HRVATSKI SABOR

2812

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA

Proglašavam Zakon o tržištu kapitala, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. srpnja 2008. godine.
Klasa: 011-01/08-01/109
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 18. srpnja 2008.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O TRŽIŠTU KAPITALA

DIO PRVI

Opće odredbe

Članak 1.

Ovaj Zakon uređuje:
1. uvjete za osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak postojanja investicijskog društva, tržišnog operatera i operatera sustava prijeboja i namire u Republici Hrvatskoj,
2. uvjete za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i s tim povezanih pomoćnih usluga,
3. pravila trgovanja na uređenom tržištu,
4. uvjete za ponudu vrijednosnih papira javnosti i uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište,
5. obveze u svezi objavljivanja informacija koje se odnose na vrijednosne papire uvrštene na uređeno tržište,
6. zlouporabu tržišta,
7. pohranu financijskih instrumenata i poravnanje i namiru poslova s financijskim instrumentima,
8. ovlasti i postupanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pri provođenju ovog Zakona.
Prijenos propisa Europske unije
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u pravni sustav Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:
1. Direktiva Vijeća 89/117/EEZ od 13. veljače 1989. o obvezama podružnica kreditnih institucija i financijskih institucija sa sjedištem izvan države članice, koje su osnovane u državi članici, u svezi objave godišnjih računovodstvenih podataka (u daljnjem tekstu: Direktiva 89/117/EEZ),
2. Direktiva 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 1997. o sustavima zaštite ulagatelja (u daljnjem tekstu: Direktiva 97/9/EZ),
3. Direktiva 2001/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. svibnja 2001. o uvrštenju vrijednosnih papira na službenu kotaciju burze te o informacijama koje moraju biti objavljene o ovim vrijednosnim papirima (u daljnjem tekstu: Direktiva 2001/34/EZ),
4. Direktiva 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o nezakonitoj kupoprodaji dionica i manipuliranju tržištem (zlouporaba tržišta) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/6/EZ),
5. Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća broj 2003/71/EZ od 4. studenog 2003. o prospektu koji će se objaviti nakon što se vrijednosni papiri javno ponude ili prihvate za trgovanje te kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2001/34/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/71/EZ),
6. Direktiva Komisije 2003/124/EZ od 22. prosinca 2003. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu definicije i javnog objavljivanja povlaštenih informacija i definicije manipuliranja tržištem (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/124/EZ),
7. Direktiva Komisije 2003/125/EZ od 22. prosinca 2003. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu fer prikaza preporuka za ulaganje i objavljivanja sukoba interesa (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/125/EZ),
8. Direktiva 2004/39/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata kojom se izmjenjuju i dopunjuju Direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktiva 2000/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća te ukida Direktiva Vijeća 93/22/EEZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2004/39/EZ),
9. Direktiva Komisije 2004/72/EZ od 29. travnja 2004. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća u pogledu prihvaćenih tržišnih praksa, definicije povlaštene informacije u odnosu na izvedenice na robu, izrade popisa upućenih osoba, obavještavanja o transakcijama upravitelja i obavještavanja o sumnjivim transakcijama (u daljnjem tekstu: Direktiva 2004/72/EZ),
10. Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća broj 2004/109/EZ od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u svezi podataka o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni u trgovanje na uređenom tržištu kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva 2001/34/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2004/109/EZ),
11. Direktiva 2006/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. koja se odnosi na osnivanje i poslovanje kreditnih institucija (preoblikovano) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/48/EZ),
12. Direktiva 2006/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o adekvatnosti kapitala investicijskih društava i kreditnih institucija (preoblikovana) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/49/EZ),
13. Direktiva 2006/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 10. kolovoza 2006. o provedbi Direktive 2004/39/EC Europskog parlamenta i Vijeća koja se odnosi na organizacijske zahtjeve i uvjete poslovanja investicijskih društava i definiranje pojmova u svezi te Direktive (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/73/EZ),
14. Direktiva Komisije 2007/14/EZ od 8. ožujka 2007. kojom se propisuju detaljna pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu (u daljnjem tekstu: Direktiva 2007/14/EZ),
15. Direktiva 2007/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. kojom se mijenja Direktiva Vijeća 92/49/EEZ i Direktive 2002/83/EZ, 2004/39/EZ, 2005/68/EZ i 2006/48/EZ u svezi postupaka i kriterija za prudencijalnu procjenu stjecanja ili povećanja udjela u financijskom sektoru (u daljnjem tekstu: Direktiva 2007/44/EZ).
(2) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje sljedećih uredbi Europske zajednice:
1. Uredba Komisije (EZ-a) broj 2273/2003 od 22. prosinca 2003. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izuzeća za programe otkupa i stabilizacije financijskih instrumenata (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EZ-a) broj 2273/2003),
2. Uredba Komisije (EZ-a) broj 809/2004 od 29. travnja 2004. o provedbi Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu informacija koje sadrže prospekti i o njihovom obliku, uključivanju informacija upućivanjem i objavljivanju takvih prospekata i raspisivanju oglasa (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EZ-a) broj 809/2004),
3. Uredba Komisije (EZ-a) broj 1287/2006 od 10. kolovoza 2006. kojom se provodi Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u svezi obveze vođenja evidencija investicijskih društava, izvještavanjem o transakcijama, transparentnošću tržišta, uvrštavanjem financijskih instrumenata u trgovanje i pojmovima određenim u smislu spomenute Direktive (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EZ-a) broj 1287/2006).
Značenje pojedinih pojmova
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi, u smislu ovog Zakona, imaju sljedeće značenje:
1. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga čije nadležnosti i djelokrug rada su propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i ovim Zakonom,
2. Financijski instrumenti su:
a. prenosivi vrijednosni papiri,
b. instrumenti tržišta novca,
c. jedinice u subjektima za zajednička ulaganja,
d. izvedenice u koje se ubrajaju:
– opcije (options), budućnosnice (futures), zamjene (swaps), kamatni unaprijedni ugovori (forward rate agreements) i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na vrijednosne papire, valute, kamatne stope ili prinose te drugi izvedeni financijski instrumenti, financijski indeksi ili financijske mjere koje se mogu namiriti fizički ili u novcu,
– opcije, budućnosnice, zamjene, kamatni unaprijedni ugovori i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na robu, a moraju se namiriti u novcu ili se mogu namiriti u novcu na zahtjev jedne od ugovornih strana (osim iz razloga neplaćanja ili drugih razloga za raskid ugovora),
– opcije, budućnosnice, zamjene i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na robu, a mogu se namiriti fizički pod uvjetom da se njima trguje na uređenom tržištu i/ili na multilateralnoj trgovinskoj platformi,
– opcije, budućnosnice, zamjene, unaprijedni ugovori i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na robu, a mogu se namiriti fizički, koji nisu navedeni u alineji 3. podtočke d. ove točke i nemaju komercijalnu namjenu, koji imaju karakteristike drugih izvedenih financijskih instrumenata, uzimajući u obzir između ostalog poravnavaju li se i namiruju putem priznatih klirinških organizacija ili podliježu redovitom maržnom pozivu (margin call),
– izvedeni instrumenti za prijenos kreditnog rizika,
– financijski ugovori za razlike (financial contract for differences),
– opcije, budućnosnice, zamjene, kamatni unaprijedni ugovori i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na klimatske varijable, vozarine, emisijske kvote ili stope inflacije ili druge službene ekonomske statističke podatke, a moraju se namiriti u novcu ili se mogu namiriti u novcu na zahtjev jedne od ugovornih strana (osim iz razloga neplaćanja ili drugih razloga za raskid ugovora), kao i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na imovinu, prava, obveze, indekse i mjere koje nisu navedene u ovoj točki, a koji imaju značajke drugih izvedenih financijskih instrumenata uzimajući u obzir, između ostalog, trguje li se njima na uređenom tržištu i/ili na multilateralnoj trgovinskoj platformi, i poravnavaju li se i namiruju putem priznatih klirinških organizacija ili podliježu redovitom maržnom pozivu.
3. Prenosivi vrijednosni papiri su one vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala, kao što su:
a. dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama,
b. obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima,
c. svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na temelju kojih se može obavljati plaćanje u novcu koje se utvrđuje na temelju prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa, robe, indeksa ili drugih mjernih veličina.
Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu točke 3. ovog članka.
4. Instrumenti tržišta novca su sve vrste instrumenata kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi i certifikati o depozitu, osim instrumenata plaćanja.
5. Investicijsko društvo je pravna osoba čija je redovita djelatnost pružanje jedne ili više investicijskih usluga trećima i/ili obavljanje jedne ili više investicijskih aktivnosti na profesionalnoj osnovi.
6. Kreditna institucija je kreditna institucija kako je definirano zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.
7. Subjekt za zajednička ulaganja označava:
– subjekt za zajednička ulaganja koji je dobio odobrenje Agencije sukladno zakonu koji uređuje uvjete osnivanja i rada fondova i društava za upravljanje,
– subjekt za zajednička ulaganja koji je dobio odobrenje za rad u nekoj od država članica i koji, sukladno propisima matične države članice, ispunjava uvjete iz Direktive Vijeća broj 85/611/EEZ od 20. prosinca 1995. o usklađivanju zakona, propisa i administrativnih odredbi koje se odnose na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) i njezinih izmjena i dopuna,
– drugi strani subjekt za zajednička ulaganja uključujući i subjekte različite od onih iz alineje 2. ove točke, kao i subjekte za zajednička ulaganja s odobrenjem za rad u nekoj od trećih država.
8. Sistematski internalizator je investicijsko društvo koje na organiziran, učestao i sustavan način trguje za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata izvan uređenog tržišta ili multilateralne trgovinske platforme.
9. Održavatelj tržišta je osoba koja neprekidno djeluje na tržištu financijskih instrumenata, spremna trgovati za vlastiti račun, kupnjom i prodajom financijskih instrumenata, po cijenama koje sama odredi, koristeći vlastiti kapital.
10. Investicijske usluge i aktivnosti su usluge i aktivnosti iz članka 5. ovog Zakona u svezi financijskih instrumenata iz točke 2. ovog stavka.
11. Klijent je svaka fizička ili pravna osoba kojoj investicijsko društvo pruža investicijske i/ili pomoćne usluge.
12. Izvršavanje naloga za račun klijenta je postupanje investicijskog društva s ciljem zaključivanja ugovora o kupnji ili prodaji jednog ili više financijskih instrumenata za račun klijenta.
13. Trgovanje za vlastiti račun je trgovanje korištenjem vlastitog kapitala s ciljem zaključenja transakcije za vlastiti račun, s jednim ili više financijskih instrumenata.
14. Upravljanje portfeljem je upravljanje portfeljem koji uključuje jedan ili više financijskih instrumenata, na individualnoj i diskrecijskoj osnovi, na temelju ovlaštenja klijenta.
15. Investicijsko savjetovanje je davanje osobnih preporuka klijentu, na njegov zahtjev ili na inicijativu investicijskog društva, u pogledu jedne ili više transakcija s financijskim instrumentima.
16. Osobna preporuka je preporuka koja se daje osobi kao ulagatelju, potencijalnom ulagatelju, zastupniku ulagatelja ili potencijalnog ulagatelja. Osobna preporuka mora se osobi prikazati kao prikladna za istu ili se takva preporuka mora temeljiti na razmatranju okolnosti u svezi takve osobe, te mora predstavljati preporuku da se poduzme jedan od sljedećih koraka:
– kupnja, prodaja, upis, zamjena, nazadkupnja, držanje ili preuzimanje obveze na upis određenog financijskog instrumenta;
– izvršavanje ili neizvršavanje prava koja proizlaze iz određenog financijskog instrumenta za kupnju, prodaju, upis, zamjenu, ili nazadkupnju financijskog instrumenta.
Ne smatra se osobnom preporukom takva preporuka koja je izdana isključivo putem distribucijskog kanala ili je namijenjena javnosti.
17. Distribucijski kanal je kanal putem kojeg informacija jest ili će vjerojatno postati javno dostupna, pri čemu riječi »vjerojatno postati javno dostupna« u ovoj odredbi znače takvu informaciju kojoj veliki broj ljudi ima pristup.
18. Vezani zastupnik je osoba koju imenuje investicijsko društvo sa svrhom da pod punom i bezuvjetnom odgovornošću investicijskog društva u čije ime djeluje, obavlja poslove propisane ovim Zakonom za vezanog zastupnika.
19. Multilateralna trgovinska platforma (u daljnjem tekstu: MTP) je multilateralni sustav kojim upravlja investicijsko društvo ili tržišni operater, a koji spaja ponudu i potražnju za financijskim instrumentima više zainteresiranih trećih strana. Spajanje ponude i potražnje odvija se prema unaprijed određenim jednoznačnim pravilima i rezultira ugovorom između ugovornih strana, sukladno odredbama ovog Zakona.
20. Uređeno tržište je multilateralni sustav koji vodi i/ili kojim upravlja tržišni operater, i koji ispunjava sljedeće uvjete:
a. spaja ili omogućava spajanje interesa trećih za kupnju i prodaju financijskih instrumenata, u sustavu, sukladno unaprijed određenim jednoznačnim pravilima i na način koji dovodi do zaključivanja ugovora u svezi s financijskim instrumentima koji su uvršteni radi trgovanja po njegovim pravilima i/ili u sustavu,
b. posjeduje odobrenje kao uređeno tržište i
c. redovito djeluje sukladno odredbama Dijela drugog ovog Zakona.
21. Tržišni operater je osoba ili osobe koje vode i/ili upravljaju poslovanjem uređenog tržišta. Tržišni operater može biti i samo uređeno tržište.
22. Središnja druga ugovorna strana je osoba koja radi poravnanja poslova s financijskim instrumentima sklopljenim na uređenom tržištu, MTP-u ili izvan uređenog tržišta i MTP-a, preuzima odgovornost za ispunjenje obveza stranaka prema drugim ugovornim stranama tih poslova, na način da u svaki od poslova stupa kao novi prodavatelj prema kupcu, odnosno kao novi kupac prema prodavatelju.
23. Matično društvo je:
– matično društvo kako je definirano propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja,
– za potrebe Dijela drugog Glave I. Poglavlja 9. i Poglavlja 11. matično društvo kako je definirano propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja i svako društvo koje, prema mišljenju Agencije, ima prevladavajući utjecaj na drugo društvo.
24. Ovisno društvo je:
– ovisno društvo kako je definirano propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja,
– za potrebe Dijela drugog Glave I. Poglavlja 9. i Poglavlja 11. ovisno društvo kako je definirano u smislu propisa koji uređuje računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja i svako društvo na koje, prema mišljenju Agencije, matično društvo ima prevladavajući utjecaj.
25. Država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.
26. Treća država je država koja nije država članica u smislu točke 25. stavka 1. ovog članka.
(2) Agencija će pravilnikom propisati:
1. izvedene financijske instrumente iz stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 4. ovog članka koji imaju karakteristike drugih izvedenih financijskih instrumenata, uzimajući u obzir između ostalog poravnavaju li se i namiruju putem priznatih klirinških organizacija ili podliježu redovitom maržnom pozivu,
2. izvedene financijske instrumente iz stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 7. ovog članka koji imaju značajke drugih izvedenih financijskih instrumenata uzimajući u obzir, između ostalog, trguje li se njima na uređenom tržištu i/ili na MTP-u, i poravnavaju li se i namiruju putem priznatih klirinških organizacija ili podliježu redovitom maržnom pozivu.
DIO DRUGI
Tržišta financijskih instrumenata
GLAVA I.
Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti
Poglavlje 1.
POJMOVI
Članak 4.
U smislu ovog dijela Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. Kvalificirani udjel je:
– svaki posredni ili neposredni udjel u investicijskom društvu koji predstavlja 10% ili više udjela u kapitalu ili glasačkim pravima, ili koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje investicijskim društvom. Udio u kapitalu ili glasačkim pravima određuje se u skladu s člancima 413. do 417., 420. i 427. ovog Zakona,
– za potrebe Poglavlja 9. Dijela drugog ovog Zakona, kvalificirani udjel je svaki posredni ili neposredni udjel u društvu koji predstavlja 10% ili više udjela u kapitalu ili glasačkim pravima, ili koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje tim društvom.
2. Podružnica je podružnica kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.
3. Podružnica je podružnica kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava. U smislu ovog Zakona, svako mjesto poslovanja osnovano u istoj državi članici od strane jednog investicijskog društva sa sjedištem u drugoj državi članici smatra se jednom podružnicom.
4. Matična država članica za investicijsko društvo je:
– ako je investicijsko društvo fizička osoba, država članica u kojoj se nalazi glavni ured,
– kada je investicijsko društvo pravna osoba, država članica u kojoj se nalazi sjedište,
– kada investicijsko društvo u skladu s nacionalnim propisima nema sjedište, država članica u kojoj je glavni ured.
5. Matična država članica za uređeno tržište je država članica u kojoj je registrirano uređeno tržište ili, ako po zakonu države članice nema sjedišta, država članica u kojoj se nalazi glavni ured uređenog tržišta.
6. Država članica domaćin za investicijsko društvo je država članica različita od matične države članice u kojoj investicijsko društvo ima podružnicu ili neposredno pruža investicijske usluge i/ili obavlja investicijske aktivnosti.
7. Država članica domaćin za uređeno tržište je država članica različita od matične države članice u kojoj uređeno tržište pruža odgovarajuće mehanizme kako bi se članovima ili sudionicima s udaljenim pristupom ustanovljenima u toj državi članici olakšao pristup trgovanju na uređenom tržištu.
8. Nadležno tijelo je:
– nadležno tijelo pojedine države koje je, na temelju propisa te države, nadležno za nadzor nad investicijskim društvom, osim ako je pojedinom odredbom ovog Zakona propisano da se ista odnosi na tijelo nadležno za drugu vrstu nadzora,
– nadležno tijelo pojedine države članice koje je, na temelju propisa te države članice, nadležno za nadzor nad investicijskim društvom i kojeg je ta država članica odredila kao tijelo za kontakt u skladu s člankom 56. stavkom 1. Direktive 2004/39/EZ, osim ako je pojedinom odredbom ovog Zakona propisano da se ista odnosi na nadležno tijelo nadležno za drugu vrstu nadzora. Tijelo za kontakt, u skladu s člankom 56. stavkom 1. Direktive 2004/39/EZ, je Agencija.
9. Uobičajeno vrijeme trgovanja označava ono vrijeme, u satima, koje je mjesto trgovanja ili investicijsko društvo unaprijed odredilo i javno objavilo kao vrijeme trgovanja.
10. Trajni medij je papir ili sredstvo koje omogućuje pohranu podataka u digitalnom formatu na takav način da su pristup, obrada i cjelokupnost podataka osigurani najmanje do roka propisanog ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovog Zakona.
11. Relevantna osoba u odnosu na investicijsko društvo je:
– osoba na rukovodećoj poziciji u investicijskom društvu, osoba s vlasničkim udjelima ili vezani zastupnik investicijskog društva,
– osoba na rukovodećoj poziciji ili osoba s vlasničkim udjelima u svakom vezanom zastupniku investicijskog društva,
– zaposlenik investicijskog društva ili zaposlenik vezanog zastupnika investicijskog društva, kao i svaka druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje i u nadležnosti su investicijskog društva ili vezanog zastupnika investicijskog društva i koja je uključena u investicijske usluge i aktivnosti koje investicijsko društvo pruža i obavlja,
– fizička osoba koja je izravno uključena u pružanje usluga investicijskom društvu ili njegovom vezanom zastupniku na temelju sporazuma o izdvajanju poslovnih procesa, sa svrhom pružanja i obavljanja investicijskih usluga i aktivnosti.
12. Osoba s kojom je relevantna osoba u rodbinskoj vezi je:
– bračni drug relevantne osobe ili bilo koja osoba koja se po nacionalnom pravu smatra izjednačenom s bračnim drugom,
– uzdržavano dijete ili pastorak relevantne osobe,
– bilo koji drugi srodnik relevantne osobe, koji je s relevantnom osobom proveo u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana od datuma predmetne osobne transakcije.
13. Izdvajanje poslovnih procesa je sporazum sklopljen u bilo kojem obliku između investicijskog društva, burze, odnosno središnjeg klirinškog depozitarnog društva i pružatelja usluga na temelju kojeg pružatelj usluga obavlja radnje, usluge ili aktivnosti koje bi inače obavljalo samo investicijsko društvo, burza ili središnje klirinško depozitarno društvo.
14. Klirinški član je član burze ili klirinške organizacije koji je u neposrednom odnosu sa središnjom drugom ugovornom stranom.
