2463
Na temelju članka 15. stavka 2. podstavka 10. i 11. Zakona o hrani (»Narodne novine«, br. 46/2007) ministar zdravstva i socijalne skrbi uz suglasnost ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti koje u pogledu sastava, označavanja i reklamiranja mora ispunjavati početna i prijelazna hrana za dojenčad, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana za dojenčad i malu djecu namijenjena prehrani zdrave dojenčadi i male djece.
Članak 2.
Pojedini pojmovi u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1. Prerađena hrana na bazi žitarica jest prerađena hrana na bazi žitarica za
dojenčad i malu djecu, a obuhvaća
a) jednostavnu hrana na bazi žitarica koja se priprema ili se mora pripremiti s
mlijekom ili drugim odgovarajućim hranjivim tekućinama,
b) hranu na bazi žitarica s dodatkom hrane bogate bjelančevinama koje se
pripremaju ili se moraju pripremati s vodom ili drugim tekućinama koje ne sadrže
bjelančevine,
c) tjesteninu koja se konzumira nakon kuhanja u kipućoj vodi ili drugim
odgovarajućim tekućinama,
d) dvopek i kekse koji se konzumiraju izravno ili nakon drobljenja uz dodatak
vode, mlijeka ili drugih odgovarajućih tekućina.
2. Dječja hrana jest ostala hrana za dojenčad i malu djecu, osim hrane prerađene
na bazi žitarica i početne i prijelazne hrane za dojenčad
3. Početna hrana jest prerađena hrana za posebne prehrambene potrebe dojenčadi u
prvim mjesecima života koja zadovoljava prehrambene potrebe dojenčadi do
uvođenja odgovarajućeg dodatnog hranjenja;
4. Prijelazna hrana jest prerađena hrana za posebne prehrambene potrebe
dojenčadi kada se uvodi odgovarajuće dodatno sve raznolikije, pretežno tekuće
hranjenje;
5. Dojenčad su djeca do 12 mjeseci starosti;
6. Mala djeca su djeca u dobi od jedne do tri godine;
7. Ostaci pesticida (rezidue) su ostaci sredstava za zaštitu bilja koja su
definirana u sukladno Zakonu o sredstvima za zaštitu bilja (»Narodne novine«
broj 70/05)2 , uključujući njihove metabolite koji nastaju prilikom njihovog
raspada ili kemijskim reakcijama, a mogu se nalaziti u početnoj i prijelaznoj
hrani, hrani na bazi žitarica i dječjoj hrani.
8. Hranjive tvari su proteini, ugljikohidrati, masti, dijetalna vlakna, natrij,
vitamini i minerali kao i tvari koje tu pripadaju ili su komponente jedne od
navedenih kategorija.
Pojmovi: »tvrdnja«, »prehrambena tvrdnja«, »zdravstvena tvrdnja« i »tvrdnja za
smanjenje rizika od bolesti« primjenjuju se u ovom Pravilniku u skladu sa
posebnim propisom kojim se uređuju prehrambene i zdravstvene tvrdnje3.
_____
1 Pravilnikom se preuzimaju
odredbe Direktive 2006/125 od 5. prosinca 2006. o prerađenoj hrani na bazi
žitarica i hrani za dojenčad i malu djecu i Direktive 2006/141/EZ od 22.
prosinca 2006. o početnoj i prijelaznoj hrani za dojenčad uzimajući u obzir
izmjene i dopune Direktive 1999/21/EC i Direktive Vijeća 92/52/EEZ od 18. lipnja
1992. o početnoj i prijelaznoj hrani namijenjenoj za izvoz u treće zemlje.
2 Zakon o sredstvima za zaštitu bilja (»Narodne novine« br. 70/05)
preuzeo je odredbe Direktive 91/414/EEC
3 Posebnim će se propisom preuzeti Uredba 1924/2006/EZ Europskog
parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o prehrambenim i zdravstvenim
tvrdnjama za hranu
Članak 3.
Prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana koristi se za prehranu dojenčadi
koja se prestaje dojiti i maloj djeci kao dodatak njihovoj prehrani te za
njihovo postupno prilagođavanje uobičajenoj hrani.
Samo se početna i prijelazna hrana za dojenčad smatra zamjenom za majčino
mlijeko.
Početna i prijelazna hrana, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana koja
se stavlja na tržište moraju pored uvjeta propisanih ovim Pravilnikom
udovoljavati i odredbama propisa koji se primjenjuju na hranu za posebne
prehrambene potrebe4.
Početna i prijelazna hrana, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana ne
smiju sadržavati niti jednu tvar u količini koja bi mogla ugroziti zdravlje
dojenčadi i male djece.
Početna i prijelazna hrana, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana
proizvodi se od sastojaka za koje je na temelju opće prihvaćenih znanstvenih
saznanja potvrđeno da su prikladni za prehranu dojenčadi i male djece.
______
4 Posebnim će se propisom
preuzeti direktiva Vijeća 89/398/EEZ od 3.svibnja 1989. o hrani za posebne
prehrambene potrebe
Članak 4.
Zabranjeno je stavljati u promet ili predstavljati druge proizvode, osim početne hrane za dojenčad, kao proizvode koji sami po sebi zadovoljavaju prehrambene potrebe zdrave dojenčadi u prvim mjesecima života pa do uvođenja odgovarajućega dodatnog hranjenja.
II. SASTOJCI
Članak 5.
Sastojci početne hrane moraju biti u skladu sa Prilogom I. ovoga Pravilnika, pri
čemu je potrebno uzeti u obzir aminokiselinski sastav iz Priloga IX. ovoga
Pravilnika.
Sastojci prijelazne hrana za dojenčad moraju biti u skladu s Prilogom II. ovoga
Pravilnika, pri čemu je potrebno uzeti u obzir aminokiselinski sastav iz Priloga
IX. ovoga Pravilnika.
Pri proizvodnji početne i prijelazne hrane za dojenčad potrebno je poštivati
zabrane i ograničenja vezane uz upotrebu sastojaka navedenih u Prilozima I. i
II. ovoga Pravilnika.
Prerađena hrana na bazi žitarica mora zadovoljavati uvjete u pogledu sastojaka
navedenih u Prilogu III. ovoga Pravilnika.
Dječja hrana mora zadovoljavati kriterije sastava iz Priloga IV. ovoga
Pravilnika.
Članak 6.
Pri proizvodnji početne i prijelazne hrane za dojenčad, zabranjena je uporaba
sastojaka koji sadrže gluten.
Za pripremu gotove početne i prijelazne hrane za dojenčad dodaje se samo voda.
Članak 7.
Početna hrana za dojenčad proizvodi se od izvora bjelančevina koje su određene u
točki 2. Priloga I. ovoga Pravilnika i drugih sastojaka hrane za koje je opće
prihvaćenim znanstvenim metodama utvrđeno da su primjereni za posebne
prehrambene potrebe dojenčadi od njihova rođenja.
U slučaju kada se početna hrana proizvodi od bjelančevina kravljeg mlijeka
određenih u točki 2.1 Priloga I ovoga Pravilnika, a sadržaj bjelančevina je
između najmanje vrijednosti i 0,5 g/100 kJ ili 2 g/100 kcal, mora se dokazati
primjerenost početne hrane na način propisan ovim Pravilnikom.
U slučaju kada se početna hrana proizvodi od hidrolizata bjelančevina određenih
u točki 2.2 Priloga I. ovoga Pravilnika, a sadržaj bjelančevina je između
najmanje vrijednosti 0,56 g/100kJ ili 2,25 g/100 kcal., mora se dokazati
primjerenost početne hrane na način propisan ovim Pravilnikom.
Članak 8.
Prijelazna hrana proizvodi se od izvora bjelančevina koje su određene u točki 2.
Priloga II. ovoga Pravilnika i drugih sastojaka hrane za koje je opće
prihvaćenim znanstvenim metodama utvrđeno da su primjereni za posebne
prehrambene potrebe dojenčadi starije od 6 mjeseci.
Primjerenost iz stavka 1. ovoga članka te iz članka 7., dokazuje se sustavnim
pregledom raspoloživih podataka u vezi s očekivanim koristima i pitanjima o
sigurnosti prijelazne hrane za dojenčad te, ako je potrebno, odgovarajućim
istraživanjima koja se provode u skladu s opće prihvaćenim stručnim vodičima o
planiranju i provođenju takvih istraživanja.
Prilikom dokazivanja primjerenosti iz članka 7. stavka 3. uzima se u obzir i
odgovarajuća specifikacija tiskana u Prilogu X. ovoga Pravilnika.
Članak 9.
U početnu i prijelaznu hranu te u prerađenu hranu na bazi žitarica i ostalu
dječju hranu, mogu se dodavati samo derivati vitamina, mineralnih tvari,
aminokiselina i drugih dušikovih spojeva navedenih u Prilogu VI. i VII. ovoga
Pravilnika, te drugih tvari koje zadovoljavaju posebne prehrambene potrebe da bi
se udovoljilo potrebama za tim hranjivim tvarima.
Ako su za pojedine tvari iz Priloga VI. i VII. ovoga Pravilnika posebnim
propisom propisani kriteriji čistoće, ti kriteriji se primjenjuju i u ovom
Pravilniku.
Za tvari za koje još nisu određeni kriteriji čistoće, do usvajanja odgovarajućih
propisa, primjenjuju se opće prihvatljivi kriteriji čistoće koje preporučuju
međunarodna tijela.
Članak 10.
Početna i prijelazna hrana, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana ne
smije sadržavati ostatke pojedinih pesticida u razinama višim od 0,01 mg/kg,
osim za tvari za koje se primjenjuju razine posebno propisane u Prilogu XIII.
ovoga Pravilnika.
Za određivanje razina ostataka pesticida primjenjuju se opće prihvatljive
analitičke metode.
Pesticidi navedeni u Prilogu XIV. ovoga Pravilnika, ne smiju se rabiti u
poljoprivrednim proizvodima namijenjenim za proizvodnju početne i prijelazne
hrane, prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane.
