2789
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojega
je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. srpnja 2008. godine.
Klasa: 011-01/08-01/105
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 18. srpnja 2008.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i
obrazovanja u javnim ustanovama.
(2) Javne ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja iz stavka 1.
ovog članka su: osnovne škole, srednje škole, učenički domovi i druge javne
ustanove.
(3) Djelatnost osnovnog obrazovanja u osnovnoj školi obuhvaća opće obrazovanje
te druge oblike obrazovanja djece i mladih.
(4) Djelatnost srednjeg obrazovanja u srednjim školama i učeničkim domovima
obuhvaća opće obrazovanje i različite vrste i oblike obrazovanja,
osposobljavanja i usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s odredbama ovog
Zakona i zakona kojima se uređuju djelatnosti pojedinih vrsta srednjih škola.
(5) Djelatnost obrazovanja odraslih osoba ostvaruje se u skladu s odredbama ovog
Zakona i posebnog zakona.
(6) Odredbe Zakona o ustanovama i drugih propisa primjenjuju se na djelatnost
osnovnog i srednjeg obrazovanja ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(7) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i
odnose se na muške i na ženske osobe.
Odgojno-obrazovna djelatnost
Članak 2.
(1) Djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja obavljaju osnovne škole i druge
javne ustanove, pod uvjetima iz ovog Zakona.
(2) Djelatnost srednjeg odgoja i obrazovanja obavljaju srednje škole i učenički
domovi i druge javne ustanove pod uvjetima iz ovog Zakona.
(3) Druga javna ustanova, ustrojbena jedinica ministarstva nadležnog za
pravosuđe te ustrojbena jedinica ministarstva nadležnog za unutarnje poslove
može započeti obavljati djelatnost osnovnog i srednjeg obrazovanja nakon
pribavljenog rješenja ministarstva nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu:
Ministarstvo) o početku izvođenja programa obrazovanja, uz prethodnu suglasnost
ministra u nadležnosti kojega je obavljanje djelatnosti te ustanove, odnosno
ustrojbene jedinice.
Članak 3.
(1) Djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja obavlja se kao javna
služba.
(2) Na osnovi javnih ovlasti osnovna i srednja škola i učenički dom (u daljnjem
tekstu: školska ustanova) obavljaju sljedeće poslove:
– upisi u školu i ispisi iz škole s vođenjem odgovarajuće evidencije i
dokumentacije,
– organizacija i izvođenje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s
učenicima te vođenje odgovarajuće evidencije,
– vrednovanje i ocjenjivanje učenika te vođenje evidencije o tome kao i o
učeničkim postignućima,
– poduzimanje pedagoških mjera i vođenje evidencije o njima,
– organizacija predmetnih i razrednih ispita i vođenje evidencije o njima,
– izdavanje javnih isprava i drugih potvrda,
– upisivanje podataka o odgojno-obrazovnom radu u e-Maticu –
zajednički elektronički upisnik ustanova.
(3) Ako školska ustanova u svezi s poslovima iz stavka 2. ovog članka ili drugim
poslovima koje na temelju zakona obavlja na osnovi javnih ovlasti odlučuje o
pravu, obvezi ili pravnom interesu učenika, roditelja ili skrbnika učenika (u
daljnjem tekstu: roditelj) ili druge fizičke ili pravne osobe, dužna je
postupati prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku, postupovnim
odredbama ovog Zakona i zakona kojima se uređuje djelatnost koju obavlja.
Ciljevi i načela odgoja i obrazovanja
Članak 4.
(1) Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su:
1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov
intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu
s njihovim sposobnostima i sklonostima,
2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju
povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta,
3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim
vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u
multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno
i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva,
4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih
kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom
kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih
informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća,
5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje.
(2) Načela obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja su:
1. osnovno školovanje je obvezno za sve učenike u Republici Hrvatskoj,
2. odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi temelji se na jednakosti
obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima,
3. odgoj i obrazovanje u školskoj ustanovi temelji se na visokoj kvaliteti
obrazovanja i usavršavanja svih neposrednih nositelja odgojno-obrazovne
djelatnosti – učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja te ostalih
radnika,
4. rad u školskoj ustanovi temelji se na vrednovanju svih sastavnica
odgojno-obrazovnog i školskog rada i samovrednovanju neposrednih i posrednih
nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školi, radi postizanja
najkvalitetnijeg nacionalnog obrazovnog i pedagoškog standarda,
5. odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji
planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema
smjernicama hrvatskog nacionalnoga obrazovnog standarda, a u skladu s
nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim
standardima,
6. stjecanje osnovnog obrazovanja temelj je za vertikalnu i horizontalnu
prohodnost u sustavu odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj,
7. obrazovanje u školskoj ustanovi temelji se na decentralizaciji u smislu
povećanja ovlaštenja i odgovornosti na lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
razini,
8. odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu
svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
Državni pedagoški standardi
Članak 5.
(1) Državnim pedagoškim standardima utvrđuju se materijalni, kadrovski,
zdravstveni, tehnički, informatički i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje
nacionalnog kurikuluma i nastavnih planova i programa, radi osiguravanja
jednakih uvjeta poučavanja i učenja te cjelovitog razvoja obrazovnog sustava u
Republici Hrvatskoj.
(2) Državne pedagoške standarde na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi
Hrvatski sabor.
Nastava na hrvatskom jeziku
Članak 6.
Nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, školske ustanove izvode na
hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Nastava na jeziku i pismu nacionalne manjine
Članak 7.
Osnovno i srednje obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, ostvaruje se
prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih
manjina, te odredbama ovog Zakona i drugih propisa.
Nastava na stranom jeziku
Članak 8.
(1) Osnovna i srednja škola (u daljnjem tekstu: škola) može izvoditi međunarodni
program na stranom jeziku.
(2) Škola može dio nastavnih predmeta i sadržaja utvrđenih nastavnim planom i
programom, osim na hrvatskom jeziku, izvoditi i na nekom od svjetskih jezika, uz
odobrenje Ministarstva.
II. MREŽA ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA TE UPIS UČENIKA U
ŠKOLSKU USTANOVU
Mreža školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja
Članak 9.
(1) Mrežom školskih ustanova utvrđuju se školske ustanove koje obavljaju
djelatnost odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje, sa svim
njihovim objektima u kojima se provodi odgoj i obrazovanje, područja na kojima
se može osnovati školska ustanova te programi obrazovanja koje školske ustanove
mogu ostvarivati, uključujući i posebne programe za učenike s teškoćama iz
članka 65. stavka 1. ovog Zakona.
(2) Mreža iz stavka 1. ovog članka mora udovoljiti zahtjevima dostupnosti i
racionalnog ustroja upisnih područja, odnosno školskih ustanova i programa
odgoja i obrazovanja.
(3) Dostupnost iz stavka 2. ovog članka podrazumijeva mogućnost redovitog odgoja
i obrazovanja u osnovnoj školi, odnosno školskom objektu ili ustanovi primjereno
udaljenom od mjesta stanovanja, uz prometnu povezanost koja ne ugrožava
sigurnost učenika.
(4) Dostupnost iz stavka 2. ovog članka podrazumijeva mogućnost srednjeg odgoja
i obrazovanja učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u
učeničkom domu.
(5) Racionalni ustroj školskih ustanova iz stavka 2. ovog članka podrazumijeva
optimalnu iskoristivost postojećih školskih kapaciteta.
Članak 10.
(1) Mrežu iz članka 9. stavka 1. ovog Zakona za svoje područje predlažu
osnivači.
(2) Ministarstvo na temelju prijedloga osnivača, izrađuje prijedlog mreže iz
članka 9. stavka 1. ovog Zakona za područje Republike Hrvatske.
(3) Mrežu za područje Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva iz stavka 2.
ovog članka, donosi Vlada Republike Hrvatske.
Trajanje i vrste škola
Članak 11.
(1) Osnovna škola traje osam godina i izvodi redovite i posebne programe.
(2) Osnovnim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za nastavak
obrazovanja.
(3) Srednje škole, ovisno o vrsti obrazovnog programa, jesu:
– gimnazije,
– strukovne škole,
– umjetničke škole.
(4) Srednjim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za rad i nastavak
obrazovanja.
Članak 12.
(1) Osnovno obrazovanje počinje upisom u prvi razred osnovne škole, obvezno je
za svu djecu, u pravilu od šeste do petnaeste godine života.
(2) Srednje obrazovanje počinje upisom u srednju školu.
(3) Obrazovanje u školama koje ostvaruju glazbene, plesne i športske obrazovne
programe počinje upisom u neki od tih programa čije se trajanje utvrđuje
posebnim obrazovnim programima koje donosi Ministarstvo.
Članak 13.
(1) U gimnazijama se izvodi nastavni plan i program u četverogodišnjem trajanju.
(2) Gimnazije su opće ili specijalizirane, što se određuje prema vrsti nastavnog
plana i programa.
Članak 14.
(1) Strukovne škole su tehničke, industrijske, obrtničke i druge, što se
određuje prema vrsti nastavnog plana i programa o kojem ovisi i njihovo
trajanje.
(2) Djelatnost strukovnog obrazovanja ostvaruje se u skladu s odredbama ovog
Zakona i posebnih zakona i drugih propisa.
(3) Programe srednjeg obrazovanja odraslih za zanimanje policajac, kao i ostale
programe srednjeg obrazovanja odraslih u strukovnom području unutarnjih poslova,
može izvoditi isključivo Policijska škola u sastavu Policijske akademije
ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, pod uvjetima propisanim posebnim
zakonom.
Članak 15.
(1) Umjetnička škola izvodi nastavni plan i program u najmanje četverogodišnjem
trajanju na osnovnoškolskoj razini i u najmanje četverogodišnjem trajanju na
srednjoškolskoj razini.
(2) Umjetničke škole su glazbene, plesne, likovne i druge, što se određuje prema
vrsti nastavnog plana i programa.
Upisno područje
Članak 16.
(1) Upisno područje je sastavni dio mreže školskih ustanova.
(2) Upisno područje za osnovne škole je prostorno područje s kojeg se učenici
upisuju u određenu osnovnu školu na temelju prebivališta, odnosno prijavljenog
boravišta, a određuje se sukladno Državnom pedagoškom standardu.
(3) Upisnim područjem s kojeg se učenici upisuju u osnovnu školu nad kojom
osnivačka prava ima druga pravna ili fizička osoba iz članka 90. ovog Zakona,
smatra se područje Republike Hrvatske.
(4) Upisno područje s kojeg se učenici upisuju u osnovnu školu nad kojom
osnivačka prava ima Republika Hrvatska utvrđuje se aktom o osnivanju osnovne
škole.
(5) Radi racionalnijeg raspoređivanja učenika ili rada škola u jednoj smjeni,
može se spajanjem upisnih područja ili njihovih dijelova, utvrditi zajedničko
upisno područje dviju ili više osnovnih škola istog osnivača.
(6) Upisnim područjem s kojeg se učenici upisuju u srednju školu smatra se
Republika Hrvatska.
(7) Za učenike s teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona koji osnovno i
srednje obrazovanje ostvaruju u redovitim školama prema posebnim obrazovnim
programima upisno se područje određuje prema najbližoj školi koja provodi
obrazovanje prema odgovarajućem programu.
Članak 17.
Upis djece u osnovnu školu provodi se prema planu upisa koji donosi ured državne
uprave u županiji nadležan za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: ured
državne uprave), odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove
obrazovanja (u daljnjem tekstu: Gradski ured), na temelju upisnih područja
utvrđenih u skladu s odredbama članka 16. ovog Zakona.
Članak 18.
(1) Učenik se može upisati u prvi razred osnovne škole kojoj ne pripada prema
upisnom području:
– ako to ne izaziva povećanje broja razrednih odjela utvrđenih planom upisa u
osnovnoj školi u koju se upisuje,
– ako se upisuje u škole koje izvode alternativne, međunarodne te programe na
jeziku i pismu nacionalnih manjina,
– ako se upisuje u škole kojima je osnivač druga pravna ili fizička osoba iz
članka 90. ovog Zakona.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka ured državne uprave, odnosno Gradski ured
dužan je o upisu učenika obavijestiti osnovnu školu u koju se učenik trebao
upisati prema upisnom području.
Članak 19.
(1) U prvi razred obveznog osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1.
travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina života.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, na zahtjev roditelja i prijedlog
povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovog Zakona, u prvi se razred može upisati
dijete koje do 31. ožujka tekuće godine nema navršenih šest godina života.
(3) Dijete se ne može trajno osloboditi upisa u prvi razred osnovne škole osim u
slučaju kada dijete ima višestruke teškoće te su po posebnim propisima roditelji
stekli pravo na status roditelja njegovatelja ili je dijete, s obzirom na vrstu,
stupanj i težinu oštećenja, steklo pravo na skrb izvan vlastite obitelji radi
osposobljavanja na samozbrinjavanje u domu socijalne skrbi ili pravo na pomoć i
njegu u kući, u okviru kojeg se osigurava pružanje usluga psihosocijalne pomoći.
Članak 20.
(1) Prije upisa u prvi razred osnovne škole utvrđuje se psihofizičko stanje
djeteta.
(2) Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika utvrđuje se radi redovitog ili
prijevremenog upisa ili odgode upisa u prvi razred osnovne škole, odnosno radi
utvrđivanja primjerenog školovanja.
(3) Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika utvrđuje stručno povjerenstvo.
(4) Postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, odnosno učenika iz stavka
2. ovog članka, te sastav stručnog povjerenstava iz stavka 3. ovog članka
propisuje ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar), uz
prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva.
Članak 21.
(1) O prijevremenom upisu ili odgodi upisa u prvi razred osnovne škole ili
trajnoj odgodi školovanja te o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg
obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju ured državne uprave, odnosno
Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovog Zakona
donosi rješenje.
(2) Na rješenje iz stavka 1. ovog članka roditelj ima pravo žalbe Ministarstvu.
Članak 22.
(1) Pravo upisa u prvi razred srednje škole imaju svi kandidati nakon završenog
osnovnog obrazovanja, pod jednakim uvjetima u okviru broja utvrđenog odlukom o
upisu.
(2) Redoviti učenici upisuju prvi razred srednje škole u dobi do 17 godina, a
iznimno do 18 godina uz odobrenje školskog odbora.
(3) Izbor kandidata za upis u srednju školu zasniva se na:
– uspjehu u prethodnom obrazovanju i
– sposobnosti i sklonosti učenika, ovisno o vrsti srednje škole.
(4) Odluku o upisu za svaku školsku godinu na prijedlog srednje škole i uz
suglasnost osnivača donosi ministar.
(5) Elemente i kriterije za izbor kandidata prema stavku 1. ovog članka za sve
vrste srednjih škola propisuje ministar.
(6) Natječaj za upis učenika u prvi razred srednja škola objavljuje u dnevnom
tisku, a natječaj obvezno sadrži:
– program obrazovanja u koji se učenik upisuje,
– broj učenika koji se mogu upisati prema odluci o upisu,
– uvjete upisa, potrebnu dokumentaciju i kriterije za izbor kandidata,
– način i postupak provođenja natječaja.
Članak 23.
(1) Redoviti učenik srednje škole može tijekom obrazovanja promijeniti upisani
program.
(2) Promjena programa može se uvjetovati polaganjem razlikovnih i/ili dopunskih
ispita.
(3) Sadržaj razlikovnih, odnosno dopunskih ispita te načine i rokove polaganja
ispita utvrđuje nastavničko vijeće.