15. Lokalno društvo je društvo koje za svoj račun trguje na tržištima financijskih budućnosnica, opcija ili drugih izvedenica i na tržištima novca, isključivo u svrhu zaštite pozicija na tržištima izvedenica, ili koje trguje za račun drugih članova tih tržišta za koje jamče klirinški članovi istih tržišta, pri čemu odgovornost za ispunjavanje ugovora koje je takvo društvo sklopilo preuzimaju klirinški članovi istih tržišta.
16. Financijska institucija je svaka pravna osoba, osim kreditne institucije, čija je isključiva ili pretežita djelatnost stjecanje udjela u kapitalu ili obavljanje jedne ili više osnovnih financijskih usluga kako je propisano zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.
17. Matični financijski holding u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: matični financijski holding u RH) je financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji nije ovisno društvo kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke, niti investicijskog društva koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije, niti je ovisno društvo drugog financijskog holdinga koji je osnovan u Republici Hrvatskoj.
18. Matični financijski holding u Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: matični financijski holding u EU) je financijski holding sa sjedištem u državi članici, koji nije ovisno društvo kreditne institucije, niti investicijskog društva koji su dobili odobrenje za rad u bilo kojoj državi članici, niti je ovisno društvo drugog financijskog holdinga osnovanog u bilo kojoj državi članici.
19. Matično investicijsko društvo u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: matično investicijsko društvo u RH) je investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima kao ovisno društvo kreditnu instituciju, investicijsko društvo, drugu financijsku instituciju, odnosno ima sudjelovanje u jednom ili više takvih subjekata, a koje samo nije ovisno društvo drugog investicijskog društva koje je od Agencije dobilo odobrenje za rad ili kreditne institucije koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad, odnosno financijskog holdinga koji je osnovan u Republici Hrvatskoj.
20. Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: matično investicijsko društvo u EU) je investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici koje samo nije ovisno društvo drugog investicijskog društva ili kreditne institucije koji su dobili odobrenje za rad u bilo kojoj državi članici, odnosno financijskog holdinga osnovanog u bilo kojoj državi članici.
21. Priznata investicijska društva iz treće države su društva koja ispunjavaju sljedeće uvjete:
– društva koja bi, kada bi bila utemeljena unutar Europske unije, spadala u okvir definicije investicijskih društava,
– društva koja su ovlaštena za poslovanje u nekoj trećoj državi, i
– društva koja podliježu i udovoljavaju pravilima nadzora koja su prema mišljenju Agencije barem jednako stroga kao ona propisana ovim Zakonom.
22. Društvo za pomoćne usluge je pravna osoba čija se glavna djelatnost sastoji od upravljanja nekretninama, upravljanja i vođenja sustava za obradu podataka ili obavljanja sličnih poslova, i koje su po svojoj prirodi pomoćne djelatnosti u odnosu na glavnu djelatnost jedne ili više kreditnih institucija ili investicijskih društava.
23. Financijski holding je financijska institucija čija su ovisna društva isključivo ili većinom investicijska društva ili druge financijske institucije, od kojih je barem jedno investicijsko društvo i koje nije mješoviti financijski holding.
24. Mješoviti holding je matično društvo koje nije financijski holding ili investicijsko društvo ili mješoviti financijski holding, a čija ovisna društva uključuju barem jedno investicijsko društvo, a ne uključuju kreditnu instituciju.
25. Mješoviti financijski holding je mješoviti financijski holding kako je definirano propisima koji uređuju dodatni nadzor kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu.
26. Uska povezanost označava situaciju u kojoj su dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba povezane na jedan od sljedećih načina:
– odnosom sudjelovanja,
– odnosom kontrole ili
– činjenicom da su obje ili sve osobe stalno povezane s istom trećom osobom odnosom kontrole.
27. Kontrola označava odnos između matičnog društva i ovisnog društva ili sličan odnos između bilo koje fizičke ili pravne osobe i nekog društva.
28. Sudjelovanje označava sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako:
– ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20% udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi, ili
– ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20%, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom pravnom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje.
29. Društva povezana zajedničkim vođenjem su društva koja nisu povezana na način iz članka 3. stavka 1. točke 23. i 24. ovog Zakona, već su povezana na jedan od sljedećih načina:
– društva su ravnopravna i povezana zajedničkim vođenjem, u skladu sa sklopljenim ugovorom ili odredbama statuta,
– većina članova uprave ili nadzornog odbora tih društava su iste osobe.
30. Društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom je društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom definirano zakonom koji uređuje uvjete osnivanja i rada fondova i društava za upravljanje.
Poglavlje 2.
INVESTICIJSKA DRUŠTVA
Odjeljak 1.
Investicijske usluge i aktivnosti i pomoćne usluge
Članak 5.
(1) Investicijske usluge i aktivnosti u smislu ovog Zakona jesu:
1. zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata,
2. izvršavanje naloga za račun klijenata,
3. trgovanje za vlastiti račun,
4. upravljanje portfeljem,
5. investicijsko savjetovanje,
6. usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa,
7. usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa,
8. upravljanje multilateralnom trgovinskom platformom.
(2) Pomoćne usluge u smislu ovog Zakona jesu:
1. pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja,
2. davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit,
3. savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u društvima,
4. usluge deviznog poslovanja ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga,
5. investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima,
6. usluge vezane uz usluge iz stavka 1. točke 6. ovog članka,
7. investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge iz ovog članka koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 2., 3., 4. i 7. ovog Zakona kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske ili pomoćne usluge.
Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj
Članak 6.
(1) Pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti u Republici Hrvatskoj može:
1. investicijsko društvo koje je za to dobilo odobrenje za rad od Agencije,
2. investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici koje nije kreditna institucija ili financijska institucija i koja u skladu s odredbama ovog Zakona ustroji podružnicu u Republici Hrvatskoj ili je ovlaštena neposredno pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti u Republici Hrvatskoj,
3. podružnica investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi koja je za to dobila odobrenje za rad od Agencije.
(2) Osim društava iz stavka 1. ovog članka, pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti u Republici Hrvatskoj može:
1. kreditna institucija koja za to dobije odobrenje od Hrvatske narodne banke,
2. kreditna institucija ili financijska institucija iz države članice koja, u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, ustroji podružnicu u Republici Hrvatskoj ili je ovlaštena neposredno pružati financijske usluge u Republici Hrvatskoj,
3. podružnica kreditne institucije sa sjedištem u trećoj državi koja je za to dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke.
(3) U Republici Hrvatskoj investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 8. ovog Zakona može obavljati i tržišni operater koji ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
(4) Osim osoba navedenih u stavku 1. do 3. ovog članka, nitko drugi u Republici Hrvatskoj ne smije pružati investicijske usluge, niti obavljati investicijske aktivnosti.
(5) Stavak 4. ovog članka ne odnosi se na osobe iz članka 9. ovog Zakona u svezi poslova i aktivnosti na koje se odnose iznimke propisane člankom 9. ovog Zakona.
Članak 7.
(1) Iznimno od odredbe članka 6. stavka 4. ovog Zakona, investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 4. i 5. ovog Zakona mogu pružati i društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom u skladu s propisima koji uređuju uvjete osnivanja i rada otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.
(2) Na društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom koja pružaju investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 4. i 5. ovog Zakona na odgovarajući se način primjenjuju sljedeće odredbe ovog Zakona:
1. članak 9. stavak 2. ovog Zakona,
2. odredbe o temeljnom kapitalu od članka 31. do članka 35.,
3. odredbe o organizacijskim zahtjevima od članka 36. do članka 43.,
4. odredbe o uvjetima poslovanja i zaštiti klijenata investicijskog društva od članka 53. do članka 71.,
5. odredbe članaka 82. do 84. ovog Zakona,
6. odredbe u svezi zaštite ulagatelja od članka 222. do članka 246.,
7. odredbe o nadzoru nad pružanjem investicijskih usluga od članka 247. do članka 279.
Članak 8.
Na kreditne institucije koje pružaju investicijske usluge i obavljaju investicijske aktivnosti na odgovarajući način primjenjuju se sljedeće odredbe:
1. članak 9. stavak 2. ovog Zakona,
2. odredbe u svezi zaštite ulagatelja od članka 222. do 246.,
3. odredbe o organizacijskim zahtjevima od članka 36. do članka 43.,
4. odredbe od članaka 119. do članka 135.,
5. odredbe članaka 53. do 135. ovog Zakona,
6. odredbe članaka 141., 147., 152., 153. i 154. ovog Zakona,
7. odredbe članaka 249. i 250., 555., 556., 558. i 560. ovog Zakona.
Izuzeci
Članak 9.
(1) Odredbe Dijela drugog ovog Zakona o pružanju investicijskih usluga i obavljanju investicijskih aktivnosti ne primjenjuju se na:
1. društva za osiguranje i reosiguranje,
2. osobe koje investicijske usluge pružaju isključivo svojim matičnim društvima, svojim ovisnim društvima ili drugim ovisnim društvima svoga matičnog društva,
3. osobe koje investicijske usluge pružaju povremeno u sklopu obavljanja svoje redovite djelatnosti ili posla, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: obavljanje te djelatnosti ili posla uređeno je pravilima propisanim zakonom, drugim propisom ili etičkim kodeksom, i ta pravila ne zabranjuju pružanje te investicijske usluge,
4. osobe koje, osim trgovanja za vlastiti račun, ne pružaju niti jednu investicijsku uslugu, niti obavljaju ni jednu investicijsku aktivnosti, osim kada djeluju u svojstvu održavatelja tržišta ili na organiziran, učestao i sustavan način trguju za svoj račun izvan uređenog tržišta ili MTP-a i pritom koriste sustav dostupan trećim osobama, kako bi se sklapali poslovi s istima,
5. osobe koje pružaju investicijske usluge koje se sastoje isključivo od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika u ulaganju,
6. osobe koje pružaju investicijske usluge koje se sastoje isključivo od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika u ulaganju i pružanja investicijskih usluga isključivo za vlastita matična društva ili za druga ovisna društva vlastitih matičnih društava,
7. članice Europskog sustava središnjih banaka i druga državna tijela koja rade slične poslove te druge osobe javnog prava odgovorne za upravljanje javnim dugom ili koje posreduju pri upravljanju javnim dugom,
8. subjekti za zajednička ulaganja i mirovinski fondovi te njihove skrbničke institucije i društva za upravljanje,
9. osobe koje s financijskim instrumentima trguju za vlastiti račun ili pružaju za klijente iz svoje redovite djelatnosti investicijske usluge u odnosu na izvedenice na robu ili ugovore o izvedenicama iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 7. ovog Zakona ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: pružanje tih usluga, s obzirom na sveukupnost njegovih poslova, predstavlja pomoćnu djelatnost njihovim redovitim djelatnostima, a redovita djelatnost tih osoba, obzirom na grupu u koju su uključene, nije pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti po ovom Zakonu ili zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija,
10. osobe koje daju investicijske savjete u sklopu obavljanja drugih poslova iz redovite djelatnosti ili posla, a na koje se ne primjenjuju odredbe ovog Zakona o pružanju investicijskih usluga i obavljanju investicijskih aktivnosti te ako se za takve savjete ne naplaćuje posebna naknada,
11. osobe, čija se redovita djelatnost sastoji od trgovanja za vlastiti račun s robom i /ili izvedenicama na robu, osim ako su uključene u grupu čije je osnovno poslovanje pružanje drugih investicijskih usluga u skladu s ovim Zakonom ili bankovnih usluga u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija,
12. osobe koje imaju status lokalnog društva u skladu s ovim Zakonom.
(2) Pravila o pružanju investicijskih usluga i obavljanju aktivnosti, propisana ovim Zakonom, ne primjenjuju se za pružanje usluga u svojstvu druge ugovorne strane, u transakcijama u kojima sudjeluju državna tijela, osobe javnog prava u svezi upravljanja javnim dugom, ili članovi Europskog sustava središnjih banaka koji obavljaju svoje zadaće u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice i Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banka ili koji obavljaju iste zadaće u skladu s propisima država članica.
(3) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete pod kojima se pružaju investicijske usluge i obavljaju investicijske aktivnosti kao pomoćna djelatnost u okviru redovite djelatnosti, u slučajevima propisanim točkama 3., 9. i 11. stavka 1. ovog članka.
(4) Odredbe Dijela drugog ovog Zakona o tržištu financijskih instrumenata ne primjenjuju se na Tržište novca d.d. Zagreb.
Pododjeljak 1.
Osnivanje investicijskog društva
Članak 10.
(1) Investicijsko društvo osniva se i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo, sukladno odredbama propisa koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Investicijsko društvo može se osnovati i kao Europsko društvo – Societas Europea (SE) sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(3) Agencija vodi registar društava iz članka 6. ovog Zakona koja imaju odobrenje nadležnih tijela za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti iz članka 5. ovog Zakona.
(4) U registar iz stavka 3. ovog članka upisuju se i društva iz članka 7. stavka 1. ovog Zakona.
(5) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, oblik i način vođenja registra iz stavka 3. ovog članka.
Djelatnost investicijskog društva
Članak 11.
(1) Investicijsko društvo može pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti te pružati s njima povezane pomoćne usluge iz članka 5. stavka 1. i 2. ovog Zakona, za koje je dobilo odobrenje Agencije i upisalo ih kao djelatnost u sudski registar.
(2) Investicijsko društvo ne može obavljati druge djelatnosti osim onih iz stavka 1. ovog članka.
(3) U sudski registar ne može se upisati tvrtka koja sadrži riječi »investicijsko društvo« ili izvedenice te riječi, ako pravna osoba nema odobrenje Agencije za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti.
Obveza izvještavanja Agencije
Članak 12.
(1) Investicijsko društvo dužno je trajno udovoljavati uvjetima pod kojima mu je Agencija izdala odobrenje za rad.
(2) Investicijsko društvo obvezno je u roku od osam dana izvijestiti Agenciju o svakoj promjeni podataka navedenih u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad.
Uvjeti i postupci za izdavanje odobrenja za rad
Članak 13.
(1) Agencija investicijskom društvu izdaje odobrenje za rad.
(2) Odobrenje za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.
(3) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnose osnivači, odnosno uprava investicijskog društva.
(4) Odobrenje za rad iz stavka 1. ovog članka sadrži odobrenje za pružanje onih investicijskih usluga i obavljanje onih investicijskih aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona, za koje je investicijsko društvo podnijelo zahtjev i za koje ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona. Zahtjev investicijskog društva obvezno sadrži i naznaku odnosi li se na pružanje investicijskih usluga i obavljanje aktivnosti sa svim ili samo s pojedinim financijskim instrumentima.
(5) Odobrenje za rad iz stavka 1. ovog članka može sadržavati i odobrenje za pružanje jedne ili više pomoćnih usluga iz članka 5. stavka 2. ovog Zakona, povezanih s investicijskim uslugama i investicijskim aktivnostima iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona, a za koje je investicijsko društvo dobilo odobrenje za rad.
(6) Odobrenje za rad iz stavka 1. ovog članka sadrži naznaku je li investicijsko društvo ovlašteno držati novac i/ili financijske instrumente klijenta.
(7) Investicijskom društvu ne može se izdati odobrenje za rad koje sadrži odobrenje za pružanje isključivo pomoćnih usluga iz članka 5. stavka 2. ovog Zakona.
(8) Prije upisa osnivanja investicijskog društva u sudski registar, kao i prije svakog sljedećeg upisa naknadno zatraženih investicijskih usluga i aktivnosti i s njima povezanih pomoćnih usluga, u odnosu na sve ili samo neke financijske instrumente, investicijsko društvo mora dobiti odobrenje za rad, odnosno proširenje odobrenja za rad.
(9) Sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad investicijskom društvu, potrebnu dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije Agencija propisuje pravilnikom.
(10) Odobrenje za rad izdano od Agencije vrijedi na području država članica i omogućava investicijskom društvu pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i s njima povezanih pomoćnih usluga bilo putem podružnice ili neposredno.
Proširenje odobrenja za rad
Članak 14.
(1) Nakon što dobije odobrenje za rad iz članka 13. ovog Zakona, investicijsko društvo može zatražiti proširenje odobrenja za rad za pružanje investicijskih usluga i obavljanje aktivnosti i povezanih pomoćnih usluga iz članka 5. ovog Zakona, kao i u odnosu na financijske instrumente na koje se već izdano odobrenje za rad ne odnosi.
(2) Na proširenje odobrenja za rad na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovog Zakona o odobrenju za rad. Zahtjev za proširenje odobrenja za rad podnosi uprava investicijskog društva.
Članak 15.
(1) Odobrenje za rad može zatražiti i već osnovano dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću, pri čemu zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosi uprava društva.
(2) Društvo iz stavka 1. ovog članka mora dobiti odobrenje za rad prije upisa promjene djelatnosti društva u sudski registar.
Članak 16.
(1) Kreditna institucija može pružati investicijske usluge i obavljati aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge iz članka 5. stavka 1. i 2. ovog Zakona, za koje je dobila odobrenje Hrvatske narodne banke.
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovog članka, Hrvatska narodna banka izdaje uz prethodnu suglasnost Agencije o udovoljavanju uvjeta za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti te s njima povezanih pomoćnih usluga iz članka 5. stavka 1. i 2. ovog Zakona.
(3) Agencija će, na zahtjev kreditne institucije, izdati prethodnu suglasnost iz stavka 2. ovog članka, ako kreditna institucija udovoljava uvjetima propisanim odredbama članaka 30., 36. do 43. i članaka 119. do 135. ovog Zakona.
(4) O zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti Agencija će odlučiti u roku od šezdeset dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(5) Na izdavanje prethodne suglasnosti kreditnoj instituciji na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 17. ovog Zakona.
(6) Za potrebe izdavanja suglasnosti iz prethodnog stavka, umjesto izraza »investicijsko društvo« u člancima 30., 36. do 43. i 119. do 135., na odgovarajući način koristit će se izraz »kreditna institucija«. Odredbe članaka 119. do 135. ovog Zakona primjenjivat će se samo u slučaju ako kreditna institucija podnese zahtjev i za upravljanje MTP-om.
Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
Članak 17.
(1) Agencija će investicijskom društvu izdati odobrenje za rad ako su ispunjeni uvjeti koji se odnose na:
1. oblik društva, dionice društva i temeljni kapital,
2. stjecanje kvalificiranih udjela za sve imatelje kvalificiranih udjela te usku povezanost,
3. izdavanje suglasnosti članovima uprave,
4. organizacijske zahtjeve,
5. pristupanje u članstvo sustava zaštite ulagatelja.
(2) Ako se zahtjev za izdavanje odobrenja za rad odnosi na pružanje usluge iz članka 5. stavka 1. točke 8., ovog Zakona, Agencija će izdati odobrenje za rad ako su pored uvjeta iz stavka 1. ovog članka ispunjeni i uvjeti propisani odredbama od članka 119. do članka 135. ovog Zakona.
(3) O zahtjevu iz članka 13. stavka 3. ovog Zakona, Agencija će odlučiti u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja urednog zahtjeva. Smatrat će se da je zahtjev uredan ako, u skladu s odredbama pravilnika iz članka 13. stavka 9. ovog Zakona, sadrži sve propisane podatke i ako mu je priložena dokumentacija s propisanim sadržajem.
(4) Ako podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad u roku koji odredi Agencija ne ukloni nedostatke zahtjeva u skladu sa zaprimljenom obavijesti Agencije, smatrat će se da je odustao od zahtjeva.
(5) Ako investicijsko društvo ne udovoljava svim uvjetima za pružanje nekih od investicijskih usluga i obavljanje nekih od aktivnosti i s njima povezanih pomoćnih usluga na koje se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, Agencija može odobrenje za rad ograničiti samo na investicijske usluge, aktivnosti i pomoćne usluge, za koje udovoljava uvjetima iz ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona.
Spajanje postupaka pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
Članak 18.
Agencija može istodobno odlučivati o sljedećim zahtjevima pri izdavanju odobrenja za rad investicijskom društvu:
1. zahtjevu investicijskog društva za izdavanje odobrenja za rad,
2. zahtjevu imatelja kvalificiranih udjela za odobrenje stjecanja kvalificiranog udjela u investicijskom društvu,
3. zahtjevu za izdavanje suglasnosti za člana uprave investicijskog društva.
Prestanak važenja odobrenja za rad
Članak 19.
(1) Odobrenje za rad prestaje važiti:
1. ako investicijsko društvo ne započne pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja za rad, protekom navedenog roka,
2. ako investicijsko društvo uzastopno tijekom šest mjeseci ne pruža investicijske usluge i ne obavlja investicijske aktivnosti za koje je odobrenje za rad izdano, protekom navedenog roka,
3. na vlastiti zahtjev investicijskog društva, dostavom rješenja Agencije,
4. dostavom rješenja Agencije kojim se oduzima odobrenje za rad,
5. ako se radi o kreditnoj instituciji, dostavom rješenja o oduzimanju odobrenja za rad kreditnoj instituciji, odnosno od dana prestanka važenja odobrenja po sili zakona, u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija,
6. danom otvaranja stečajnog postupka,
7. zaključenjem postupka likvidacije.