Kod službene kontrole smatra se da:
(a) pesticidi navedeni u Tablici 1. Priloga XIV. ovoga Pravilnika, nisu
upotrebljavani ako razina njihova ostatka nije viša od 0,003 mg/kg. Ta se
vrijednost smatra granicom kvantifikacije analitičkih metoda, koja se redovito
revidira u skladu s tehničkim napretkom;
(b) pesticidi navedeni u Tablici 2. Priloga XIV. ovoga Pravilnika, nisu
upotrebljavani ako razina njihova ostatka nije viša od 0,003 mg/kg. Ta se razina
redovito revidira u skladu s podacima o onečišćenju okoliša.
Maksimalne dopuštene razine ostataka iz ovoga članka vrijede za proizvode koji
su spremni za uporabu odnosno pripremljeni prema uputama proizvođača.
III. OZNAČAVANJE POČETNE I PRIJELAZNE HRANE
Članak 11.
Početna i prijelazna hrana stavlja se na tržište pod nazivom »početna hrana za dojenčad« i »prijelazna hrana za dojenčad«, osim ako je drukčije određeno člankom 12. ovoga Pravilnika.
Članak 12.
Početna i prijelazna hrana koja je u cijelosti proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka, stavlja se na tržište pod nazivom »početna mliječna hrana za dojenčad« i »prijelazna mliječna hrana za dojenčad«.
Članak 13.
Prilikom označavanja početne i prijelazne hrane, pored odredbi navedenih u
Pravilniku o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (»Narodne novine«
broj 41/08)5, obvezan sadržaj jest:
(a) Početna hrana treba sadržavati izjavu da je proizvod prilagođen za posebne
prehrambene potrebe dojenčadi od rođenja, kada nisu uopće ili nisu dovoljno
dojena;
(b) Prijelazna hrana treba sadržavati izjavu:
– da je proizvod prilagođen za posebne prehrambene potrebe za dojenčad starije
od šest mjeseci,
– da treba biti samo dio raznolike prehrane,
– da se ne smije koristiti kao nadomjestak za majčino mlijeko tijekom prvih šest
mjeseci života,
– da se odluka o uvođenju dodatne prehrane, uključujući sve iznimke do dobi od
šest mjeseci, prihvaća samo prema savjetu nutricionista, medicinskih i drugih
stručnjaka, na temelju pojedinačnih posebnih potreba za rast i razvoj dojenčeta;
(c) na početnoj i prijelaznoj hrani navodi se:
– iskoristiva energetska vrijednost izražava se u kJ i kcal, sadržaj
bjelančevina, ugljikohidrata i masti izražavaju se u brojčanom obliku na 100 ml
gotovoga obroka;
– prosječna količina svake mineralne tvari i vitamina navedenih u Prilozima I i
II ovoga Pravilnika i prema potrebi, kolina, inozitola i karnitina, koji se
izražavaju u brojčanom obliku na 100 ml gotovoga obroka;
– upute za pravilnu pripremu, čuvanje i odlaganje proizvoda te upozorenje od
opasnosti po zdravlje pri nepropisnoj pripremi i čuvanju.
______
5 Pravilnikom o označavanju,
reklamiranju i prezentiranju hrane («Narodne novine» broj 41/08) preuzete se
odredbe Direktive 2000/13/EC
Članak 14.
Početna hrana mora biti označena tako da sadrži i sljedeće podatke, ispred kojih
se nalazi izraz »Važno upozorenje« ili slično:
(a) izjavu o prednosti dojenja;
(b) izjavu koja preporučuje da se proizvod upotrebljava samo prema savjetu
nutricionista medicinskih ili drugih stručnjaka.
Početna hrana ne smije se označavati slikama dojenčadi niti drugim slikama ili
tekstovima koji bi mogli idealizirati upotrebu proizvoda, no može sadržavati
grafičke prikaze za lakše prepoznavanje proizvoda i prikaz načina pripreme.
Početna hrana za dojenčad može se označavati tako da sadrži prehrambene i
zdravstvene tvrdnje isključivo u skladu s Prilogom VIII. ovoga Pravilnika.
Članak 15.
Pored podataka navedenih u članku 13. i 14. ovoga Pravilnika, prilikom
označavanja početne i prijelazne hrane, može se navoditi i sljedeće:
(a) Početna i prijelazna hrana:
– prosječna količina hranjivih tvari navedena u Prilogu VI. ovoga Pravilnika na
100 ml gotovog obroka;
– bez glutena, u skladu s Pravilnikom o hrani za dojenčad i malu djecu te
prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu.
(b) Prijelazna hrana:
– osim brojčanih podataka, mogu se navesti i podaci o vitaminima i mineralnim
tvarima iz Priloga VII. ovoga Pravilnika, na 100 ml gotovog obroka, izraženi kao
postotak dnevno preporučene količine (RDA) navedene u Prilogu XI. ovoga
Pravilnika;
– prehrambene i zdravstvene tvrdnje sukladno posebnom propisu kojim se uređuje
navođenje prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji6.
____
6 Posebnim će se propisom
preuzeti Uredba 1924/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006.
o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama za hranu
Članak 16.
Početna i prijelazna hrana označava se na način koji potrošačima omogućuje jasno
razlikovanje između ovih proizvoda i izbjegavanje svakog rizika zamjene početne
i prijelazne hrane.
Način označavanja početne i prijelazne hrane ne smije obeshrabrivati dojenje.
Zabranjena je uporaba izraza: »humaniziran«, »materniziran«, »prilagođen« ili
srodnih izraza.
Članak 17.
Zahtjevi, zabrane i ograničenja navedena u člancima 14. i 16. ovoga Pravilnika
odnose se također na:
(a) prezentiranje navedene hrane, posebice na njezin oblik, izgled ili ambalažu,
materijale koji se koriste za pakiranje, način na koji je dizajnirana ili
okruženje u kojem je izložena;
(b) reklamiranje.
IV. OZNAČAVANJE PRERAĐENE HRANE NA BAZI ŽITARICA I DJEČJE HRANE
Članak 18.
Prilikom označavanja prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane, pored
zahtjeva navedenih u Pravilniku o označavanju, reklamiranju i prezentiranju
hrane (»Narodne novine« broj 41/08)7, obvezno se navodi sljedeće:
(a) izjava o dobi prikladnoj za uporabu proizvoda s obzirom na njegov sastav,
teksturu i druga posebna svojstva. Bez obzira na proizvod, dob koja se navodi ne
smije biti manja od četiri mjeseca. Na proizvodima preporučenim za uporabu u
dobi od četiri mjeseca naviše, može se navesti da su prikladni za tu dob, osim
ako drukčije ne ocjene neovisni stručnjaci iz područja nutricionizma ili ostali
neovisni medicinski stručnjaci;
(b) podaci o prisutnosti, odnosno odsutnosti glutena, ako je dob manja od šest
mjeseci navedena kao dob prikladna za uporabu proizvoda;
(c) iskoristiva energetska vrijednost izraženu u kJ i kcal te sadržaj
bjelančevina, ugljikohidrata i masti, izražene u brojčanom obliku na 100 g
odnosno 100 ml za proizvod u obliku u kojem se prodaje te, gdje je to prikladno,
za količinu pojedinog obroka;
(d) prosječna količina pojedinih mineralnih tvari, odnosno pojedinih vitamina
prema posebno propisanim razinama iz Priloga III., odnosno Priloga IV. ovoga
Pravilnika, izraženu u brojčanom obliku na 100 g odnosno 100 ml za proizvod u
obliku u kojem se prodaje te, gdje je to prikladno, za količinu pojedinog
obroka;
(e) po potrebi, upute za pripremu i izjavu da je važno pridržavati se tih uputa.
______
7 Pravilnikom o označavanju, reklamiranju i
prezentiranju hrane (»Narodne novine« broj 41/08) preuzete su odredbe Direktive
2000/13/EC
Članak 19.
Pri označavanju prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane, osim izjave,
odnosno podataka iz članka 18. ovoga Pravilnika može se navesti sljedeće:
(a) prosječna količina hranjivih tvari navedenih u Prilogu VII. ovoga
Pravilnika, izraženu u brojčanom obliku na 100 g odnosno 100 ml za proizvod u
obliku u kojem se prodaje te gdje je to prikladno, za količinu pojedinog obroka;
(b) podaci o vitaminima i mineralima navedenim u Prilogu XII. ovoga Pravilnika,
osim u brojčanom obliku izražene i postotkom od dnevno preporučene količine
(RDA) na 100 g odnosno 100 ml proizvoda u obliku u kojem se prodaje te, gdje je
to prikladno, za količinu pojedinog obroka, pod uvjetom da su količine jednake
ili više od 15% dnevno preporučene količine (RDA);
(c) podaci o prisutnosti odnosno odsutnosti glutena, ako je dob veća od šest
mjeseci navedena kao prikladna za uporabu proizvoda;
(d) prehrambene i zdravstvene tvrdnje sukladno posebnom propisu kojim se uređuje
navođenje prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji.
V. PRVO STAVLJANJE NA TRŽIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 20.
Prilikom prvog stavljanja na tržište Republike Hrvatske početne i prijelazne
hrane, prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane, subjekt u poslovanju s
hranom mora o tome obavijestiti Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
sukladno posebnom propisu o hrani za posebne prehrambene potrebe8.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kada se prijelazna hrana, prerađena
hrana na bazi žitarica i dječja hrana označava sukladno članku 15. točki b,
podstavku 2. i članku 19. stavku 1. točki (d)ovoga Pravilnika, subjekt u
poslovanju s hranom mora postupati sukladno posebnom propisu kojim se uređuje
navođenje prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji9.
______
8 Posebnim će se propisom
preuzeti Direktiva Vijeća 89/398/EZ od 3. svibnja 1989. o hrani za posebne
prehrambene potrebe
9 Posebnim će se propisom preuzeti Uredba 1924/2006/EZ Europskog
parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o prehrambenim i zdravstvenim
tvrdnjama za hranu
VI. REKLAMIRANJE POČETNE I PRIJELAZNE HRANE
Članak 21.
Reklamiranje početne hrane ograničava se na publikacije specijalizirane za njegu
dojenčadi te stručne publikacije. Reklamiranje početne hrane podliježe uvjetima
propisanima u člancima 14., 16. i 17. ovoga Pravilnika i može sadržavati samo
stručne podatke i činjenice koji ne smiju podrazumijevati ili stvarati uvjerenje
da je hranjenje na bočicu istovrijedno ili bolje od dojenja.