Članak 24.
(1) Učenik koji je stekao nižu stručnu spremu ima pravo steći srednju školsku
ili stručnu spremu nastavljanjem obrazovanja ili polaganjem ispita.
(2) Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka obvezno se uvjetuje polaganjem
razlikovnih, odnosno dopunskih ispita, a način i rokove polaganja ispita
utvrđuje nastavničko vijeće.
(3) Ako učenik prekine školovanje ili se preseli iz jednog mjesta u drugo, škola
koju je pohađao ili druga škola koja ostvaruje isti obrazovni program dužna je
upisati učenika.
Članak 25.
(1) Učenik prelazi iz jedne škole u drugu koja ostvaruje isti obrazovni program
na temelju prevodnice.
(2) Škola iz koje učenik odlazi izdaje prevodnice i ispisuje učenika u roku od
sedam dana od dana primitka obavijesti o upisu učenika u drugu školu.
III. NACIONALNI KURIKULUM, NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI TE OBLICI RADA
Nacionalni kurikulum
Članak 26.
(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma,
nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.
(2) Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, općeobrazovne ciljeve i
ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i poučavanja, pristupe poučavanju,
obrazovne ciljeve po obrazovnim područjima i predmetima definirane ishodima
obrazovanja, odnosno kompetencijama te vrednovanje i ocjenjivanje.
(3) Nacionalni kurikulum donosi ministar.
Nastavni plan i program
Članak 27.
(1) Nastavnim planom i programom utvrđuje se tjedni i godišnji broj nastavnih
sati za obvezne i izborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima,
tjedni broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj sati te
ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta.
(2) Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike
koji se za njih opredijele, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete
na početku školske godine.
(3) Učenik može prestati pohađati izborni predmet nakon pisanog zahtjeva i
obrazloženja roditelja učenika i učenika učiteljskom vijeću do početka školske
godine pod uvjetom da obveznu satnicu zamijeni drugim izbornim predmetom ili
aktivnošću u školi.
(4) Strani jezik koji se počinje učiti u prvom razredu osnovne škole prvi je
strani jezik do kraja osnovnog obrazovanja.
(5) Nastavni plan i program osnovne škole sadrži obvezne i izborne predmete.
(6) Nastavni plan i program gimnazija sadrži zajednički, izborni i fakultativni
dio.
(7) Nastavni plan i program strukovnih škola sadrži zajednički općeobrazovni,
posebni stručni i fakultativni dio.
(8) U zajedničkom općeobrazovnom i posebnom stručnom dijelu nastavnog plana i
programa nalaze se i izborni predmeti od kojih učenik bira jedan ili više
predmeta prema svojim interesima i sklonostima.
(9) Zajednički dio nastavnog plana i programa gimnazije sadrži nastavne predmete
koji su obvezni za sve učenike određene vrste programa, a izborni dio obuhvaća
predmete od kojih učenik obvezno bira jedan ili više nastavnih predmeta prema
svojim sklonostima.
(10) Zajednički općeobrazovni dio nastavnog plana i programa za stjecanje
srednje i niže stručne spreme sadrži općeobrazovne predmete koji su zajednički i
obvezni za određenu razinu obrazovanja, a posebni stručni dio nastavnog plana i
programa sadrži strukovne predmete (strukovno-teorijske predmete i praktičnu
nastavu) koji su vezani za određeno zanimanje.
(11) Fakultativni dio nastavnog plana i programa u srednjoj školi obuhvaća
nastavne predmete, odnosno nastavne sadržaje kojima se zadovoljavaju interesi
učenika u skladu s mogućnostima škole te sadržaje i oblike slobodnih aktivnosti.
Ako se učenik srednje škole opredijeli za fakultativni predmet, dužan ga je
pohađati tijekom nastavne godine.
(12) Nastavni plan i program iz stavka 5. ovog članka te zajednički i izborni
dio nastavnog plana i programa donosi ministar, a fakultativni dio srednja
škola.
Školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove
Članak 28.
(1) Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada,
a učenički dom na temelju godišnjeg plana i programa rada.
(2) Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s
izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog
kurikuluma i nastavnog plana i programa.
(3) Školski kurikulum određuje nastavni plan i program izbornih predmeta,
izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti,
programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog
standarda.
(4) Školskim kurikulumom se utvrđuje:
– aktivnost, program i/ili projekt
– ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta
– namjena aktivnosti, programa i/ili projekta
– nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost
– način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta
– vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta
– detaljan troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta
– način vrednovanja i način korištenja rezultata vrednovanja.
(5) Školski kurikulum donosi školski odbor do 15. rujna tekuće školske godine na
prijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća.
(6) Školski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom
obliku.
(7) Smatra se da je školski kurikulum dostupan svakom roditelju i učeniku u
pisanom obliku, ako je objavljen na mrežnim stranicama škole.
(8) Godišnji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i programa
i školskog kurikuluma, a donosi ga školski, odnosno domski odbor do 30. rujna
tekuće školske godine.
(9) Godišnjim planom i programom rada školske ustanove utvrđuje se mjesto,
vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži u pravilu:
– podatke o uvjetima rada,
– podatke o izvršiteljima poslova,
– godišnji kalendar rada,
– podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada,
– tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojno-obrazovnog rada,
– planove rada ravnatelja, učitelja, odnosno nastavnika te stručnih suradnika,
– planove rada školskog, odnosno domskog odbora i stručnih tijela,
– plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu s potrebama škole,
– podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja
školske ustanove.
Eksperimentalni program
Članak 29.
(1) Škola može provoditi eksperimentalni program koji odobri Ministarstvo, a
kojim se provjerava vrijednost novih obrazovnih sadržaja, oblika i metoda rada,
kao i nove nastavne opreme.
(2) Eksperimentalni program sadrži:
– cilj, zadaću, obrazovne ishode, sadržaj,
– mjesto i način izvođenja,
– vrijeme potrebno za realizaciju programa,
– prostorne, kadrovske i druge uvjete,
– način stručnog praćenja i vrjednovanja programa,
– financijska sredstva potrebna za realizaciju programa.
(3) Eksperimentalne programe, uvjete i način rada donosi ministar.
Alternativni program
Članak 30.
U školi se može ostvarivati odgojno-obrazovni rad prema alternativnim nastavnim
programima, odnosno metodama, u skladu s ovim Zakonom.
Umjetnički i športski program
Članak 31.
(1) Škola može izvoditi umjetničko i športsko obrazovanje u skladu s ovim
Zakonom, ako posebnim propisima nije drukčije određeno.
(2) Programe za školovanje iz stavka 1. ovog članka i uvjete za njihovo
izvođenje donosi ministar.
Posebni program
Članak 32.
Škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti poseban razredni odjel za
djecu s teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona radi izvođenja posebnog
programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja.
Dopunska nastava
Članak 33.
(1) Za učenike kojima je potrebna pomoć u učenju škola je dužna organizirati
dopunsku nastavu.
(2) Dopunska nastava organizira se na određeno vrijeme kad je takav oblik pomoći
učenicima potreban.
Dodatna nastava
Članak 34.
Za učenike koji u određenom nastavnom predmetu ostvaruju natprosječne rezultate
ili pokazuju poseban interes za određeni nastavni predmet škola je dužna
organizirati dodatnu nastavu u koju se učenik uključuje na temelju vlastite
odluke.
Izvannastavne aktivnosti
Članak 35.
(1) Radi zadovoljavanja različitih potreba i interesa učenika školska ustanova
organizira posebne izvannastavne aktivnosti.
(2) Izvannastavne aktivnosti se planiraju školskim kurikulumom i godišnjim
planom i programom rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u
školskoj ustanovi.
(3) Izvannastavne aktivnosti nisu obvezni dio učenikovog opterećenja, ali se
mogu priznati učenicima kao ispunjavanje obveza u školi.
Izvanškolske aktivnosti
Članak 36.
(1) Učenik može biti uključen u izvanškolske aktivnosti.
(2) Rad učenika u izvanškolskim aktivnostima može se priznati učenicima kao
ispunjavanje školskih obveza.
Članak 37.
(1) Škola može planirati u godišnjem planu i programu rada škole i školskom
kurikulumu poludnevne, jednodnevne i višednevne odgojno-obrazovne aktivnosti u
mjestu i izvan mjesta u kojem je smještena.
(2) Aktivnosti iz stavka 1. ovog članka su: izleti, ekskurzije i druge
aktivnosti koje su isključivo u funkciji realizacije nacionalnog kurikuluma i
nastavnog plana i programa.
Članak 38.
(1) Za svaku aktivnost iz članka 37. ovog Zakona, škola je dužna izraditi
detaljan program aktivnosti s ciljevima, načinom realizacije, vremenikom,
troškovnikom, načinom financiranja i načinom vrednovanja, te zatražiti pisanu
suglasnost roditelja.
(2) Za svaku aktivnost iz članka 37. ovog Zakona, škola uz voditelja mora
osigurati pratnju sukladno broju učenika, a za učenike s teškoćama pratnju
sukladno njihovim teškoćama.
(3) Program aktivnosti je dio godišnjeg plana i programa rada škole i školskog
kurikuluma.
Učeničke zadruge
Članak 39.
(1) Škola može osnovati učeničku zadrugu kao oblik izvannastavne aktivnosti
sukladno statutu škole i posebnim propisima.
(2) Škola može stavljati u promet proizvode nastale kao rezultat rada učenika.
(3) Sredstva stečena prometom proizvoda i usluga učeničke zadruge posebno se
evidentiraju, a mogu se uporabiti samo za rad učeničke zadruge i unapređenje
odgojno-obrazovnog rada škole.
Učenički klubovi i društva
Članak 40.
(1) Školska ustanova može osnivati učeničke klubove i društva.
(2) Učenički klubovi i društva ustrojavaju se sukladno statutu školske ustanove
i posebnim propisima.
Vježbaonice za studente
Članak 41.
(1) Škola i učenički dom može biti vježbaonica za studente koji se pripremaju za
odgojno-obrazovni rad s učenicima.
(2) Uvjete, način rada, kriterije financiranja te raspored vježbaonica,
propisuje ministar na prijedlog visokih učilišta koji pripremaju studente za
odgojno-obrazovni rad s učenicima.
Nastava u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi
Članak 42.
(1) Za učenike koji zbog većih motoričkih teškoća ili kroničnih bolesti ne mogu
polaziti nastavu, škola uz odobrenje Ministarstva organizira nastavu u kući,
odnosno zdravstvenoj ustanovi ako se učenik nalazi na dužem liječenju te
omogućava polaganje predmetnog ili razrednog ispita.
(2) Nastava iz stavka 1. ovog članka može se provoditi u obliku nastave na
daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije.
(3) Škola u okviru raspoloživih sredstava osigurava učenicima iz stavka 1. ovog
članka, odgovarajuća pomagala za provođenje nastave na daljinu.
Dopunska nastava za učenike koji započinju odnosno nastavljaju obrazovanje u
Republici Hrvatskoj
Članak 43.
(1) Posebnu pomoć škole su dužne pružiti djeci državljana Republike Hrvatske
koji se vraćaju iz inozemstva i započinju, odnosno nastavljaju obrazovanje u
Republici Hrvatskoj, a nedostatno poznaju hrvatski jezik.
(2) Posebnu pomoć škole su dužne pružiti i djeci za koju je obrazovanje prema
ovom Zakonu obvezno i koja imaju boravak na području Republike Hrvatske, a
članovi su obitelji radnika koji je državljanin države članice Europske unije te
obavlja ili je obavljao samostalnu djelatnost, odnosno koji je zaposlen ili je
bio zaposlen na području Republike Hrvatske.
(3) Radi učinkovite integracije učenika iz stavka 1. i 2. ovog članka, škola
organizira individualne i skupne oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada
kojima se tim učenicima omogućuje učinkovito svladavanje hrvatskog jezika i
nadoknađuje nedovoljno znanje u pojedinim nastavnim predmetima.
(4) Neposredni odgojno-obrazovni rad iz stavka 3. ovog članka provodi se u
pripremnoj i dopunskoj nastavi.
(5) Pripremna nastava namijenjena je učenicima nedostatnog znanja hrvatskog
jezika i podrazumijeva intenzivno učenje hrvatskog jezika tijekom najviše jedne
nastavne godine.
(6) Pripremna nastava provodi se prema posebnom programu i organizira u školi
koju utvrđuje ured državne uprave, odnosno Gradski ured.
(7) Tijekom pohađanja pripremne nastave učenik može u manjem opsegu pohađati
sate redovite nastave u školi u kojoj je upisan i to onih nastavnih predmeta kod
kojih slabije znanje hrvatskog jezika ne predstavlja znatniju zapreku za
praćenje nastave.
(8) Dopunska nastava organizira se iz nastavnih predmeta za koje postoji
potreba, a učenik je pohađa uz redovito pohađanje nastave.
(9) Količinu pripremne i dopunske nastave planiraju škole sukladno stvarnim
potrebama, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(10) Programe i način provedbe neposrednog odgojno-obrazovnog rada iz stavka 4.
ovog članka, kao i mjere za osposobljavanje učitelja i nastavnika koji provode
neposredni odgojno-obrazovni rad iz stavka 4. ovog članka, propisuje ministar.
Članak 44.
(1) Učenici za koje je obrazovanje prema ovom Zakonu obvezno i koji imaju
boravak na području Republike Hrvatske, a djeca su državljanina države članice
Europske unije koji obavlja ili je obavljao samostalnu djelatnost, odnosno koji
je zaposlen ili je bio zaposlen na području Republike Hrvatske, imaju pravo
stjecati znanja iz materinskog jezika i kulture države svojeg podrijetla.
(2) Ured državne uprave odnosno Gradski ured prema mjestu boravka učenika iz
stavka 1. ovog članka dužan je osigurati, u skladu s mogućnostima i u suradnji s
osnivačima škola i državom podrijetla učenika, potporu nastave materinskog
jezika i kulture države podrijetla učenika. Ured državne uprave odnosno Gradski
ured dužan je osigurati i potporu za pripremu učitelja i nastavnika koji će
provoditi nastavu materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika.
(3) Programe i način provedbe nastave materinskog jezika i kulture države
podrijetla iz stavka 1. i 2. ovog članka propisuje ministar.
Članak 45.
(1) Djeca državljana država članica Europske unije imaju pravo na osnovno i
srednje obrazovanje kao i hrvatski državljani te se upisuju u školske ustanove u
Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani.
(2) Djeca državljana Republike Hrvatske koja su se obrazovala u nekoj državi
članici Europske unije, a nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, imaju
pravo na osnovno i srednje obrazovanje pod istim uvjetima kao i hrvatski
državljani koji se obrazuju u školskim ustanovama u Republici Hrvatskoj.
Članak 46.
Odredbe članka 43. i 45. ovog Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na
azilante, tražitelje azila, strance pod supsidijarnom zaštitom i strance pod
privremenom zaštitom.
Hrvatska nastava u inozemstvu
Članak 47.
(1) Za dodatno školovanje djece državljana Republike Hrvatske u inozemstvu
organizira se nastava hrvatskog jezika i kulture – hrvatska nastava u
inozemstvu, koja se obavlja prema kurikulumu hrvatske nastave u inozemstvu, u
skladu s ovim Zakonom, međunarodnim ugovorima i propisima zemlje u kojoj se
nastava izvodi.
(2) Uvjete i postupak izbora učitelja za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu
propisuje ministar.