(2) Ako nastupi razlog iz stavka 1. točke 1. i 2. ovog članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje prestanak važenja izdanog odobrenja za rad.
(3) O prestanku važenja odobrenja za rad iz stavka 1. točke 1. do 4. ovog članka Agencija će obavijestiti burzu, Operatera MTP-a, središnje klirinško depozitarno društvo, operatera središnjeg registra i operatera sustava poravnanja i namire, kada je to primjenjivo.
Statusne promjene investicijskog društva
Članak 20.
(1) Ako je investicijsko društvo uključeno u spajanje ili podjelu društva, mora za to spajanje ili podjelu dobiti odobrenje Agencije.
(2) Za odlučivanje o izdavanju odobrenja za spajanje ili podjelu društva na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovog Zakona za izdavanje odobrenja za rad investicijskom društvu.
(3) Ako uslijed spajanja, odnosno podjele investicijskog društva, nastane novo društvo koje će pružati investicijske usluge i/ili obavljati investicijske aktivnosti, to društvo mora prije upisa spajanja, odnosno podjele u sudski registar od Agencije dobiti odobrenje za rad.
(4) Stavci od 1. do 3. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju i za druge statusne promjene u koje je uključeno investicijsko društvo.
Pododjeljak 2.
Uprava investicijskog društva
Članak 21.
(1) Uprava investicijskog društva mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju investicijsko društvo. Jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, uprava investicijskog društva koje nije ovlašteno držati novac i financijske instrumente klijenta, može imati samo jednog člana. Kada takvo investicijsko društvo ima samo jednog člana uprave dužno je propisati dodatne mjere i postupke kojima će se osigurati upravljanje investicijskim društvom pažnjom dobrog stručnjaka. Ako takvo investicijsko društvo ima više članova uprave, na odgovarajući se način primjenjuje odredba stavka 1. ovog članka.
(3) Ako osnivačkim aktom investicijskog društva nije drukčije određeno, članovi uprave vode poslove i skupno zastupaju investicijsko društvo.
(4) Članovi uprave investicijskog društva moraju imati dobar ugled, odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo za vođenje poslovanja investicijskog društva pažnjom dobrog stručnjaka.
(5) Članovi uprave investicijskog društva moraju voditi poslovanje investicijskog društva u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s investicijskim društvom.
(6) Najmanje jedan član uprave mora znati hrvatski jezik.
(7) Članovi uprave investicijskog društva dužni su voditi poslove investicijskog društva s područja Republike Hrvatske.
(8) Uprava investicijskog društva može ovlastiti prokurista (jednoga ili više njih) za zastupanje investicijskog društva, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun investicijskog društva koje proizlaze iz usluga i aktivnosti za koje je investicijsko društvo dobilo odobrenje za rad, ali samo zajedno s barem jednim članom uprave investicijskog društva.
(9) Uprava investicijskog društva dužna je pri upisu prokurista u sudski registar upisati i ograničenje prokure.
(10) Uvjete koje treba ispunjavati osoba kojoj se daje prokura, vrsta i način davanja prokure, opseg ovlasti iz prokure, uključujući i ograničenja u poduzimanju određenih radnji od strane prokurista, utvrđuje se osnivačkim aktom investicijskog društva.
(11) U slučaju da investicijsko društvo vodi upravni odbor, isti mora imenovati najmanje dva izvršna direktora. Odredbe ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona o članovima uprave investicijskog društva na odgovarajući se način primjenjuju na izvršne direktore.
(12) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete kojima članovi uprave investicijskog društva moraju udovoljavati, sadržaj zahtjeva za izdavanje suglasnosti za obavljanje dužnosti člana uprave, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu kao i sadržaj te dokumentacije.
Suglasnost za imenovanje
Članak 22.
(1) Članom uprave u investicijskom društvu može biti imenovana osoba koja je dobila suglasnost Agencije za obavljanje funkcije člana uprave investicijskog društva.
(2) Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovog članka, podnose članovi, odnosno nadzorni odbor investicijskog društva za mandat koji ne može biti duži od pet godina.
(3) Podnositelji zahtjeva za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovog članka, dužni su priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 21. ovog Zakona i pravilnika iz članka 21. stavka 12. ovog Zakona.
(4) U postupku odlučivanja o suglasnosti iz stavka 1. ovog članka, Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave investicijskog društva predstavi program vođenja poslova investicijskog društva.
(5) Osoba za koju je Agencija izdala suglasnost za imenovanje, dužna je prije nego što bude imenovana na tu dužnost u drugom investicijskom društvu, ponovno dobiti suglasnost Agencije.
(6) Agencija će odbiti izdavanje suglasnosti za imenovanje člana uprave ako:
1. predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbom članka 21. ovog Zakona i odredbama pravilnika iz članka 21. stavka 12. ovog Zakona,
2. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila, predstavljali prijetnju upravljanju investicijskim društvom u skladu s pravilima o upravljanju rizicima iz Poglavlja 9. ove Glave,
3. ako su u zahtjevu za izdavanje suglasnosti navedeni netočni ili neistiniti podaci.
Oduzimanje suglasnosti i prestanak suglasnosti za imenovanje člana uprave
Članak 23.
(1) Agencija će oduzeti suglasnost za imenovanje člana uprave u investicijskom društvu u sljedećim slučajevima:
1. ako član uprave prestane ispunjavati uvjete pod kojima je suglasnost izdana,
2. ako član uprave učestalo ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost investicijskog društva s ovim Zakonom ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju investicijskog društva,
3. ako je suglasnost dana na temelju netočnih i neistinitih podataka.
(2) Ako Agencija oduzme suglasnost za imenovanje člana uprave, investicijsko društvo obvezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave.
(3) U slučaju iz prethodnog stavka ovog članka, osnivači, odnosno nadzorni odbor dužni su imenovati njihove zamjenike, bez suglasnosti Agencije, na rok od najviše tri mjeseca.
(4) Prethodna suglasnost za imenovanje člana uprave u investicijskom društvu prestaje važiti ako:
1. osoba u roku od jedne godine od izdavanja suglasnosti ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi,
2. osobi prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, s danom prestanka dužnosti,
3. osobi istekne ugovor o radu u investicijskom društvu, s danom isteka ugovora.
Pododjeljak 3.
Broker i investicijski savjetnik
Članak 24.
(1) Broker je zaposlenik investicijskog društva koji na temelju odobrenja Agencije obavlja poslove sadržane u investicijskim uslugama iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 2. ovog Zakona.
(2) Investicijski savjetnik je zaposlenik investicijskog društva koji na temelju odobrenja Agencije obavlja poslove sadržane u investicijskim uslugama iz članka 5. stavka 1. točke 1., 2., 4. i 5. ovog Zakona, odnosno zaposlenik društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom koji na temelju odobrenja Agencije obavlja poslove sadržane u investicijskim uslugama iz članka 5. stavka 1. točke 4. i 5. ovog Zakona.
(3) Broker i investicijski savjetnik moraju imati dobar ugled i odgovarajuće stručne kvalifikacije.
(4) Agencija će organizirati i provoditi obrazovni program i stručne ispite za obavljanje poslova iz stavka 1. i 2. ovog članka i o tome izdavati uvjerenja.
(5) Agencija će pravilnikom propisati program i način provođenja stručnog ispita iz stavka 4. ovog članka.
(6) Uvjerenje izdano od inozemnog tijela Agencija može priznati kao uvjerenje iz stavka 4. ovog članka.
(7) Agencija će pravilnikom propisati uvjete za izdavanje odobrenja iz stavka 1. i 2. ovog članka, sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije.
(8) Osobe koje nemaju odobrenje Agencije ne smiju obavljati poslove iz stavka 1. i 2. ovog članka.
(9) Agencija vodi registar brokera i investicijskih savjetnika.
(10) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, način i oblik vođenja registra iz stavka 9. ovog članka.
Članak 25.
(1) Agencija na zahtjev fizičke osobe iz stavka 1., odnosno 2. članka 24. ovog Zakona, izdaje odobrenje za obavljanje poslova sadržanih u investicijskim uslugama iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 2. ovog Zakona (odobrenje za rad brokera), odnosno poslova sadržanih u investicijskim uslugama iz članka 5. stavka 1. točke 1., 2., 4. i 5. ovog Zakona (odobrenje za rad investicijskog savjetnika). Agencija će odobrenje iz ovog stavka izdati ako fizička osoba ispunjava uvjete propisane člankom 24. ovog Zakona i pravilnikom iz članka 24. stavka 7. ovog Zakona.
(2) Odredbe članka 17. ovog Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na izdavanje odobrenja za rad brokeru i investicijskom savjetniku.
Standardi ponašanja brokera i investicijskih savjetnika
Članak 26.
(1) Broker i investicijski savjetnik, dužni su, pri obavljanju poslova u svezi s investicijskim uslugama koje klijentu pruža investicijsko društvo, ponašati se sukladno:
1. odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na temelju ovog Zakona, i
2. pravilima i standardima struke.
(2) Investicijski savjetnik ne smije preporučivati kupnju ili prodaju financijskih instrumenta samo radi ostvarivanja provizije.
Oduzimanje odobrenja za rad brokeru i investicijskom savjetniku
Članak 27.
(1) Agencija će brokeru ili investicijskom savjetniku oduzeti izdano odobrenje, ako:
1. je pravomoćno osuđen za kaznena djela protiv imovine, sigurnosti platnog prometa i poslovanja, zlouporabi ovlasti u gospodarskom poslovanju, vjerodostojnosti isprava ili radi kaznenih djela iz ovog Zakona, ili mu je izrečena ili traje sigurnosna mjera zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja investicijskog društva,
2. je pravomoćno proglašen krivim za prekršaj iz članka 568. stavka 1. točke 10. ovog Zakona,
3. teže krši odredbe ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona,
4. prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je izdano odobrenje za rad, a u roku koji mu, kada je to primjereno odredi Agencija, ne ispuni te uvjete.
5. su podaci na temelju kojih je izdano odobrenje za rad neistiniti.
(2) Agencija može brokeru ili investicijskom savjetniku oduzeti izdano odobrenje, ako unatoč upozorenju Agencije opetovano krši pravila burze ili MTP-a.
(3) Rješenjem o oduzimanju izdanog odobrenja Agencija će odrediti rok u kojem broker ili investicijski savjetnik ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja, a koji ne može biti dulji od pet godina, ni kraći od tri mjeseca.
(4) Težim kršenjem odredbi iz stavka 1. točke 3. ovog članka smatrat će se slučajevi kada broker, odnosno investicijski savjetnik:
1. postupa protivno istoj odredbi ovog Zakona ili na temelju njega donesenih propisa, drugi put u tri godine,
2. kada je zbog kršenja odredaba ovog Zakona ili na temelju njega donesenih propisa nastala šteta za klijenta ili drugu osobu, o čemu Agencija donosi posebnu odluku.
(5) Agencija će brokeru, odnosno investicijskom savjetniku izreći opomenu ako krši odredbe članka 26. stavka 1. ovog Zakona, a ne postoje uvjeti za oduzimanje odobrenja.
Pododjeljak 4.
Imatelji kvalificiranog udjela
Članak 28.
(1) Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad investicijskom društvu iz članka 13. stavka 1. ovog Zakona, podnositelj zahtjeva dužan je Agenciji dostaviti podatke o identitetu dioničara ili članova investicijskog društva, posrednih ili neposrednih imatelja kvalificiranih udjela, visinu tih udjela kao i dodatnu dokumentaciju propisanu pravilnikom iz članka 50. stavka 4. ovog Zakona.
(2) Na zahtjev iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 50. ovog Zakona.
Uska povezanost
Članak 29.
(1) U slučaju uske povezanosti između investicijskog društva i drugih fizičkih ili pravnih osoba, Agencija će izdati odobrenje za rad investicijskom društvu samo ako odnos uske povezanosti ne onemogućava obavljanje nadzora nad investicijskim društvom.
(2) Agencija će odbiti izdavanje odobrenja za rad ako propisi treće države, koji se odnose na jednu ili više fizičkih ili pravnih osoba s kojima je društvo usko povezano, odnosno primjena i izvršavanje tih propisa, onemogućavaju obavljanje nadzora nad investicijskim društvom.
Pododjeljak 5.
Članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja
Članak 30.
Članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja, u skladu s člankom 222. do 246. ovog Zakona obvezno je za sljedeća društva s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj koja obavljaju investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona, kada su ovlaštena držati novac i/ili financijske instrumente klijenta te kada obavljaju pomoćnu investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovog Zakona:
1. investicijsko društvo,
2. kreditnu instituciju koja pruža investicijske usluge i obavlja investicijske aktivnosti na temelju zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija,
3. društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom kada pruža investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 4. i 5. ovog Zakona.
Pododjeljak 6.
Temeljni kapital investicijskog društva
Članak 31.
(1) Iznos temeljnog kapitala investicijskog društva ovisi o vrsti i opsegu investicijskih usluga i aktivnosti za koje investicijsko društvo traži odobrenje Agencije.
(2) Temeljni kapital investicijskog društva mora u cijelosti biti uplaćen u novcu, a dionice koje čine temeljni kapital investicijskog društva ne mogu biti izdane prije uplate punog iznosa za koji se izdaju. Kada se investicijsko društvo osniva kao društvo s ograničenom odgovornošću, puni iznos temeljnih uloga mora biti uplaćen u cijelosti u novcu prije upisa društva u sudski registar.
Članak 32.
(1) Investicijsko društvo koje je ovlašteno za pružanje jedne ili više usluga iz članka 5. stavka 1. točke 1., 2. ili 4. ovog Zakona i koje drži novac i/ili financijske instrumente klijenata, a nije ovlašteno za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti iz članka 5. stavka 1. točke 3. i 6., mora imati temeljni kapital u visini od najmanje 1.000.000 kuna.
(2) Investicijsko društvo koje je ovlašteno za izvršavanje naloga klijenata s financijskim instrumentima može držati takve instrumente za vlastiti račun ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. takve pozicije nastanu samo kao posljedica neuspjeha investicijskog društva da uredno izvrši naloge klijenta,
2. ukupna tržišna vrijednost svih takvih pozicija ne premašuje gornju granicu od 15% temeljnog kapitala investicijskog društva,
3. investicijsko društvo ispunjava zahtjeve propisane člancima 176. do 178. i člancima 193. do 200. ovog Zakona i
4. takve su pozicije slučajne i privremene prirode te strogo ograničene na vrijeme koje je potrebno za izvršenje transakcije.
Ulaganje kapitala investicijskog društva radi stjecanja i držanja financijskih instrumenata kojima ono aktivno ne trguje, ne smatra se trgovanjem u smislu usluga navedenih u stavku 1. i stavku 3. ovog članka.
(3) Kada investicijsko društvo iz stavka 1. ovog članka nije ovlašteno držati novac i/ili financijske instrumente klijenata, mora imati temeljni kapital u visini od najmanje 400.000 kuna.
Članak 33.
Lokalno društvo, ako koristi slobodu poslovnog nastana ili slobodu pružanja usluga kako je propisano ovim Zakonom, mora imati temeljni kapital u iznosu od najmanje 400.000 kuna.
Članak 34.
(1) Investicijsko društvo koje je ovlašteno isključivo za pružanje usluga iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 5. bez držanja novca i/ili financijskih instrumenata svojih klijenata i koje niti u jednom trenutku ne može stupiti u dužnički odnos s tim klijentima, mora imati:
1. temeljni kapital u iznosu od najmanje 400.000 kuna ili
2. osiguranje profesionalne odgovornosti u iznosu najmanje 8.000.000 kuna za svaki pojedinačni odštetni zahtjev ili ukupno 12.000.000 kuna godišnje za sve odštetne zahtjeve ukupno ili
3. kombinaciju temeljnog kapitala i osiguranja profesionalne odgovornosti u iznosu koji je jednak pokriću pod točkama 1. ili 2. ovog stavka.
(2) Društvo koje je osim za poslove iz stavka 1. ovog članka ovlašteno i za posredovanje u osiguranju, kako je definirano propisima kojima se uređuju uvjeti za osnivanje i poslovanje društava za osiguranje, mora imati:
1. temeljni kapital u iznosu od najmanje 200.000 kuna ili
2. osiguranje profesionalne odgovornosti u iznosu najmanje 4.000.000 kuna za svaki pojedinačni odštetni zahtjev ili ukupno 6.000.000 kuna godišnje za sve odštetne zahtjeve ukupno ili
3. kombinaciju temeljnog kapitala i osiguranja profesionalne odgovornosti u iznosu koji je jednak pokriću pod točkama 1. ili 2. ovog stavka.
Članak 35.
Investicijska društva, osim onih na koje se odnose članci 31. do 34. ovog Zakona, moraju imati temeljni kapital u visini od najmanje 6.000.000 kuna.
Pododjeljak 7.
Organizacijski zahtjevi za investicijsko društvo
Opći organizacijski uvjeti
Članak 36.
Investicijsko društvo dužno je, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja društva kao i vrstu i opseg investicijskih usluga i aktivnosti koje društvo pruža i obavlja, ustrojiti, provoditi i redovito održavati:
1. organizacijsku strukturu s jasno definiranim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti,
2. primjeren sustav internih kontrola,
3. učinkovite strategije i postupke za utvrđivanje, upravljanje, praćenje i izvještavanje o rizicima kojima je ili bi moglo biti izloženo pri obavljanju investicijskih usluga i aktivnosti,
4. odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke,
5. učinkovite mjere za nadzor i zaštitu informatičkog sustava.
Praćenje usklađenosti s relevantnim propisima
Članak 37.
Investicijsko društvo dužno je propisati i provoditi primjerene politike i postupke koji su potrebni da bi se osiguralo da:
1. investicijsko društvo posluje u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona,
2. članovi uprave, odnosno izvršni direktori investicijskog društva, zaposlenici i vezani zastupnici postupaju u skladu s odredbama iz točke 1. ovog članka pri pružanju investicijskih usluga i obavljanju aktivnosti i u skladu s propisima koji uređuju osobne transakcije s financijskim instrumentima, kako je definirano pravilnikom iz članka 43. ovog Zakona.
Mjere za sprječavanje sukoba interesa
Članak 38.
Investicijsko društvo dužno je provoditi učinkovite organizacijske i administrativne mjere i postupke s ciljem poduzimanja razumnih koraka za sprječavanje negativnog utjecaja sukoba interesa iz članka 53. ovog Zakona na interese svojih klijenata.
Mjere za neprekidno poslovanje
Članak 39.
(1) Investicijsko društvo dužno je poduzeti sve primjerene mjere koje su potrebne da bi se osiguralo neprekidno i redovito obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti.
(2) Za postizanje svrhe iz stavka 1. ovog članka investicijsko društvo dužno je koristiti odgovarajuće sustave, sredstva i postupke, koji su proporcionalni vrsti i opsegu investicijskih usluga i aktivnosti koje obavlja.
Izdvajanje poslovnih procesa
Članak 40.
(1) Kada investicijsko društvo izdvoji poslovne procese koji su nužni za neprekidno i uredno pružanje investicijskih usluga klijentima ili obavljanje investicijskih aktivnosti, na način da ih povjeri drugom pružatelju usluga, dužno je poduzeti sve razumne mjere da bi se izbjegao nepotrebni dodatni operativni rizik.
(2) Investicijsko društvo ne smije izdvojiti značajne poslovne procese na način koji bi onemogućio ili znatno otežao kvalitetno provođenje sustava internih kontrola ili provođenje nadzora nad poslovanjem društva u skladu s ovim Zakonom.
Vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije
Članak 41.
(1) Investicijsko društvo dužno je voditi i čuvati evidencije i poslovnu dokumentaciju o svim investicijskim uslugama i aktivnostima, kao i transakcijama koje je izvršilo, na način koji omogućuje nadzor nad poslovanjem u skladu sa člankom 37. ovog Zakona, a posebice nad ispunjavanjem obveza prema klijentima i potencijalnim klijentima.
(2) Investicijsko društvo dužno je organizirati poslovanje i ažurno voditi poslovnu dokumentaciju i druge administrativne ili poslovne evidencije na način koji omogućuje da se u svakom trenutku može provjeriti tijek pojedinog posla kojeg je izvršilo za svoj račun ili za račun klijenta.
(3) Investicijsko društvo dužno je svu dokumentaciju o poslovanju s pojedinim klijentom čuvati odvojeno od dokumentacije o poslovanju s drugim klijentima i dokumentacije o vlastitom poslovanju.
(4) Svu poslovnu dokumentaciju investicijsko društvo mora zaštititi od neovlaštenog pristupa i mogućih gubitaka u zapisu te čuvati na način koji osigurava trajnost zapisa.