Zabranjeno je reklamiranje na prodajnim mjestima i davanje uzoraka ili drugog
reklamnog materijala za poticanje prodaje početne hrane za dojenčad izravno
potrošaču u maloprodaji, kao što su posebno izlaganje, kuponi za popust, darovi,
posebne prodaje, ponuda po reklamnim cijenama i vezana prodaja.
Proizvođači i distributeri početne hrane za dojenčad ne smiju davati široj
populaciji, trudnicama, majkama ili članovima njihovih obitelji besplatne
proizvode ili proizvode po nižim cijenama, uzorke ili bilo koje druge reklamne
darove, neposredno ili posredno putem zdravstvenog sustava ili zdravstvenih
djelatnika.
VII. INFORMIRANJE O POČETNOJ I PRIJELAZNOJ HRANI
Članak 22.
Informiranje o hranjenju dojenčadi i male djece, namijenjeno obitelji i osobama
koje se bave prehranom dojenčadi i male djece, mora biti objektivno i dosljedno,
a obuhvaća planiranje, sastavljanje informacije, dostavljanje te širenje
informacija i njihov nadzor.
Informiranje iz stavka 1. ovoga članka treba omogućiti da informativni i
obrazovni materijali u pisanom ili audiovizualnom obliku namijenjeni trudnicama
i majkama dojenčadi i male djece, a koji se odnose na prehranu dojenčadi i male
djece, uključuju jasne informacije o svim sljedećim točkama:
(a) koristima i prednostima dojenja,
(b) prehrani majki i pripremi na dojenje i održavanje dojenja,
(c) mogućim negativnim učincima na dojenje uvođenjem djelomičnoga hranjenja na
bočicu,
(d) poteškoće primjene odluke da se ne doji,
(e) kad je potrebno, o pravilnoj upotrebi počete hrane za dojenčad.
Članak 23.
Kad informativni materijali iz članka 22. ovoga Pravilnika sadrže podatke o
uporabi početne hrane, također trebaju sadržavati podatke o društvenim i
financijskim posljedicama njihove uporabe, opasnosti po zdravlje radi
neprimjerene prehrane ili načina hranjenja te osobito opasnosti po zdravlje radi
nepravilne uporabe početne hrane za dojenčad. Zabranjeno je korištenje slika
koje bi mogle idealizirati uporabe početne hrane za dojenčad.
Proizvođači ili distributeri informativne ili obrazovne materijale mogu darovati
samo na zahtjev i s pisanim odobrenjem Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi
ili u okviru smjernica koje je izdalo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.
Na opremi ili materijalima može se navesti ime ili logotip tvrtke koja je
darovala opremu ili materijale, ali ne smije sadržavati zaštićeni trgovački znak
početne hrane za dojenčad, a distribuiraju se samo putem zdravstvenog sustava.
Dopušteno je darivanje ili prodaja početne hrane po sniženim cijenama ustanovama
ili organizacijama za upotrebu u tim ustanovama ili distribuciju izvan njih, a
koja će se upotrijebiti samo za dojenčad koja se mora hraniti s početnom hranom
i samo toliko vremena koliko je to takvoj dojenčadi potrebno.
VIII. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 24.
Prilozi od I. do XIV. tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.
Članak 25.
Početna i prijelazna hrana može se izvoziti u zemlje koje nisu članice Europske unije samo ako udovoljava odredbama ovog Pravilnika te mora biti označena na jeziku zemlje u koju se izvozi i to na način da se izbjegne svaki rizik zamjene početne hrane s prijelaznom hranom.
Članak 26.
Subjekti u poslovanju s hranom koju posluju s početnom i prijelaznom hranom,
prerađenom hranom na bazi žitarica i dječjom hranom moraju se uskladiti s
odredbama ovog Pravilnika najkasnije do 30. lipnja 2010. godine.
Početna i prijelazna hrana, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana koja
je stavljena na tržište prije 30. lipnja 2010. godine, može se nalaziti na
tržištu do isteka roka trajanja, ako je stavljena na tržište u skladu s
odredbama Pravilnika o hrani za posebne prehrambene potrebe (»Narodne novine«
broj 81/04).
Članak 27.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o hrani za posebne prehrambene potrebe (»Narodne novine« broj 81/2004) u dijelu koji se odnosi na dječju hranu.
Članak 28.
Posebni propis iz članka 2. stavka 2. i članka 20. stavka 2. ovoga Pravilnika donijet će se do 30. rujna 2008. godine.
Članak 29.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave u »Narodnim novinama« osim
članka 25. ovoga Pravilnika koji stupa na snagu danom ulaska Republike Hrvatske
u Europsku uniju.
Klasa: 011-02/08-04/43
Urbroj: 534-07-1-1/2-08-1
Zagreb, 19. lipnja 2008.
Ministar
mr. Darko Milinović, dr. med., v. r.
PRILOG I.
OSNOVNI SASTOJCI POČETNE HRANE ZA DOJENČAD PRIPRAVLJENE PREMA UPUTAMA
PROIZVOĐAČA
Vrijednosti određene u ovom Prilogu odnose se na gotov pripremljen obrok, koji
se kao takav stavlja u promet ili se priprema prema uputama proizvođača.
1. ENERGETSKA VRIJEDNOST
Najmanja |
Najveća |
250 kJ/100 ml |
295 kJ/100 ml |
2. BJELANČEVINE
(Sadržaj bjelančevina = sadržaj dušika x 6,25)
2.1 Početna hrana za dojenčad proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka
Najmanja |
Najveća |
0,45 g/100 kJ |
0,7 g/100 kJ |
Za jednaku energetsku vrijednost, početna hrana za dojenčad mora sadržavati
raspoloživu količinu svake esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline, koja
je najmanje jednaka količini sadržanoj u referentnoj bjelančevini (majčino
mlijeko, kao što je određeno u Prilogu V.). Međutim, koncentracija metionina i
cistina u svrhu preračunavanja može se prikazati zajedno, ako odnos između
metionina i cistina nije veći od 2, i koncentracija fenilalanina i tirozina, ako
odnos između fenilalanina i tirozina nije veći od 2. Odnos između metionina i
cistina može biti veći od 2, ali ne veći od 3, pod uvjetom da se primjerenost
proizvoda za posebne prehrambene namjene u dojenčadi dokaže s odgovarajućim
studijama, izvedenima u skladu s opće prihvaćenim smjernicama o planu i vođenju
takvih studija.
2.2 Početna hrana za dojenčad proizvedena od hidrolizata bjelančevina
Najmanja |
Najveća |
0,45 g/100 kJ |
0,7 g/100 kJ |
Za jednaku energetsku vrijednost početna hrana za dojenčad mora sadržavati
raspoloživu količinu svake esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline, koja
je najmanje jednaka količini sadržanoj u referentnoj bjelančevini (majčino
mlijeko, kao što je određeno u Prilogu V.). Međutim, koncentracija metionina i
cistina u svrhu preračunavanja se mogu prikazati zajedno, ako odnos između
metionina i cistina nije veći od 2, i koncentracija fenilalanina i tirozina, ako
odnos između fenilalanina i tirozina nije veći od 2. Odnos između metionina i
cistina može biti veći od 2, ali ne veći od 3, pod uvjetom da se primjerenost
proizvoda za posebne prehrambene namjene u dojenčadi dokaže s odgovarajućim
studijama, izvedenima u skladu s opće prihvaćenim smjernicama o planu i vođenju
takvih studija.
Sadržaj L-karnitina najmanje je jednak 0,3 mg/100 kJ (1,2 mg/100 kcal).
2.3 Početna hrana za dojenčad proizvedena od izolata bjelančevina iz soje, samih
ili u mješavini s bjelančevinama kravljega mlijeka
Najmanja |
Najveća |
0,56 g/100 kJ |
0,7 g/100 kJ |
Za proizvodnju te početne hrane za dojenčad upotrebljavaju se samo izolati
bjelančevina soje.
Za jednaku energetsku vrijednost početna hrana za dojenčad mora sadržavati
raspoloživu količinu svake esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline, koja
je najmanje jednaka količini sadržanoj u referentnoj bjelančevini (majčino
mlijeko, kao što je određeno u Prilogu V.). Međutim, koncentracija metionina i
cistina u svrhu preračunavanja se može prikazati zajedno, ako odnos između
metionina i cistina nije veći od 2, i koncentracija fenilalanina i tirozina, ako
odnos između fenilalanina i tirozina nije veći od 2. Odnos između metionina i
cistina može biti veći od 2, ali ne veći od 3, pod uvjetom da se primjerenost
proizvoda za posebne prehrambene namjene dojenčadi dokaže s odgovarajućim
studijama, izvedenima u skladu s opće prihvaćenim smjernicama o planu i vođenju
takvih studija.
Sadržaj L-karnitina najmanje je jednak 0,3 mg/100 kJ (1,2 mg/100 kcal).
2.4. U svim se primjerima aminokiseline mogu dodati početnoj hrani za dojenčad
samo za poboljšanje prehrambene vrijednosti bjelančevina i samo u količinama
potrebnima u tu svrhu.
3. TAURIN
Ako se taurin dodaje početnoj hrani za dojenčad njegov sadržaj ne smije biti
veći od 2,9 mg/100 kJ (12 mg/100 kcal).
4. KOLIN
Najmanja |
Najveća |
1,7 mg/100 kJ |
12 mg/100 kJ |
5. MASTI
Najmanja |
Najveća |
1,05 g/100 kJ |
1,4 g/100 kJ |
5.1 Zabranjena je upotreba sljedećih tvari:
– sezamova ulja,
– ulja sjemena pamuka.