IV. ORGANIZACIJA RADA ŠKOLE
Članak 48.
(1) Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza i ima dva
polugodišta.
(2) Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni
odmor.
(3) Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se u pravilu u najmanje 175 nastavnih dana,
odnosno u 35 nastavnih tjedana, a za učenike završnih razreda srednjih škola u
najmanje 160 nastavnih dana, odnosno 32 nastavna tjedna.
(4) Nastavnu godinu, odnosno početak i završetak nastave, broj radnih dana i
odmore učenika za svaku školsku godinu propisuje ministar.
Članak 49.
(1) Odgojno-obrazovni rad u školi se izvodi u jednoj smjeni, ako to dopuštaju
prostorni, kadrovski i drugi uvjeti rada.
(2) Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi može biti organiziran kao poludnevni
ili s produženim boravkom za učenike razredne nastave, a u školama koje rade u
jednoj smjeni kao cjelodnevni.
(3) Škola je dužna tijekom cijele školske godine osigurati uvjete za ostvarenje
svoje pedagoške i javne funkcije, a prema mogućnostima škole i interesima
učenika.
(4) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izradit će plan
aktivnosti i osigurati uvjete za njihovu realizaciju u vrijeme učeničkih odmora.
(5) Promjene u radu i organizaciji, školske ustanove su dužne pravodobno
najaviti roditeljima, učenicima, osnivaču i uredu državne uprave, odnosno
Gradskom uredu.
Članak 50.
(1) U školi se izvodi nastava tijekom pet radnih dana tjedno.
(2) Osnovna škola može izvoditi nastavu tijekom šest dana tjedno ako tjedno radi
u više od dvije smjene, a srednja škola ako to zahtijevaju prostorni,
organizacijski ili drugi uvjeti rada.
Članak 51.
(1) Dnevno trajanje nastave učenika utvrđuje se rasporedom sati s time da
nastava za učenike razredne nastave ne može iznositi više od 4 sata dnevno, a za
ostale učenike osnovne škole više od 6 sati dnevno.
(2) Za učenike srednje škole godišnji broj nastavnih sati može iznositi najviše
1.120 sati, a tjedni 32 nastavna sata, osim u programima čiji se veći dio izvodi
u obliku vježbi i praktične nastave.
(3) Učenik uključen u nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine iznimno od
stavka 1. i 2. ovog članka može biti opterećen većim dnevnim, tjednim i
godišnjim brojem sati, sukladno Državnom pedagoškom standardu.
(4) Nastavni sat traje 45 minuta ako nastavnim planom i programom nije drukčije
određeno.
(5) Sat praktične nastave traje 60 minuta ako se izvodi izvan srednje škole.
Članak 52.
(1) Nastava se organizira po razredima, a neposredno izvodi u razrednom odjelu i
obrazovnoj skupini.
(2) Broj razrednih odjela u osnovnoj školi utvrđuje ured državne uprave, odnosno
Gradski ured.
(3) Za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, nastava se organizira
kao razredna, a za učenike od petog do osmog razreda kao predmetna nastava.
(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, za učenike od prvog do četvrtog razreda
osnovne škole može se organizirati predmetna nastava ako je to predviđeno
nastavnim planom i programom, a za učenike s teškoćama od petog do osmog razreda
osnovne škole, može se organizirati razredna nastava.
Članak 53.
(1) Razredni odjel sastavlja se od učenika istog razreda, a u srednjoj školi, u
pravilu, prema istom programu obrazovanja.
(2) U osnovnoj školi može se sastaviti i kombinirani razredni odjel od učenika
razredne nastave, a iznimno, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, i za učenike
predmetne nastave.
(3) Način organiziranja nastave u obrtničkim školama i praktične nastave u
strukovnim školama propisuje ministar.
Članak 54.
(1) Broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili
odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim
pedagoškim standardima.
(2) Odluku o broju učenika u razrednom odjelu srednje škole na početku svake
školske godine donosi ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima.
(3) Broj učenika u razrednome odjelu i obrazovnoj skupini umjetničkih škola
određuje se prema specifičnostima izvođenja nastave.
Knjižnica
Članak 55.
(1) Školska ustanova ima knjižnicu.
(2) Djelatnost knjižnice iz stavka 1. ovog članka sastavni je dio obrazovnog
procesa u kojem se stručno-knjižnična djelatnost obavlja u manjem opsegu ili
uobičajeno i služi za ostvarivanje obrazovnog procesa.
(3) Knjižnica mora udovoljavati uvjetima koji su propisani standardima.
Udžbenici
Članak 56.
U školi se upotrebljavaju udžbenici koje je odobrilo Ministarstvo prema posebnom
zakonu.
Suradnja školskih ustanova
Članak 57.
(1) Školske ustanove surađuju u ostvarivanju odgojno-obrazovne djelatnosti, te
radi optimalnog upisa i preseljenja učenika.
(2) Škole ostvaruju suradnju i primanjem usluga od strane ustanove socijalne
skrbi odnosno zdravstvene ustanove, a osobito u dijelu s rehabilitacijskim
uslugama i sadržajima.
(3) Školske ustanove surađuju sa zavodima za zapošljavanje i drugim ustanovama u
cilju pravodobne informiranosti i profesionalne orijentacije učenika.
Kućni red
Članak 58.
(1) Školski ili domski odbor u suradnji s učiteljskim, odnosno nastavničkim,
odnosno odgajateljskim vijećem donosi etički kodeks neposrednih nositelja
odgojno-obrazovne djelatnosti u školskoj ustanovi.
(2) Školski ili domski odbor u suradnji s učiteljskim, odnosno nastavničkim,
odnosno odgajateljskim vijećem, vijećem učenika i vijećem roditelja donosi kućni
red.
(3) Kućnim se redom utvrđuju:
– pravila i obveze ponašanja u školskoj ustanovi, unutarnjem i vanjskom
prostoru,
– pravila međusobnih odnosa učenika,
– pravila međusobnih odnosa učenika i radnika,
– radno vrijeme,
– pravila sigurnosti i zaštite od socijalno neprihvatljivih oblika ponašanja,
diskriminacije, neprijateljstva i nasilja i
– način postupanja prema imovini.
Zabrana promidžbe i prodaje u školskim ustanovama
Članak 59.
U školskim ustanovama zabranjen je svaki oblik promidžbe i prodaje proizvoda
koji nisu u skladu s ciljevima odgoja i obrazovanja.
V. UČENICI
Članak 60.
(1) Status redovitog učenika stječe se upisom u školu, a može se imati samo u
jednoj školi.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, učenik koji je upisan u umjetničku školu
može se upisati u još jednu školu.
Članak 61.
(1) Prava učenika su:
– pravo na obaviještenost o svim pitanjima koja se na njega odnose,
– pravo na savjet i pomoć u rješavanju problema, a sukladno njegovom najboljem
interesu,
– pravo na uvažavanje njegovog mišljenja,
– pravo na pomoć drugih učenika školske ustanove,
– pravo na pritužbu koju može predati učiteljima, odnosno nastavnicima,
ravnatelju i školskom odboru,
– pravo na sudjelovanje u radu vijeća učenika te u izradi i provedbi kućnog
reda,
– pravo na predlaganje poboljšanja odgojno-obrazovnog procesa i
odgojno-obrazovnog rada.
(2) Obveze učenika su:
– pohađanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada
koje je izabrao,
– pridržavanje pravila kućnog reda,
– ispunjavanje uputa učitelja, odnosno nastavnika, stručnih suradnika i
ravnatelja i drugih zaposlenika škole, a koje su u skladu s pravnim propisima i
kućnim redom,
– čuvanje udžbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava.
Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Članak 62.
(1) Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su daroviti učenici i
učenici s teškoćama.
(2) Obrazovanje učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama provodi se u
skladu s ovim Zakonom, ako posebnim propisima nije drukčije određeno.
Daroviti učenici
Članak 63.
(1) Škola provodi uočavanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te im
organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.
(2) Program za darovite učenike te način uočavanja, školovanja, praćenja i
poticanja darovitih učenika propisuje ministar.
Članak 64.
(1) Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima ima pravo završiti školu u
kraćem vremenu od propisanog.
(2) U tijeku jedne školske godine učenik može završiti dva razreda.
(3) Uvjete i postupak pod kojima učenik može završiti školu u kraćem vremenu
propisuje ministar.
Učenici s teškoćama
Članak 65.
(1) Učenici s teškoćama su:
– učenici s teškoćama u razvoju,
– učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim
problemima,
– učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim
i jezičnim čimbenicima.
(2) Vrste teškoća iz stavka 1. ovoga članka na temelju kojih učenik ostvaruje
pravo na primjerene programe školovanja i primjerene oblike pomoći školovanja
propisuje ministar.
(3) Posebne nastavne planove i programe za školovanje učenika iz stavka 1.
podstavka 1. ovoga članka, donosi ministar.
(4) Vrstu teškoća iz stavka 2. ovog članka, primjeren program školovanja i
primjeren oblik pomoći za pojedinog učenika utvrđuje povjerenstvo iz članka 20.
ovog Zakona.
Prestanak statusa učenika
Članak 66.
Učeniku srednje škole prestaje status redovitog učenika:
– na kraju školske godine u kojoj je završio srednje obrazovanje,
– kada se ispiše iz srednje škole,
– kada se ne upiše u sljedeći razred srednje škole u skladu s odredbom članka
79. stavka 1. ovog Zakona.
Sigurnost i zaštita zdravlja u školskim ustanovama
Članak 67.
Školske ustanove dužne su:
– stvarati uvjete za zdrav mentalni i fizički razvoj te socijalnu dobrobit
učenika,
– sprječavati neprihvatljive oblike ponašanja,
– brinuti se o sigurnosti učenika,
– osigurati uvjete za uspješnost svakog učenika u učenju,
– brinuti se o zdravstvenom stanju učenika i o tome obavještavati liječnike
primarne zdravstvene zaštite i roditelje,
– pratiti socijalne probleme i pojave kod učenika i poduzimati mjere za
otklanjanje njihovih uzroka i posljedica, u suradnji s tijelima socijalne skrbi
odnosno drugim nadležnim tijelima,
– voditi evidenciju o neprihvatljivim oblicima ponašanja učenika,
– pružati savjetodavni rad učenicima.
Prehrana učenika
Članak 68.
Osnovne škole dužne su organizirati prehranu učenika dok borave u školi u skladu
s propisanim normativima koje donosi ministarstvo nadležno za zdravstvo.
Prijevoz učenika
Članak 69.
(1) Osnivač je dužan organizirati prijevoz učenicima razredne nastave (1. – 4.
razred) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje tri kilometra.
(2) Osnivač je dužan organizirati prijevoz učenicima predmetne nastave (5. – 8.
razred) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje pet kilometara.
(3) Osnivač je dužan organizirati međumjesni prijevoz, sredstvima redovitog
putničkog javnog linijskog prijevoza, učenicima srednjih škola koji imaju mjesto
prebivališta, odnosno boravišta udaljeno od mjesta škole najmanje pet
kilometara, uz uvjet da su program upisali u školi najbližoj mjestu
prebivališta, odnosno boravišta.
(4) Za učenike s teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona osigurava se
prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i
stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladno rješenju o primjerenom obliku
školovanja.
(5) Ako se učenik osnovne škole iz stavka 1. i 2. ovog članka upiše u školu
izvan upisnog područja, osnivač nije dužan snositi troškove prijevoza učenika.
(6) Ako se učenik iz stavka 5. ovog članka ne upiše u školu sukladno aktu tijela
državne uprave, osnivač nije dužan snositi troškove prijevoza učenika.
Obveza zaštite prava učenika
Članak 70.
(1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ostali radnici u školskim
ustanovama dužni su poduzimati mjere zaštite prava učenika te o svakom kršenju
tih prava, posebice o oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zloporabe,
zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja učenika,
odmah izvijestiti ravnatelja školske ustanove koji je to dužan javiti tijelu
socijalne skrbi, odnosno drugom nadležnom tijelu.
(2) Način postupanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u
poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava
nadležnim tijelima, propisuje ministar.
Vijeće učenika
Članak 71.
(1) U školi se osniva vijeće učenika koje čine predstavnici učenika svakog
razrednog odjela.
(2) Predstavnik vijeća učenika sudjeluje u radu tijela škole kada se odlučuje o
pravima i obvezama učenika, bez prava odlučivanja.
(3) Način izbora i djelokrug rada vijeća učenika utvrđuje se statutom škole.
VI. PRAĆENJE I OCJENJIVANJE UČENIČKIH POSTIGNUĆA
Članak 72.
(1) Uspjeh redovitih učenika prati se i ocjenjuje tijekom nastave, a učenici se
ocjenjuju iz svakog nastavnog predmeta i iz vladanja.
(2) Ocjene iz nastavnih predmeta utvrđuju se brojčano, a ocjene iz vladanja
opisno.
(3) Brojčane ocjene učenika u pojedinim nastavnim predmetima su: odličan (5),
vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1), a sve su ocjene osim
ocjene nedovoljan (1) prolazne.
(4) Učenici koji na kraju školske godine imaju prolazne ocjene iz svakog
nastavnog predmeta prelaze u viši razred.
(5) Opisne ocjene iz vladanja su: uzorno, dobro i loše.
(6) U školama koje ostvaruju alternativni ili međunarodni program učenik se
ocjenjuje sukladno programu koji se ostvaruje.
(7) U školi koja izvodi nastavu po nastavnom planu i programu jezika i kulture
za pripadnike nacionalne manjine, a u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju
na jeziku i pismu nacionalnih manjina, učenik se posebno ocjenjuje, a ocjena se
upisuje u razrednu svjedodžbu.
(8) Ocjene učenika s teškoćama iskazuje se opisno ili brojčano, ovisno o
programu u koji je uključen.
(9) Način praćenja i ocjenjivanja učenika propisuje ministar.
Članak 73.
(1) Na osnovi praćenja i ocjenjivanja tijekom polugodišta i nastavne godine
zaključnu ocjenu iz nastavnog predmeta utvrđuje učitelj, odnosno nastavnik
nastavnog predmeta, a ocjenu iz vladanja razrednik.
(2) Uspjeh učenika i zaključna ocjena za svaki nastavni predmet utvrđuje se
javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini na kraju polugodišta i
nastavne godine.
(3) U slučaju izbivanja ili spriječenosti učitelja, odnosno nastavnika određenog
nastavnog predmeta, odnosno razrednika, ocjenu utvrđuje razredno vijeće na
prijedlog učitelja, odnosno nastavnika ili stručnog suradnika kojeg odredi
ravnatelj.
Članak 74.
(1) Opći uspjeh utvrđuje se kao: odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i
nedovoljan.
(2) Opći uspjeh učenika koji ima sve ocjene prolazne utvrđuje se aritmetičkom
sredinom ocjena iz svih predmeta, i to ocjenom:
– odličan – ako ima srednju ocjenu najmanje 4,50
– vrlo dobar – ako ima srednju ocjenu 3,50 do 4,49
– dobar – ako ima srednju ocjenu od 2,50 do 3,49
– dovoljan – ako ima srednju ocjenu 2 do 2,49
(3) Opći uspjeh učenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole utvrđuje
razredni učitelj, a opći uspjeh učenika od petog razreda osnovne škole do
završnog razreda srednje škole, na prijedlog razrednika utvrđuje razredno
vijeće.
(4) Učeniku se utvrđuje opći uspjeh nedovoljan (1) ako mu je na kraju nastavne
godine zaključena ocjena nedovoljan iz najmanje tri nastavna predmeta, odnosno
ako nije položio popravni ispit u propisanim rokovima.