(5) Investicijsko društvo dužno je najmanje pet godina po isteku godine u kojoj je bio sklopljen posao, čuvati svu dokumentaciju i podatke o svim poslovima s financijskim instrumentima koje je obavilo bilo za svoj račun bilo za račun klijenta.
(6) Odredbe ovog članka na odgovarajući način se primjenjuju i u svezi transakcija koje izvrši podružnica investicijskog društva sa sjedištem u drugoj državi članici.
Zaštita imovine klijenata investicijskog društva
Članak 42.
(1) Kada investicijsko društvo drži financijske instrumente klijenta, dužno je primjenjivati odgovarajuće mjere:
1. kako bi se zaštitila prava vlasništva klijenata, osobito u slučaju nesolventnosti investicijskog društva,
2. kako bi se spriječila uporaba financijskih instrumenata klijenta za vlastiti račun investicijskog društva ili za račun drugih klijenata investicijskog društva, osim u slučaju izričite suglasnosti klijenta.
(2) Suglasnost iz stavka 1. točke 2. ovog članka klijent daje u pisanom obliku kao opću suglasnost za pojedinu vrstu poslova uporabe financijskih instrumenata klijenta ili kao pojedinačnu suglasnost za pojedini posao uporabe financijskih instrumenata klijenta.
(3) Kada investicijsko društvo drži novčana sredstva klijenta, dužno je provoditi primjerene mjere:
1. za zaštitu prava klijenata,
2. za sprječavanje upotrebe novčanih sredstava klijenta za vlastiti račun, ili za račun drugih klijenata investicijskog društva.
(4) Odredbe stavka 3. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju na kreditne institucije.
(5) Novac i financijski instrumenti klijenta nisu vlasništvo investicijskog društva, ne ulaze u njegovu imovinu, ni u likvidacijsku ili stečajnu masu, niti mogu biti predmetom ovrhe u svezi potraživanja prema investicijskom društvu.
Članak 43.
Agencija će pravilnikom detaljnije propisati organizacijske zahtjeve za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i pomoćnih usluga, obzirom na:
1. praćenje usklađenosti s relevantnim propisima,
2. upravljanje rizicima,
3. internu reviziju,
4. mjere za sprječavanje sukoba interesa,
5. mjere za neprekidno poslovanje,
6. izdvajanje poslovnih procesa,
7. vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije,
8. zaštitu imovine klijenata investicijskog društva,
9. osobne transakcije relevantnih osoba,
10. dodatne organizacijske zahtjeve za investicijska društva koja izrađuju i distribuiraju investicijska istraživanja.
Odjeljak 2.
Promjena imatelja kvalificiranog udjela u investicijskom društvu
Članak 44.
(1) Svaka fizička ili pravna osoba, ili više njih djelujući zajednički (namjeravani stjecatelj) koje namjeravaju neposredno ili posredno steći ili povećati udjel u investicijskom društvu, što bi rezultiralo time da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši 20%, 30% ili 50%, ili da investicijsko društvo postane ovisno društvo namjeravanog stjecatelja (namjeravano stjecanje), dužne su prethodno Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti u pisanom obliku.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati podatke o:
1. visini udjela koji se namjerava steći,
2. svu dokumentaciju iz članka 50. stavka 3. i 4. ovog Zakona.
Članak 45.
(1) Svaka fizička ili pravna osoba koja namjerava neposredno ili posredno otpustiti kvalificirani udjel u investicijskom društvu dužna je o tome obavijestiti Agenciju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otpustiti.
(2) Osoba iz stavka 1. ovog članka Agenciju je dužna obavijestiti i o namjeri smanjenja svog kvalificiranog udjela na način da udio u kapitalu ili glasačkim pravima padne ispod granice od 20%, 30% ili 50%, ili ako investicijsko društvo prestaje biti ovisno društvo te osobe.
Članak 46.
Prilikom procjene visine kvalificiranog udjela u investicijskom društvu, Agencija neće uzimati u obzir glasačka prava ili dionice koje investicijsko društvo ili kreditna institucija drže kao rezultat pružanja investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 6. ovog Zakona, pod uvjetom da se ta prava ne koriste u svrhu ostvarivanja utjecaja na upravljanje izdavateljem – investicijskim društvom, i da se navedene dionice s pravom glasa otpuste u roku od godine dana od dana stjecanja.
Članak 47.
(1) Agencija će surađivati s drugim nadležnim tijelima kada vrši procjene iz članka 50. ovog Zakona, ako je namjeravani stjecatelj jedan od sljedećih subjekata:
1. kreditna institucija, društvo za životno osiguranje, društvo za neživotno osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom s odobrenjem za rad druge države članice ili u sektoru različitom od onoga u kojem je izražena namjera stjecanja,
2. matično društvo subjekata iz točke 1. ovog stavka,
3. pravna ili fizička osoba koja kontrolira subjekte iz točke 1. ovog stavka.
(2) Agencija će u suradnji s drugim nadležnim tijelima u najkraćem roku dostaviti:
1. podatke nužne za procjenu iz članka 50. ovog Zakona drugom nadležnom tijelu, kada to ocijeni potrebnim,
2. podatke od značaja za procjenu iz članka 50. ovog Zakona drugom nadležnom tijelu, na zahtjev nadležnog tijela.
(3) Ako tijelo, nadležno za namjeravanog stjecatelja, uz podatke iz stavka 2. ovog članka iznese mišljenje, Agencija je dužna isto uzeti u obzir pri donošenju odluke o namjeravanom stjecanju kvalificiranog udjela.
Članak 48.
(1) Agencija će bez odgode, a najkasnije u roku od dva radna dana od primitka zahtjeva iz članka 44. stavka 1. te svakog dodatnog podatka iz članka 49. ovog Zakona, namjeravanog stjecatelja obavijestiti pisanim putem o primitku istih, s naznakom datuma na koji istječe razdoblje procjene.
(2) Agencija će procjenu iz članka 50. ovog Zakona izvršiti u roku od šezdeset radnih dana od dana kada je namjeravani stjecatelj zaprimio obavijest iz stavka 1. ovog članka (razdoblje procjene).
Članak 49.
(1) Agencija može, ako je to potrebno, tijekom razdoblja procjene, a ne kasnije od pedesetog radnog dana razdoblja procjene, zatražiti dodatne podatke potrebne za dovršenje procjene. Te će podatke Agencija zatražiti pisanim putem, navodeći koji su dodatni podaci potrebni.
(2) Razdoblje procjene se prekida od dana kada je Agencija zatražila dodatne podatke iz stavka 1. ovog članka do dana zaprimanja odgovora od namjeravanog stjecatelja, pri čemu prekid može trajati najdulje dvadeset radnih dana.
(3) Nakon proteka roka iz stavka 2. ovog članka Agencija može postavljati daljnje zahtjeve za nadopunom ili pojašnjenjem podataka, ali se razdoblje procjene neće prekidati.
(4) Agencija može produljiti razdoblje prekida iz stavka 2. ovog članka najviše do trideset radnih dana ako namjeravani stjecatelj:
1. ima sjedište/prebivalište izvan Republike Hrvatske ili podliježe propisima izvan Republike Hrvatske,
2. ima sjedište/prebivalište izvan države članice ili podliježe propisima izvan države,
3. je pravna ili fizička osoba koja nije subjekt nadzora po ovom Zakonu ili propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, društava za osiguranje i kreditnih institucija.
(5) Ako Agencija utvrdi postojanje razloga za odbijanje zahtjeva za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje, dužna je unutar razdoblja procjene o tome pisanim putem obavijestiti namjeravanog stjecatelja, navodeći razloge za donošenje takve odluke.
(6) Agencija može objaviti odgovarajuće očitovanje o razlozima odluke iz stavka 5. na vlastitu inicijativu ili na zahtjev namjeravanog stjecatelja.
(7) Ako Agencija ne odbije zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje u roku i na način iz stavka 5. ovog članka, smatrat će se da je stjecanje odobreno.
(8) Agencija može odrediti krajnji rok do kojeg se namjeravano stje­canje mora provesti te ga iz opravdanih razloga može produljiti.
(9) Ako namjeravani stjecatelj ne stekne kvalificirani udio u roku iz stavka 8. ovog članka, suglasnost Agencije prestaje važiti u cijelosti.
Članak 50.
(1) Prilikom procjene zahtjeva iz članka 44. stavka 1. i podataka traženih sukladno članku 49. stavka 1., 2. i 3. u svrhu provjere hoće li se poslovi investicijskog društva u kojem se stjecanje predlaže voditi pažnjom dobrog stručnjaka, i uzimajući u obzir mogući utjecaj namjeravanog stjecatelja na investicijsko društvo, Agencija će ocijeniti prikladnost namjeravanog stjecatelja i financijsku stabilnost namjeravanog stjecanja, uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije:
1. ugled namjeravanog stjecatelja,
2. ugled i iskustvo osobe koja će kao posljedicu namjeravanog stjecanja voditi poslovanje investicijskog društva,
3. financijsku stabilnost namjeravanog stjecatelja, posebice u odnosu na poslove investicijskog društva u kojemu se kvalificirani udio namjerava steći,
4. hoće li investicijsko društvo biti u mogućnosti udovoljiti i nastaviti udovoljavati zahtjevima iz ovog Zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, a posebno ima li grupa koje će investicijsko društvo postati dio, strukturu koja omogućava učinkovito provođenje nadzora, učinkovitu razmjenu podataka između nadležnih tijela te mogu li se razgraničiti nadležnosti između više nadležnih tijela,
5. postoji li, u svezi namjeravanog stjecanja, osnovana sumnja da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja novca ili financiranja terorizma, sukladno propisima koji to uređuju.
(2) Agencija može odbiti zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje jedino ako nisu ispunjeni uvjeti propisani stavkom 1. ovog članka, ili ako je namjeravani stjecatelj dostavio nepotpune podatke.
(3) Dokumentacija potrebna za procjenu koja se mora dostaviti Agenciji uz zahtjev iz članka 44. stavka 1. mora biti prilagođena i primjerena namjeravanom stjecatelju i namjeravanom stjecanju.
(4) Agencija će pravilnikom propisati listu dokumentacije iz stavka 3. ovog članka.
(5) Ako je Agencija zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje ili povećanje kvalificiranih udjela u istom investicijskom društvu, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecateljima ravnopravno.
(6) Ako investicijsko društvo sazna za stjecanje ili otpuštanje kvalificiranog udjela u investicijskom društvu koji prelazi ili padne ispod 20%, 30% ili 50%, dužno je o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.
(7) Investicijsko društvo dužno je jednom godišnje Agenciji dostaviti popis imena svih dioničara ili imatelja poslovnih udjela, kao i imatelja kvalificiranih udjela s veličinom pojedinih udjela, sa stanjem na dan 1. siječnja tekuće godine, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine.
Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i oduzimanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 51.
(1) Osoba koja stekne kvalificirani udjel u investicijskom društvu protivno odredbama ovog Zakona, nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela koje je pribavila na taj način.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka Agencija će naložiti prodaju tako stečenih dionica ili poslovnih udjela.
(3) Agencija može oduzeti suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela, u slučaju:
1. ako je imatelj kvalificiranog udjela dobio suglasnost davanjem neistinitih ili netočnih podataka
2. ako prestanu uvjeti propisani odredbama ovog Zakona, na temelju kojih je suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela izdana.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovog članka, osoba kojoj je oduzeta suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela za koje joj je oduzeta suglasnost. U tom slučaju, Agencija će naložiti prodaju stečenih dionica ili poslovnih udjela za koje je imatelju kvalificiranog udjela oduzeta suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela.
Mjere koje Agencija poduzima u slučajevima kada je upravljanje investicijskim društvom pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje
Članak 52.
(1) Ako je upravljanje investicijskim društvom pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje neprimjerenim utjecajem imatelja kvalificiranog udjela, Agencija je ovlaštena poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se taj utjecaj spriječio.
(2) Mjere iz stavka 1. ovog članka obuhvaćaju, uz odgovarajuće nadzorne mjere i podnošenje zahtjeva nadležnom sudu za izricanje privremenih mjera u svezi stjecanja glasačkih prava vezanih za udjele imatelja kvalificiranih udjela iz stavka 1. ovog članka.
Odjeljak 3.
Uvjeti poslovanja i zaštita klijenata investicijskog društva
Pododjeljak 1.
Sukob interesa
Članak 53.
(1) Investicijsko društvo dužno je poduzeti sve razumne korake za utvrđivanje sukoba interesa, a koji se mogu pojaviti kao rezultat pružanja investicijskih i pomoćnih usluga između:
1. interesa – investicijskog društva, osoba koje vode poslovanje investicijskog društva, zaposlenika, vezanih zastupnika ili svih osoba izravno ili neizravno povezanih s njima putem kontrole s jedne strane i interesa klijenata investicijskog društva s druge strane,
2. interesa klijenata investicijskog društva međusobno.
(2) U slučajevima kada mjere i postupci iz članka 38. ovog Zakona nisu dovoljni da bi se u razumnoj mjeri osiguralo sprječavanje nastanka rizika za interese klijenta, investicijsko društvo je dužno, prije pružanja usluge, nedvosmisleno priopćiti klijentu vrstu i/ili izvor sukoba interesa.
(3) Agencija će pravilnikom propisati:
1. mjere za otkrivanje, sprječavanje, upravljanje sukobom interesa i/ili obavještavanje klijenta o istom pri pružanju pojedinih investicijskih i pomoćnih usluga,
2. odgovarajuće kriterije za utvrđivanje vrsta sukoba interesa, postojanje kojih može ugroziti interese klijenata ili potencijalnih klijenata investicijskog društva.
Pododjeljak 2.
Pravila poslovnog ponašanja prilikom pružanja investicijskih usluga klijentima
Članak 54.
(1) Prilikom pružanja investicijskih usluga i/ili, ovisno o slučaju, pomoćnih usluga klijentima, investicijsko društvo dužno je postupati u najboljem interesu klijenata, korektno i u skladu s pravilima struke, poštujući odredbe ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona.
(2) Članovi uprave i nadzornog odbora ili upravnog odbora investicijskog društva, brokeri, investicijski savjetnici, ostali zaposlenici investicijskog društva i vezani zastupnici dužni su čuvati podatke o klijentima, o stanju i prometu na računima klijenata, uslugama koje pružaju klijentima, kao i druge podatke i činjenice za koje saznaju u svezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti i, kada je primjereno, pomoćnih usluga. Ovi se podaci smatraju poslovnom tajnom, a navedene osobe ne smiju ih koristiti, odavati trećima, niti omogućavati trećima njihovo korištenje.
(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka ne predstavljaju poslovnu tajnu kada ih u izvršavanju svojih nadzornih i drugih javnih ovlasti u skladu s ovim ili drugim zakonom zahtijevaju Agencija, burza, pravosudna i upravna tijela ili kada njihovo objavljivanje odobri klijent.
Članak 55.
(1) Svi podaci, uključujući promidžbenu komunikaciju, koje investicijsko društvo šalje klijentima ili potencijalnim klijentima moraju biti korektni, jasni i ne smiju dovoditi u zabludu.
(2) Promidžbena komunikacija investicijskih društava mora biti jasno prepoznatljiva kao takva.
Članak 56.
(1) Investicijsko društvo dužno je klijentima i potencijalnim klijentima pravodobno dati podatke u razumljivom obliku i to o:
– investicijskom društvu i njegovim uslugama,
– financijskim instrumentima i predloženim investicijskim stra­tegijama – što treba uključivati odgovarajuće upute i upozorenja o rizicima vezanim uz ulaganja u ove instrumente i uz ove investicij­ske strategije,
– mjestima izvršenja naloga, i
– troškovima i povezanim izdacima tako da klijenti i potencijalni klijenti mogu u razumnim okvirima shvatiti prirodu i rizike investicijskih usluga i specifične vrste financijskih instrumenata koji im se nude, što omogućava donošenje investicijske odluke.
(2) Investicijsko društvo može podatke iz stavka 1. ovog članka dati u standardiziranom obliku.
(3) Kada je ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona, propisano da je investicijsko društvo dužno svojem klijentu dostaviti podatke na trajnom mediju, investicijsko društvo može dostaviti podatke na trajnom mediju koji nije papir, samo ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
1. klijent je dostavio investicijskom društvu valjanu adresu elektroničke pošte,
2. klijent je odabrao takav način dostave podataka.
Izvještavanje klijenata
Članak 57.
(1) Investicijsko društvo dužno je izvještavati klijenta o svim uslugama koje mu je pružilo.
(2) Izvještaj iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati i troškove vezane uz transakcije i usluge poduzete za račun klijenta, ovisno o slučaju.
Vođenje evidencija
Članak 58.
(1) Investicijsko društvo dužno je voditi evidenciju koja uključuje dokumente kojima se uređuju međusobna prava i obveze između investicijskog društva i klijenta i ostali uvjeti pod kojima investicijsko društvo obavlja poslove za klijenta.
(2) Prava i obveze ugovornih stranaka mogu biti sastavni dio ostalih dokumenata ili pravnih akata društva.
Članak 59.
Ako se investicijska usluga nudi kao dio financijskog proizvoda koji je već uređen drugim propisima iz zakonodavstva Europske zajednice ili zajedničkim europskim standardima o kreditnim institucijama i potrošačkim kreditima, u svezi ocjene rizika za klijenta i/ili obveze davanja podataka, ova usluga ne podliježe dodatno obvezama utvrđenima u ovom Pododjeljku.
Pododjeljak 3.
Vrste klijenata
Članak 60.
Investicijsko društvo dužno je svoje klijente, obzirom na njihovo znanje, iskustvo, financijsku situaciju i ulagačke ciljeve, razvrstavati na male i profesionalne ulagatelje.
Klijenti koji se smatraju profesionalnim ulagateljima
Članak 61.
(1) Profesionalnim ulagateljem smatra se klijent koji posjeduje dovoljno iskustva, znanja i stručnosti za samostalno donošenje odluka o ulaganjima i pravilnoj procjeni s time povezanih rizika.
(2) Subjekti koji se smatraju profesionalnim ulagateljima prilikom pružanja svih investicijskih usluga i obavljanja aktivnosti iz članka 5. ovog Zakona i svih pomoćnih usluga u odnosu na sve financijske instrumente jesu:
1. subjekti koji za djelovanje na financijskom tržištu podliježu obvezi odobrenja ili/i nadzora nadležnog regulatornog tijela:
– investicijska društva,
– kreditne institucije,
– ostale financijske institucije s odobrenjem za rad izdanim od nadležnog tijela sukladno zakonskim propisima koji uređuju njihov rad,
– društva za osiguranje,
– subjekti za zajednička ulaganja i njihova društva za upravljanje,
– društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fondovi,
– mirovinska osiguravajuća društva,
– trgovci robom i izvedenicama na robu,
– lokalna društva,
– ostali institucionalni ulagatelji čija glavna djelatnost nije obuhvaćena alinejama 1. do 8. ovog stavka, a podliježu obvezi odobrenja ili nadzora za djelovanje na financijskom tržištu.
2. pravne osobe koje, u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, zadovoljavaju najmanje 2 od sljedećih uvjeta:
– ukupna aktiva iznosi najmanje 150.000.000 kuna,
– neto prihod u iznosu od najmanje 300.000.000 kuna,
– kapital u iznosu od najmanje 15.000.000 kuna.
3. nacionalne i regionalne vlade, javna tijela za upravljanje javnim dugom, središnje banke, međunarodne i nadnacionalne institucije kao što su Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka, Europska investicijska banka i slične međunarodne organizacije.
4. ostali institucionalni ulagatelji čija je glavna aktivnost investiranje u financijske instrumente, a koji ne podliježu obvezi odobrenja ili nadzora za djelovanje na financijskom tržištu od strane nadležnog tijela, uključujući i subjekte osnovane u svrhu sekuritizacije imovine.
Članak 62.
(1) Investicijsko društvo može profesionalnom ulagatelju na njegov zahtjev omogućiti tretman s višom razinom zaštite, kakav pruža malim ulagateljima.
(2) Ako je neki od subjekata koji se smatraju profesionalnim ulagateljima klijent investicijskog društva prije pružanja usluge, investicijsko društvo dužno je obavijestiti istog da se, na temelju podataka dostupnih o njemu, takav subjekt smatra profesionalnim ulagateljem i da će biti tretiran kao takav.
(3) Investicijsko društvo dužno je klijenta obavijestiti o mogućnosti izmjene dogovorenih uvjeta kako bi, na njegov zahtjev, postigao višu razinu zaštite.
(4) Obveza je klijenta koji se smatra profesionalnim ulagateljem zatražiti višu razinu zaštite ako smatra da ne može propisno procijeniti ili upravljati uključenim rizicima.