5.2 Laurinska kiselina i miristinska kiselina
Najmanja |
Najveća |
_ |
Posebno ili zajedno 20% od ukupnoga sadržaja masti |
5.3 Sadržaj trans-masnih kiselina ne smije prekoračiti 3% ukupnoga sadržaja
masti
5.4 Sadržaj eruka kiseline ne smije prekoračiti 1% ukupnoga sadržaja masti
5.5 Linolna kiselina (u obliku glicerida = linoleata)
Najmanja |
Najveća |
70 mg/100 kJ |
285 mg/100 kJ |
5.6 Sadržaj alfa-linolenske kiseline ne smije biti manji od 12 mg/100 kJ (50
mg/100 kcal)
Odnos između linolne i alfa-linolenske kiseline ne smije biti manji od 5 niti
veći od 15.
5.7 Mogu se dodati dugolančane višestruko nezasićene masne kiseline (20 i 22
atoma ugljika). U tom primjeru njihov sadržaj ne smije prekoračiti:
– 1% ukupnoga sadržaja masti za n-3 dugolančanih višestruko nezasićenih masnih
kiselina, i
– 2% ukupnoga sadržaja masti za n-6 dugolančanih višestruko nezasićenih masnih
kiselina (1% ukupnoga sadržaja masti za arahidonsku kiselinu (20:4 n-6)
Sadržaj eikosapentaenske kiseline (EPA, 20:5 n-3) ne smije prekoračiti sadržaj
dokosaheksaenske kiseline (DHA, 22:6 n-3).
Sadržaj dokosaheksaenske kiseline (22:6 n-3) ne smije prekoračiti sadržaj n-6
dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina.
6. FOSFOLIPIDI
Sadržaj fosfolipida u početnoj hrani za dojenčad ne smije biti veći od 2 g/l.
7. INOZITOL
Najmanja |
Najveća |
1 mg/100 kJ |
10 mg/100 kJ |
8. UGLJIKOHIDRATI
Najmanja |
Najveća |
2,2 g/100 kJ |
3,4 g/100 kJ |
8.1 Upotrebljavati se mogu samo sljedeći ugljikohidrati:
– laktoza,
– maltoza,
– saharoza,
– glukoza,
– maltodekstrini,
– glukozni sirup ili osušeni glukozni sirup,
– aktivirani škrob } prirodno bez glutena
– želatinirani škrob} prirodno bez glutena.
8.2 Laktoza
Najmanja |
Najveća |
1,1 g/100 kJ |
_ |
Ta se odredba ne primjenjuje na početnu hranu za dojenčad, u kojoj izolati
bjelančevina soje predstavljaju više od 50% ukupnoga sadržaja bjelančevina.
8.3 Saharoza
Saharoza se smije dodati samo početnoj hrani za dojenčad proizvedenoj od
hidrolizata bjelančevina. U tom slučaju njen sadržaj ne smije prekoračiti 20%
ukupnoga sadržaja ugljikohidrata.
8.4 Glukoza
Glukoza se smije dodati samo početnoj hrani za dojenčad proizvedenoj od
hidrolizata bjelančevina. U tom slučaju njen sadržaj ne smije prekoračiti 0,5
g/100 kJ (2 g/100 kcal).
8.5 Aktivirani škrob i/ili želatinirani škrob
Najmanja |
Najveća |
_
|
2 g/100 ml, i 30% od ukupnog sadržaja ugljikohidrata |
9. FRUKTO-OLIGOSAHARIDI I GALAKTO-OLIGOSAHARIDI
Frukto-oligosaharidi i galakto-oligosaharidi mogu se dodati početnoj hrani za
dojenčad. U tom slučaju njihov sadržaj ne smije prekoračiti 0,8 g/100 ml u
kombinaciji 90% oligogalaktozil-laktoze i 10% oligofruktozil saharoze velike
molekularne težine.
Druge kombinacije i granične vrijednosti frukto-oligosaharida i
galakto-oligosaharida mogu se upotrebljavati u skladu s člankom 5.
10. MINERALNE TVARI
10.1 Početna hrana za dojenčad proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka ili
hidrolizata bjelančevina
|
Na 100 kJ |
Na 100 kcal |
||
Najmanja |
Najveća |
Najmanja |
Najveća |
|
Natrij (mg) |
5 |
14 |
20 |
60 |
Kalij (mg) |
15 |
38 |
60 |
160 |
Klorid (mg) |
12 |
38 |
50 |
160 |
Kalcij (mg) |
12 |
33 |
50 |
140 |
Fosfor (mg) |
6 |
22 |
25 |
90 |
Magnezij (mg) |
1,2 |
3,6 |
5 |
15 |
Željezo (mg) |
0,07 |
0,3 |
0,3 |
1,3 |
Cink (mg) |
0,12 |
0,36 |
0,5 |
1,5 |
Bakar (μg) |
8,4 |
25 |
35 |
100 |
Jod (μg) |
2,5 |
12 |
10 |
50 |
Selen (μg) |
0,25 |
2,2 |
1 |
9 |
Mangan (μg) |
0,25 |
25 |
1 |
100 |
Fluorid (μg) |
- |
25 |
- |
100 |
Odnos između kalcija i fosfora nr bi trebao biti manji od 1 niti veći od 2.
10.2 Početna hrana za dojenčad proizvedena od izolata bjelančevina soje, samih
ili u mješavini s bjelančevinama kravljega mlijeka.
Primjenjuju se svi zahtjevi iz točke 10.1, izuzev zahtjeva koji se odnose na
željezo i fosfor, kako slijedi:
|
Na 100 kJ |
Na 100 kcal |
||
Najmanja |
Najveća |
Najmanja |
Najveća |
|
Željezo (mg) |
0,12 |
0,5 |
0,45 |
2 |
Fosfor (mg) |
7,5 |
25 |
30 |
100 |
11. VITAMINI
|
Na 100 kJ |
Na 100 kcal |
||
Najmanja |
Najveća |
Najmanja |
Najveća |
|
Vitamin A |
14 |
43 |
60 |
180 |
Vitamin D (μg)11 |
0,25 |
0,65 |
1 |
2,5 |
Tiamin (μg) |
14 |
72 |
60 |
300 |
Riboflavin (μg) |
19 |
95 |
80 |
400 |
Niacin (μg)12 |
72 |
375 |
300 |
1500 |
Pantotenska kiselina (μg) |
95 |
475 |
400 |
2000 |
Vitamin B6 (μg) |
9 |
42 |
35 |
175 |
Biotin (μg) |
0,4 |
1,8 |
1,5 |
7,5 |
Folna kiselina (μg) |
2,5 |
12 |
10 |
50 |
Vitamin B12 (μg) |
0,025 |
0,12 |
0,1 |
0,5 |
Vitamin C (mg) |
2,5 |
7,5 |
10 |
30 |
Vitamin K (μg) |
1 |
6 |
4 |
25 |
Vitamin E
|
0,5/g višestruko nezasićenih masnih kiselina, izraženih kao linoleinska kiselina, i izraženo na dvostruku vezu14, ali ne manje od 0,1 mg na raspoloživih 100 kJ |
1,2
|
0,5/g višestruko nezasićenih masnih kiselina, izraženih kao linoleinska kiselina i izraženo na dvostruku vezu14, ali ne manje od 0,1 mg na raspoloživih 100 kJ |
5
|
10 RE = svi ekvivalenti trans retinola
11 U obliku holekalciferola, od čega 10 μg = 400 i.u. vitamina D.
12 Niacin u gotovu, formiranom obliku.
13 α-TE = ekvivalent d-α-tokoferola.
14 0,5 mg α-TE/1 g linolne kiseline (18:2 n-6); 0,75 mg α-TE/1 g α-linolenske
kiseline (18:3 n-3); 1,0 mg α-TE/1 g arahidonske kiseline (20:4 n-6); 1,25 mg
α-TE/1 g eikosapentaenske kiseline (20:5 n-3); 1,5 mg α-TE/1 g dokosaheksaenske
kiseline (22:6 n-3).
12. NUKLEOTIDI
Mogu se dodati sljedeći nukleotidi:
|
Najveća15 |
|
(mg/100 kJ) |
(mg/100 kcal) |
|
Citidin 5’-monofosfat |
0,60 |
2,50 |
Uridin 5’-monofosfat |
0,42 |
1,75 |
Adenozin 5’-monofosfat |
0,36 |
1,50 |
Gvanozin 5’-monofosfat |
0,12 |
0,50 |
Inozin 5’-monofosfat |
0,24 |
1,00 |
15 Ukupna koncentracija nukleotida ne smije prekoračiti 1,2 mg/100 kJ (5 mg/100
kcal).
PRILOG II.
OSNOVNI SASTOJCI PRIJELAZNE HRANE ZA DOJENČAD PRIPRAVLJENE PREMA UPUTAMA
PROIZVOĐAČA
Vrijednosti određene u ovom Prilogu odnose se na konačan pripravljeni obrok,
koji se kao takav daje u promet ili se pripravlja prema uputama proizvođača.
1. ENERGETSKA VRIJEDNOST
Najmanja |
Najveća |
250 kJ/100 ml |
295 kJ/100 ml |
2. BJELANČEVINE
(Sadržaj bjelančevina = sadržaj dušika x 6,25
2.1 Prijelazna hrana za dojenčad proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka
Najmanja |
Najveća |
0, 45 g/100 kJ |
0,8 g/100 kJ |
Za jednaku energetsku vrijednost prijelazna hrana za dojenčad mora sadržavati
raspoloživu količinu svake esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline, koja
je najmanje jednaka količini sadržanoj u referentnoj bjelančevini (majčino
mlijeko, kao što je određeno u Prilogu V.). Međutim, koncentracija metionina i
cistina u svrhu preračunavanja se mogu prikazati zajedno, ako odnos između
metionina i cistina nije veći od 3, i koncentracija fenilalanina i tirozina, ako
odnos između fenilalanina i tirozina nije veći od 2.
2.2 Prijelazna hrana za dojenčad proizvedena od hidrolizata bjelančevina
Najmanja |
Najveća |
0,56 g/100 kJ |
0,8 g/100 kJ |
Za jednaku energetsku vrijednost prijelazna hrana za dojenčad mora sadržavati
raspoloživu količinu svake esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline, koja
je najmanje jednaka količini sadržanoj u referentnoj bjelančevini (majčino
mlijeko, kao što je određeno u Prilogu V.). Međutim, koncentracija metionina i
cistina u svrhu preračunavanja se može prikazati zajedno, ako odnos između
metionina i cistina nije veći od 3, i koncentracija fenilalanina i tirozina, ako
odnos između fenilalanina i tirozina nije veći od 2.