(5) Učenik kojemu je opći uspjeh utvrđen ocjenom nedovoljan (1) ponavlja razred.
Članak 75.
(1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne
škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan
(1) iz najviše dva nastavna predmeta.
(2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u
osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se
popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine
ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u
jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.
(4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj.
(5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.
Članak 76.
(1) Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključnom ocjenom iz pojedinog
nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od dana priopćenja ocjene
podnijeti zahtjev učiteljskom, odnosno nastavničkom vijeću radi preispitivanja
ocjene.
(2) Učenik ima pravo na polaganje ispita pred povjerenstvom ako i nakon
preispitivanja ocjene nije zadovoljan ocjenom.
(3) Učenik ili roditelj može podnijeti zahtjev za polaganjem ispita pred
povjerenstvom, u roku od dva dana od priopćenja odluke učiteljskog, odnosno
nastavničkog vijeća.
(4) Povjerenstvo čine tri člana koje određuje učiteljsko, odnosno nastavničko
vijeće, a ocjena povjerenstva je konačna.
(5) Način polaganja ispita pred povjerenstvom uređuje se statutom škole.
Članak 77.
(1) Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao pohađati nastavu i biti
ocijenjen iz jednog ili više predmeta upućuje se na polaganje predmetnog ili
razrednog ispita.
(2) Ako učenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga ne pristupi popravnom
ili predmetnom odnosno razrednom ispitu u propisanim rokovima, škola mu je dužna
omogućiti polaganje ispita nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio
ispitu.
(3) Razlozi i način polaganja razrednih i predmetnih ispita utvrđuju se statutom
škole.
Članak 78.
(1) Iznimno od odredbe članka 72. stavka 4. ovog Zakona, u viši razred može
prijeći učenik od prvog do trećeg razreda osnovne škole koji je na kraju
nastavne godine iz jednog nastavnog predmeta ocijenjen ocjenom nedovoljan (1).
(2) Učenik iz stavka 1. ovog članka ne može prijeći dva puta u viši razred ako
ima ocjenu nedovoljan iz istog predmeta.
(3) Odluku o prelasku iz stavka 1. ovog članka donosi učiteljsko vijeće na
prijedlog razrednika.
(4) Učeniku koji je prešao u viši razred osnovne škole sukladno stavku 1. ovog
članka priznaje se da je završio razred.
Članak 79.
(1) Tijekom srednjeg obrazovanja učenik može dva puta ponavljati razred, a isti
razred može ponavljati samo jedanput.
(2) Iznimno, učenik koji pohađa program za stjecanje niže stručne spreme može
ponavljati razred samo jedanput.
Članak 80.
(1) Ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne može sudjelovati u određenoj školskoj
aktivnosti ili bi to sudjelovanje štetilo njegovu zdravlju, može se privremeno
ili trajno osloboditi od pohađanja nastavnog predmeta ili sudjelovanja u
određenim nastavnim sadržajima, ako ti nastavni sadržaji nisu iz osnovnih
predmeta struke.
(2) Odluku o oslobađanju učenika donosi učiteljsko vijeće odnosno nastavničko
vijeće na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite.
(3) Učeniku koji je tijekom cijele nastavne godine oslobođen pohađanja nastave
određenog nastavnog predmeta, završna ocjena za taj predmet ne upisuje se u
javnu ispravu već se upisuje da je oslobođen.
Članak 81.
(1) Učenici koji imaju status kategoriziranog športaša sukladno odredbama Zakona
o športu, posebno daroviti učenici u umjetničkom području i učenici koji se
pripremaju za međunarodna natjecanja, mogu završiti školu pohađanjem nastave ili
polaganjem ispita u vremenu za polovinu duljem od propisanog trajanja upisanog
programa.
(2) Odredbe o pohađanju nastave i polaganju ispita učenika iz stavka 1. ovog
članka uređuju se statutom škole.
Državna matura, izrada i obrana završnog rada
Članak 82.
(1) Srednje obrazovanje učenika u gimnazijskim programima obrazovanja završava
polaganjem državne mature.
(2) Srednje obrazovanje učenika u strukovnim i umjetničkim programima
obrazovanja, koji traju najmanje četiri godine, završava izradom i obranom
završnog rada u organizaciji i provedbi škole.
(3) Učenici iz stavka 2. ovog članka mogu polagati i ispite državne mature.
(4) Srednje obrazovanje učenika u strukovnim programima koji traju od jedne do
tri i pol godine, završava izradom i obranom završnog rada u organizaciji i
provedbi škole.
(5) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovog članka primjenjuju se na učenike koji su
prvi razred srednje škole upisali počevši od školske godine 2006./2007., a
odredba stavka 4. ovog članka primjenjuju se na učenike koji su prvi razred
srednje škole upisali školske godine 2007./2008.
(6) Državnu maturu provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
u suradnji sa školama.
(7) Pripremne i druge radnje vezane uz organizaciju i provedbu državne mature u
školi provodi školsko ispitno povjerenstvo koje čine ravnatelj škole te šest
članova iz reda nastavnika od kojih je jedan član ispitni koordinator.
(8) Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u elektroničkom obliku
vodi Središnji registar državne mature u koji se pohranjuju podaci o svim
osobama koje su položile državnu maturu, predmetima s ostvarenim ocjenama i
postotnim bodovima ostvarenim na ispitima državne mature te drugi podaci
značajni za državnu maturu.
(9) Detaljniji sadržaj registra iz stavka 8. ovog članka, propisuje ministar.
(10) Sadržaj, uvjete, način i postupak polaganja državne mature te izrade i
obrane završnog rada, propisuje ministar.
VII. PEDAGOŠKE MJERE
Članak 83.
(1) Učenici koji postižu iznimne rezultate mogu biti usmeno i pisano pohvaljeni,
odnosno nagrađeni.
(2) Usmenu pohvalu izriče razrednik, pisanu pohvalu daje razredno vijeće, a
nagradu dodjeljuje učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće.
(3) Uvjeti, način i postupak pohvaljivanja i nagrađivanja učenika uređuju se
statutom škole.
Članak 84.
(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog
ponašanja u osnovnoj školi su opomena, ukor, strogi ukor, odgojno-obrazovni
tretman produženog stručnog postupka i preseljenje u drugu školu.
(2) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog
ponašanja u srednjoj školi su opomena, ukor, odgojno-obrazovni tretman
produženog stručnog postupka, opomena pred isključenje i isključenje iz srednje
škole.
(3) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti i neispunjavanja obveza iz stavka 1. i
2. ovog članka izriču se za tekuću nastavnu godinu, osim mjere preseljenja u
drugu školu koja se izriče ili za tekuću školsku godinu ili za trajanja osnovnog
obrazovanja.
(4) Učenik koji je isključen ima pravo polagati razredni ispit.
(5) Pedagošku mjeru opomene izriče razrednik, ukora razredno vijeće, strogog
ukora, opomene pred isključenje i odgojno-obrazovnog tretmana produženog
stručnog postupka učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće, a preseljenja u drugu
školu, odnosno isključenja iz škole ravnatelj.
(6) Do okončanja postupka izricanja mjere isključenja iz srednje škole ravnatelj
može trenutačno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa.
(7) Škole su dužne provoditi pedagoške mjere poštujući učenikovu mentalnu i
socijalnu zrelost, opće stanje, osjetljivost i druge okolnosti koje utječu na
njegov razvoj. Pored odlučnih činjenica utvrđuju se sve činjenice učenikovog
razvoja, obiteljskih i drugih okolnosti u kojima živi te sve druge važne
okolnosti.
Članak 85.
(1) O izrečenoj pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu osnovna škola
obavještava ured državne uprave, odnosno Gradski ured koji je dužan u roku od 7
dana, odrediti osnovnu školu u kojoj učenik nastavlja školovanje.
(2) Učenika osnovne škole u pravilu se seli u školu čije upisno područje graniči
s upisnim područjem škole iz koje se učenik seli, pri čemu učenik zadržava pravo
na besplatan prijevoz.
Članak 86.
(1) Roditelj učenika osnovne škole, odnosno učenik srednje škole i njegov
roditelj imaju pravo žalbe na izrečenu pedagošku mjeru.
(2) O žalbi na izrečenu pedagošku mjeru opomene odlučuje razredno vijeće, ukora
učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće, strogog ukora, preseljenja u drugu
školu, opomene pred isključenje i odgojno-obrazovnog tretmana produženog
stručnog postupka ravnatelj, a isključenja iz škole Ministarstvo.
(3) Uvjete, način i postupak izricanja pedagoških mjera iz članka 84. ovog
Zakona, osim mjere odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka,
uređuje škola statutom.
(4) Način provođenja mjere odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog
postupka, propisuje ministar.
Članak 87.
Pedagoške mjere, uvjete, način, postupak i tijela za izricanje pedagoških mjera
učenički dom uređuje statutom.
VIII. VANJSKO VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE ŠKOLSKIH USTANOVA
Članak 88.
(1) U školskim ustanovama se radi unapređenja kvalitete odgojno-obrazovne
djelatnosti provodi vanjsko vrednovanje i samovrednovanje, a odnosi se na
provođenje nacionalnih ispita te mjerenje stupnja kvalitete svih sastavnica
nacionalnog kurikuluma.
(2) Godišnji plan provedbe vanjskog vrednovanja školskih ustanova, na prijedlog
Vijeća za nacionalni kurikulum donosi ministar.
(3) Vanjsko vrednovanje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje
obrazovanja.
(4) Škole su obvezne koristiti rezultate nacionalnih ispita i sve druge
pokazatelje uspješnosti odgojno-obrazovnog rada za analizu i samovrednovanje,
radi trajnog unapređivanja kvalitete rada škole.
(5) Način provedbe vanjskog vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja
školskih ustanova propisuje ministar.
Vijeće za nacionalni kurikulum
Članak 89.
(1) Vijeće za nacionalni kurikulum je savjetodavno tijelo ministra koje se bavi
pitanjima izrade i razvoja nacionalnog kurikuluma i kvalitativnim unapređenjem
odgojno-obrazovne djelatnosti na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini.
(2) Vijeće za nacionalni kurikulum imenuje ministar.
IX. OSNIVANJE I PRESTANAK RADA ŠKOLSKE USTANOVE
Članak 90.
(1) Školska ustanova osniva se aktom o osnivanju sukladno odredbama ovog Zakona
i odredbama Zakona o ustanovama.
(2) Osnivači osnovne škole mogu biti:
– Republika Hrvatska,
– jedinica lokalne samouprave,
– jedinica područne (regionalne) samouprave,
– druga pravna ili fizička osoba.
(3) Osnivači srednje škole i učeničkog doma mogu biti:
– Republika Hrvatska,
– jedinica područne (regionalne) samouprave,
– druga pravna ili fizička osoba.
(4) Osnivač je dužan prije osnivanja školske ustanove, kao i prije donošenja
odluke o statusnoj promjeni, pribaviti prethodno pozitivno mišljenje
Ministarstva o opravdanosti osnivanja školske ustanove, a uzimajući u obzir
programsku opravdanost, zahtjeve dostupnosti, racionalnosti i drugih relevantnih
pokazatelja opravdanosti osnivanja školske ustanove.
Članak 91.
(1) Akt o osnivanju školske ustanove mora sadržavati odredbe o:
– podatke o tvrtki, nazivu, odnosno imenu te sjedištu, odnosno prebivalištu
osnivača,
– nazivu i sjedištu ustanove,
– djelatnosti ustanove,
– tijelima ustanove i upravljanju,
– stručnim zaposlenicima potrebnim za izvođenje nastavnog programa,
– osiguranju prostora, nastavnih sredstava i pomagala,
– načinu raspolaganja viškom prihoda,
– pokrivanju manjka prihoda ustanove,
– ograničenjima glede stjecanja, opterećivanja i otuđivanja nekretnina i druge
imovine ustanove,
– međusobnim pravima i obvezama osnivača i ustanove,
– sredstvima koja su ustanovi potrebna za osnivanje i početak rada te načinu
njihovog pribavljanja ili osiguranja,
– privremenom ravnatelju ustanove,
– općim aktima ustanove.
(2) Osnivač školske ustanove podnijet će Ministarstvu zahtjev radi dobivanja
rješenja kojim se ocjenjuje da je osnivački akt sukladan zakonu.
(3) Ako osnivač promijeni naziv ili sjedište školske ustanove ili mijenja,
odnosno dopunjuje djelatnost, odnosno ako se promijeni osnivač dužan je izvršiti
izmjene osnivačkog akta te podnijeti zahtjev iz stavka 2. ovog članka.
Članak 92.
(1) Školska ustanova može započeti s radom nakon što je pribavila rješenje o
početku rada.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovog članka Ministarstvo će donijeti ako školska
ustanova ispunjava sljedeće uvjete za izvođenje nastavnog plana i programa:
– potreban broj stručnih osoba,
– odgovarajući prostor i opremu,
– tehničke, zdravstvene i ekološke uvjete.
(3) Privremeni ravnatelj školske ustanove podnosi Ministarstvu zahtjev za
početak rada najkasnije tri mjeseca prije planiranog početka rada škole, a uz
zahtjev za početak rada prilaže se:
– privremeni statut,
– popis stručnih osoba potrebnih za izvođenje programa obrazovanja,
– podaci o prostoru i opremi te načinu njihova osiguranja,
– dokaze o ispunjenosti tehničkih, zdravstvenih i ekoloških uvjeta za obavljanje
djelatnosti,
– mišljenje nadležne međunarodne udruge, odnosno organizacije, ako škola radi po
međunarodnom programu ili programu alternativne škole,
– dokaze o ispunjavanju uvjeta utvrđenih posebnim propisima ako srednja škola
provodi program nautičkog ili brodostrojarskog smjera.
(4) Postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za početak rada školske ustanove
provodi se prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku, a provodi ga
stručno povjerenstvo koje imenuje Ministarstvo.
(5) Školska ustanova upisuje se u sudski registar nakon donošenja rješenja iz
stavka 1. ovog članka.
(6) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni sjedište školske ustanove,
odnosno prostor u kojemu školska ustanova obavlja djelatnost ili dio
djelatnosti, ili ako se djelatnost za koju je školska ustanova osnovana
proširuje izvođenjem novih programa obrazovanja osnovnog ili srednjeg školstva,
ili mijenja program obrazovanja, školska ustanova obvezna je podnijeti zahtjev
za izdavanjem rješenja iz stavka 1. ovog članka.
(7) Način i postupak utvrđivanja uvjeta za početak rada školske ustanove
propisuje ministar.
Članak 93.
Nakon donošenja rješenja o odobrenju za početak rada školska ustanova se upisuje
u zajednički elektronički upisnik ustanova osnovnog i srednjeg školstva koji
vodi Ministarstvo.
Članak 94.
(1) Ako Ministarstvo utvrdi da školska ustanova ne ispunjava neki od uvjeta iz
članka 92. stavka 2. ovog Zakona, odredit će rok u kojem je dužna otkloniti
utvrđene nedostatke.
(2) Ako školska ustanova u roku iz stavka 1. ovog članka ne otkloni utvrđene
nedostatke, Ministarstvo će predložiti osnivaču da donese akt o prestanku
školske ustanove, odnosno o prestanku izvođenja obrazovnog programa.
(3) Ako osnivač ne donese akt o prestanku školske ustanove, odnosno o prestanku
izvođenja obrazovnog programa u roku od 60 dana od dana primitka prijedloga, akt
će donijeti Ministarstvo.