(5) Ako klijent koji se smatra profesionalnim ulagateljem, u skladu sa člankom 61. ovog Zakona sklopi s investicijskim društvom ugovor na temelju kojeg neće biti tretiran kao profesionalni ulagatelj u smislu pravila poslovnog ponašanja, investicijsko društvo mu je dužno pružiti višu razinu zaštite.
(6) Ugovor iz stavka 5. ovog članka treba biti u pisanom obliku i u njemu je potrebno naznačiti odnosi li se na jednu ili više usluga ili transakcija, ili na jednu ili više vrsta proizvoda ili transakcija.
Klijenti koji se na vlastiti zahtjev mogu tretirati kao profesionalni ulagatelji
Članak 63.
(1) Osim klijenata iz članka 61. ovog Zakona, investicijsko društvo može kao profesionalne ulagatelje tretirati i druge klijente, ako su zadovoljeni kriteriji i postupci propisani ovim člankom.
(2) Investicijsko društvo može klijente iz stavka 1. ovog članka tretirati kao profesionalne, isključivo na temelju njihovog zahtjeva i ako investicijsko društvo procijeni da klijent, ovisno o vrsti transakcije ili usluge, posjeduje dovoljno znanja, iskustva i stručnog znanja da je sposoban donositi vlastite odluke o ulaganjima i razumjeti uključeni rizik, s obzirom da za klijenta iz stavka 1. ovog članka investicijsko društvo ne može pretpostaviti da isti posjeduje stručno znanje i iskustvo, istovjetno znanju i iskustvu klijenta iz članka 61. ovog Zakona.
(3) Procjenom iz stavka 2. ovog članka trebaju biti zadovoljena najmanje dva od navedenih kriterija:
1. klijent je na za njega mjerodavnom tržištu kapitala izvršio prosječno 10 transakcija značajne vrijednosti, unutar svakog tromjesečja, unatrag godine dana,
2. veličina klijentovog portfelja financijskih instrumenata prelazi 4.000.000 kuna,
3. klijent radi ili je radio u financijskom sektoru najmanje godinu dana na poslovima koji zahtijevaju znanje o planiranim transakcijama ili uslugama.
(4) Mjerodavno tržište iz stavka 3. točke 1. je tržište na kojem se trguje financijskim instrumentima za koje klijent želi dobiti status profesionalnog ulagatelja.
(5) Portfelj financijskih instrumenata iz stavka 3. točke 2. podrazumijeva i novčana sredstava i financijske instrumente.
Članak 64.
(1) Klijenti iz članka 63. ovog Zakona mogu se odreći više razine zaštite koja proizlazi iz pravila poslovnog ponašanja samo ako poštuju sljedeći postupak:
1. pismeno zatraže tretman profesionalnog ulagatelja, općenito ili u odnosu na neku posebnu investicijsku uslugu, transakciju, vrstu transakcije ili proizvod,
2. investicijsko društvo dužno ih je pismeno upozoriti koju razinu zaštite i prava, koju pruža Sustav zaštite ulagatelja, mogu izgubiti,
3. pismeno potvrde, u posebnom dokumentu odvojenom od ugovora, da su svjesni posljedica gubitka razine zaštite.
(2) Investicijsko društvo dužno je – prije odluke o prihvaćanju zahtjeva za odricanje od više razine zaštite koja proizlazi iz pravila poslovnog ponašanja – poduzeti sve razumne korake kako bi utvrdilo udovoljava li klijent zahtjevima iz članka 63. ovog Zakona.
Mali ulagatelj
Članak 65.
Ostali klijenti investicijskog društva, osim onih iz članka 61. ovog Zakona, smatraju se malim ulagateljima u smislu ovog Zakona.
Članak 66.
(1) Investicijsko društvo je obvezno, prije no što mu prvi put pruži investicijsku uslugu, s malim ulagateljem sklopiti ugovor u pisanom obliku na trajnom mediju, koji uređuje njihova međusobna prava i obveze.
(2) Prava i obveze iz ugovora iz stavka 1. ovog članka mogu biti dio i drugih pravnih akata investicijskog društva.
(3) Odredbe ovog članka ne odnose se na pružanje investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 5. ovog Zakona.
Članak 67.
(1) Investicijsko društvo dužno je donijeti i primjenjivati interne akte kojima će propisati mjere i postupke za razvrstavanje klijenata u skladu s odredbama ovog Zakona i pravilnika donesenih na temelju ovog Zakona.
(2) Profesionalni ulagatelj dužan je izvijestiti investicijsko društvo o svakoj promjeni koja bi mogla utjecati na njegov status.
(3) Investicijsko društvo je dužno poduzeti odgovarajuće mjere u svezi promjene statusa klijenta ako sazna da klijent više ne ispunjava uvjete propisane za profesionalnog ulagatelja.
Pravila poslovnog ponašanja prilikom investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem
Članak 68.
(1) Prilikom pružanja usluga investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem, investicijsko društvo dužno je prikupiti podatke o znanju i iskustvu klijenta ili potencijalnog klijenta na području investicija o određenim vrstama proizvoda ili usluga, njegovu financijsku situaciju i njegove investicijske ciljeve, koji su dostatni da bi društvo moglo klijentu ili potencijalnom klijentu preporučiti za njega primjerene investicijske usluge i financijske instrumente.
(2) Ne prikupi li investicijsko društvo podatke iz stavka 1. ovog članka, upozorit će klijenta o nemogućnosti pružanja usluga investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem.
(3) Upozorenje iz stavka 2. ovog članka društvo može dati u standardiziranom obliku.
Pravila poslovnog ponašanja prilikom pružanja ostalih investicijskih usluga
Članak 69.
(1) Prilikom pružanja investicijskih usluga različitih od onih iz članka 68. ovog Zakona, investicijsko društvo dužno je od klijenta ili potencijalnog klijenta zatražiti podatke o njegovom znanju i iskustvu na području investicija o određenim vrstama ponuđenih ili zatraženih proizvoda ili usluga, kako bi moglo procijeniti jesu li određena investicijska usluga ili proizvod prikladni za klijenta.
(2) Ako investicijsko društvo na temelju podataka koje je dobilo na temelju stavka 1. ovog članka procijeni da neki proizvod ili usluga nisu prikladni za klijenta ili potencijalnog klijenta, investicijsko društvo dužno je na to upozoriti klijenta ili potencijalnog klijenta.
(3) Upozorenje iz stavka 2. ovog članka društvo može dati u standardiziranom obliku.
(4) Ako klijent investicijskom društvu ne želi dati podatke iz stavka 1. ovog članka, ili ako nije dao dovoljno podataka o svom znanju i iskustvu, investicijsko društvo dužno ga je upozoriti da nije u mogućnosti utvrditi jesu li određene investicijske usluge ili proizvodi za njega prikladni.
(5) Upozorenje iz stavka 4. ovog članka društvo može dati u standardiziranom obliku.
Članak 70.
Investicijsko društvo će podatke dobivene od klijenta u skladu s člancima 68. i 69. ovog Zakona smatrati vjerodostojnima, osim u slučaju kada mu je poznato ili bi mu na temelju svih okolnosti trebalo biti poznato da su podaci zastarjeli, netočni ili nepotpuni.
Pravila poslovnog ponašanja prilikom zaprimanja i prijenosa i/ili izvršavanja naloga u ime klijenta
Članak 71.
(1) Investicijsko društvo može svojim klijentima pružati investicijske usluge, koje se sastoje isključivo od zaprimanja i prijenosa i/ili izvršavanja naloga za račun klijenta, sa ili bez pomoćnih usluga, i bez prikupljanja podataka ili davanja procjene iz članka 69. ovog Zakona, ako su ispunjeni svi navedeni uvjeti:
1. usluge se odnose na:
– dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu ili na istovjetnom tržištu treće države, ili
– instrumente novčanog tržišta, ili
– obveznice ili druge oblike sekuritiziranog duga, osim onih obveznica ili drugih oblika sekuritiziranog duga u koje su ugrađene izvedenice, ili
– udjele u otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom ili
– ostale jednostavne financijske instrumente,
2. usluga se pruža na inicijativu klijenta ili potencijalnog klijenta,
3. klijent ili potencijalni klijent jasno je upozoren kako prilikom pružanja navedenih usluga investicijsko društvo nije dužno obaviti procjenu jesu li instrumenti ili usluge prikladni za klijenta te da klijent stoga ne uživa zaštitu po mjerodavnim pravilima poslovnog ponašanja;
4. investicijsko društvo ispunjava obveze iz članka 53. ovog Zakona i pravilnika donesenih na temelju istog, a koji uređuju sukob interesa.
(2) Osim financijskih instrumenata navedenih u stavku 1. točki 1. ovog članka, jednostavnim financijskim instrumentima smatrat će se i oni:
1. koji nisu obuhvaćeni člankom 3. stavkom 1. točkom 3. podtočkom c. i člankom 3. stavkom 1. točkom 2. podtočkom d.
2. za koje postoji učestala mogućnost prodaje, otkupa ili realizacije financijskog instrumenta na drugi način, po cijenama koje su javno dostupne sudionicima na tržištu, i koje su ili tržišne cijene, ili cijene koje su javno dostupne ili su potvrđene sustavom procjene neovisnima o izdavatelju,
3. koji ne uključuju stvarnu ili moguću odgovornost za klijenta koja prelazi troškove stjecanja instrumenta,
4. za koje su cjeloviti podaci o njihovim značajkama javno dostupni te je vjerojatno da će kao takvi omogućiti prosječnom malom ulagatelju donošenje utemeljene odluke o stupanju u transakciju s navedenim financijskim instrumentom.
(3) Upozorenje iz stavka 1. točke 3. ovog članka može se dati u standardiziranom obliku.
(4) Tržište treće države smatra se istovjetnim s uređenim tržištem ako ispunjava istovjetne uvjete propisane ovim Zakonom za uređeno tržište.
(5) U smislu odredbe stavka 1. točke 2. ovog članka
– smatra se da usluga nije pružena na inicijativu klijenta u slučaju kada klijentov zahtjev za pružanje usluge proizlazi iz individualne komunikacije izvršene od strane ili u ime investicijskog društva prema klijentu, a koja sadrži poziv ili je usmjerena da utječe na klijenta u svezi određenog financijskog instrumenta ili određene transakcije,
– smatra se da je usluga pružena na inicijativu klijenta unatoč tome što klijent zahtijeva pružanje usluge na temelju svih oblika komunikacije u kojima je sadržana promidžba ili ponuda financijskih instrumenata, izvršenih na bilo koji način koji je po svojoj prirodi općenit i upućen javnosti, većoj skupini ili vrsti klijenata ili potencijalnih klijenata.
Pododjeljak 4.
Poslovanje s kvalificiranim nalogodavateljima
Članak 72.
Investicijska društva mogu kvalificiranim nalogodavateljima pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti iz članka 5. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovog Zakona bez pridržavanja obveza propisanih člancima 54. do 71., 82., 85. do 91. ovog Zakona u svezi navedenih transakcija i bilo koje pomoćne usluge izravno povezane s navedenim transakcijama.
Članak 73.
Kvalificirani nalogodavatelji u smislu ovog Zakona jesu:
1. investicijska društva,
2. kreditne institucije,
3. društva za osiguranje,
4. društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom,
5. društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fondovi,
6. druge financijske institucije koje podliježu obvezi ishođenja odobrenja za rad ili čije je poslovanje uređeno propisima Republike Hrvatske,
7. druge financijske institucije koje podliježu obvezi ishođenja odobrenja za rad ili čije je poslovanje uređeno propisima Zajednice ili države članice,
8. subjekti iz članka 9. točke 11. i 12. ovog Zakona,
9. nacionalne vlade i javna tijela za upravljanje javnim dugom i središnje banke,
10. nadnacionalne organizacije.
Članak 74.
U slučaju transakcije u kojoj bi kao kvalificirani nalogodavatelj sudjelovao subjekt iz druge države članice, investicijsko društvo će priznati status drugog subjekta prema propisu ili kriterijima države članice u kojoj je predmetni subjekt osnovan.
Članak 75.
Status kvalificiranog nalogodavatelja mogu imati i subjekti iz trećih zemalja, istovjetni onima iz članka 73. ovog Zakona.
Članak 76.
Subjekti klasificirani kao kvalificirani nalogodavatelji u smislu članka 73. ovog Zakona mogu, paušalno ili za svaku transakciju posebno, zatražiti status klijenata za koje se primjenjuju obveze propisane člancima 54. do 71., 82. do 84. i 85. do 91. ovog Zakona.
Članak 77.
Agencija će pravilnikom propisati obveze poslovnog ponašanja investicijskog društva pri pružanju usluga klijentima.
Odjeljak 4.
Pružanje investicijskih usluga s financijskim instrumentima po nalogu
Pododjeljak 1.
Nalog i ugovor o nalogu
Članak 78.
(1) Nalog je izjava volje klijenta upućena investicijskom društvu da za njega (u svoje ime i za račun klijenta) kupi ili proda financijske instrumente.
(2) Prihvaćanjem naloga sklopljen je ugovor kojim se investicijsko društvo obvezuje poduzeti radnje s ciljem zaključivanja ugovora o kupnji ili prodaji financijskih instrumenata u skladu s nalogom i za račun klijenta, a klijent se obvezuje za obavljanje tih poslova platiti naknadu (prihvaćeni nalog).
(3) Ako investicijsko društvo ne prihvati nalog, dužno je o tome obavijestiti klijenta u skladu sa člankom 81. ovog Zakona.
(4) Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, na nalog klijenta primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima.
(5) Odredbe Odjeljaka 4. i 5. Poglavlja 2. ove Glave primjenjuju se na pružanje investicijskih usluga iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 2. ovog Zakona.
(6) Odredbe Odjeljaka 4. i 5. Poglavlja 2. ove Glave na odgovarajući se način primjenjuju i na pružanje investicijskih usluga iz članka 5. stavka 1. točke 3. do 7. ovog Zakona kao i s pružanje pomoćnih usluga iz članka 5. stavka 2. ovog Zakona.
Mjesta zaprimanja naloga klijenta
Članak 79.
(1) Investicijsko društvo zaprima naloge klijenta za kupnju i prodaju financijskih instrumenata u sjedištu investicijskog društva ili u podružnici investicijskog društva koja izvršava naloge klijenta.
(2) Investicijsko društvo može zaprimiti pisani nalog klijenta i u podružnici investicijskog društva koja ne izvršava naloge klijenta, ili u sjedištu ili podružnici vezanog zastupnika, koji u ime i za račun investicijskog društva zaprimaju naloge klijenta, ako se klijent osobno javi toj podružnici investicijskog društva, podružnici vezanog zastupnika ili vezanom zastupniku.
(3) Kada investicijsko društvo zaprima naloge na način iz stavka 2. ovog članka, u posebnim uvjetima poslovanja mora se odrediti rok u kojem nalog mora stići u sjedište investicijskog društva ili podružnicu investicijskog društva koja izvršava prihvaćene naloge klijenta. Na takvu odredbu posebnih uvjeta poslovanja, društvo mora klijenta izričito upozoriti prilikom sklapanja ugovora iz članka 66. ovog Zakona.
(4) Smatra se da je nalog zaprimljen kada je zaprimljen u sjedištu investicijskog društva ili u podružnici investicijskog društva koja izvršava naloge klijenata.
Potvrda o zaprimanju naloga klijenta
Članak 80.
(1) Investicijsko društvo dužno je klijentu potvrditi zaprimanje naloga, najkasnije sljedeći radni dan po zaprimanju naloga.
(2) Stavak 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuje na izmjenu i opoziv prihvaćenog naloga.
Prihvaćanje i odbijanje naloga
Članak 81.
(1) Ako investicijsko društvo ne prihvati nalog, o odbijanju naloga mora obavijestiti klijenta odmah po zaprimanju naloga, osim ako je stavkom 2. ili 3. ovog članka propisan drukčiji rok. U obavijesti mora biti naveden razlog odbijanja naloga.
(2) Ako je općim uvjetima poslovanja investicijskog društva propisano da društvo nije dužno prihvatiti nalog za prodaju financijskih instrumenata sve dok klijent ne omogući investicijskom društvu raspolaganje financijskim instrumentima koji su predmet naloga, rok za obavijest iz stavka 1. teče:
1. ako su predmet naloga nematerijalizirani vrijednosni papiri upisani u središnjem depozitoriju:
– od trenutka kad je investicijsko društvo u mogućnosti utvrditi da klijent na svom računu nema vrijednosnih papira koji su predmet naloga ili ih nema dovoljno, ili
– ako klijent zajedno s nalogom za prodaju, investicijskom društvu zada odgovarajući nalog za prijenos vrijednosnih papira s drugog računa istog imatelja, od trenutka kad je investicijsko društvo u mogućnosti utvrditi da taj nalog za prijenos nije moguće izvršiti.
2. ako su predmet naloga drugi financijski instrumenti, od trenutka kada je investicijsko društvo u mogućnosti utvrditi da mu klijent nije omogućio raspolaganje tim instrumentima.
(3) Ako kod zaprimanja naloga za kupnju investicijsko društvo zahtijeva od klijenta da unaprijed uplati u cijelosti ili djelomično iznos novca za plaćanje kupovne cijene i troškova u vezi s izvršenjem naloga, rok za obavijest iz stavka 1. teče od trenutka kad je investicijsko društvo u mogućnosti utvrditi da predujam nije bio položen u dogovorenom roku.
(4) Ako investicijsko društvo ne odbije izvršenje naloga, smatra se da je prihvatilo nalog protekom roka za slanje obavijesti o odbijanju naloga klijenta.
Obveze investicijskog društva pri postupanju s nalogom klijenta
Članak 82.
(1) Investicijsko društvo koje pruža investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 2. ovog Zakona dužno je propisati i primjenjivati odgovarajuće mjere i postupke koji omogućavaju ažurno i korektno izvršavanje naloga klijenta u odnosu na naloge ostalih klijenata ili trgovinske interese samog investicijskog društava.
(2) Mjere i postupci iz stavka 1. ovog članka moraju za usporedive naloge omogućiti izvršavanje prema vremenu prihvaćanja naloga od strane investicijskog društva.
(3) U svrhu ažurnog i korektnog izvršavanja naloga klijenata investicijsko društvo je dužno:
1. podatke o izvršenju naloga za račun klijenta ispravno i bez odgode evidentirati,
2. ispravno i bez odgode alocirati naloge izvršene za račun klijenta,
3. izvršiti usporedive naloge klijenata prema vremenu prihvaćanja naloga od strane investicijskog društva i bez odgode, osim ako prevladavajući uvjeti na tržištu to onemogućavaju ili drukčije postupanje nalažu interesi klijenta,
4. obavijestiti malog ulagatelja o svim značajnim poteškoćama u svezi urednog izvršavanja naloga i to bez odgode, čim investicijsko društvo sazna za isto.
(4) Investicijsko društvo ne smije zlorabiti informacije u svezi s još neizvršenim nalogom klijenta te je dužno poduzeti sve razumne postupke u svrhu sprječavanja zlorabljenja takvih informacija od strane relevantnih osoba investicijskog društva.
(5) Kada je investicijsko društvo odgovorno za nadgledanje ili organizaciju namire izvršenog naloga, dužno je poduzeti sve razumne korake kako bi osiguralo da svi financijski instrumenti ili novčana sredstva klijenta primljena u namiri navedenog izvršenog naloga, budu pravovremeno i uredno isporučeni na račun odgovarajućeg klijenta.
Izvršavanje limitiranog naloga klijenta
Članak 83.
(1) Limitirani nalog u smislu ovog Zakona je nalog za kupnju ili prodaju određene količine financijskih instrumenata po cijeni navedenoj u nalogu ili po cijeni koja je za klijenta povoljnija.
(2) Ako se limitirani nalog klijenta za kupnju ili prodaju dionica uvrštenih na uređeno tržište prema prevladavajućim uvjetima na tržištu ne može odmah izvršiti, investicijsko društvo je dužno poduzeti mjere koje omogućavaju najbrže moguće izvršenje takvog naloga, osim ako klijent nije dao izričito drukčiju uputu.
(3) Pod mjerama iz stavka 2. ovog članka podrazumijeva se objavljivanje naloga, bez odgode, na način lako dostupan ostalim sudionicima tržišta.
(4) Smatra se da je obveza iz stavka 2. ovog članka ispunjena izlaganjem limitiranog naloga klijenta na trgovinski sustav uređenog tržišta ili MTP-a.
(5) Agencija može odobriti oslobođenje od obveze objavljivanja limitiranog naloga kada isti prelazi uobičajenu veličinu tržišta, kako je to propisano člankom 334. Zakona.
Članak 84.
Agencija će pravilnikom propisati:
1. uvjete i vrstu postupaka i mehanizme koji omogućuju ažurno i korektno izvršavanje naloga klijenta i vrste transakcija ili okolnosti u kojima se smatra da investicijsko društvo može u razumnim okvirima odstupati od ažurnog izvršavanja naloga kako bi se za klijenta postigli povoljniji uvjeti,
2. postupke postupajući prema kojima investicijsko društvo može smatrati da je ispunilo obveze ovog Zakona u svezi objavljivanja limitiranog naloga klijenta.