2.3 Prijelazna hrana za dojenčad proizvedena iz izolata bjelančevina soje
posebno ili u mješavini s proteinima kravljega mlijeka
Najmanja |
Najveća |
0,56 g/100 kJ |
0,8 g/100 kJ |
Za proizvodnju prijelazne hrane za dojenčad upotrebljavaju se samo izolati
bjelančevina soje.
Za jednaku energetsku vrijednost prijelazna hrana za dojenčad mora sadržavati
raspoloživu količinu svake esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline, koja
je najmanje jednaka količini sadržanoj u referentnoj bjelančevini (majčino
mlijeko, kao što je određeno u Prilogu V.). Međutim, koncentracija metionina i
cistina u svrhu preračunavanja se može prikazati zajedno, ako odnos između
metionina i cistina nije veći od 3, i koncentracija fenilalanina i tirozina, ako
odnos između fenilalanina i tirozina nije veći od 2.
2.4 U svim primjerima se aminokiseline mogu dodati prijelaznoj hrani za dojenčad
samo za poboljšanje prehrambene vrijednosti bjelančevina i samo u količinama
potrebnima u tu svrhu.
3. TAURIN
Ako se taurin dodaje hrani za nastavak prehrane dojenčadi, njegov sadržaj ne
smije biti veći od 2,9 mg/100 kJ (12 mg/100 kcal).
4. MASTI
Najmanja |
Najveća |
0,96 g/100 kJ |
1,4 g/100 kJ |
4.1 Zabranjena je upotreba sljedećih tvari:
– sezamova ulja,
– ulja sjemena pamuka.
4.2 Laurinska kiselina i miristinska kiselina
Najmanja |
Najveća |
_
|
Posebno ili zajedno |
4.3 Sadržaj trans masnih kiselina ne smije prekoračiti 3% ukupnoga sadržaja
masti
4.4 Sadržaj eruka kiseline ne smije prekoračiti 1% ukupnoga sadržaja masti
4.5 Linolna kiselina (u obliku glicerida = linoleata)
Najmanja |
Najveća |
70 mg/100 kJ |
285 mg/100 kJ |
4.6 Sadržaj alfa-linolenske kiseline ne smije biti manji od 12 mg/100 kJ (50
mg/100 kcal)
Odnos između linolne i alfa-linolenske kiseline ne smije biti manji od 5 niti
veći od 15.
4.7 Mogu se dodati dugolančane višestruko nezasićene kiseline (20 i 22 atoma
ugljika). U tom slučaju njihov sadržaj ne smije prekoračiti:
– 1% ukupnoga sadržaja masti za n-3 dugolančanih višestruko nezasićenih masnih
kiselina, i
– 2% ukupnoga sadržaja masti za n-6 dugolančanih višestruko nezasićenih masnih
kiselina (1% ukupnoga sadržaja masti za arahidonsku kiselinu (20:4 n-6))
Sadržaj eikosapentaenske kiseline (EPA, 20:5 n-3) ne smije prekoračiti sadržaj
dokosaheksaenske kiseline (DHA, 22:6 n-3).
Sadržaj dokosaheksaenske kiseline (22:6 n-3) ne smije prekoračiti sadržaj n-6
dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina.
5. FOSFOLIPIDI
Sadržaj fosfolipida u hrani za nastavak prehrane dojenčadi ne smije biti veći od
2 g/l.
6. UGLJIKOHIDRATI
Najmanja |
Najveća |
2,2 g/100 kJ |
3,4 g/100 kJ |
6.1 Zabranjena je upotreba sastojaka koji sadrže gluten
6.2 Laktoza
Najmanja |
Najveća |
1,1 g/100 kJ |
_
|
Ova odredba se ne primjenjuje na prijelaznu hranu za dojenčad, u kojoj izolati
bjelančevina soje predstavljaju više od 50% ukupnoga sadržaja bjelančevina.
6.3 Saharoza, fruktoza, med
Najmanja |
Najveća |
_
|
Posebno ili zajedno |
Med se obrađuje tako da se unište spore Clostridum botulinum.
6.4 Glukoza
Glukoza se smije dodati samo hrani za nastavak prehrane dojenčadi, proizvedenoj
od hidrolizata bjelančevina. U tom slučaju njen sadržaj ne smije prekoračiti 0,5
g/100 kJ (2 g/100 kcal).
7. FRUKTO-OLIGOSAHARIDI I GALAKTO-OLIGOSAHARIDI
Frukto-oligosaharidi i galakto-oligosaharidi mogu se dodati prijelaznoj hrani za
dojenčadi. U tom slučaju njihov sadržaj ne smije prekoračiti 0,8 g/100 ml u
kombinaciji 90% oligogalaktozil-laktoze i 10% oligofruktozil-saharoze velike
molekularne težine.
Druge kombinacije i granične vrijednosti frukto-oligosaharida i
galakto-oligosaharida mogu se upotrebljavati u skladu s člankom 7 ovoga
Pravilnika.
8. MINERALNE TVARI
8.1 Prijelazna hrana za dojenčad proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka
ili hidrolizata bjelančevina
|
Na 100 kJ |
Na 100 kcal |
||
Najmanja |
Najveća |
Najmanja |
Najveća |
|
Natrij (mg) |
5 |
14 |
20 |
60 |
Kalij (mg) |
15 |
38 |
60 |
160 |
Klorid (mg) |
12 |
38 |
50 |
160 |
Kalcij (mg) |
12 |
33 |
50 |
140 |
Fosfor (mg) |
6 |
22 |
25 |
90 |
Magnezij (mg) |
1,2 |
3,6 |
5 |
15 |
Željezo (mg) |
0,14 |
0,5 |
0,6 |
2 |
Cink (mg) |
0,12 |
0,36 |
0,5 |
1,5 |
Bakar (μg) |
8,4 |
25 |
35 |
100 |
Jod (μg) |
2,5 |
12 |
10 |
50 |
Selen (μg) |
0,25 |
2,2 |
1 |
9 |
Mangan (μg) |
0,25 |
25 |
1 |
100 |
Fluorid (μg) |
- |
25 |
- |
100 |
Odnos između kalcija i fosfora nebi trebao biti manje od 1 niti veće od 2.
8.2 Prijelazna hrana za dojenčad, proizvedena od izolata bjelančevina iz soje,
posebno ili u mješavini s bjelančevinama kravljega mlijeka.
Primjenjuju se svi zahtjevi iz točke 8.1, izuzev zahtjeva koji se odnose na
željezo i fosfor, kako slijedi:
|
Na 100 kJ |
Na 100 kcal |
||
Najmanja |
Najveća |
Najmanja |
Najveća |
|
Željezo (mg) |
0,22 |
0,65 |
0,9 |
2,5 |
Fosfor (mg) |
7,5 |
25 |
30 |
100 |
9. VITAMINI
|
Na 100 kJ |
Na 100 kcal |
||
Najmanja |
Najveća |
Najmanja |
Najveća |
|
Vitamin A (μg-RE)16 |
14 |
43 |
60 |
180 |
Vitamin D (μg)17 |
0,25 |
0,75 |
1 |
3 |
Tiamin (μg) |
14 |
72 |
60 |
300 |
Riboflavin (μg) |
19 |
95 |
80 |
400 |
Niacin (μg)18 |
72 |
375 |
300 |
1 500 |
Pantotenska kiselina (μg) |
95 |
475
|
400 |
2 000 |
Vitamin B6 (μg) |
9 |
42 |
35 |
175 |
Biotin (μg) |
0,4 |
1,8 |
1,5 |
7,5 |
Folna kiselina (μg) |
2,5 |
12 |
1 |
50 |
Vitamin B12 (μg) |
0,025 |
0,12 |
0,1 |
0,5 |
Vitamin C (mg) |
2,5 |
7,5 |
10 |
30 |
Vitamin K (μg) |
1 |
6 |
4 |
25 |
Vitamin E (mg α-TE)19
|
0,5/g višestruko nezasićenih masnih kiselina, izraženih kao linoleinska kiselina, i izraženo na dvostruku vezu20, ali ne manje od 0,1 mg na raspoloživih 100 kJ
|
1,2
|
0,5/g višestruko nezasićenih masnih kiselina, izraženih kao linoleinska kiselina, i izraženo na dvostruku vezu20, ali ne manje od 0,1 mg na raspoloživih 100 kJ |
5
|
16 RE = svi ekvivalenti transretinola
17 U obliku holekalciferola, od čega 10 μg = 400 i.u. vitamina D.
18 Niacin u gotovu, formiranom obliku.
19 α-TE = ekvivalent d-α-tokoferola.
20 0,5 mg α-TE/1 g linolna kiseline (18:2 n-6); 0,75 mg α-TE/1 g α-linolenske
kiseline (18:3 n-3); 1,0 mg α-TE/1 g arahidonske kiseline (20:4 n-6); 1,25 mg
α-TE/1 g eikosapentenska kiseline – EPA (20:5 n-3); 1,5 mg α-TE/1 g
dokosaheksaenska kiseline - DHA (22:6 n-3).
10. NUKLEOTIDI
Mogu se dodati sljedeći nukleotidi:
|
Najveća21 |
|
(mg/100 kJ) |
(mg/100 kcal) |
|
Citidin 5’-monofosfat |
0,60 |
2,50 |
Uridin 5’-monofosfat |
0,42 |
1,75 |
Adenozin 5’-monofosfat |
0,36 |
1,50 |
Gvanozin 5’-monofosfat |
0,12 |
0,50 |
Inozin 5’-monofosfat |
0,24 |
1,00 |
21 Ukupna koncentracija nukleotida ne smije prekoračiti 1,2 mg/100 kJ (5 mg/100
kcal).
PRILOG III.
Osnovni sASTOJCI prerađene hrane na bazi žitarica ZA dojenčadi i malU djecU
Odredbe vezane uz hranjive tvari odnose se na proizvode koji su spremni za
uporabu u obliku u kojem se javljaju na tržištu odnosno na proizvode
pripremljene prema uputi proizvođača.