Članak 95.
(1) Aktom o prestanku određuje se rok i način prestanka rada školske ustanove.
(2) Aktom o prestanku određuje se završetkom koje školske godine školska
ustanova prestaje s radom.
(3) U slučaju prestanka školske ustanove, osnivač je dužan zatečenim učenicima
osigurati završetak obrazovanja u drugoj školskoj ustanovi pod istim uvjetima
pod kojim su se učenici upisali.
(4) Na prestanak rada školske ustanove primjenjuju se odredbe Zakona o
ustanovama.
(5) Ako utvrdi da ne postoji potreba za školskom ustanovom, Ministarstvo će
predložiti osnivaču da donese odluku o statusnoj promjeni pripajanjem školske
ustanove drugoj školskoj ustanovi uz suglasnost osnivača druge školske ustanove,
ili da donese odluku o prestanku školske ustanove.
Članak 96.
(1) Republika Hrvatska može osnivačko pravo koje ima nad školskom ustanovom
prenijeti na jedinicu područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave.
(2) Jedinica područne (regionalne), odnosno jedinica lokalne samouprave
osnivačko pravo može ugovorom prenijeti na drugu jedinicu područne (regionalne),
odnosno lokalne samouprave.
Članak 97.
(1) Škola kojoj je osnivač druga pravna osoba ili fizička osoba iz članka 90.
ovog Zakona, stječe pravo javnosti nakon izdavanja rješenja iz članka 92. ovog
Zakona.
(2) Škola iz stavka 1. ovog članka radi po nastavnom planu i programu koji
donosi Ministarstvo ili po vlastitom nastavnom planu i programu koji obvezno
sadrži zajednički dio nastavnog plana i programa koje donosi Ministarstvo.
Članak 98.
(1) Školska ustanova ima statut.
(2) Statutom se pobliže određuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja tijela
školske ustanove, izricanje pedagoških mjera te druga pitanja važna za
obavljanje djelatnosti i poslovanje školske ustanove, sukladno zakonu i aktu o
osnivanju.
(3) Statut školske ustanove donosi školski, odnosno domski odbor uz prethodnu
suglasnost osnivača.
X. RADNICI ŠKOLSKIH USTANOVA
Članak 99.
(1) Radnici školskih ustanova su osobe koje u školskoj ustanovi imaju zasnovan
radni odnos, a koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima kao i druge
osobe potrebne za rad školske ustanove.
(2) Školska ustanova može na prijedlog osnivača, a uz suglasnost Ministarstva,
osim osoba iz stavka 1. ovog članka angažirati i druge odgojno-obrazovne radnike
za ispunjavanje posebnih potreba u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu te
specifičnih uvjeta u školskoj ustanovi.
(3) Posebne potrebe u odgojno-obrazovnom radu u školskoj ustanovi odnose se na:
rad s učenicima s teškoćama, rad s darovitim učenicima, rad s učenicima –
pripadnicima nacionalnih manjina ili u drugim specifičnim uvjetima.
(4) Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu koji sukladno potrebama
školske ustanove pomažu odgojno-obrazovni i nastavni rad (volonteri,
prevoditelji znakovnog jezika, pomoćni odgojno-obrazovni radnici), ali nisu
samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti, dužni su
steći temeljne kompetencije za obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti prema
programu koji donosi Ministarstvo.
Članak 100.
(1) Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi obavljaju učitelji razredne, učitelji
predmetne nastave i stručni suradnici.
(2) Odgojno-obrazovni rad u srednjoškolskoj ustanovi obavljaju nastavnici i
stručni suradnici.
(3) Nastavnici u srednjoškolskoj ustanovi su nastavnici, strukovni učitelji,
suradnici u nastavi i odgajatelji.
(4) Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar,
stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila.
Članak 101.
(1) Učitelji u osnovnoj školi izvode nastavu i druge oblike neposrednog
odgojno-obrazovnog rada s učenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz
naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada.
(2) Nastavnici u srednjoj školi izvode nastavu i druge oblike neposrednog
odgojno-obrazovnog rada s učenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz
naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada.
(3) Strukovni učitelji samostalno izvode vježbe i praktičnu nastavu.
(4) Suradnici u nastavi sudjeluju u izvođenju praktične nastave i vježbi pod
neposrednim vodstvom nastavnika ili stručnog učitelja te obavljaju druge poslove
koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada.
(5) Odgajatelji rade s obrazovnom skupinom u učeničkom domu te obavljaju druge
poslove koji proizlaze iz naravi odgojno-obrazovnog rada.
(6) Stručni suradnici obavljaju neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima te
stručno-razvojne i koordinacijske poslove.
Članak 102.
Školska ustanova ima tajnika, a djelokrug rada tajnika propisuje ministar.
Članak 103.
Administrativno-tehničke i pomoćne poslove koji se obavljaju u školskoj
ustanovi, popis poslova, broj izvršitelja te količinu radnog vremena na tim
poslovima propisuje ministar.
Članak 104.
(1) Ukupne tjedne obveze učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika
u školskim ustanovama utvrđuju se u 40-satnom radnom tjednu godišnjim planom i
programom rada u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planom i programom
i školskim kurikulumom, o čemu se učitelju, nastavniku, odgajatelju i stručnom
suradniku izdaje rješenje o tjednom i godišnjem zaduženju na poslovima
neposrednog nastavnog rada i ostalim poslovima koji proizlaze iz neposrednog
nastavnog i odgojno-obrazovnog rada i iz izvršenja aktivnosti i poslova iz
nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma.
(2) Tjedna norma neposrednog rada učitelja razredne nastave s učenicima iznosi
broj sati propisan nastavnim planom za razrednu nastavu.
(3) Tjedna norma neposrednog rada učitelja predmetne nastave, uključujući 2 sata
odgojno-obrazovnog rada razrednika, iznosi od 22 do 24 sata.
(4) Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada stručnog suradnika i
učitelja koji radi u produženom boravku je 25 sati.
(5) Tjednu normu neposrednog nastavnog i odgojno-obrazovnog rada učitelja u
umjetničkim školama i ostalih poslova i aktivnosti koje proizlaze iz nastavnog
plana i programa i školskog kurikuluma umjetničkih škola, propisuje ministar.
(6) Tjedna norma neposrednog nastavnog rada nastavnika, osim odgajatelja,
uključujući 2 sata rada razrednika, za teorijsku nastavu iznosi 20 do 22 sata,
za praktičnu nastavu i izvođenje obrazovnih programa u odgojnim skupinama 28
sati i za rad suradnika u nastavi s učenicima 32 do 36 sati.
(7) Normu za pojedini nastavni predmet u srednjoškolskim ustanovama te ostale
poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada propisuje
ministar.
(8) Tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi propisuje
ministar u skladu s količinom neposrednog odgojno-obrazovnog rada ugovorenog
kolektivnim ugovorom.
XI. ZASNIVANJE I PRESTANAK RADNOG ODNOSA U ŠKOLSKOJ USTANOVI
Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa
Članak 105.
(1) Uz opći uvjet za zasnivanje radnog odnosa, sukladno općim propisima o radu,
osoba koja zasniva radni odnos u školskoj ustanovi mora ispunjavati i posebne
uvjete za zasnivanje radnog odnosa.
(2) Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi za osobe koje
sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima jesu poznavanje hrvatskog jezika
i latiničnog pisma u mjeri koja omogućava izvođenje odgojno-obrazovnog rada,
odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja kojom su osobe stručno osposobljene za
obavljanje odgojno-obrazovnog rada.
(3) Poseban uvjet za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi u kojoj se
nastava izvodi na stranom jeziku za osobe koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom
radu s učenicima jesu i poznavanje stranog jezika na kojem se nastava izvodi u
mjeri koja omogućava izvođenje nastave.
(4) Dodatne posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi u
kojoj se nastava izvodi prema alternativnom nastavnom programu može propisati
škola ako su u svezi s alternativnim nastavnim programom prema kojem se nastava
izvodi.
(5) Poslove učitelja razredne nastave može obavljati osoba koja je završila
integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za učitelje ili
diplomski sveučilišni studij za učitelje.
(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba
koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste odnosno
preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na kojem se stječe najmanje
180 ECTS bodova i ima potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko
obrazovanje kojim se stječe 60 ECTS bodova (u daljnjem tekstu: pedagoške
kompetencije) ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila diplomski
sveučilišni studij odgovarajuće vrste.
(7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba
koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne
pedagoške kompetencije.
(8) Poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi može obavljati osoba koja je
završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste
i ima pedagoške kompetencije.
(9) Poslove suradnika u nastavi može obavljati osoba koja ima odgovarajuću
srednju stručnu spremu i ima pedagoške kompetencije.
(10) Poslove učitelja stručnih predmeta u osnovnom i srednjem glazbenom i
plesnom školovanju kao i poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi, može
obavljati i osoba koja ima nižu razinu obrazovanja od razine propisane stavkom
6., 7. i 8. ovog članka ako ima najvišu razinu obrazovanja odgovarajuće vrste
koja se može steći u tom području i ima pedagoške kompetencije.
(11) Nastavu vjeronauka u osnovnoj i srednjoj školi može izvoditi osoba koja ima
razinu obrazovanja utvrđenu posebnim ugovorima.
(12) Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski
sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije.
(13) Poslove odgajatelja može obavljati osoba koja je završila diplomski
sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije.
(14) Iznimno, kad postoji potreba, ministar može, na zahtjev ravnatelja škole,
rješenjem odobriti izvođenje nastave iz određenog nastavnog predmeta osobi s
odgovarajućom razinom obrazovanja neodgovarajuće vrste, ako je ona završila
obrazovanje iz tog nastavnog predmeta na nižoj studijskoj razini od propisane
razine obrazovanja ili ako je ispunila studijske obveze u najmanje četiri
semestra iz tog nastavnog predmeta na visokom učilištu (o čemu se uz zahtjev
prilaže i potvrda visokog učilišta) i to isključivo za rad u školi koja najmanje
tri godine nije uspjela na tim poslovima zaposliti osobu koja ima propisanu
razinu i vrstu obrazovanja.
(15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz ovog članka,
radni odnos se može zasnovati s osobom koja ima odgovarajuću razinu i vrstu
obrazovanja, a nema potrebne pedagoške kompetencije uz uvjet stjecanja tih
kompetencija.
(16) Odgovarajuću vrstu obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika
propisuje ministar.
(17) Poslove tajnika može obavljati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski
studij pravne, odnosno stručni studij upravne struke.
Zapreke za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi
Članak 106.
(1) Radni odnos u školskoj ustanovi ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno
osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv slobode i prava
čovjeka i građanina, protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zaštićenih
međunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv braka,
obitelji i mladeži, protiv imovine, protiv sigurnosti pravnog prometa i
poslovanja, protiv pravosuđa, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog
reda, protiv službene dužnosti, osim ako je nastupila rehabilitacija prema
posebnom zakonu.
(2) Radni odnos u školskoj ustanovi ne može zasnovati ni osoba protiv koje se
vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovog
članka.
(3) Ako osoba u radnom odnosu u školskoj ustanovi bude pravomoćno osuđena za
neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovog članka, školska ustanova kao poslodavac
može otkazati ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog
otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana
saznanja za pravomoćnu osudu, a po proteku tog roka redovitim otkazom ugovora o
radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac,
istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah
prestane raditi tijekom otkaznog roka.
(4) Ako školska ustanova kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu
u školskoj ustanovi pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih
djela iz stavka 1. ovog članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do
obustave kaznenog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz
pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je
osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.
Zasnivanje radnog odnosa
Članak 107.
(1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju
natječaja.
(2) Natječaj se objavljuje u općeinformativnom tisku koji izlazi na području ili
objavljuje kroniku područja na kojem se nalazi javna ustanova koja natječaj
objavljuje, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.
(3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u
školskoj ustanovi.
(4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz
članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa.
(5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave,
odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
(6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za
kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te im u skladu s
njihovom kvalifikacijom predlaže zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama
koje su prijavile odgovarajuću potrebu.
(7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz
evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom
stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka.
(8) Školska ustanova može popuniti radno mjesto na način propisan odredbom
stavka 1. ovog članka tek nakon što ju je ured državne uprave, odnosno Gradski
ured iz stavka 5. ovog članka obavijestio da u evidenciji nema odgovarajuće
osobe, odnosno nakon što se školska ustanova istom tijelu pisano očitovala o
razlozima zbog kojih nije primljena upućena osoba.
(9) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured poslove iz stavka 6., 7. i 8. ovog
članka, obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim
ugovorom.
(10) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati
ugovorom o radu i bez natječaja:
– na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja
radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od
60 dana,
– s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog
gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u
evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda,
– do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan
radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme,
– na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na
neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada
od mjesta stanovanja,
– na temelju rješenja ministra o pravu zasnivanja radnog odnosa na neodređeno
vrijeme iz članka 105. stavka 14. ovog Zakona.
(11) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog
Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog
odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom
koja ne ispunjava propisane uvjete.
Članak 108.
(1) Osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala zasniva
radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika kao
pripravnik.
(2) Pripravnički staž traje godinu dana u kojem razdoblju se pripravnik
osposobljava za samostalni rad.
(3) Pripravnik je dužan položiti stručni ispit u roku od godine dana od isteka
pripravničkog staža.
(4) Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana
isteka pripravničkog staža radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za
polaganje stručnog ispita.
(5) S osobom koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala,
izjednačena je i osoba čije je radno iskustvo u zanimanju za koje se školovala
kraće od trajanja pripravničkog staža, s time da će se u pripravnički staž
uračunati i dosadašnje radno iskustvo.
(6) Program i način osposobljavanja pripravnika za samostalan rad tijekom
pripravničkog staža i praćenja njegovog rada s učenicima te sadržaj, način i
uvjete polaganja stručnog ispita propisuje ministar.
Članak 109.
(1) Osoba koja ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja i radno iskustvo u
zanimanju za koje se školovala dulje od trajanja pripravničkog staža radni odnos
na poslovima učitelja, nastavnika i stručnog suradnika zasniva uz uvjet
polaganja stručnog ispita.
(2) Osoba iz stavka 1. ovog članka dužna je položiti stručni ispit u roku od
godine dana od dana zasnivanja radnog odnosa.
(3) Osobi iz stavka 1. ovog članka koja ne položi stručni ispit u roku od godine
dana od dana zasnivanja radnog odnosa, radni odnos prestaje istekom posljednjeg
dana roka za polaganje stručnog ispita.
Članak 110.
(1) Osoba iz članka 105. stavka 15. ovog Zakona, koja ima odgovarajuću razinu i
vrstu obrazovanja i radno iskustvo u zanimanju za koje se školovala dulje od
trajanja pripravničkog staža, radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika i
stručnog suradnika zasniva uz uvjet stjecanja pedagoških kompetencija na visokom
učilištu.
(2) Osoba iz stavka 1. ovog članka dužna je steći pedagoške kompetencije i
položiti stručni ispit u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnog odnosa.
(3) Osobi iz stavka 1. ovog članka stjecanje pedagoških kompetencija preduvjet
je za polaganje stručnog ispita.
(4) Osobi iz stavka 1. ovog članka koja ne stekne pedagoške kompetencije i ne
položi stručni ispit u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnog odnosa
radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za stjecanje pedagoških
kompetencija i polaganje stručnog ispita.