Pododjeljak 2.
Najpovoljnije izvršenje naloga
Obveza izvršavanja naloga po najpovoljnijim uvjetima za klijenta
Članak 85.
(1) Pri izvršavanju naloga za klijente, investicijska društva dužna su poduzeti sve razumne korake za postizanje najpovoljnijeg ishoda za klijenta i pritom uzeti u obzir sljedeće elemente relevantne za izvršenje naloga, i to:
1. cijenu,
2. troškove, brzinu, vjerojatnost izvršenja,
3. troškove, brzinu, vjerojatnost namire,
4. veličinu i vrstu naloga te sve druge okolnosti relevantne za izvršenje naloga.
(2) Kada investicijsko društvo izvrši nalog prema izričitoj uputi klijenta, obveza postizanja najpovoljnijeg ishoda za klijenta smatra se ispunjenom.
(3) Investicijska društva dužna su donijeti i primjenjivati djelotvorne mjere za postupanje u skladu s odredbama ovog članka.
Izvršavanje naloga malih ulagatelja
Članak 86.
(1) Kada investicijsko društvo izvršava nalog malog ulagatelja, postizanje najpovoljnijeg ishoda utvrđuje se u odnosu na ukupne troškove transakcije.
(2) Ukupni troškovi transakcije u smislu stavka 1. ovog članka obuhvaćaju cijenu financijskog instrumenta i sve troškove izravno povezane s izvršenjem naloga, što uključuje proviziju mjesta trgovanja, proviziju poravnanja i namire transakcije i sve ostale naknade koje se plaćaju trećim osobama koje su uključene u izvršenje naloga.
(3) Investicijsko društvo dužno je malog ulagatelja izričito upozoriti na to da u slučaju izričite upute klijenta, investicijsko društvo izvršava nalog u skladu sa člankom 85. stavkom 2. ovog Zakona te da nije dužno provesti nalog u skladu s vlastitim mjerama i politikama izvršavanja naloga.
Politika izvršavanja naloga
Članak 87.
(1) Investicijsko društvo dužno je donijeti i primjenjivati politiku izvršavanja naloga koja mu omogućava postizanje najpovoljnijih ishoda pri izvršavanju naloga klijenta, u skladu s člankom 85. ovog Zakona.
(2) Politika izvršavanja naloga iz stavka 1. ovog članka mora, za svaku pojedinu vrstu financijskih instrumenata, uključivati:
1. podatke o različitim mjestima na kojima investicijsko društvo izvršava naloge klijenata, i
2. elemente koji utječu na izbor mjesta izvršenja.
(3) Mjesto izvršenja u smislu ovog Poglavlja označava uređeno tržište, MTP, sistematskog internalizatora, održavatelja tržišta, odnosno drugog pružatelja likvidnosti ili drugi subjekt u trećoj državi koji obavlja funkciju sličnu gore navedenim.
(4) Politika izvršavanja naloga mora uključivati najmanje ona mjesta koja investicijskom društvu omogućavaju na dosljedan način postizanje najpovoljnijih ishoda prilikom izvršavanja naloga klijenta.
(5) Investicijsko društvo dužno je klijentima pružiti odgovarajuće podatke o svojoj politici izvršavanja naloga.
(6) Investicijsko društvo dužno je od klijenata ishoditi prethodnu suglasnost na politiku izvršavanja naloga.
Članak 88.
(1) Ako je politikom izvršavanja naloga predviđena mogućnost izvršavanja naloga klijenta izvan uređenog tržišta ili MTP-a, investicijsko društvo je dužno posebno upozoriti klijente na tu mogućnost te ishoditi izričitu prethodnu suglasnost klijenta za izvršavanje naloga izvan uređenog tržišta ili MTP-a.
(2) Suglasnost iz stavka 1. ovog članka može biti dana za sve ili zasebno za svaku transakciju.
Članak 89.
(1) Investicijsko društvo dužno je pratiti učinkovitost svojih mjera iz članka 85. stavka 3. i politika izvršavanja naloga iz članka 87. ovog Zakona u svrhu utvrđivanja i ispravljanja mogućih nedostataka.
(2) Investicijsko društvo dužno je redovito procjenjivati osiguravaju li mjesta izvršenja, uključena u politiku izvršavanja naloga, postizanje najpovoljnijeg ishoda za klijenta.
(3) Ako mjesta izvršenja, uključena u politiku izvršavanja naloga, ne osiguravaju postizanje najpovoljnijih ishoda za klijenta, investicijsko društvo dužno je izmijeniti mjere iz članka 85. stavka 3. te politiku iz članka 87. ovog Zakona.
(4) Investicijsko društvo dužno je obavijestiti klijente o svim značajnim promjenama u svojim mjerama i/ili politici izvršavanja naloga.
Članak 90.
Investicijsko društvo dužno je na zahtjev klijenta predočiti podatke iz kojih je vidljivo da je nalog izvršen u skladu s vlastitom politikom izvršavanja naloga.
Članak 91.
Agencija će pravilnikom propisati:
1. kriterije prema kojima se određuje relativna važnost različitih elemenata koji se, u skladu sa člankom 85. ovog Zakona uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja najpovoljnijeg ishoda, uzimajući u obzir veličinu i vrstu naloga, kao i kategorizaciju klijenta kao malog ili profesionalnog,
2. elemente koje investicijsko društvo može uzeti u obzir prilikom preispitivanja svojih mjera iz članka 85. stavka 3. i politika iz članka 87. ovog Zakona te okolnosti u kojima ih treba mijenjati,
3. elemente za određivanje koja mjesta trgovanja investicijskom društvu omogućuju na dosljedan način postizanje najboljih ishoda prilikom izvršavanju klijentovih naloga,
4. vrstu i opseg podataka koje je investicijsko društvo dužno pružiti klijentima u skladu s člankom 87. stavkom 5. ovog Zakona.
Pododjeljak 3.
Pružanje usluga putem drugog investicijskog društva
Članak 92.
(1) Kada investicijsko društvo primi upute od drugog investicijskog društva za pružanje investicijskih usluga ili pomoćnih usluga za račun klijenta, nije dužno ispitati cjelovitost i točnost podataka o klijentu i uputa klijenta za navedene usluge.
(2) Investicijsko društvo koje prenosi upute odgovorno je za cjelovitost i točnost prenesenih podataka.
(3) Investicijsko društvo koje primi upute za pružanje investicijskih usluga za račun klijenta na način propisan stavkom 1. ovog članka, može se osloniti na sve preporuke u svezi usluge ili transakcije koje je klijentu pružilo drugo investicijsko društvo.
(4) Investicijsko društvo koje prenosi upute odgovorno je za primjerenost preporuka ili savjeta danih klijentu.
(5) Investicijsko društvo koje upute ili naloge klijenta primi putem drugog investicijskog društva, odgovorno je za dovršenje usluge ili transakcije na temelju podataka ili preporuka iz stavka 1. do 4. ovog članka u skladu s odredbama ovog Zakona.
Odjeljak 5.
Vezani zastupnik investicijskog društva
Članak 93.
(1) Investicijsko društvo može ovlastiti vezanog zastupnika da u njegovo ime obavlja sljedeće poslove:
1. promotivne aktivnosti vezane za usluge investicijskog društva,
2. ponudu usluga investicijskog društva,
3. primanje i prijenos naloga od klijenata ili potencijalnih klijenata,
4. plasman financijskih instrumenata,
5. savjetovanje u svezi financijskih instrumenta i usluga koje investicijsko društvo nudi.
(2) Vezani zastupnik ne smije raspolagati novcem i/ili financijskim instrumentima klijenta ili potencijalnog klijenta investicijskog društva.
(3) Vezani zastupnik može poslove iz stavka 1. obavljati samo u ime jednog investicijskog društva.
Registar vezanih zastupnika
Članak 94.
(1) Agencija vodi i redovito ažurira registar vezanih zastupnika kojima je izdala odobrenje za obavljanje poslova vezanog zastupnika.
(2) Registar vezanih zastupnika iz stavka 1. ovog članka je javni registar.
(3) U registar se upisuju najmanje sljedeći podaci:
1. ime i prezime, odnosno tvrtku i sjedište vezanog zastupnika,
2. naziv investicijskog društva kojeg zastupa,
3. poslove iz članka 93. ovog Zakona koje obavlja u ime investicijskog društva.
Odgovornost investicijskog društva
Članak 95.
Kada investicijsko društvo ovlasti vezanog zastupnika, ono je u punoj mjeri i bezuvjetno odgovorno za sve radnje ili propuste vezanog zastupnika kada on djeluje u ime investicijskog društva.
Uvjeti za stjecanje statusa vezanog zastupnika investicijskog društva
Članak 96.
(1) Vezani zastupnik će dobiti odobrenje Agencije za obavljanje poslova vezanog zastupnika ako ima dovoljno dobar ugled i posjeduje odgovarajuće opće, poslovno i stručno znanje potrebno kako bi klijentima ili potencijalnim klijentima bio u mogućnosti pružiti sve podatke bitne za usluge koje se nude klijentu ili potencijalnom klijentu.
(2) Fizička osoba ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog članka za obavljanje poslova iz članka 93. stavka 1. točke 1. do 4. ovog Zakona, ako ta fizička osoba ispunjava uvjete za brokera propisane člankom 24. stavkom 3. ovog Zakona i pravilnikom iz članka 24. stavka 7. ovog Zakona.
(3) Fizička osoba ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog članka za obavljanje poslova iz članka 93. stavka 1. točke 5. ovog Zakona, ako ta fizička osoba ispunjava uvjete za investicijskog savjetnika propisane člankom 24. stavkom 3. ovog Zakona i pravilnikom iz članka 24. stavka 7. ovog Zakona.
(4) Pravna osoba ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog članka za obavljanje poslova iz članka 93. stavka 1. točke 1. do 4. ovog Zakona, ako ta pravna osoba ima zaposlenu barem jednu osobu koja ispunjava uvjete za brokera iz članka 24. stavka 3. ovog Zakona i pravilnika iz članka 24. stavka 7. ovog Zakona.
(5) Pravna osoba ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog članka za obavljanje poslova iz članka 93. stavka 1. točke 5. ovog Zakona, ako ta pravna osoba ima zaposlenu barem jednu osobu koja ispunjava uvjete za investicijskog savjetnika iz članka 24. stavka 3. ovog Zakona i pravilnika iz članka 24. stavka 7. ovog Zakona.
Izdavanje odobrenja za rad vezanom zastupniku
Članak 97.
(1) Na odobrenje za rad fizičkoj ili pravnoj osobi kao vezanom zastupniku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 24. ovog Zakona o izdavanju odobrenja za rad brokeru i investicijskom savjetniku.
(2) Vezani zastupnik – fizička osoba, može poslove iz članka 93. ovog Zakona početi pružati danom upisa u registar iz članka 94. ovog Zakona.
(3) Vezani zastupnik – pravna osoba, može poslove iz članka 93. ovog Zakona početi pružati nakon njihova upisa u registar iz članka 94. ovog Zakona i u sudski registar.
Obveze investicijskog društva
Članak 98.
Kada imenuje vezanog zastupnika investicijsko društvo dužno je:
– pratiti pridržava li se njegov vezani zastupnik odredaba ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona, prilikom obavljanja poslova iz članka 93. ovog Zakona,
– osigurati da njegov vezani zastupnik prilikom stupanja u vezu s klijentom ili potencijalnim klijentom ili prije stupanja u posao iz članka 93. ovog Zakona koji je ovlašten poduzeti, obznani svojstvo u kojem nastupa i naziv investicijskog društva u čije ime djeluje,
– poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi se izbjeglo da se poslovi vezanog zastupnika izvan područja primjene ovog Zakona negativno odražavaju na poslove iz članka 93. ovog Zakona koje vezani zastupnik poduzima u ime investicijskog društva.
Članak 99.
Agencija će pravilnikom propisati sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja vezanom zastupniku, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije.
Poglavlje 3.
SISTEMATSKI INTERNALIZATOR
Odjeljak 1.
Kriteriji za utvrđivanje statusa sistematskog internalizatora
Članak 100.
Investicijsko društvo koje trguje za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata izvan uređenog tržišta ili MTP-a, smatrat će se sistematskim internalizatorom u smislu ovog Zakona, ako udovoljava uvjetima propisanim člankom 21. stavkom 1. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.
Članak 101.
(1) Investicijsko društvo koje namjerava steći status sistematskog internalizatora dužno je o tome prethodno obavijestiti Agenciju.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati:
1. opis ustroja organizacijske jedinice društva koja će biti zadužena za sistematsko internaliziranje,
2. opis pravila i procedura u skladu s kojima će se ova aktivnost provoditi,
3. popis zaposlenika i/ili karakteristika tehničkog sustava određenih za tu namjenu,
4. opis sustava koji će biti korišten za objavu obvezujućih ponuda za kupnju i prodaju,
5. popis financijskih instrumenata za koje društvo želi biti sistematski internalizator.
Odjeljak 2.
Obveze sistematskog internalizatora
Članak 102.
(1) Sistematski internalizator za dionice dužan je istovremeno isticati obvezujuće ponude na kupnju i prodaju za dionice za koje je sistematski internalizator, a koje su uvrštene na uređeno tržište i za koje postoji likvidno tržište, u skladu s člankom 22. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.
(2) Sistematski internalizator za dionice dužan je ponude iz stavka 1. ovog članka javno objavljivati.
(3) U slučaju dionica za koje ne postoji likvidno tržište, sistematski internalizator je dužan dati obvezujuću ponudu za kupnju i prodaju na zahtjev svog klijenta.
(4) Odredbe članka 102. do 111. ovog Zakona odnose se na sistematske internalizatore kada trguju u količinama do standardne veličine tržišta. Sistematski internalizatori koji trguju isključivo iznad standardne veličine tržišta, nisu u obvezi pridržavati se odredbi članka 102. do 111. ovog Zakona.
Članak 103.
(1) Sistematski internalizator može odrediti količinu ili količine za koje će isticati istovremene ponude na kupnju i prodaju. Za pojedinu dionicu svaka istovremena ponuda na kupnju i prodaju uključuje obvezujuću cijenu na kupnju i/ili prodaju ili cijene za količinu ili količine koje mogu biti do standardne veličine tržišta za razred dionica u koji predmetna dionica pripada. Cijena ili cijene moraju odražavati prevladavajuće tržišne uvjete za predmetnu dionicu, u skladu sa člankom 24. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.
(2) Dionice će biti grupirane po razredima na temelju aritmetičke sredine vrijednosti naloga izvršenih na tržištu za predmetnu dionicu. Standardna veličina tržišta za svaki razred dionica predstavljat će aritmetičku sredinu vrijednosti naloga izvršenih na tržištu za dionice uključene u svaki pojedini razred dionica, u skladu sa člankom 23. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.
(3) Agencija će kao nadležno tijelo za uređeno tržište koje posluje u Republici Hrvatskoj, u skladu sa člankom 9. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006:
1. najmanje jednom godišnje, za svaku dionicu, na temelju arit­metičke sredine vrijednosti naloga izvršenih na tržištu u svezi predmetne dionice, utvrditi razred kojem predmetna dionica pripada pri čemu će se primjenjivati odredbe članaka 33. i 34. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006,
2. sastaviti i objaviti popis svih likvidnih dionica za koje je relevantno nadležno tijelo, u skladu sa člankom 22. stavkom 6. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.
(4) Tržište za svaku dionicu sastoji se od svih naloga izvršenih u Europskoj uniji u svezi s predmetnom dionicom, ne uključujući naloge veće od uobičajene veličine tržišta za predmetnu dionicu.
Članak 104.
(1) Sistematski internalizator dužan je javno objaviti svoje istovremene ponude na kupnju i prodaju, redovito i za čitavo razdoblje uobičajenog vremena trgovanja.
(2) Sistematski internalizator može u svako doba izmijeniti svoje ponude iz stavka 1. ovog članka.
(3) Sistematski internalizator može povući svoje ponude u iznimnim tržišnim uvjetima.
(4) Sistematski internalizator dužan je objaviti svoje istovremene ponude na kupnju i prodaju na način lako dostupan ostalim sudionicima na tržištu, na razumnoj komercijalnoj osnovi.
Odjeljak 3.
Provedba naloga putem sistematskog internalizatora
Provedba naloga malih ulagatelja
Članak 105.
Sistematski internalizator je dužan, pri pridržavanju odredbi ovog Zakona u svezi najpovoljnijeg izvršavanja naloga, izvršavati naloge koje zaprimi od svojih klijenata, malih ulagatelja, u svezi s dionicom za koju ima status sistematskog internalizatora, po cijenama istaknutim u vremenu zaprimanja naloga.
Provedba naloga profesionalnih ulagatelja
Članak 106.
(1) Sistematski internalizator je dužan izvršavati naloge koje zaprimi od svojih klijenata, profesionalnih ulagatelja, u svezi s dionicom za koju ima status sistematskog internalizatora, po cijenama istaknutim u vremenu zaprimanja naloga.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, sistematski internalizator može izvršiti naloge iz stavka 1. ovog članka po cijeni povoljnijoj za klijenta u opravdanim situacijama i pod uvjetom da je ta cijena unutar raspona javno objavljenih cijena za tu dionicu i odražava tržišne uvjete u svezi s tom dionicom te da su predmetni nalozi veći od uobičajeno izvršenih naloga malih ulagatelja, u skladu sa člankom 26. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.
(3) Sistematski internalizator može izvršiti naloge iz stavka 1. ovog članka po cijenama različitim od objavljenih cijena, bez obveze pridržavanja odredbi iz stavka 2. ovog članka, u svezi transakcija u kojima je nekoliko različitih vrijednosnih papira predmet jedne transakcije ili u svezi naloga na izvršenje kojih utječu čimbenici različiti od trenutačne tržišne cijene, u skladu sa člankom 25. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.
Članak 107.
(1) U slučaju kada sistematski internalizator koji daje samo jednu istovremenu ponudu na kupnju i prodaju ili čija je najviša ponuda niža od standardne veličine tržišta, zaprimi nalog klijenta, koji je veličinom veći od objavljene veličine, ali niži od standardne veličine tržišta, može odlučiti izvršiti onaj dio naloga koji premašuje njegovu objavljenu veličinu, pod uvjetom da se cijeli nalog izvrši po objavljenoj cijeni, osim kada je drugačije propisano odredbama članka 106. ovog Zakona.
(2) Kada sistematski internalizator objavljuje istovremene ponude na kupnju i prodaju po različitim veličinama i zaprimi nalog između predmetnih veličina, a koji odluči izvršiti, dužan je izvršiti nalog po jednoj od objavljenih cijena, u skladu s odredbama članka 82. do 84. ovog Zakona, osim kada je drugačije propisano odredbama članka 106. ovog Zakona.
Članak 108.
(1) Sistematski internalizator može, na temelju svoje poslovne politike, vodeći se objektivnim i jednoznačnim načelima, odlučiti kojim će ulagateljima dati pristup svojim ponudama. U tu svrhu dužan je propisati jasne standarde koji uređuju pristup njegovim ponudama.
(2) Sistematski internalizator može odbiti ući u poslovni odnos s ulagateljem ili isti prekinuti vodeći se poslovnim razlozima, kao što su kreditni status ulagatelja, rizik druge ugovorne strane i konačna namira transakcije.
(3) U svrhu ograničavanja rizika izloženosti višestrukim transakcijama s istim klijentom, sistematski internalizator može na nepristran način ograničiti broj transakcija koje poduzima s istim klijentom pod objavljenim uvjetima.
(4) Sistematski internalizator može, na nepristran način i u skladu s odredbama članka 82. do 84. ovog Zakona, ograničiti ukupni broj transakcija s različitim klijentima u isto vrijeme, pod uvjetom da je to dozvoljeno samo kada broj i/ili volumen naloga koje klijenti žele zadati značajno premašuju standard iz članka 25. stavka 2. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.
(5) Na ograničenja broja transakcija iz stavka 3. i 4. ovog članka primjenjivat će se odredbe članka 25. stavka 3. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.
Gubitak statusa sistematskog internalizatora
Članak 109.
Investicijsko društvo gubi status sistematskog internalizatora za jednu ili više dionica na način propisan člankom 21. stavkom 2. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.
Popis sistematskih internalizatora
Članak 110.
(1) Agencija će objaviti popis sistematskih internalizatora za dionice uvrštene na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, u skladu sa člankom 21. stavkom 4. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.
(2) Popis iz stavka 1. ovog članka Agencija će objaviti na svojoj internetskoj stranici i redovito obnavljati.
Nadzor nad sistematskim internalizatorom
Članak 111.