1. SADRŽAJ ŽITARICA
Prerađena hrana na bazi žitarica uglavnom se priprema od jedne ili više
mljevenih žitarica i/ili proizvoda od škroba iz gomolja (korijena).
Udio žitarica i/ili proizvoda od škroba iz gomolja ne smije biti manji od 25%
ukupne suhe tvari gotovog proizvoda.
2. BJELANČEVINE
2.1. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (b) i (d) ovoga
Pravilnika sadržaj bjelančevina ne smije biti viši od 1,3 g/100 kJ (5,5 g/100
kcal).
2.2. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (b) ovoga Pravilnika
količina dodanih bjelančevina ne smije biti manja od 0,48 g/100 kJ (2 g/100
kcal).
2.3. Za kekse navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (d) kojima je dodana hrana
bogata bjelančevinama i koji su takvima deklarirani, količina dodanih
bjelančevina ne smije biti manja od 0,36 g/100 kJ (1,5 g/100 kcal).
2.4. Kemijski indeks dodane bjelančevine ne smije biti manji od 80% referentne
bjelančevine (kazeina, u smislu Priloga III. ovoga Pravilnika), odnosno omjer
iskoristivosti bjelančevina (engleski: protein efficiency ratio, skraćeno: PER)
u mješavini ne smije biti manji od 70% referentne bjelančevine. Dodatak
aminokiselina dopušten je isključivo u svrhu poboljšanja hranjive vrijednosti
mješavine bjelančevina te isključivo u omjerima potrebnima za tu svrhu.
3. UGLJIKOHIDRATI
3.1. Dodaju li se proizvodima iz članka 1. stavka 2. točke 1. (a) i (d) ovoga
Pravilnika saharoza, fruktoza, glukoza, glukozni sirup, odnosno med tada:
– količina dodanih ugljikohidrata iz ovih izvora ne smije biti viša od 1,8 g/100
kJ (7,5 g/100 kcal),
– količina dodane fruktoze ne smije biti viša od 0,9 g/100 kJ (3,75 g/100 kcal).
3.2. Dodaju li se saharoza, fruktoza, glukoza, glukozni sirup odnosno med
proizvodima iz članka 1. stavka 2. točke 1. (b) ovoga pravilnika tada:
– količina dodanih ugljikohidrata iz ovih izvora ne smije biti viša od 1,2 g/100
kJ (5 g/100 kcal),
– količina dodane fruktoze ne smije biti viša od 0,6 g/100 kJ (2,5 g/100 kcal).
4. MASTI
4.1. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (a) i (d) ovoga
Pravilnika sadržaj masti ne smije biti viši od 0,8 g/100 kJ (3,3 g/100 kcal).
4.2. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (b) ovoga Pravilnika
sadržaj masti ne smije biti viši od 1,1 g/100 kJ (4,5 g/100 kcal). Ako je
sadržaj masti viši od 0,8 g/100 kJ (3,3 g/100 kcal), tada:
– količina laurinske kiseline ne smije biti viša od 15% ukupnoga sadržaja masti,
– količina miristinske kiseline ne smije biti viša od 15% ukupnoga sadržaja
masti,
– količina linolne kiseline (u obliku glicerida – linoleata) ne smije biti manja
od 70 mg/100 kJ (300 mg/100 kcal) niti veća od 285 mg/100 kJ (1200 mg/100 kcal).
5. MINERALI
5.1. Natrij
– natrijeve se soli smiju dodavati prerađenoj hrani na bazi žitarica samo u
tehnološke svrhe,
– sadržaj natrija u prerađenoj hrani na bazi žitarica ne smije biti viši od 25
mg/100 kJ (100 mg/100 kcal).
5.2. Kalcij
5.2.1. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (b) količina kalcija
ne smije biti niža od 20 mg/100 kJ (80 mg/100 kcal).
5.2.2. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (d) ovoga Pravilnika
s dodatkom mlijeka (mliječni keksi) i koji su označeni kao takvi količina
kalcija ne smije biti niža od 12 mg/100 kJ (50 mg/100 kcal).
6. VITAMINI
6.1. Za prerađenu hranu na bazi žitarica količina tiamina ne smije biti manja od
25 μg/100 kJ (100 μg/100 kcal).
6.2. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (b) ovoga Pravilnika
vrijede sljedeća ograničenja:
|
Na 100 kJ |
Na 100 kcal |
||
Najmanja |
Najveća |
Najmanja |
Najveća |
|
Vitamin A (μg RE) [1] |
14 |
43 |
60 |
180 |
Vitamin D (μg) [2] |
0,25 |
0,75 |
1 |
3 |
[1] RE = retinol ekvivalent |
||||
[2] u obliku kolekalciferola, 10 μg kojega odgovara 400 i.j. vitamina D. |
Ova ograničenja također vrijede za vitamine A i D ukoliko su dodani i drugoj prerađenoj hrani na bazi žitarica.
7. NAJVEĆE DOPUŠTENE KOLIČINE VITAMINA, MINERALA I ELEMENATA U TRAGOVIMA UKOLIKO SU DODANI HRANI
Odredbe vezane uz hranjive tvari odnose se na proizvode koji su spremni za uporabu u obliku u kakvom se stavljaju na tržište odnosno na proizvode pripremljene prema uputi proizvođača, osim za kalij i kalcij, za koje se odredbe odnose na proizvode u obliku u kakvom se stavljaju na tržište.
Hranjiva tvar |
Najveća vrijednost na 100 kcal |
Vitamin A (μg RE) |
180 |
Vitamin E (mg α-TE)[1] |
3 |
Vitamin D (μg) |
3 |
Vitamin C (mg) |
12,5/25 [2] |
Tiamin (mg) |
0,5 |
Riboflavin (mg) |
0,4 |
Niacin (mg NE) [3] |
4,5 |
Vitamin B6 (mg) |
0,35 |
Folna kiselina (μg) |
50 |
Vitamin B12 (μg) |
0,35 |
Pantotenska kiselina (mg) |
1,5 |
Biotin (μg) |
10 |
Kalij (mg) |
160 |
Kalcij (mg) |
80/180 [4]/100 [5] |
Magnezij (mg) |
40 |
Željezo (mg) |
3 |
Cink (mg) |
2 |
Bakar (μg) |
40 |
Jod (μg |
35 |
Mangan (mg) |
0,6 |
[1]
α-TE = d-α-tokoferol ekvivalent |
PRILOG IV.
OSNOVNI SASTOJCI
hrane za dojenčad
i malu djecu
Odredbe vezane uz hranjive tvari odnose se na proizvode koji su spremni za
uporabu u obliku u kakvom se javljaju na tržištu odnosno na proizvode
pripremljene prema uputi proizvođača.
1. BJELANČEVINE
1.1. Ako su meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori
bjelančevina jedini sastojci navedeni u nazivu proizvoda, tada:
– navedeno meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori
bjelančevina moraju biti zastupljeni sa najmanje 40% ukupne mase proizvoda,
– navedeno meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori
bjelančevina pojedinačno ne smiju biti zastupljeni sa manje od 25% ukupne mase
proizvoda,
– ukupna količina bjelančevina iz navedenih izvora ne smije biti manja od 1,7
g/100 kJ (7 g/100 kcal).
1.2. Ako su meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori
bjelančevina pojedinačno ili zajedno prvi navedeni u nazivu proizvoda, bez
obzira da li je proizvod označen kao obrok ili ne, tada:
– navedeno meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori
bjelančevina zajedno ne smiju biti zastupljeni sa manje od 10% od ukupne mase
proizvoda:
– navedeno meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori
bjelančevina pojedinačno ne smiju biti zastupljeni sa manje od 25% od ukupne
mase navedenih izvora bjelančevina,
– količina bjelančevina iz navedenih izvora ne smije biti manja od 1 g/100 kJ (4
g/100 kcal).
1.3. Ako su meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori
bjelančevina pojedinačno ili zajedno navedeni u nazivu proizvoda, ali nisu
istaknuti prvi, bez obzira označava li se proizvod kao obrok ili ne, tada:
– navedeno meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori
bjelančevina ne smiju zajedno biti zastupljeni sudjelovati s manje od 8% od
ukupne mase proizvoda:
– navedeno meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori
bjelančevina pojedinačno ne smiju biti zastupljeni sa manje od 25% od ukupne
mase navedenih izvora bjelančevina,
– količina bjelančevina iz navedenih izvora ne smije biti manja od 0,5 g/100 kJ
(2,2 g/100 kcal).
– ukupna količina bjelančevina u proizvodu iz svih izvora ne smije biti manja od
0,7 g/100 kJ (3 g/100 kcal).
1.4. Ako se s ostalim sastojcima u nazivu hrane navodi sir, bez obzira da li je
proizvod označen kao obrok ili ne, tada:
– količina bjelančevina iz mliječnih izvora ne smije biti manja od 0,5 g/100 kJ
(2,2 g/100 kcal),
– ukupna količina bjelančevina u proizvodu iz svih izvora ne smije biti manja od
0,7 g/100 kJ (3 g/100 kcal).
1.5. Ako se proizvod označava kao obrok, ali ne navodi meso, perad, ribu,
iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvor bjelančevina u nazivu proizvoda,
tada ukupna količina bjelančevina u proizvodu iz svih izvora ne smije biti manja
od 0,7 g/100 kJ (3 g/100 kcal).
1.6. Umaci koji se označavaju kao prilozi obroku izuzimaju se iz odredaba
navedenih u točki 1.1 do zaključno točke 1.5 ovoga Priloga.
1.7. Slatka dječja hrana koja u imenu navode mliječne proizvode kao prve ili
jedine sastojke ne smiju sadržavati manje od 2,2 g mliječne bjelančevine/100
kcal. Ostala slatka dječja hrana izuzima se iz odredaba navedenih u točki 1.1 do
1.5 ovoga Priloga.
1.8. Dodatak aminokiselina dopušten je isključivo u svrhu poboljšanja hranjive
vrijednosti prisutnih bjelančevina te isključivo u omjerima potrebnima za tu
svrhu.