(5) Osoba iz stavka 1. ovog članka koja nema radnog iskustva u zanimanju za koje
se školovala zasniva radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika i stručnog
suradnika, kao pripravnik te se i na nju na odgovarajući način primjenjuju
odredbe članka 108. ovog Zakona.
Članak 111.
(1) Ugovor o radu osobe koja u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na
neodređeno vrijeme, a izabrana je za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, ili
osobe koja je izabrana za lektora hrvatskog jezika i književnosti na
visokoškolskoj ustanovi u inozemstvu na njezin će zahtjev mirovati najdulje do
prestanka trajanja izbora za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, odnosno
izbora za lektora hrvatskog jezika i književnosti na visokoškolskoj ustanovi u
inozemstvu.
(2) Ako se radnik i školska ustanova drugačije ne sporazumiju, mirovanje će
otpočeti danom dostave radnikova zahtjeva školi.
(3) Radnik iz stavka 1. ovog članka ima se pravo vratiti na rad u školsku
ustanovu u kojoj je prethodno radio, ako o svojoj namjeri povratka obavijesti
školsku ustanovu najkasnije u roku od sedam dana od dana prestanka trajanja
izbora iz stavka 1. ovog članka.
(4) Ako radnik iskoristi pravo iz stavka 1. ovog članka ima pravo povratka na
poslove na kojima je prethodno radio u roku od sedam dana od dana dostave
obavijesti iz stavka 3. ovog članka.
Prestanak radnog odnosa
Članak 112.
Radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu.
Članak 113.
(1) U slučaju osnovane sumnje da je radniku škole psihofizičko zdravlje narušeno
u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost, ravnatelj će uputiti
školskom odboru obrazloženi prijedlog za donošenje odluke o upućivanju radnika
na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti.
(2) Ako školski odbor utvrdi da je prijedlog ravnatelja opravdan, donijet će
odluku o upućivanju radnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti.
(3) Radniku koji odbije izvršiti odluku iz stavka 2. ovog članka, otkazat će se
ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja zbog kršenja obveza iz radnog odnosa.
(4) Ako se ovlaštenom prosudbom radne sposobnosti utvrdi da radnik nije u
mogućnosti uredno izvršavati obveze u odgojno-obrazovnom radu zbog trajno
narušenog psihofizičkog zdravlja, ponudit će mu se odgovarajući poslovi prema
preostaloj radnoj sposobnosti.
(5) Ako školska ustanova nema odgovarajuće poslove, radniku će se otkazati
ugovor o radu zbog osobno uvjetovanih razloga.
(6) Ako radnik odbije prihvatiti ponudu iz stavka 4. ovog članka, otkazat će mu
se ugovor o radu uz ponudu izmijenjenog ugovora.
Članak 114.
(1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu
suglasnost školskog odbora, a u slučaju iz članka 107. stavka 10. podstavka 1. i
5. ovog Zakona odlučuje ravnatelj.
(2) Ako se školski odbor ne očituje u roku od 10 dana od dana dostave zahtjeva
za suglasnošću iz stavka 1. ovog članka, smatra se da je suglasnost dana.
(3) Ako prosvjetni inspektor utvrdi da ravnatelj sklapa ili otkazuje ugovore o
radu protivno odredbama ovog Zakona, poduzet će mjere iz svoje nadležnosti u
skladu s posebnim zakonom.
XII. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE, USAVRŠAVANJE, NAPREDOVANJE I IZDAVANJE LICENCIJA
Članak 115.
(1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji školske ustanove imaju
pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje
je odobrilo Ministarstvo.
(2) Pod stalnim stručnim osposobljavanjem i usavršavanjem iz stavka 1. ovog
članka podrazumijeva se pojedinačno i organizirano usavršavanje u matičnoj
znanosti u području pedagogije, didaktike, obrazovne psihologije, metodike,
informacijsko-komunikacijskih tehnologija, savjetodavnog rada, upravljanja,
obrazovnih politika i drugih područja relevantnih za učinkovito i
visokokvalitetno obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti u školskim ustanovama.
(3) Programe stručnog osposobljavanja i usavršavanja iz stavka 1. ovog članka
organiziraju i provode ustanove nadležne za stručno usavršavanje.
(4) Uz ustanove iz stavka 3. ovog članka programe iz stavka 1. ovog članka mogu
provoditi i visoka učilišta te subjekti iz civilnog sektora.
(5) Ustanove iz stavka 3. i 4. ovog članka programe stručnog osposobljavanja i
usavršavanja mogu izvoditi i u školskim ustanovama.
(6) Program stručnog osposobljavanja i usavršavanja treba sadržavati temu,
namjenu, ciljeve programa iskazane kompetencijama, metode poučavanja,
organizaciju, način vrednovanja i oblik certificiranja, broj polaznika, vrijeme
trajanja programa i troškovnik.
(7) Način i postupak stručnog osposobljavanja i usavršavanja učitelja,
nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja propisuje ministar.
Članak 116.
(1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji mogu napredovati u
struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja.
(2) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji mogu biti nagrađeni za
izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj djelatnosti.
(3) Razine, odgovarajuća zvanja, uvjete i način napredovanja i nagrađivanja,
propisuje ministar.
Članak 117.
(1) Licencija za rad u školskoj ustanovi je javna isprava kojom se dokazuju
potrebne razine općih i stručnih kompetencija učitelja, nastavnika, stručnih
suradnika i ravnatelja.
(2) Prvom licencijom za rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika smatra se
isprava o položenom stručnom ispitu.
(3) Učitelji, nastavnici i stručni suradnici imaju pravo i dužnost licenciju
obnavljati svakih pet godina.
(4) Postupak licenciranja provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje
obrazovanja.
(5) Program, postupak i način stjecanja, izdavanja i obnavljanja licencije za
rad učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja te prava i dužnosti
koje proizlaze iz stavka 1. ovog članka, propisuje ministar.
XIII. UPRAVLJANJE ŠKOLSKOM USTANOVOM
Članak 118.
(1) Školom upravlja školski odbor, a učeničkim domom domski odbor (u daljnjem
tekstu: školski odbor).
(2) Školski odbor:
– imenuje i razrješuje ravnatelja,
– daje prethodnu suglasnost u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa u školskoj
ustanovi,
– donosi statut i druge opće akte na prijedlog ravnatelja,
– donosi školski kurikulum na prijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog,
odnosno odgajateljskog vijeća i ravnatelja,
– donosi godišnji plan i program rada na prijedlog ravnatelja i nadzire njegovo
izvršavanje,
– donosi financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun na prijedlog
ravnatelja,
– odlučuje o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz radnog odnosa,
– predlaže osnivaču promjenu djelatnosti i donošenje drugih odluka vezanih uz
osnivačka prava,
– daje osnivaču i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pitanjima važnim za rad i
sigurnost u školskoj ustanovi te donosi odluke i obavlja druge poslove utvrđene
zakonom, aktom o osnivanju i statutom.
Članak 119.
(1) Školski odbor ima devet članova, od kojih jednog člana bira i razrješuje
radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju
radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom o radu za
izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana, a ostalih osam članova
imenuje i razrješuje osnivač, i to:
– dva člana iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika na prijedlog
učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća,
– jednog člana iz reda roditelja koji nije radnik škole na prijedlog vijeća
roditelja,
– dva člana na prijedlog ureda državne uprave, a za škole kojima je osnivač Grad
Zagreb, dva člana na prijedlog Središnjeg državnog ureda za upravu,
– tri člana samostalno.
(2) Kod imenovanja članova školskog odbora u školama u kojima se nastava odvija
na jeziku i pismu nacionalnih manjina, osiguravat će se razmjerna zastupljenost
pripadnika nacionalnih manjina i to prema proporcionalnom (razmjernom) udjelu
učenika iz redova nacionalnih manjina u ukupnom broju učenika te škole.
(3) Član školskog odbora ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena, odnosno
protiv koje je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz članka
106. stavka 1. ovog Zakona.
(4) Član školskog odbora kojeg imenuje osnivač samostalno u pravilu treba imati
završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na kojem se
stječe najmanje 180 ECTS bodova i ne može biti radnik školske ustanove u školski
odbor koje se imenuje.
(5) Član školskog odbora kojeg imenuje osnivač na prijedlog ureda državne
uprave, odnosno tijela iz stavka 1. ovog članka, mora imati završen najmanje
preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na kojem se stječe najmanje
180 ECTS bodova i ne može biti radnik školske ustanove u školski odbor koje se
imenuje.
(6) Članovi školskog odbora imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti
ponovno imenovani, a mandat članova teče od dana konstituiranja školskog odbora.
(7) Mandat članu školskog odbora iz reda roditelja prestaje najkasnije u roku od
60 dana od dana kada je prestalo školovanje učenika u školi.
(8) Svaki član školskog odbora može biti izabran za predsjednika, a do izbora
predsjednika sjednicu vodi najstariji član školskog odbora.
(9) Odluke školskog odbora pravovaljane su ako za njih glasuje većina od ukupnog
broja članova.
Članak 120.
(1) Školski odbor se može konstituirati ako je imenovana većina članova školskog
odbora.
(2) Konstituirajuću sjednicu školskog odbora saziva ravnatelj najkasnije u roku
od 15 dana nakon što je imenovana većina članova školskog odbora.
(3) Način predlaganja članova školskog odbora iz članka 119. stavka 1. podstavka
1., 2. i 3. ovog Zakona, uvjeti i razlozi za razrješenje članova školskog
odbora, odnosno raspuštanje školskog odbora te način rada školskog odbora
pobliže se uređuje statutom.
Članak 121.
(1) Član školskog odbora može biti razriješen, a školski odbor raspušten i prije
isteka mandata ako se utvrdi da član ne ispunjava obveze utvrđene zakonom, aktom
o osnivanju ili statutom školske ustanove, odnosno da školski odbor ne obavlja
poslove iz svojeg djelokruga u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju ili statutom
školske ustanove ili da te poslove obavlja na način koji ne omogućuje redovito
poslovanje i obavljanje djelatnosti školske ustanove.
(2) Član školskog odbora može biti razriješen, a školski odbor raspušten prije
isteka mandata i u drugim slučajevima utvrđenim statutom školske ustanove.
(3) Odluku o raspuštanju školskog odbora donosi ured državne uprave odnosno
Gradski ured, a za škole kojima je osnivač Grad Zagreb Središnji državni ured za
upravu.
(4) Odlukom o raspuštanju školskog odbora imenuje se povjerenstvo koje
privremeno zamjenjuje školski odbor.
(5) Povjerenstvo ima tri člana od kojih je jedan predsjednik, a najmanje jedan
član povjerenstva mora biti iz reda učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno
odgajateljskog vijeća.
(6) Povjerenstvo iz stavka 4. ovog članka upravlja školskom ustanovom do
konstituiranja školskog odbora i ima ovlasti školskog odbora osim ovlasti
odlučivanja o stjecanju opterećivanju ili otuđivanju nekretnina.
(7) Ured iz stavka 3. ovog članka imenuje povjerenstvo iz stavka 4. ovog članka
i u slučaju kada se školski odbor ne može konstituirati.
(8) Odlukom o imenovanju povjerenstva određuje se predsjednik koji saziva i vodi
povjerenstvo.
(9) Povjerenstvo je odmah po imenovanju dužno pokrenuti postupak imenovanja
članova školskog odbora.
(10) Ako školski odbor ne bude imenovan najkasnije u roku od 60 dana od dana
imenovanja povjerenstva, ured iz stavka 3. ovog članka dužan je, u roku od
daljnjih 5 dana, o razlozima neimenovanja članova školskog odbora izvijestiti
Ministarstvo.
(11) U slučaju iz stavka 10. ovog članka, članove školskog odbora osim člana
kojeg imenuje radničko vijeće, imenovat će Ministarstvo.
(12) Ako osnivač razriješi člana školskog odbora, imenovat će novog člana
sukladno ovom Zakonu, a mandat novom članu traje do isteka mandata razriješenog
člana.
Članak 122.
(1) Osnivač je dužan razriješiti člana školskog odbora, a ured iz članka 121.
stavka 3. ovog Zakona raspustiti školski odbor i imenovati povjerenstvo iz
članka 121. stavka 4. ovog Zakona, ako prosvjetni inspektor utvrdi da su
ispunjeni uvjeti za razrješenje, odnosno raspuštanje propisani ovim Zakonom.
(2) Odluku iz stavka 1. ovog članka osnivač je dužan donijeti u primjerenom
roku, a ured iz članka 121. stavka 3. ovog Zakona u roku od 15 dana od dana
dostave zahtjeva prosvjetnog inspektora.
(3) Ako ured iz članka 121. stavka 3. ovog Zakona ne postupi sukladno odredbi
stavka 1. i 2. ovog članka, Ministarstvo će raspustiti školski odbor i imenovati
povjerenstvo iz članka 121. stavka 4. ovog Zakona.
Članak 123.
Član školskog odbora razriješen sukladno članku 121. i 122. ovog Zakona ne može
biti ponovno imenovan u isti školski odbor, a članovi školskog odbora
raspuštenog sukladno članku 121. i 122. ovog Zakona ne mogu biti ponovno
imenovani za članove školskog odbora koji se imenuje nakon raspuštanja.
Članak 124.
(1) Stručna tijela škole su razredno i učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće, a
učeničkog doma odgajateljsko vijeće.
(2) Učiteljsko, odnosno nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće čine svi
učitelji, odnosno nastavnici i stručni suradnici školske ustanove.
(3) Razredno vijeće čine učitelji, odnosno nastavnici koji izvode nastavu u
razrednom odjelu.
(4) Razrednik je stručni voditelj razrednog odjela i razrednog vijeća.
(5) Sadržaj rada razrednog i učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno
odgajateljskog vijeća te drugih stručnih tijela školske ustanove uređuje se
statutom.
Ravnatelj
Članak 125.
(1) Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj školske ustanove.
(2) Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada i stručni rad školske ustanove.
(3) Uz poslove utvrđene Zakonom o ustanovama, ravnatelj kao stručni voditelj
obavlja osobito i sljedeće poslove:
– predlaže školskom odboru godišnji plan i program rada,
– predlaže školskom odboru statut i druge opće akte,
– predlaže školskom odboru financijski plan te polugodišnji i godišnji obračun,
– odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa sukladno članku 114. ovog
Zakona,
– provodi odluke stručnih tijela i školskog odbora,
– posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, analizira rad
učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno
osposobljavanje i usavršavanje,
– planira rad, saziva i vodi sjednice učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno
odgajateljskog vijeća,
– u suradnji s učiteljskim, odnosno nastavničkim, odnosno odgajateljskim
vijećem, predlaže školski kurikulum,
– poduzima mjere propisane zakonom zbog neizvršavanja poslova ili zbog
neispunjavanja drugih obveza iz radnog odnosa,
– brine se o sigurnosti te o pravima i interesima učenika i radnika školske
ustanove,
– odgovara za sigurnost učenika, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i
ostalih radnika,
– surađuje s učenicima i roditeljima,
– surađuje s osnivačem, tijelima državne uprave, ustanovama i drugim tijelima,
– nadzire pravodobno i točno unošenje podataka u elektronsku maticu.
Članak 126.
Za ravnatelja može biti imenovana osoba koja:
– ima završen sveučilišni diplomski studij,
– ispunjava uvjete za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u školskoj
ustanovi u kojoj se natječe za ravnatelja,
– ima najmanje 8 godina staža osiguranja u školskim ili drugim ustanovama u
sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje, od
čega najmanje 5 godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama,
– ima licenciju za rad ravnatelja.