Agencija će redovito provjeravati:
1. ažurira li sistematski internalizator redovito cijene svojih ponuda, na način propisan ovim odjeljkom,
2. održava li sistematski internalizator cijene koje odražavaju prevladavajuće uvjete na tržištu,
3. pridržava li se sistematski internalizator ostalih odredbi ovog Zakona u svezi načina rada sistematskog internalizatora.
Poglavlje 4.
VOĐENJE EVIDENCIJA, IZVJEŠTAVANJE AGENCIJE I OBJAVA PODATAKA O TRGOVANJU
Vođenje evidencija
Članak 112.
(1) Investicijsko društvo dužno je relevantne podatke o svim transakcijama s financijskim instrumentima, koje je izvršilo za vlastiti račun ili za račun klijenta, čuvati najmanje 5 godina nakon proteka poslovne godine na koju se podaci odnose.
(2) Kada je transakcija izvršena za račun klijenta, podaci iz stavka 1. ovog članka trebaju sadržavati i sve podatke i pojedinosti o identitetu klijenta i podatke u skladu s propisima kojim se regulira sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Izvještavanje Agencije o izvršenim transakcijama
Članak 113.
(1) Investicijsko društvo koje izvrši transakciju s financijskim instrumentom uvrštenim na uređeno tržište dužno je Agenciji najkasnije do kraja sljedećeg radnog dana, dostaviti izvještaj s podacima o predmetnoj transakciji.
(2) Obveza iz stavka 1. ovog članka odnosi se na sve transakcije izvršene na uređenom tržištu, kao i izvan istog.
(3) Izvještaj iz stavka 1. ovog članka treba sadržavati podatke propisane pravilnikom iz stavka 10. ovog članka i dostavlja se na način propisan istim pravilnikom.
(4) Izvještaj iz stavka 1. ovog članka treba sadržavati podatke propisane člankom 13. i Dodatkom I Uredbe Komisije (EZ-a) br. 1287/2006 i dostavlja se na način propisan člankom 12. iste Uredbe.
(5) Izvještaj iz stavka 1. ovog članka Agenciji dostavljaju:
1. investicijsko društvo ili treća strana u njegovo ime, ili
2. burza ili Operater MTP-a putem čijih trgovinskih sustava je predmetna transakcija izvršena, ili
3. operater sustava za uparivanje transakcija ili izvještavanje odobren od Agencije ili odgovarajućeg nadležnog tijela druge države članice.
(6) Agencija će operateru sustava iz stavka 5. točke 3. ovog članka odobriti dostavljanje izvještaja iz stavka 1. ovog članka ako isti ispunjava uvjete propisane člankom 12. Uredbe Komisije (EZ-a) br. 1287/2006.
(7) U slučaju kada izvještaj iz stavka 1. ovog članka Agenciji izravno dostavlja operater uređenog tržišta ili MTP-a, ili operater sustava za uparivanje transakcija ili izvještavanje, odobren od Agencije, Agencija može investicijsko društvo izuzeti od obveze iz stavka 1. ovog članka.
(8) Agencija će proslijediti podatke dostavljene u skladu sa stavkom 4. ovog članka, uzimajući u obzir odredbe članka 14. Uredbe Komisije (EZ-a) br. 1287/2006 nadležnom tijelu iz članka 14. stavka 1. točke a do c Uredbe Komisije (EZ-a) br. 1287/2006, kao i uspostaviti odgovarajuće mehanizme za razmjenu podataka s ostalim nadležnim tijelima.
(9) Kada se izvještaj iz stavka 1. ovog članka prenosi Agenciji kao nadležnom tijelu u državi članici domaćinu, Agencija će izvještaj proslijediti nadležnom tijelu u matičnoj državi članici investicijskog društva, osim ako predmetna nadležna tijela odluče ne primati takve izvještaje.
(10) Agencija će pravilnikom propisati načine i mehanizme za izvještavanje o transakcijama s financijskim instrumentima, kao i oblik i sadržaj navedenih izvještaja.
(11) Agencija će pravilnikom propisati:
1. mogućnost korištenje trajnog medija za prijenos podataka u svezi izvještavanja, u skladu sa člankom 12. stavak 1. Uredbe Komisije (EZ-a) br. 1287/2006,
2. dodatne podatke koje se u svezi transakcija s financijskim instrumentima moraju dostavljati u skladu sa člankom 13. stavkom 3. Uredbe Komisije (EZ-a) br. 1287/2006,
3. podatke koji se koriste u svrhu identifikacije osoba za čiji račun su transakcije s financijskim instrumentima izvršene, u skladu sa člankom 13. stavkom 4. Uredbe Komisije (EZ-a) br. 1287/2006.
(12) Obveza iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom koja na temelju odobrenja Agencije pružaju investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 4. ovog Zakona.
Objava podataka o trgovanju
Članak 114.
(1) Investicijsko društvo koje trgujući za vlastiti račun ili za račun klijenata izvan uređenog tržišta ili MTP-a, izvrši transakciju s dionicom uvrštenom na uređeno tržište, dužno je objaviti volumen i cijenu predmetne transakcije te vrijeme kada je ista izvršena.
(2) Podatke iz stavka 1. ovog članka investicijsko društvo dužno je objaviti što je bliže stvarnom vremenu izvršenja, pod razumnim komercijalnim uvjetima i na način lako dostupan drugim sudionicima na tržištu.
(3) Podaci iz stavka 1. objavljuju se na način i u rokovima propisanim člankom 335. i 336. ovog Zakona.
(4) Odredbe članka 336. ovog Zakona o odgođenom objavljivanju podataka o trgovanju na uređenom tržištu za određene kategorije transakcija izvršenih s dionicama na odgovarajući se način primjenjuju na objavljivanje podataka o trgovanju investicijskog društva izvan uređenog tržišta ili MTP-a.
(5) Agencija će pravilnikom propisati:
1. načine na koje investicijsko društvo može objaviti podatke iz stavka 1. ovog članka, uključujući sljedeće vrste objava:
– putem sustava bilo kojeg uređenog tržišta na kojem je dionica uvrštena, ili MTP-a na kojem se trguje predmetnom dionicom,
– putem sustava treće strane,
– putem vlastitih sustava,
2. primjenu obveze iz stavka 1. ovog članka na transakcije izvršene s dionicama kao kolateralom, ili u svrhu posudbe ili drugu svrhu gdje je razmjena dionica određena drugim čimbenicima različitim od trenutačne tržišne vrijednosti dionica.
Poglavlje 5.
POSLOVNE KNJIGE I FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
Članak 115.
(1) Investicijsko društvo dužno je voditi poslovne knjige, sastavljati i objavljivati godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće u skladu s ovim Zakonom i propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja.
(2) Investicijsko društvo dužno je voditi poslovne knjige i sastavljati godišnje financijske izvještaje na način koji omogućuje provjeru poslovnih događaja, financijskog položaja i uspješnost poslovanja investicijskog društva.
(3) Agencija može pravilnikom propisati sadržaj, oblik, način i rokove dostave nadzornih izvještaja investicijskog društva.
Članak 116.
(1) Investicijsko društvo obvezno je Agenciji u roku od petnaest dana od primitka revizorskog izvješća, a najkasnije u roku četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose godišnji financijski izvještaj i dostaviti sljedeće:
1. godišnji financijski izvještaj i godišnje izvješće,
2. revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja iz točke 1. ovog stavka.
(2) Investicijsko društvo koje je obvezno provoditi konsolidaciju i sastaviti konsolidirane financijske izvještaje i konsolidirano godišnje izvješće, iste dostavlja Agenciji u roku od petnaest dana od dana primitka revizorskog izvješća, a najkasnije u roku šest mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.
(3) Osim godišnjih financijskih izvještaja, investicijsko društvo obvezno je izrađivati financijske izvještaje i za izvještajna razdoblja tijekom poslovne godine.
(4) Poslovna godina jednaka je kalendarskoj godini, a izvještajna razdoblja tijekom godine jednaka su tromjesečnom, šestomjesečnom i devetomjesečnom razdoblju.
(5) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, oblik, način i rokove izrade i dostave godišnjih financijskih izvještaja investicijskog društva kao i financijskih izvještaja tijekom poslovne godine.
Članak 117.
(1) Investicijsko društvo dužno je revidirane godišnje financijske izvještaje, odnosno ako je investicijsko društvo matično društvo, revidirane konsolidirane financijske izvještaje za grupu, objaviti na način kako je uređeno propisima o računovodstvu poduzetnika i primjeni standarda financijskog izvještavanja.
(2) Investicijsko društvo dužno je nerevidirane godišnje financijske izvještaje objaviti na svojim internetskim stranicama i učiniti dostupnim najkasnije u roku 5 mjeseci po proteku poslovne godine na koju se izvještaj odnosi.
(3) Investicijsko društvo sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koje ima podružnicu u Republici Hrvatskoj obvezno je, na hrvatskom jeziku, objaviti na internetskim stranicama podružnice godišnje financijske izvještaje izrađene i revidirane u skladu s propisima države sjedišta osnivača podružnice, godišnje izvješće, uključujući i revizorsko izvješće, a najkasnije u roku od petnaest dana od proteka roka za objavu istih u državi sjedišta osnivača podružnice.
Poglavlje 6.
LIKVIDACIJA INVESTICIJSKOG DRUŠTVA
Članak 118.
(1) Na postupak likvidacije investicijskog društva primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, osim ako nije drukčije uređeno ovim Zakonom.
(2) Ako likvidatori utvrde postojanje stečajnog razloga, dužni su bez odgađanja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome odmah obavijestiti Agenciju.
(3) Uprava, odnosno likvidatori investicijskog društva dužni su Agenciju obavijestiti o odluci o prestanku investicijskog društva ili o promjeni djelatnosti na način da društvo više ne pruža investicijske usluge, niti obavlja investicijske aktivnosti iz članka 5. ovog Zakona, sljedećeg radnog dana nakon donošenja odluke.
(4) Agencija na temelju obavijesti iz stavka 3. ovog članka donosi odluku kojom ograničava važenje odobrenja za rad na poslove koji su potrebni radi provedbe likvidacije investicijskog društva, a o kojoj će obavijestiti burzu, središnje klirinško depozitarno društvo, operatera središnjeg registra i operatera sustava poravnanja i namire, kada je to primjenjivo.
(5) Nakon započete likvidacije investicijsko društvo može obavljati još samo poslove određene odlukom iz stavka 4. ovog članka.
(6) Ako se odluka iz stavka 4. ovog članka odnosi na investicijsko društvo koje ima podružnicu u državi članici, Agencija je dužna prije izdavanja odluke obavijestiti nadležno tijelo države članice.
(7) Obavijest iz stavka 6. ovog članka mora sadržavati pravne posljedice i stvarne učinke donesene odluke.
(8) Ako zbog zaštite interesa klijenata investicijskog društva ili zbog drugih javnih interesa nije moguće odgoditi donošenje odluke iz stavka 4. ovog članka, Agencija je dužna o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice odmah po donošenju odluke.
Poglavlje 7.
MULTILATERALNA TRGOVINSKA PLATFORMA – MTP
Odjeljak 1.
Dobivanje odobrenja i upravljanje multilateralnom trgovinskom platformom
Članak 119.
Multilateralnom trgovinskom platformom može upravljati investicijsko društvo ili burza (u daljnjem tekstu: operater MTP-a) koji za to dobije odobrenje Agencije.
Članak 120.
Burza koja posjeduje odobrenje Agencije za upravljanje uređenim tržištem može upravljati i MTP-om ako zadovoljava uvjete propisane ovim Zakonom u svezi:
1. osoba koje efektivno vode poslovanje MTP-a, imatelja kvalificiranih udjela burze, organizacijskih zahtjeva, i
2. uvjeta propisanih ovim poglavljem Zakona u svezi pristupa MTP-u, financijskih instrumenata kojima se trguje na MTP-u, trgovanja i namira transakcija na MTP-u, praćenja poštivanja pravila MTP-a i objava podataka o trgovanju na MTP-u.
Članak 121.
Kada investicijsko društvo namjerava upravljati MTP-om dužno je ispunjavati sljedeće uvjete:
1. uvjete propisane člankom 17. stavkom 1. ovog Zakona, i
2. uvjete propisane člancima 119. do 135. ovog Zakona u svezi pristupa MTP-u, financijskih instrumenata kojima se trguje na MTP-u, trgovanja i namira transakcija na MTP-u, praćenja poštivanja pravila MTP-a i objava podataka o trgovanju na MTP-u.
Izdavanje odobrenja za upravljanje MTP-om
Članak 122.
(1) Investicijsko društvo ili burza koja namjerava upravljati MTP-om, zahtjevu za izdavanje odobrenja za upravljanje MTP-om, pored dokaza o ispunjavanju uvjeta iz članka 120. točke 1., odnosno članka 121. točke 1. dužno je priložiti podatke o:
1. trgovinskom sustavu,
2. dostupnosti podataka o ponudi i potražnji i podataka o trgovanju namijenjenih korisnicima i javnosti,
3. očekivanim korisnicima sustava,
4. financijskim instrumentima kojima će se trgovati unutar sustava,
5. mehanizmu i načinu namire transakcija,
6. mjerama koje osiguravaju udovoljavanje odredbama ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona.
(2) Investicijsko društvo ili burza koja namjerava upravljati MTP-om, zahtjevu iz stavka 1. ovog članka dužna je priložiti pravila MTP-a iz članka 123. ovog Zakona.
(3) Ako investicijsko društvo ili burza koja namjerava upravljati MTP-om namjerava koristiti mogućnosti propisane člancima 132. i 134. ovog Zakona, dužna je u zahtjevu iz stavka 1. ovog članka naznačiti isto.
(4) Operater MTP-a dužan je Agenciji bez odgode dostaviti podatke o svim promjenama podataka iz stavka 1. ovog članka.
(5) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete za izdavanje odobrenja za upravljanje MTP-om, sadržaj zahtjeva, potrebnu dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije.
Pravila MTP-a
Članak 123.
(1) Operater MTP-a dužan je propisati i primjenjivati transparentna pravila i postupke koja uređuju:
1. pristup sustavu kojim upravlja,
2. kriterije za uvrštenje financijskih instrumenata u trgovanje,
3. trgovanje financijskim instrumentima,
4. namiru transakcija.
(2) Pravila i postupci iz stavka 1. ovog članka korisnicima moraju omogućiti učinkovito korištenje sustava i razumijevanje rizika koji proizlaze iz korištenja sustava.
(3) Sadržaj pravila MTP-a iz stavka 1. ovog članka Agencija može propisati pravilnikom.
Odjeljak 2.
Pristup MTP-u
Članak 124.
(1) Operater MTP-a dužan je propisati i primjenjivati transparentna pravila u svezi pristupa sustavu kojim upravlja.
(2) Operater MTP-a dužan je osigurati da se pristup korisnika sustavu kojim upravlja temelji na objektivnim kriterijima.
(3) Operater MTP-a može kao korisnike svog sustava prihvatiti osobe iz članka 301. stavka 1. i 2. ovog Zakona. Na korisnike MTP-a se na odgovarajući način primjenjuju odredbe o članovima burze propisane ovim Zakonom.
Odjeljak 3.
Financijski instrumenti kojima se trguje na MTP -u
Članak 125.
(1) Operater MTP-a dužan je, kada je to moguće, osigurati da postoji dovoljno javno dostupnih podataka o financijskim instrumentima kojima se trguje unutar sustava kojim upravlja, kako bi korisnicima sustava kojim upravlja omogućio donošenje investicijskih odluka.
(2) Podatke o financijskim instrumentima iz stavka 1. ovog članka, operater MTP-a dužan je osigurati prilikom uvrštenja financijskog instrumenta u trgovanje, kao i tijekom trgovanja predmetnim financijskim instrumentom.
(3) Prilikom ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovog članka, operater MTP-a dužan je uzeti u obzir prirodu i vrstu financijskih instrumenata kojima se trguje unutar sustava kojim upravlja, kao i vrstu korisnika sustava kojim upravlja.
(4) Operater MTP-a dužan je, na temelju rješenja Agencije iz članka 341. stavka 4. ovog Zakona, bez odgode suspendirati ili povući financijske instrumente iz trgovanja.
Članak 126.
Kada se prenosivim vrijednosnim papirima uvrštenim na uređeno tržište, trguje i na MTP-u i to bez suglasnosti izdavatelja, za takvog izdavatelja ne nastaje obveza objavljivanja informacija prema tom MTP-u.
Odjeljak 4.
Trgovanje na MTP-u
Trgovanje i zaključivanje transakcija
Članak 127.
Operater MTP-a dužan je osigurati korektno i uredno trgovanje i određivanje cijena, uključujući i referentne cijene te učinkovito provođenje naloga, pri čemu pravila o trgovanju i određivanju cijena Operateru MTP-a ne smiju dati mogućnost slobodne procjene.
Iznimke
Članak 128.
(1) Članci 54. do 71. i 82. do 91. ovog Zakona ne primjenjuju se na transakcije zaključene prema pravilima MTP-a između njegovih korisnika ili između MTP-a i njegovih korisnika u svezi uporabe MTP-a.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, korisnici MTP-a dužni su pridržavati se odredbi članaka 54. do 71. i 82. do 91. ovog Zakona kada djelujući za račun klijenta izvršavaju naloge putem sustava MTP-a.
Namira transakcija
Članak 129.
(1) Operater MTP-a dužan je osigurati mehanizme za učinkovitu namiru transakcija zaključenih unutar sustava MTP-a.
(2) Operater MTP-a dužan je transparentno obavijestiti svoje korisnike o obvezama glede namire transakcija zaključenih unutar sustava.
Odjeljak 5.
Praćenje poštivanja pravila MTP-a
Članak 130.
(1) Korisnici MTP-a dužni su pridržavati se odredbi ovog Zakona, pravilnika donesenih na temelju ovog Zakona i pravila MTP-a.
(2) Operater MTP-a dužan je propisati i primjenjivati mjere i postupke za redovito praćenje aktivnosti svojih korisnika u svrhu utvrđivanja mogućeg kršenja pravila, neurednih uvjeta trgovanja ili ponašanja koje u sebi sadrži indicije na zlouporabu tržišta.
(3) Operater MTP-a mora imati primjerene kontrolne postupke nadzora nad pridržavanjem odredbi ovog Zakona, propisa donesenih na temelju ovog Zakona i pravila MTP-a od strane svojih korisnika.
(4) Ako utvrdi neki od slučajeva propisan stavkom 2. ovog članka, Operater MTP-a dužan je bez odgode o tome obavijestiti Agenciju.
(5) Ako utvrdi neki od slučajeva propisan stavkom 2. ovog članka, Operater MTP-a može korisnika privremeno ili trajno isključiti iz sustava.
(6) Operater MTP-a dužan je na zahtjev Agencije, bez odgode, dostaviti sve podatke koji su Agenciji potrebni za provođenje postupka nadzora u slučajevima propisanim stavkom 2. ovog članka.
(7) Operater MTP-a dužan je surađivati s Agencijom prilikom nadzora nad slučajevima zlouporabe tržišta unutar sustava MTP-a.
Odjeljak 6.
Objava podataka o trgovanju
Obveza objave podataka o ponudi i potražnji
Članak 131.
(1) Operater MTP-a dužan je, za dionice uvrštene u trgovanje u sustav kojim upravlja, a koje su ujedno uvrštene na uređeno tržište, objavljivati aktualne ponude za kupnju i prodaju i dubinu tržišta.
(2) Podaci iz stavka 1. ovog članka moraju biti neprekidno javno dostupni tijekom uobičajenog vremena trgovanja, pod razumnim komercijalnim uvjetima.
(3) Operater MTP-a dužan je, za dionice uvrštene u trgovanje u sustav kojim upravlja, a koje su ujedno uvrštene na uređeno tržište, objavljivati aktualne ponude za kupnju i prodaju i dubinu tržišta u skladu sa člancima 17., 29., 30. i 32. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006, pod razumnim komercijalnim uvjetima i kontinuirano tijekom uobičajenog vremena trgovanja.
Članak 132.
(1) Agencija može Operatera MTP-a osloboditi obveze objavljivanja podataka iz članka 131. ovog Zakona, ovisno o tržišnom modelu ili vrsti i veličini naloga, pod uvjetima propisanim pravilnikom iz članka 135. ovog Zakona. Oslobođenje od obveze objavljivanja podataka iz članka 131. ovog Zakona posebice se odnosi na transakcije koje prelaze uobičajenu veličinu tržišta, propisanu za pojedine dionice ili razrede dionica.
(2) Agencija može Operatera MTP-a osloboditi obveze objavljivanja podataka iz članka 131. ovog Zakona, ovisno o tržišnom modelu ili vrsti i veličini naloga, pod uvjetima propisanim člancima 17. do 20. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006. Oslobođenje od obveze objavljivanja podataka iz članka 131. ovog Zakona posebice se odnosi na transakcije koje prelaze uobičajenu veličinu tržišta, propisanu za pojedine dionice ili razrede dionica.