2. UGLJIKOHIDRATI
Količina ukupnih ugljikohidrata u sokovima i nektarima na bazi voća i povrća,
jelima na bazi voća i desertima odnosno pudinzima ne smije biti veća od:
– 10 g/100 ml za sokove od povrća i napitke na njihovoj bazi,
– 15 g/100 ml za voćne sokove i nektare te napitke na njihovoj bazi,
– 20 g/100 g za jela na bazi voća,
– 25 g/100 g za deserte i pudinge,
– 5 g/100 g za ostale napitke koje nisu na bazi mlijeka.
3. MASTI
3.1. Za proizvode iz točke 1.1. ovoga Priloga:
Ako su meso ili sir jedini sastojci ili prvi navedeni u nazivu proizvoda, ukupna
količina masti u proizvodu iz svih izvora ne smije biti veća od 1,4 g/100 kJ (6
g/100 kcal).
3.2. Za sve ostale proizvode, ukupna količina masti u proizvodu iz svih izvora
ne smije biti veća od 1,1 g/100 kJ (4,5 g/100 kcal).
4. NATRIJ
4.1. Konačni sadržaj natrija u proizvodu ne smije biti veći od 48 mg/100 kJ (200
mg/100 kcal) odnosno 200 mg/100 g proizvoda. Međutim, ako je sir jedini sastojak
naveden u nazivu proizvoda, konačni sadržaj natrija ne smije biti viši od 70
mg/100 kJ (300 mg/100 kcal).
4.2. Natrijeve soli ne smiju se dodavati proizvodima na bazi voća, desertima i
pudinzima, osim u tehnološke svrhe.
5. VITAMINI
Vitamin C
U voćnom soku, nektaru ili soku od povrća konačni sadržaj vitamina C ne smije
biti manji od 6 mg/100 kJ (25 mg/100 kcal) odnosno 25 mg/100 g proizvoda.
Vitamin A
U sokovima od povrća, konačni sadržaj vitamina A u proizvodu ne smije biti manji
od 25 μg RE/100 kJ (100 μg RE/100 kcal).
Vitamin A se ne smije dodavati ostaloj dječjoj hrani.
Vitamin D
Vitamin D se ne smije dodavati dječjoj hrani.
6. NAJVEĆE DOPUŠTENE KOLIČINE VITAMINA, MINERALA I ELEMENATA U TRAGOVIMA AKO SU
DODANI HRANI
Odredbe vezane uz hranjive tvari odnose se na proizvode koji su spremni za
uporabu u obliku u kakvom se javljaju na tržištu odnosno na proizvode
pripremljene prema uputi proizvođača, osim za kalij i kalcij, za koje se odredbe
odnose na proizvode u obliku u kakvom se stavljaju na tržište.
Hranjiva tvar |
Najveća vrijednost na 100 kcal |
Vitamin A (μg RE) |
180[1] |
Vitamin E (mg α-TE) |
3 |
Vitamin C (mg) |
12,5/25 [2]/125 [3] |
Tiamin (mg) |
0,25 |
Riboflavin (mg) |
0,4 |
Niacin (mg NE) |
4,5 |
Vitamin B6 (mg) |
0,35 |
Folna kiselina (μg) |
50 |
Vitamin B12 (μg) |
0,35 |
Pantotenska kiselina (mg) |
1,5 |
Biotin (μg) |
10 |
Kalij (mg) |
160 |
Kalcij (mg) |
80 |
Magnezij (mg) |
40 |
Željezo (mg) |
3 |
Cink (mg) |
2 |
Bakar (μg) |
40 |
Jod (μg) |
35 |
Mangan (mg) |
0,6 |
[1] Sukladno odredbama točke 5. |
|
[2] Ograničenje se odnosi na proizvode s dodatkom željeza. |
|
[3] Ograničenje se odnosi na jela na bazi voća, voćne sokove, nektare i sokove od povrća. |
PRILOG V.
SASTAV AMINOKISELINA U KAZEINU
|
g/100 g bjelančevine |
Arginin |
3,7 |
Cistin |
0,3 |
Histidin |
2,9 |
Izoleucin |
5,4 |
Leucin |
9,5 |
Lizin |
8,1 |
Metionin |
2,8 |
Fenilalanin |
5,2 |
Treonin |
4,7 |
Triptofan |
1,6 |
Tirozin |
5,8 |
Valin |
6,7 |
PRILOG VI.
HRANJIVE TVARI I NJIHOVI DERIVATI DOZVOLJENI U POČETNOJ I PRIJELAZNOJ HRANI ZA
DOJENČAD
1. VITAMINI
Vitamin |
Derivati vitamina |
Vitamin A |
Retinil acetat |
|
Retinil palmitat |
|
Retinol |
Vitamin D
|
Vitamin D2 (ergokalciferol) |
|
Vitamin D3 (holekalciferol) |
Vitamin B1 |
Tiamin hidroklorid |
|
Tiamin mononitrat |
Vitamin B2 |
Riboflavin |
|
Natriijev riboflavin-5’-fosfat |
Niacin |
Nikotinamid |
|
Nikotinska kiselina |
Vitamin B6 |
Pirodoksin hidroklorid |
|
Pirodoksin-5’-fosfat |
Folat |
Folna kiselina |
Pantotenska kiselina |
Kalcijev D-pantotenat |
|
Natrijev D-pantotenat |
|
Dekspantenol |
Vitamin B12 |
Cijanokobalamin |
|
Hidroksikobalamin |
Biotin |
D-biotin |
Vitamin C |
L-askorbinska kiselina |
|
Natrijev L-askorbat |
|
Kalcijev L-askorbat |
|
6-palmitil-L-askorbinska kiselina (askorbil palmitat) |
|
Kalijev askorbat |
Vitamin E |
D-alfa tokoferol |
|
DL-alfa tokoferol |
|
D-alfa tokoferol acetat |
|
DL-alfa tokoferol acetat |
Vitamin K |
Filokinon (fitomenadion) |
2. MINERALNE TVARI
Mineralne tvari |
derivati mineralnih tvari |
Kalcij (Ca) |
Kalcijev karbonat |
|
Kalcijev klorid |
|
Kalcijeve soli limunske kiseline |
|
Kalcijev glukonat |
|
Kalcijev glicerofosfat |
|
Kalcijev laktat |
|
Kalcijeve soli ortofosforne kiseline |
|
Kalcijev hidroksid |
Magnezij (Mg) |
Magnezijev karbonat |
|
Magnezijev klorid |
|
Magnezijev oksid |
|
Magnezijeve soli ortofosforne kiseline |
|
Magnezijev sulfat |
|
Magnezijev glukonat |
|
Magnezijev hidroksid |
|
Magnezijeve soli limunske kiseline |
Željezo (Fe) |
Željezov citrat |
|
Željezov glukonat |
|
Željezov laktat |
|
Željezov sulfat |
|
Željezov amonijev citrat |
|
Željezov fumarat |
|
Željezov difopsfat (željezo pirofosfat) |
|
Željezov biglicinat |
Bakar (Cu) |
Bakrov citrat |
|
Bakrov glukonat |
|
Bakrov sulfat |
|
Kompleks bakar-lizin |
|
Bakrov karbonat |
Jod (J) |
Kalijev jodid |
|
Natrijev jodid |
|
Kalijev jodat |
Cink (Zn) |
Cinkov acetat |
|
Cinkov klorid |
|
Cinkov laktat |
|
Cinkov sulfat |
|
Cinkov citrat |
|
Cinkov glukonat |
|
Cinkov oksid |
Mangan (Mn) |
Manganov karbona |
|
Manganov klorid |
|
Manganov citrat |
|
Manganov sulfat |
|
Manganov glukonat |
Natrij (Na) |
Natrijev bikarbonat |
|
Natrijev klorid |
|
Natrijev citrat |
|
Natrijev glukonat |
|
Natrijev karbonat |
|
Natrijev laktat |
|
Natrijeve soli ortofosforne kiseline |
|
Natrijev hidroksid |
Kalij (K) |
Kalijev bikarbonat |
|
Kalijev karbonat |
|
Kalijev klorid |
|
Kalijeve soli limunske kisleine |
|
Kalijev glukonat |
|
Kalijev laktat |
|
Kalijeve soli ortofosforne kiseline |
|
Kalijev hidroksid |
Selen (Se) |
Natrijev selenat |
|
Natrijev selenit |
3. AMINO KISELINE I DRUGI DUŠIKOVI SPOJEVI
L-cistin i njegov hidroklorid |
L-histidin i njegov hidroklorid |
L-izoleucin i njegov hidroklorid |
L-leucin i njegov hidroklorid |
L-lizin i njegov hidroklorid |
L-cistein i njegov hidroklorid |
L-metionin |
L-fenilalanin |
L-treonin |
L-triptofan |
L-tirozin |
L-valin |
L-karnitin i njegov hidroklorid |
L-karnitin-L-tartrat |
Taurin |
Citidin 5’ –monofosfat i njegova natrijeva sol |
Uridin 5’ –monofosfat i njegova natrijeva sol |
Adenozin 5’ –monofosfat i njegova natrijeva sol |
Gvanozin 5’ –monofosfat i njegova natrijeva sol |
Inozin 5’ –monofosfat i njegova natrijeva sol |
4. DRUGE HRANJIVE TVARI
Kolin |
Kolin klorid |
Kolin citrat |
Kolin bitartrat |
Inozitol |
PRILOG VII.
HRANJIVE TVARI I NJIHOVI DERIVATI DOZVOLJENI U HRANI NA BAZI ŽITARICA I DJEČJOJ HRANI
1. VITAMINI
Vitamin |
Derivati vitamina |
Vitamin A
|
Retinol |
Vitamin D |
Vitamin D2 (= ergokalciferol)Vitamin D3 (= kolekalciferol) |
Vitamin B1 |
Tiamin-hidroklorid |
Vitamin B2 |
Riboflavin |
Niacin |
Nikotinamid |
Vitamin B6
|
Piridoksin-hidroklorid |
Pantotenska kiselina |
Kalcijev D-pantotenat |
Folat |
Folna kiselina |
Vitamin B12 |
Cijanokobalmin |
Biotin |
D-biotin |
Vitamin C
|
L-askorbinska kiselina |
Vitamin K |
Filokinon (Fitomenadion) |
Vitamin E
|
D-alfa-tokoferol |
2. AMINOKISELINE
L-arginin |
i njihovi hidrokloridi
|
L-metionin |
|
L-fenilalanin |
|
L-treonin |
|
L-triptofan |
|
L-tirozin |
|
L-valin |
|
3. OSTALE
Kolin |
Kolin-klorid |
Kolin-citrat |
Kolin-bitartrat |
Inozitol |
L-karnitin |
L-karnitin hidroklorid |
4. MINERALNE SOLI I ELEMENTI U TRAGOVIMA
Kalcij
|
Kalcij karbonat |
Magnezij
|
Magnezijev karbonat |
Kalij
|
Kalijev klorid |
Željezo
|
Željezov citrat |
Bakar
|
Bakar-lizin kompleks |
Cink
|
Cinkov acetat |
Mangan
|
Manganov karbonat |
Jod
|
Natrijev jodid |
PRILOG VIII.