Članak 127.
(1) Ravnatelj se imenuje na temelju natječaja koji raspisuje školski odbor.
(2) Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku na takav način da može biti dostupan
svim zainteresiranim kandidatima na području Republike Hrvatske.
(3) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana
za ravnatelja.
(4) Ravnatelja imenuje odlukom školski odbor uz prethodnu suglasnost ministra.
(5) Suglasnost iz stavka 4. ovog članka ministar daje na prijedlog povjerenstva
Ministarstva koje čine nadležni državni tajnik, ravnatelj u Ministarstvu i
ravnatelj prosvjetne inspekcije.
(6) Ako ministar ne uskrati suglasnost u roku od 15 dana od dana dostave
zahtjeva za suglasnošću, smatra se da je suglasnost dana.
(7) Način i postupak imenovanja ravnatelja pobliže se uređuje statutom školske
ustanove.
Članak 128.
(1) Osoba imenovana za ravnatelja u školskoj ustanovi sklapa sa školskim odborom
ugovor o pravima i dužnostima na rok od pet godina u punom radnom vremenu.
(2) Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za
poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi na
njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata, a najdulje za
vrijeme trajanja dvaju uzastopnih mandata.
(3) Osoba iz stavka 2. ovog članka ima se pravo vratiti na rad u školsku
ustanovu u kojoj je prethodno radila, ako se na te poslove vrati u roku od
trideset dana od dana prestanka obavljanja ravnateljskih poslova, u protivnom
joj prestaje radni odnos.
(4) Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s
istim poslodavcem, osobi iz stavka 2. ovog članka, nakon povratka na rad,
razdoblje mirovanja ugovora o radu ubraja se u neprekinuto trajanje radnog
odnosa.
(5) Osobu imenovanu za ravnatelja do povratka na poslove za koje joj ugovor o
radu miruje zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na određeno
vrijeme.
Članak 129.
(1) Ravnatelja školske ustanove, u slučaju privremene spriječenosti u obavljanju
ravnateljskih poslova, zamjenjuje osoba iz reda članova učiteljskog, odnosno
nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća.
(2) Osobu iz stavka 1. ovog članka određuje školski odbor na način uređen
statutom.
(3) Osoba koja zamjenjuje ravnatelja ima prava i dužnost obavljati one poslove
ravnatelja čije se izvršenje ne može odgađati do ravnateljeva povratka.
Članak 130.
(1) Školski odbor dužan je razriješiti ravnatelja i prije isteka roka na koji je
imenovan, ako se utvrdi da su se stekli uvjeti za razrješenje, propisani Zakonom
o ustanovama, da ravnatelj krši obveze iz ugovora iz članka 128. stavka 1. ovog
Zakona ili da ravnatelj zanemaruje obveze poslovodnog i stručnog voditelja
školske ustanove.
(2) Školski odbor može razriješiti ravnatelja i na prijedlog prosvjetnog
inspektora koji o prijedlogu za razrješenje izvješćuje povjerenstvo
Ministarstva.
(3) Ako školski odbor ne razriješi ravnatelja na prijedlog prosvjetnog
inspektora u roku od 15 dana od dana dostave prijedloga, a povjerenstvo
Ministarstva procijeni da je prijedlog opravdan, ravnatelja će razriješiti
ministar.
(4) Povjerenstvo Ministarstva čine nadležni državni tajnik i ravnatelj u
Ministarstvu te ravnatelj prosvjetne inspekcije.
(5) Osoba koja je razriješena prije isteka mandata jer nije ispunjavala obveze
iz ugovora iz članka 128. stavka 1. ovog Zakona, odnosno nije ispunjavala obveze
poslovodnog ili stručnog voditelja, ne može biti ponovno imenovana za ravnatelja
niti vršitelja dužnosti ravnatelja školske ustanove sljedećih 10 godina.
(6) Način i postupak razrješenja ravnatelja pobliže se uređuje statutom.
Članak 131.
(1) Vršitelj dužnosti ravnatelja imenuje se u slučajevima propisanim Zakonom o
ustanovama te u drugim slučajevima kada ustanova nema ravnatelja.
(2) Za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava
uvjete za učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika.
(3) Ako se u natječajnom postupku za ravnatelja ne izvrši izbor zbog uskrate
prethodne suglasnosti iz članka 127. stavka 5. ovog Zakona, osoba kojoj je
suglasnost uskraćena ne može biti imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja.
Članak 132.
Sastav i broj članova školskog odbora te imenovanje, razrješenje i trajanje
mandata članova školskog odbora i ravnatelja školske ustanove kojoj je osnivač
druga pravna ili fizička osoba iz članka 90. ovog Zakona uređuje se aktom o
osnivanju i statutom ustanove.
XIV. UČENIČKI DOM
Članak 133.
(1) Učenički dom organizira odgojno-obrazovni rad, smještaj i prehranu, kulturne
i druge aktivnosti učenika.
(2) Djelatnost učeničkog doma dio je djelatnosti srednjeg obrazovanja i s njom
je programski povezana.
(3) Djelatnost učeničkih domova mogu obavljati i srednje škole.
(4) Učenički dom koji radi u sastavu srednje škole ima voditelja doma.
Članak 134.
(1) Pravo na smještaj i prehranu u učeničkom domu imaju u pravilu redoviti
učenici.
(2) Prijam učenika obavlja se javnim natječajem.
(3) Pravo na prijam ostvaruje se na osnovi uspjeha u prethodnom obrazovanju i
materijalnog položaja učenika i njegove obitelji.
(4) U učeničkim domovima organiziraju se odgojne grupe u skladu s državnim
pedagoškim standardom.
(5) Pobliže uvjete za prijam učenika, financiranje smještaja i prehrane u
učeničkim domovima, kao i normative prostora i opreme te program odgojnog rada s
učenicima propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima.
(6) Učenički dom kojem je osnivač druga pravna ili fizička osoba iz članka 90.
ovog Zakona samostalno određuje uvjete za prijam učenika, broj učenika u
odgojnim grupama te troškove njihova smještaja i prehrane.
XV. PRAVA I OBVEZE RODITELJA
Članak 135.
(1) Roditelj učenika dužan je upisati dijete u osnovnu školu sukladno članku 19.
ovog Zakona te se brinuti o redovitom pohađanju obveznog dijela programa kao i
ostalih oblika odgojno-obrazovnog rada u koje je učenik uključen.
(2) Roditelj učenika ima pravo i obvezu sudjelovati u njegovom obrazovanju i
biti redovito obaviješten o njegovim postignućima.
Članak 136.
(1) Roditelj učenika je dužan brinuti se da učenik redovito izvršava obveze te u
primjerenom roku javiti razlog izostanka učenika.
(2) Ako roditelj zanemaruje svoje obveze iz stavka 1. ovog članka, škola mu je
dužna uputiti pisani poziv za razgovor s razrednikom i stručnim suradnicima
škole.
(3) Način opravdavanja izostanaka učenika i primjereni rok javljanja o razlogu
izostanka uređuju se statutom.
(4) Ako roditelj učestalo zanemaruje obveze iz stavka 1. ovog članka, škola je
dužna o tome obavijestiti ured državne uprave, odnosno Gradski ured i nadležnu
ustanovu socijalne skrbi koji su dužni izvijestiti školu o poduzetim mjerama.
Članak 137.
(1) U školi se ustrojava vijeće roditelja.
(2) Roditelji učenika svakog razrednog odjela između sebe biraju jednog člana u
vijeće roditelja, a u školama u kojima se školovanje ne provodi u razrednim
odjelima sastav vijeća roditelja uređuje se statutom.
(3) Vijeće roditelja između sebe bira predsjednika i zamjenika predsjednika.
(4) Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg
plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog
kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u
svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada,
predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa
statutom škole.
(5) Ravnatelj škole dužan je u najkraćem mogućem roku obavijestiti vijeće
roditelja o svim pitanjima od općeg značaja za školu.
(6) Ravnatelj škole, školski odbor i osnivač dužni su, u okviru svoje
nadležnosti, razmotriti prijedloge roditeljskog vijeća i pisano ga o tome
izvijestiti.
XVI. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJA
Članak 138.
(1) U školskim se ustanovama vodi pedagoška dokumentacija i evidencija o
učenicima, praćenju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, upisu i
ispisu učenika, ocjenjivanju i uspjehu učenika, pedagoškim mjerama i ispitima
(učenička knjižica, obavijest o ostvarenim rezultatima na kraju prvog
polugodišta, svjedodžba, svjedodžba prevodnica, matična knjiga, dnevnik rada,
imenik učenika i spomenica škole).
(2) Matična knjiga, svjedodžba i učenička knjižica javne su isprave.
(3) Učenik na kraju prvog polugodišta dobiva pisano izvješće o postignutom
uspjehu iz nastavnih predmeta i o vladanju.
(4) Učeniku od prvog do četvrtog razreda osnovne škole uspjeh se evidentira u
učeničku knjižicu.
(5) Na završetku petog do osmog razreda osnovne škole učeniku se izdaje razredna
svjedodžba, a svjedodžba osmog razreda je isprava o završetku osnovne škole.
(6) Na završetku svakog razreda srednje škole učeniku se izdaje razredna
svjedodžba, a na završetku srednje škole svjedodžba o položenoj državnoj maturi
ili svjedodžba o završnom radu.
(7) Učeniku koji je s uspjehom završio program srednjeg obrazovanja nautičkog
ili brodostrojarskog smjera uz svjedodžbu izdaje se i potvrdnica za svaki
program izobrazbe koji je obuhvaćen programom obrazovanja.
(8) Učeniku koji završi program osposobljavanja ili usavršavanja izdaje se
uvjerenje o osposobljenosti, odnosno usavršavanju.
(9) Školska ustanova trajno čuva matičnu knjigu, a osnovna škola trajno čuva i
spomenicu škole.
(10) Imenik i evidencija o ispitima čuvaju se deset godina.
(11) Sadržaj i oblik svjedodžbi, učeničke knjižice, uvjerenja i potvrdnice te
obrazac pedagoške dokumentacije i evidencije, uključujući i obrazac evidencije
ustanova koje provode posebne programe za učenike s teškoćama, propisuje
ministar.
Članak 139.
(1) Školske ustanove su dužne voditi evidenciju odgojno-obrazovnog rada, upisnik
učenika te upisnik radnika u pisanom i elektronskom obliku.
(2) U Ministarstvu se vodi zajednički upisnik školskih ustanova u elektronskom
obliku (e-Matica) i sadrži sljedeće evidencije:
– Upisnik ustanova,
– Evidenciju odgojno-obrazovnog rada u ustanovama za svaku školsku godinu,
– Upisnik učenika u ustanovama,
– Upisnik radnika ustanova.
(3) Podatke u Upisnik ustanova upisuje Ministarstvo, a podatke u ostale
evidencije upisuju školske ustanove.
Članak 140.
(1) Podaci iz e-Matice moraju biti zaštićeni od zlouporabe, uništenja, gubitka,
neovlaštenih promjena ili pristupa, u skladu s odredbama propisa kojim se
uređuje zaštita osobnih podataka.
(2) Korisnik osobnih podataka sadržanih u evidencijama iz e-Matice je
Ministarstvo.
(3) Ovlaštenja za pristup i razine pristupa podacima iz e-Matice odobrava
Ministarstvo.
(4) Postupak i načine unošenja i pristupa podacima e-Matice, ovlaštenja za
pristup i korištenje podataka propisuje ministar.
XVII. FINANCIRANJE ŠKOLSKIH USTANOVA
Članak 141.
Sredstva za financiranje javnih potreba u djelatnosti osnovnog i srednjeg
obrazovanja osiguravaju se:
– državnim proračunom,
– proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
– sredstvima osnivača kada je osnivač druga fizička ili pravna osoba iz članka
90. ovog Zakona,
– prihodima koji se ostvaruju obavljanjem vlastite djelatnosti i drugim
namjenskim prihodima,
– uplatama roditelja za posebne usluge i aktivnosti škole,
– donacijama i drugim izvorima u skladu sa zakonom.
Članak 142.
(1) U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za financiranje školskih
ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, i to za:
1. plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće,
2. ostala materijalna prava radnika ugovorena kolektivnim ugovorima, i to:
pomoći, otpremnine, jubilarne nagrade, regres za korištenje godišnjeg odmora,
godišnja nagrada za božićne blagdane i dar u prigodi Dana sv. Nikole,
3. rashode za završavanje kapitalnih projekta izgradnje, dogradnje i
rekonstrukcije školskog prostora te njegovo opremanje, čiju je obvezu
završavanja preuzela Republika Hrvatska na dan 1. srpnja 2001. do njihovog
puštanja u funkciju,
4. rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukcije školskog prostora školskih
ustanova za djecu s teškoćama i školskih ustanova na jeziku i pismu nacionalnih
manjina,
5. prijevoz učenika srednjih škola,
6. naknade za prijevoz na posao i s posla radnicima osnovnih škola,
7. stručno osposobljavanje i usavršavanje,
8. nacionalne programe koje usvoji Hrvatski sabor,
9. obrazovanje djece državljana Republike Hrvatske u inozemstvu,
10. pripremnu i dopunsku nastavu za djecu državljana Republike Hrvatske koja se
vraćaju iz inozemstva,
11. pripremnu i dopunsku nastavu za djecu koja su članovi obitelji državljana
država članica Europske unije,
12. potporu nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla učenicima
koji su članovi obitelji državljana članica Europske unije,
13. potporu za pripremu učitelja i nastavnika koji će provoditi nastavu
materinjeg jezika i kulture države podrijetla učenika koji su članovi obitelji
državljana članica Europske unije,
14. pripremnu i dopunsku nastavu za djecu azilanata i ostalih osoba iz članka
46. ovog Zakona,
15. vanjsko vrednovanje i provođenje državne mature,
16. licenciranje učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja,
17. povećane troškove prijevoza, posebna nastavna sredstva te troškove
financiranja prehrane, kao i troškova prehrane i smještaja u učeničkom domu za
školovanje učenika s teškoćama,
18. troškova stručnih timova koji školi pružaju pomoć za rad s učenicima s
teškoćama.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, u državnom proračunu se ne
osiguravaju sredstva za financiranje obveza školskih ustanova koje se nalože
pravomoćnim sudskim odlukama u vezi s isplatom plaća i naknada ako je do sudskih
sporova došlo krivnjom školske ustanove. U takvim slučajevima potrebna sredstva
osigurava sama ustanova.
(3) U državnom proračunu osiguravaju se sredstva i za sufinanciranje:
1. programa rada s darovitim učenicima,
2. obrazovanja učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
3. opremanja škola kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom koja
uključuje i posebne računalne programe i sadržaje,
4. opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom,
5. programa od zajedničkog interesa za odgojno-obrazovnu djelatnost (sustav
informiranja, stručno-pedagoški časopisi, stručne knjige, programi ustanova i
stručnih udruga, obljetnice i manifestacije, programi izvannastavnih
aktivnosti), kao i ostalih programa sukladno odlukama Hrvatskoga sabora i Vlade
Republike Hrvatske,
6. škola kojima je osnivač fizička ili druga pravna osoba iz članka 90. ovog
Zakona u skladu s kriterijima koje propisuje ministar, a na temelju rezultata
vrednovanja,
7. škola koje provode alternativne odgojno-obrazovne programe u visini od 80%
iznosa potrebnog za ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada škole.
