članka 240., članka 241. stavka 1. točke 2) i
članka 243. u svezi s člankom 240. i člankom 241. stavkom 1. točkom 2) ovoga
Zakona, oduzet će se.«
Članak 11.
Članak 246. briše se.
Članak 12.
U članku 252. stavku 1. riječ: »ratama« zamjenjuje se riječju: »obrocima«.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»Ako okrivljeni u roku ne plati jedan od odobrenih obroka, bez odgađanja će se
pristupiti naplati cjelokupnoga nenaplaćenog iznosa izrečene novčane kazne.«
Članak 13.
Propisi za provedbu ovoga Zakona donijet će se u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 14.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. srpnja 2008.
Klasa: 413-01/08-01/01
Zagreb, 9. svibnja 2008.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.