PREHRAMBENE I ZDRAVSTVENE TVRDNJE ZA POČETNU HRANU ZA DOJENČAD I UVJETI ZA
NAVOĐENJE ODGOVARAJUĆE TVRDNJE
1. PREHRAMBENE TVRDNJE
Prehrambena tvrdnja
|
Uvjeti za navođenje odgovarajuće prehrambene tvrdnje |
1.1 Samo laktoza
|
Laktoza je jedini prisutan ugljikohidrat |
1.2 Bez laktoze
|
Sadržaj laktoze nije veći od 2,5 mg/100 kJ (10 mg/100 kcal). |
1.3 Tvrdnja o dodanim dugolančanim višestruko nezasićenim masnim kiselinama ili odgovarajuća prehrambena tvrdnja o dodatnoj dokosaheksaenskoj kiselini |
Sadržaj dokosaheksaenske kiseline nije manji od 0,2% ukupnog sadržaja masnih kiselina.
|
1.4 Prehrambena tvrdnja o dodatku sljedećih neobaveznih sastojaka |
|
1.4.1 Taurin |
Slobodno dodani u količini primjerenoj za potrebne prehrambene namjene dojenčadi i u skladu s uvjetima iz Priloga I. |
1.4.2 Frukto-oligosaharidi i galakto- oligosaharidi |
|
1.4.3 Nukleotidi |
2. ZDRAVSTVENE TVRDNJE (UKLJUČUJUĆI TVRDNJE O SMANJENJU RIZIKA OD BOLESTI)
Zdravstvena tvrdnja |
Uvjeti za navođenje odgovarajuće zdravstvene tvrdnje |
2.1 Smanjenje rizika od alergije na bjelančevine mlijeka. Ta zdravstvena tvrdnja može uključivati izraze koji se odnose na smanjeni alergen ili alergen sa smanjenim svojstvima antigena.
|
(a) Na raspolaganju moraju biti objektivno i znanstveno provjereni podaci kao dokaz za navedena svojstva; (b) Početna hrana za dojenčad mora zadovoljavati odredbe iz točke 2.2 Priloga I., i količinu imuno reaktivnih bjelančevina, izmjerena s metodama koje su opće priznate kao prikladne, je manja od 1% tvari koje sadrže dušik u hrani; (c) Mora se navesti da proizvod ne smiju konzumirati dojenčad alergična na bjelančevine od kojih je proizvod proizveden, osim ako opće prihvaćena klinička ispitivanja potvrde da je početna hrana za dojenčad prihvatljiva za više od 90% dojenčadi (interval pouzdanosti 95%) koja je preosjetljiva na bjelančevine iz kojih je hidrolizat proizveden; (d) Početna hrana za dojenčad koja se uzima oralno ne smije u životinja prouzročiti osjetljivost na nepromijenjene bjelančevine od kojih je proizvedena. |
PRILOG IX.
ESENCIJALNE I UVJETNO ESENCIJALNE AMINOKISELINE U MAJČINU MLIJEKU
Aminokiseline u majčinu mlijeku izražene u mg na 100 kJ i 100 kcal, su sljedeće:
|
Na 100 kJ1 |
Na 100 kcal |
Cistin |
9 |
38 |
Histidin |
10 |
40 |
Izoleucin |
22 |
90 |
Leucin |
40 |
166 |
Lizin |
27 |
113 |
Metionin |
5 |
23 |
Fenilalanin |
20 |
83 |
Treonin |
18 |
77 |
Triptofan |
8 |
32 |
Tirozin |
18 |
76 |
Valin |
21 |
88 |
1 1 kJ = 0,239 kcal
PRILOG X.
SPECIFIKACIJA SADRŽAJA BJELANČEVINA, IZVOR I OBRADA BJELANČEVINA KORIŠTENIH ZA
PROIZVODNJU POČETNE HRANE ZA DOJENČAD SA SADRŽAJEM BJELANČEVINA MANJIM OD 0,56
G/100 KJ (2,25 G/100 KCAL), PROIZVEDENIH IZ HIDROLIZATA BJELANČEVINA SIRUTKE
DOBIVENIH IZ BJELANČEVINA KRAVLJEGA MLIJEKA
1. Sadržaj bjelančevina
Sadržaj bjelančevina = sadržaj dušika x 6,25
Najmanja |
Najveća |
0,44 g/100 kJ |
0,7 g/100 kJ |
(1,86 g/100 kcal) |
(3 g/100 kcal) |
2. Izvor bjelančevina
Bjelančevine demineralizirane slatke sirutke iz kravljega mlijeka nakon
enzimatskog taloženja kazeina, sastoji se od:
(a) 63% izolata bjelančevine sirutke bez kazeino-glikomakropeptida, sa sadržajem
bjelančervina najmanje 95% bjelančevina na suhu tvar i denaturirane bjelančevine
manje od 70%, i s najviše 3% sadržaja pepela, i
(b) 37% koncentrata bjelančevine slatke sirutke sa sadržajem bjelančevina od
najmanje 87% bjelančevina na suhu tvar i denaturirane bjelančevine manje od 70%,
i s najviše 3,5% sadržaja pepela.
3. Prerada bjelančevina
Dvofazni postupak hidrolize s upotrebom tripsina u fazi toplinske obrade (od 3 do 10 minuta pri 80 do 100 ºC) između obiju faza hidrolize.
PRILOG XI.
REFERENTNE VRIJEDNOSTI ZA OZNAČAVANJE PREHRAMBENE VRIJEDNOSTI HRANE, NAMIJENJENE
DOJENČADI I MALOJ DJECI
Hranjiva tvar |
Referentna vrijednost |
Vitamin A |
(μg) 400 |
Vitamin D |
(μg) 7 |
Vitamin E |
(mg TE) 5 |
Vitamin K |
(μg) 12 |
Vitamin C |
(mg) 45 |
Tiamin |
(mg) 0,5 |
Riboflavin |
(mg) 0,7 |
Niacin |
(mg) 7 |
Vitamin B6 |
(mg) 0,7 |
Folat |
(μg) 125 |
Vitamin B12 |
(μg) 0,8 |
Pantotenska kiselina |
(mg) 3 |
Biotin |
(μg) 10 |
Kalcij |
(mg) 550 |
Fosfor |
(mg) 550 |
Kalij |
(mg) 1 000 |
Natrij |
(mg) 400 |
Klorid |
(mg) 500 |
Željezo |
(mg) 8 |
Cink |
(mg) 5 |
Jod |
(μg) 80 |
Selen |
(μg) 20 |
Bakar |
(mg) 0,5 |
Magnezij |
(mg) 80 |
Mangan |
(mg) 1,2 |
PRILOG XII.
REFERENTNE VRIJEDNOSTI ZA OZNAČAVANJE HRANJIVE VRIJEDNOSTI HRANE NAMIJENJENE
DOJENČADI I MALOJ DJECI
Hranjiva tvar |
Referentna vrijednost |
Vitamin A |
(μg) 400 |
Vitamin D |
(μg) 10 |
Vitamin C |
(mg) 25 |
Tiamin |
(mg) 0,5 |
Riboflavin |
(mg) 0,8 |
Ekvivalenti niacina |
(mg) 9 |
Vitamin B6 |
(mg) 0,7 |
Folat |
(μg) 100 |
Vitamin B12 |
(μg) 0,7 |
Kalcij |
(mg) 400 |
Željezo |
(mg) 6 |
Cink |
(mg) 4 |
Jod |
(μg) 70 |
Selen |
(μg) 10 |
Bakar |
(mg) 0,4 |
PRILOG XIII.
MAKSIMALNO DOPUŠTENE RAZINE OSTATAKA PESTICIDA ODNOSNO NJIHOVIH METABOLITA U
PRERAĐENOJ HRANI NA BAZI ŽITARICA I DJEČJOJ HRAN
Kemijski naziv tvari
|
Maksimalna dopuštena razina ostatka (mg/kg) |
Kadusafos |
0,006 |
Demeton-S-metil/demeton-S-metil sulfon/oksidemeton-metil (zasebno ili u kombinaciji, izražen kao demeton-S-metil) |
0,006
|
Etoprofos |
0,008 |
Fipronil (zbroj fipronila i fipronil-desulfinila, izražen kao fipronil) |
0,004 |
Propineb/propilenetioureja (zbroj propineba i propilenetioureje) |
0,006 |
PRILOG XIV.
Pesticidi koji se ne smiju rabiti u poljoprivrednim proizvodima namijenjenim za proizvodnju prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane
Tablica 1.
Kemijski naziv tvari (objašnjenje ostatka) |
Disulfoton (zbroj disulfotona, disulfoton sulfoksida i disulfoton sulfona, izražen kao disulfoton) |
Fensulfotion (zbroj fensulfotiona, njegova kisikova analoga i njihovih sulfona, izražen kao fensulfotion) |
Fentin, izražen kao trifeniltin kation |
Haloksifop (zbroj haloksifopa, njegovih soli i estera, uključujući konjugate, izražen kao haloksifop) |
Heptaklor i trans-heptaklor epoksid, izražen kao heptaklor |
Heksaklorbenzen |
Nitrofen |
Ometoat |
Terbufos (zbroj terbufosa, njegova sulfoksida i sulfona, izražen kao terbufos) |
Tablica 2.
Kemijski naziv tvari |
Aldrin i dieldrin, izraženi kao dieldrin |
Endrin |