Članak 143.
(1) U proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju
se sredstva za financiranje škola čiji je osnivač Republika Hrvatska ili
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to za:
1. prijevoz učenika osnovnih škola,
2. smještaj i prehranu učenika u učeničkim domovima,
3. naknade za prijevoz na posao i s posla radnicima srednjoškolskih ustanova,
4. ostala materijalna prava ugovorena kolektivnim ugovorom osim materijalnih
prava navedenih u članku 142. stavku 1. točki 2. ovog Zakona,
5. materijalne i financijske rashode škola koji obuhvaćaju i rashode za
materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja,
6. rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te
opremanje školskih ustanova prema standardima i normativima koje propisuje
ministar, a u skladu s državnim pedagoškim standardima.
(2) U proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se
osigurati i sredstva za sufinanciranje:
1. programa rada s darovitim učenicima,
2. obrazovanja učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
3. opremanja škola kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom,
4. opremanje škola računalnim programima,
5. opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom,
6. programa od zajedničkog interesa za djelatnost školstva (sustav informiranja,
stručno-pedagoški časopisi, stručne knjige, programi ustanova i stručnih udruga,
obljetnice i manifestacije, programi izvannastavnih aktivnosti) i
7. škola kojima je osnivač druga fizička ili druga pravna osoba u skladu s
kriterijima koje donosi lokalna i područna (regionalna) samouprava.
(3) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može utvrditi i šire
javne potrebe u školstvu za koja sredstva osigurava svojim proračunom, i to za:
1. plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće radnicima koji rade u produženom
ili cjelodnevnom boravku osnovne škole,
2. plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće radnicima koji rade u programima
koji se provode u nenastavne dane,
3. ostale rashode za radnike koji rade u produženom ili cjelodnevnom boravku
osnovne škole koji su ugovoreni kolektivnim ugovorima,
4. ostale rashode za radnike koji rade u programima koji se provode u nenastavne
dane koji su ugovoreni kolektivnim ugovorima,
5. naknade prijevoza na posao i s posla radnicima koji rade u programima koji se
provode u nenastavne dane,
6. troškove stručnih timova koji školi pružaju pomoć za rad s učenicima s
teškoćama,
7. troškove premija osiguranja škola od odgovornosti prema trećim osobama.
(4) Vlada Republike Hrvatske svake godine, istodobno kada utvrđuje prijedlog
državnog proračuna, utvrđuje kriterije i mjerila za osiguravanje minimalnog
financijskog standarda radi ostvarivanja javnih potreba iz stavka 1. ovog
članka.
Članak 144.
Ako je osnivač škole druga pravna ili fizička osoba iz članka 90. ovog Zakona,
dužan je osigurati potrebna sredstva za financiranje:
– plaća i naknada plaća s doprinosima,
– ostalih rashoda za radnike škole,
– materijalnih i financijskih rashoda škole te ostala potrebna sredstva za rad
škole.
Članak 145.
Školska ustanova je dužna namjenski koristiti prihode koje ostvari obavljanjem
vlastite djelatnosti, uplatama roditelja, donacijama i iz drugih izvora.
Članak 146.
Školske ustanove se ne mogu se financirati iz sredstava političkih stranaka.
XVIII. NADZOR
Članak 147.
(1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata školske ustanove obavlja ured
državne uprave, odnosno Gradski ured.
(2) Ako ured državne uprave utvrdi da je opći akt ili dio općeg akta protivan
zakonu ili drugom propisu, zatražit će od školske ustanove da ga uskladi u roku
od 30 dana od dana dostave zahtjeva.
(3) Ako školska ustanova ne uskladi opći akt u roku iz stavka 2. ovog članka,
ured državne uprave, odnosno Gradski ured obustavit će opći akt od primjene i o
tomu izvijestiti Ministarstvo u roku od 8 dana s prijedlogom za poništenje,
odnosno ukidanje općeg akta ili određenih odredaba općeg akta.
(4) Ministarstvo može donijeti akt o poništenju ili ukidanju u roku od 60 dana
od dana dostave prijedloga.
(5) Ako ured državne uprave, odnosno Gradski ured utvrdi nedostatke ili propuste
u radu školske ustanove, zatražit će otklanjanje nedostataka, odnosno propusta i
o tome izvijestiti Ministarstvo.
(6) Ako u nadzoru utvrdi propuste i nedostatke u izvršavanju poslova koji se
obavljaju na temelju javnih ovlasti, ured državne uprave, odnosno Gradski ured
poduzet će odgovarajuće mjere popisane Zakonom o sustavu državne uprave.
(7) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured prati postojanje uvjeta iz članka
92. ovog Zakona te ako ustanova ne ispunjava koji od tih uvjeta, zatražit će od
osnivača školske ustanove da udovolji propisanim uvjetima u roku od 90 dana.
(8) Ako osnivač u roku iz stavka 7. ovog članka ne udovolji zahtjevu i ne ispuni
propisane uvjete, ured državne uprave, odnosno Gradski ured izvijestit će
Ministarstvo koje može zabraniti rad školskoj ustanovi.
Članak 148.
Inspekcijski nadzor u školskoj ustanovi obavlja prosvjetna inspekcija u skladu s
posebnim zakonom.
Članak 149.
Nadzor nad stručnim radom školske ustanove obavljaju tijela određena zakonom ili
drugim propisom utemeljenim na zakonu.
Članak 150.
(1) Nadzor i kontrolu financijskog poslovanja školske ustanove obavlja
Ministarstvo.
(2) Nadzor i kontrolu namjenskog trošenja sredstava koja se školskim ustanovama
osiguravaju iz državnog proračuna obavlja Ministarstvo, a nadzor i kontrolu
namjenskog trošenja sredstava koja se školskim ustanovama osiguravaju iz
proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih izvora
obavlja osnivač.
XIX. KAZNENE ODREDBE
Članak 151.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj
školska ustanova:
– ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske
ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama ovog Zakona,
– ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu,
– ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada,
– ako dobit ne upotrijebi za razvoj djelatnosti,
– ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama ovog Zakona,
– ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu ovim Zakonom,
– ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i
sadržajem obrazovanja.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u
školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.
Članak 152.
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
roditelj učenika osnovne škole koji postupi suprotno članku 135. stavku 1. ovog
Zakona.
XX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 153.
(1) Učenici koji su upisali gimnaziju zaključno sa školskom godinom 2005./2006.
na kraju srednjeg obrazovanja polažu maturu.
(2) Učenici koji su upisali četverogodišnju strukovnu, odnosno umjetničku školu
zaključno sa školskom godinom 2005./2006. na kraju srednjeg obrazovanja polažu
završni ispit.
(3) Učenici koji su upisali trogodišnju i troipolgodišnju strukovnu školi
zaključno sa školskom godinom 2006./2007. na kraju srednjeg obrazovanja polažu
završni ispit.
(4) Učenici iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka, koji su tijekom cijelog srednjeg
obrazovanja postigli odličan uspjeh, oslobađaju se polaganja mature, odnosno
završnog ispita.
(5) Učenici iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka, polažu maturu, odnosno završni
ispit u skladu s odredbama Pravilnika o polaganju mature i završnog ispita
(»Narodne novine«, br. 29/94., 15/95. i 24/95.).
Članak 154.
Radnici u školskim ustanovama koji su stekli visoku, odnosno višu stručnu spremu
sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o
znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 123/03.),
imaju sva prava iz ovog Zakona kao i osobe koje su završile odgovarajuću razinu
obrazovanja prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Članak 155.
(1) Učitelji predmetne nastave u osnovnoj školi koji su stekli višu stručnu
spremu odgovarajuće vrste do 7. siječnja 1991., a koji se na dan stupanja na
snagu ovog Zakona zateknu u osnovnoj školi u radnom odnosu na neodređeno
vrijeme, nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.
(2) Učitelji razredne nastave u osnovnoj školi koji su stekli višu stručnu
spremu odgovarajuće vrste završetkom dvogodišnjeg studija razredne nastave
upisanog najkasnije do 1992. godine, a koji se na dan stupanja na snagu ovog
Zakona zateknu u osnovnoj školi u radnom odnosu na neodređeno vrijeme,
nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.
(3) Učitelji iz stavka 1. ovog članka, kao i učitelji s višom stručnom spremom
stečenom prema uvjetima iz stavka 1. i 2. ovog članka, a koji na dan stupanja na
snagu ovog Zakona nisu zatečeni u radnom odnosu u osnovnoj školi, mogu zasnovati
radni odnos u osnovnoj školi.
Članak 156.
(1) Tajnik školske ustanove koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekne
u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u školskoj ustanovi, a nema vrstu i razinu
obrazovanja propisanu ovim Zakonom, nastavlja s obavljanjem poslova svog radnog
mjesta.
(2) Nastavnik i stručni suradnik koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona
zateknu u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u školskoj ustanovi, a nemaju
vrstu i razinu obrazovanja propisanu ovim Zakonom, nastavljaju s obavljanjem
poslova svog radnog mjesta.
Članak 157.
(1) Učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji su zasnovali radni odnos u
osnovnoj ili srednjoj školi prije 12. ožujka 1994. nisu obvezni polagati stručni
ispit prema odredbama ovog Zakona.
(2) Učitelji i stručni suradnici koji su položili stručni ispit prema odredbama
Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90., 26/93., 27/93.,
29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.) te nastavnici koji su položili stručni
ispit prema odredbama Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92.,
26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.), nemaju obvezu polaganja
stručnog ispita prema odredbama ovog Zakona.
(3) Za osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka, dan stupanja na snagu ovog Zakona
smatra se danom stjecanja prve licencije za rad učitelja, nastavnika i stručnih
suradnika.
(4) Osobama koje su na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatečene na dužnosti
ravnatelja, dan stupanja na snagu ovog zakona smatra se danom stjecanja prve
licencije koja vrijedi najkasnije do 31. prosinca 2011.
Članak 158.
Osobe koje su stekle pedagoško-psihološko obrazovanje sukladno propisima koji su
važili prije stupanja na snagu ovog Zakona, nisu dužne steći pedagoške
kompetencije iz članka 110. stavka 1. ovog Zakona.
Članak 159.
(1) Osoba imenovana za ravnatelja školske ustanove sukladno odredbama Zakona o
osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96.,
59/01., 114/01. i 76/05.) i Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br.
19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.) koja se na dan
stupanja na snagu ovog Zakona zatekne na dužnosti ravnatelja, nastavit će
obnašati tu dužnost do isteka mandata, a najkasnije do stupanja na snagu odredbi
članka 126. i 128. ovog Zakona.
(2) Osobi koja je nakon stupanja na snagu ovog Zakona imenovana za ravnatelja
školske ustanove, a koja se na dan stupanja na snagu odredbi članka 126. i 128.
ovog Zakona zatekne na dužnosti ravnatelja, mandat ravnatelja prestaje danom
stupanja na snagu odredbi članka 126. i 128. ovog Zakona.
(3) Osobama iz stavka 1. i 2. ovog članka, prestankom mandata prestaje i ugovor
o radu ravnatelja.
(4) Od 1. siječnja 2012. do 1. veljače 2012. školski odbori su dužni započeti
natječajne postupke za imenovanje ravnatelja u skladu s odredbama članka 126. i
128. ovog Zakona.
(5) Do završetka natječajnih postupaka za imenovanje ravnatelja, poslove
ravnatelja obavljat će vršitelj dužnosti.
Članak 160.
Zdravstveni radnik i socijalni radnik koji se na dan stupanja na snagu ovog
Zakona zatekne na radnom mjestu stručnog suradnika u školskim ustanovama,
nastavlja s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.
Članak 161.
(1) Prijedlog mreže iz članka 9. stavka 1. ovog Zakona, osnivači su dužni
dostaviti Ministarstvu u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog
Zakona.
(2) Ministarstvo će Vladi Republike Hrvatske predložiti donošenje odluke o mreži
iz članka 10. stavka 3. ovog Zakona u roku od 6 mjeseci od dana dostave svih
prijedloga osnivača.
Članak 162.
(1) Školske ustanove dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama ovog Zakona
u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(2) Osnivač školske ustanove imenovat će školski odbor u skladu s odredbama ovog
Zakona u roku od 120 dana od dana isteka roka iz stavka 1. ovog članka.
(3) Postupci izbora školskih odbora započeti prije stupanja na snagu ovog
Zakona, poništit će se, a osnivač škole će imenovati školski odbor sukladno
odredbama ovog Zakona u roku iz stavka 1. ovog članka.
Članak 163.
(1) Osobama koje su do 3. kolovoza 1971. završile srednju školu u najmanje
dvogodišnjem trajanju sa završnim ispitom, priznaje se srednja stručna sprema.
(2) Osobama koje su stekle stručnu spremu trećeg (III.), četvrtog (IV.) i petog
(V.) stupnja stručne spreme prema propisima koji su važili prije stupanja na
snagu Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92.) priznaje se
srednja stručna sprema.
(3) Osobama koje su stekle stručnu spremu prvog (I.) i drugog (II.) stupnja
stručne spreme prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o
srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92.) priznaje se niža stručna
sprema.
Članak 164.
(1) Provedbene propise na temelju ovog Zakona ministar će donijeti u roku od
godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(2) Provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne
novine«, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.) i
Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92., 26/93., 27/93.,
50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.) ostaju na snazi do stupanja na snagu
provedbenih propisa na temelju ovog Zakona, osim ako su u suprotnosti s
odredbama ovog Zakona.
Članak 165.
(1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o osnovnom
školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01.,
114/01. i 76/05.), s tim da se odredbe članka 71.a stavka 1., 2., 3. i 4. te
članka 88. stavka 2. primjenjuju u postupcima izbora ravnatelja do stupanja na
snagu odredbi članka 126. i 128. ovog Zakona.
(2) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o srednjem
školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01.
i 81/05.), s tim da se odredbe članka 48. stavka 1. i članka 78. stavka 1.
primjenjuju u postupcima izbora ravnatelja do stupanja na snagu članka 126. i
128. ovog Zakona.
(3) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje se primjenjivati odredba članka
28. Zakona o knjižnicama (»Narodne novine«, br. 105/97., 5/98-isp. i 104/00.) na
školske knjižnice.
Članak 166.
(1) Od 1. siječnja 2009. godine sredstva za namjene iz članka 142. stavka 1.
točke 5. ovog Zakona osiguravat će se u državnom proračunu sukcesivno, i to na
način:
– od školske godine 2009./2010. za učenike prvih, drugih i trećih razreda
srednjih škola,
– od školske godine 2010./2011., za učenike svih razreda srednjih škola.
(2) Od 1. siječnja 2009. sredstva za namjene iz članka 143. stavka 1. točke 2.
ovog Zakona osiguravat će se u proračunu jedinica područne (regionalne)
samouprave sukcesivno, i to na način da:
– od školske godine 2009./2010. za učenike prvih, drugih i trećih razreda
srednjih škola,
– od školske godine 2010./2011., za učenike svih razreda srednjih škola.
Članak 167.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim
odredaba članka 43. stavka 2., članka 44., članka 45. stavka 1. i članka 142.
stavka 1. točke 11., 12. i 13. ovog Zakona koje stupaju na snagu na dan prijama
Republike Hrvatske u Europsku uniju te odredaba članka 126. i 128. ovog Zakona
koje stupaju na snagu 1. siječnja 2012.
Klasa: 002-01/08-01/01
Zagreb, 15. srpnja 2008.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.