Objava podataka o izvršenim transakcijama
Članak 133.
(1) Operater MTP-a dužan je za dionice koje su uvrštene na uređenom tržištu, a za transakcije s kojima su izvršene putem sustava kojim upravlja, objaviti cijenu, volumen i vrijeme izvršenja navedenih transakcija.
(2) Podatke iz stavka 1. ovog članka operater MTP-a dužan je objaviti što je bliže stvarnom vremenu izvršenja i pod razumnim komercijalnim uvjetima.
(3) Operater MTP-a dužan je za dionice koje su uvrštene na uređenom tržištu, a za transakcije s tim dionicama koje su izvršene putem sustava kojim upravlja objaviti cijene, volumen i vrijeme izvršenih transakcija, što je bliže stvarnom vremenu izvršenja i u skladu s odredbama članaka 27., 29., 30. i 32. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006, pod razumnim komercijalnim uvjetima.
Članak 134.
(1) Agencija može Operateru MTP-a, na njegov zahtjev, izdati prethodno odobrenje za objavljivanje podataka iz članka 133. ovog Zakona uz odgodu, ovisno o vrsti ili veličini transakcije.
(2) Odgođeno objavljivanje podataka iz stavka 1. ovog članka odnosi se na transakcije koje prelaze uobičajenu veličinu tržišta propisanu za pojedine dionice ili razrede dionica. Mogućnost odgođenog objavljivanja podataka o transakcijama, Operater MTP-a dužan je objaviti sudionicima tržišta i javnosti.
(3) Agencija će izdati prethodno odobrenje iz stavka 1. ovog članka kada su ispunjeni uvjeti propisani pravilnikom iz članka 135. ovog Zakona.
(4) Agencija će izdati prethodno odobrenje iz stavka 1. ovog članka kada su ispunjeni uvjeti propisani člankom 28. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.
Članak 135.
Agencija će pravilnikom propisati:
1. raspon ponuda na kupnju i prodaju ili ponuda održavatelja tržišta, kao i dubinu tržišta po tim cijenama, za koje je objava obvezna,
2. veličinu ili vrstu naloga za koje obveza objavljivanja podataka prije trgovanja iz članka 131. ovog Zakona može biti izuzeta,
3. tržišni model za kojeg obveza objavljivanja podataka prije trgovanja iz članka 131. ovog Zakona može biti izuzeta, i posebice primjenjivost obveze na načine trgovanja,
4. podatke o trgovanju koje je Operater MTP-a dužan objavljivati,
5. sadržaj podatka o trgovanju koje je Operater MTP-a dužan objavljivati,
6. uvjete pod kojima Operater MTP-a može objavljivati podatke o trgovanju s odgodom,
7. kriterije koje je Operater MTP-a dužan uzeti u obzir pri određivanju transakcija koje je moguće objaviti uz odgodu obzirom na veličinu transakcije ili vrstu dionice kojom se trguje.
Poglavlje 8.
PRAVA INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA
Odjeljak 1.
Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti izvan područja Republike Hrvatske
Pododjeljak 1.
Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti na području druge države članice
Osnivanje podružnice investicijskog društva
u drugoj državi članici
Članak 136.
(1) Investicijsko društvo koje namjerava osnovati podružnicu u državi članici, o toj namjeri dužno je obavijestiti Agenciju te navesti naziv države članice u kojoj je namjerava osnovati.
(2) Uz obavijest iz stavka 1. ovog članka investicijsko društvo mora priložiti sljedeće podatke:
1. poslovni plan, s opisom vrste i opsega investicijskih usluga i aktivnosti koje namjerava pružati i obavljati preko podružnice, organizacijski ustroj podružnice te podatak o tome namjerava li podružnica poslovati preko vezanih zastupnika,
2. adresu u državi članici domaćinu, na kojoj će biti moguće dobiti podatke o podružnici, i
3. podatke o osobama koje će voditi poslovanje podružnice.
(3) Smatra se da obavijest iz stavka 1. ovog članka obuhvaća i zahtjev da Agencija obavijest s prilozima iz stavka 2. ovog članka dostavi nadležnom tijelu države članice domaćina, u kojoj investicijsko društvo namjerava osnovati podružnicu.
(4) Ako investicijsko društvo posluje preko vezanog zastupnika sa sjedištem u drugoj državi članici, vezani zastupnik je izjednačen s podružnicom investicijskog društva u toj državi članici te se na njegovo poslovanje na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona koje uređuju poslovanje podružnice investicijskog društva u državi članici.
Dostava obavijesti nadležnom tijelu države članice
Članak 137.
(1) Agencija će odbiti zahtjev za dostavu obavijesti iz članka 136. stavka 1. ovog Zakona nadležnom tijelu države članice ako investicijsko društvo nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjereni financijski položaj da bi pružalo planirani opseg investicijskih usluga ili aktivnosti u navedenoj državi članici preko podružnice.
(2) Ako Agencija ne odbije zahtjev iz razloga navedenih u stavku 1. ovog članka, dužna je u roku od šezdeset dana od primitka obavijesti s prilozima iz članka 136. ovog Zakona, dostaviti istu nadležnom tijelu države članice i o tome obavijestiti investicijsko društvo.
(3) Istovremeno s obavijesti iz stavka 2. ovog članka Agencija je dužna nadležnom tijelu države članice dostaviti:
1. podatke o visini kapitala investicijskog društva i kapitalnim zahtjevima, i
2. detaljne podatke o sustavu zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj.
(4) Ako Agencija u roku iz stavka 2. ovog članka ne obavijesti investicijsko društvo o dostavi obavijesti nadležnom tijelu države članice ili ne odbije zahtjev za dostavu obavijesti, smatrat će se da je protekom navedenog roka zahtjev za dostavu obavijesti odbila.
Početak poslovanja podružnice u državi članici
Članak 138.
Investicijsko društvo može početi pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti preko podružnice:
1. od dana kada zaprimi obavijest nadležnog tijela države članice o uvjetima, u skladu s kojima mora radi zaštite javnih interesa pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti, ili
2. šezdeset dana od dana kada je nadležno tijelo države članice zaprimilo obavijest Agencije u skladu sa člankom 137. Zakona, ako u tom roku ne zaprimi obavijest nadležnog tijela države članice iz točke 1. ovog članka.
Obavijest o promjenama podataka u svezi podružnice u državi članici
Članak 139.
(1) Namjerava li investicijsko društvo promijeniti poslovanje ili okolnosti iz članka 136. stavka 2. ovog Zakona, dužno je o tome obavijestiti Agenciju trideset dana prije izvršenja takve promjene. Agencija je dužna o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice.
(2) Na promjene iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 136. do 138. ovog Zakona, s tim da su rokovi za odlučivanje trideset dana.
Neposredno pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti na području druge države članice
Članak 140.
(1) Investicijsko društvo, koje namjerava započeti neposredno pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti u državi članici, dužno je o tome obavijestiti Agenciju i navesti državu članicu u kojoj namjerava neposredno pružati usluge. Obavijesti je dužno priložiti poslovni plan s opisom vrste i opsega poslova koje namjerava neposredno pružati u državi članici.
(2) Ako investicijsko društvo namjerava poslovati preko vezanih zastupnika, Agencija je dužna na zahtjev nadležnog tijela države članice iz stavka 1. ovog članka bez nepotrebnog odgađanja dostaviti podatke o vezanim zastupnicima.
(3) Agencija je dužna obavijest investicijskog društva iz stavka 1. ovog članka u roku od trideset dana od primitka proslijediti nadležnom tijelu države članice i o tome obavijestiti investicijsko društvo.
(4) Investicijsko društvo može početi pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti navedene u obavijesti iz stavka 1. ovog članka, u državi članici od dana kada nadležno tijelo države članice primi obavijest Agencije iz stavka 1. ovog članka.
(5) Stavci 1. do 4. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju se za svaku promjenu podataka navedenih u obavijesti iz stavka 1. ovog članka.
Posebna pravila za MTP
Članak 141.
(1) Investicijsko društvo ili burza, koja je u Republici Hrvatskoj ovlaštena upravljati MTP-om i namjerava omogućiti udaljeni pristup i uporabu tog sustava osobama sa sjedištem u drugoj državi članici, dužna je o tome obavijestiti Agenciju.
(2) Agencija je dužna obavijest iz stavka 1. ovog članka u roku od trideset dana po primitku proslijediti nadležnom tijelu države članice na koju se odnosi.
(3) Agencija je dužna na zahtjev nadležnog tijela države članice bez odgađanja dostaviti podatke o korisnicima MTP-a na kojeg se odnosi obavijest iz stavka 1. ovog članka.
(4) Investicijsko društvo ili burza iz stavka 1. ovog članka može omogućiti udaljeni pristup i uporabu sustava osobama sa sjedištem u drugoj državi članici, od dana kada nadležno tijelo te države članice primi obavijest iz stavka 2. ovog članka.
Pododjeljak 2.
Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti u trećoj državi
Podružnica investicijskog društva u trećoj državi
Članak 142.
(1) Investicijsko društvo može investicijske usluge i aktivnosti i pomoćne usluge pružati i obavljati u trećoj državi samo preko podružnice.
(2) Za osnivanje podružnice u trećoj državi investicijsko društvo mora dobiti odobrenje Agencije.
(3) Za odobrenje iz stavka 2. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 136., članka 137. stavka 1. i članka 139. ovog Zakona.
(4) Agencija može odbiti izdavanje odobrenja iz stavka 2. ovog članka, i iz razloga ako, obzirom na propise države u kojoj investicijsko društvo namjerava osnovati podružnicu te na praksu pri provedbi tih propisa, postoji vjerojatnost da bi bilo onemogućeno obavljanje nadzora nad podružnicom u skladu s odredbama ovog Zakona.
Neposredno obavljanje aktivnosti u trećoj državi
Članak 143.
(1) Iznimno od članka 142. stavka 1. ovog Zakona, svako investicijsko društvo ovlašteno je neposredno u trećoj državi obavljati investicijsku aktivnost iz članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
(2) O namjeri neposrednog obavljanja aktivnosti društvo je dužno obavijestiti Agenciju.
(3) Na obavijest iz stavka 2. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 140. ovog Zakona.
Odjeljak 2.
Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti investicijskih društava sa sjedištem izvan Republike Hrvatske na području Republike Hrvatske
Pododjeljak 1.
Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti investicijskog društva sa sjedištem u državi članici
Članak 144.
(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici može u Republici Hrvatskoj pružati one investicijske usluge i obavljati one investicijske aktivnosti te s njima povezane pomoćne usluge koje je ovlašteno pružati i obavljati u državi članici, bilo preko podružnice, bilo neposredno, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(2) Na investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici koje pruža investicijske usluge i obavlja investicijske aktivnosti na području Republike Hrvatske primjenjuju se odredbe domaćih propisa koji u cilju zaštite javnog interesa uređuju prava potrošača i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(3) Investicijsko društvo iz države članice koje na području Republike Hrvatske pruža investicijske usluge neposredno ili putem podružnice dužno je svoje klijente i potencijalne klijente u Republici Hrvatskoj izvijestiti o svim relevantnim podacima koji se odnose na sustav zaštite ulagatelja kojemu pripada, na način propisan člankom 245. ovog Zakona.
Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti preko podružnice
Članak 145.
(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici može u Republici Hrvatskoj osnovati podružnicu i početi preko nje pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti u Republici Hrvatskoj, nakon proteka šezdeset dana od dana kada je nadležno tijelo države članice sjedišta investicijskog društva Agenciji dostavilo obavijesti i priloge iz članka 136. stavka 1. i 2. te članka 137. stavka 3. ovog Zakona.
(2) Ako investicijsko društvo iz države članice u svezi svoje podružnice namjerava izmijeniti podatke iz članka 136. stavka 2. ovog Zakona, dužno je o tome obavijestiti Agenciju trideset dana prije takve promjene.
(3) Podružnica investicijskog društva sa sjedištem u državi članici kada pruža usluge na području Republike Hrvatske dužna je pridržavati se odredbi članaka 54. do 91. i 100. do 114. ovog Zakona i pravilnika donesenih na temelju ovog Zakona koji te uvjete pobliže propisuju.
(4) Potraživanja ulagatelja kod podružnice investicijskog društva uključena su u sustav zaštite ulagatelja u državi članici sjedišta investicijskog društva.
(5) Podružnica investicijskog društva sa sjedištem u državi članici zbog proširenja razine ili opsega zaštite ulagatelja, obzirom na visinu i zaštitu ulagatelja u državi članici sjedišta investicijskog društva, može potraživanja ulagatelja uključiti u sustav zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj.
Neposredno pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti
Članak 146.
(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici može započeti pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti, kada Agencija od nadležnog tijela države članice sjedišta investicijskog društva zaprimi obavijest i priloge sa sadržajem iz članka 136. ovog Zakona.
(2) Odredba stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuje kod svake promjene podataka navedenih u obavijesti iz članka 140. stavka 1. ovog Zakona.
Posebna pravila za MTP
Članak 147.
Investicijsko društvo ili tržišni operater koji je u državi članici svojega sjedišta ovlašten upravljati MTP-om, može omogućiti udaljeni pristup i uporabu tog sustava osobama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, od dana kada Agencija zaprimi obavijest nadležnog tijela te države članice sa sadržajem iz članka 141. ovog Zakona.
Pododjeljak 2.
Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi
Članak 148.
Investicijsko društvo sa sjedištem u trećoj državi može u Republici Hrvatskoj pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti samo preko podružnice, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
Odobrenje za osnivanje podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi
Članak 149.
(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u trećoj državi može u Republici Hrvatskoj osnovati podružnicu ako za to dobije odobrenje Agencije.
(2) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi potrebno je priložiti:
1. izvod iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra države sjedišta investicijskog društva za matično investicijsko društvo,
2. statut ili druga odgovarajuća pravila matičnog investicijskog društva,
3. podatke o članovima upravljačkih i nadzornih tijela matičnog društva,
4. revidirane financijske izvještaje matičnog investicijskog društva za posljednje tri poslovne godine,
5. odgovarajuću ispravu koja sadrži vjerodostojne podatke o dioničarima i njihovim udjelima u investicijskom društvu,
6. izvod iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra države sjedišta za pravne osobe, koje su imatelji kvalificiranih udjela u matičnom investicijskom društvu,
7. opis investicijskih usluga i aktivnosti, koje će pružati i obavljati podružnica te poslovni plan za prve tri godine poslovanja,
8. odobrenje tijela nadležnog za nadzor matičnog investicijskog društva za osnivanje podružnice, odnosno izjavu takvog tijela da prema propisima te države odobrenje nije potrebno,
9. izjavu investicijskog društva treće države da će podružnica voditi svu odgovarajuću dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje podružnice na hrvatskom jeziku, u svome sjedištu te u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona,
10. detaljan opis sustava zaštite ulagatelja, kojemu matično investicijsko društvo pripada u državi sjedišta,
11. drugu dokumentaciju, na temelju koje je moguće utvrditi ispunjava li podružnica kadrovske, tehničke i organizacijske zahtjeve za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnost na koje se odnosi zahtjev za odobrenje.
(3) Agencija može, kao dodatni uvjet za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi, odrediti da matično investicijsko društvo u Republici Hrvatskoj položi određenu sumu novca ili da drugo odgovarajuće financijsko jamstvo ili predloži drugo odgovarajuće jamstvo za podmirenje obveza iz investicijskih usluga i aktivnosti pruženih i obavljenih u Republici Hrvatskoj.
(4) Agencija će izdati odobrenje za osnivanje podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi, ako na temelju podataka kojim raspolaže i dokumentacije koja je priložena zahtjevu za izdavanje odobrenja utvrdi da je podružnica financijski, upravljački, organizacijski, kadrovski i tehnički osposobljena za poslovanje u skladu s ovim Zakonom.
(5) Agencija će odbiti izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovog članka i iz razloga ako, uzimajući u obzir propise države sjedišta matičnog investicijskog društva te na praksu pri provedbi tih propisa, postoji vjerojatnost da bi bilo onemogućeno obavljanje nadzora nad podružnicom u skladu s ovim Zakonom.
(6) Investicijsko društvo sa sjedištem u trećoj državi, koje je dobilo odobrenje za osnivanje podružnice, može u Republici Hrvatskoj pružati one investicijske usluge i aktivnosti čiji opis je priložilo zahtjevu iz stavka 2. ovog članka.
(7) Ako investicijsko društvo iz treće države namjerava preko podružnice u Republici Hrvatskoj pružati i obavljati dodatne ili druge investicijske usluge i poslove, dužno je prethodno zatražiti dodatno odobrenje za pružanje i obavljanje tih usluga i aktivnosti.
Primjena odredbi
Članak 150.
(1) Na investicijsko društvo sa sjedištem u trećoj državi koje je osnovalo podružnicu u Republici Hrvatskoj primjenjuju se odredbe članaka 115. do 117. ovog Zakona,
(2) Na investicijsko društvo iz stavka 1. ovog članka i njegovu podružnicu i voditelje podružnice primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovog Zakona koje se odnose na investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(3) Na voditelje podružnice se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o upravi investicijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(4) Agencija će oduzeti odobrenje za osnivanje podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi, ako:
1. je nadležno tijelo matičnom društvu oduzelo odobrenje za pružanje investicijskih usluga i aktivnosti koje sadržajem odgovaraju onima iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona,
2. podružnica u slučaju iz članka 151. stavka 2. ovog Zakona ne ispunjava obveze prema Sustavu za zaštitu ulagatelja.
Sustav zaštite ulagatelja kod podružnice investicijskog društva iz treće države
Članak 151.
(1) Kada je podružnica investicijskog društva iz treće države uključena u sustav za zaštitu ulagatelja u državi sjedišta matičnog investicijskog društva, razina i opseg zaštite ulagatelja koju pruža ne smije premašivati razinu i opseg zaštite ulagatelja utvrđene ovim Zakonom.
(2) Ako sustav zaštite ulagatelja u državi sjedišta investicijskog društva ne postoji ili je s obzirom na razinu i opseg zaštite manji nego u Republici Hrvatskoj, podružnica investicijskog društva dužna je sudjelovati u sustavu zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj. O načinu i opsegu sudjelovanja podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi u sustav za zaštitu ulagatelja u Republici Hrvatskoj, odlučit će Agencija, odobrenjem za osnivanje podružnice.
(3) Investicijsko društvo iz treće države koje je na području Republike Hrvatske osnovalo podružnicu dužno je svoje klijente i potencijalne klijente u Republici Hrvatskoj, izvijestiti o svim relevantnim podacima koji se odnose na sustav zaštite ulagatelja kojemu pripada, na način propisan člankom 245. ovog Zakona.
Odjeljak 3.
Pristup uređenom tržištu
Članak 152.
Investicijsko društvo iz druge države članice koje posjeduje odobrenje za rad nadležnog tijela za pružanje investicijske usluge izvršavanja naloga klijenta ili obavljanje investicijske aktivnosti trgovanja za vlastiti račun, ima pravo članstva ili pristupa uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj na jedan od sljedećih načina:
1. izravno, putem osnivanja podružnice u Republici Hrvatskoj,
2. putem članstva na daljinu ili ostvarivanjem udaljenog pristupa uređenom tržištu, bez obveze osnivanja u Republici Hrvatskoj, kada procedure i sustav trgovanja predmetnog uređenog tržišta ne zahtijevaju fizičku nazočnost za zaključenje transakcije na tom tržištu.
Pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani, sustavima poravnanja i namire i pravo odabira sustava namire
Članak 153.
(1) Investicijsko društvo iz druge države članice ima pravo pristupa središnjoj drugoj ugovornoj strani, sustavu poravnanja i namire na području Republike Hrvatske u svrhu finalizacije ili organiziranja finalizacije transakcija s financijskim instrumentima.
(2) Na pristup investicijskog društva iz druge države članice sustavima iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se isti jednoznačni, transparentni i objektivni kriteriji koji se primjenjuju na sudionike predmetnih sustava sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
Članak 154.
Burza je dužna svojim članovima omogućiti pravo izbora sustava za namiru transakcija s financijskim instrumentima izvršenim na predmetnom uređenom tržištu, pod uvjetima propisanim člankom 536. ovog Zakona.
Poglavlje 9.
ADEKVATNOST KAPITALA
Odjeljak 1.
Kapital
Minimalni iznos kapitala
Članak 155.
(1) Kapital investicijskog društva i lokalnog društva niti u jednom trenutku ne smije biti manji od minimalnog iznosa temeljnog kapitala iz članaka 32., 33. i 35. ovog Zakona.
(2) U slučaju da kapital investicijskog društva i lokalnog društva iz stavka 1. ovog članka padne ispod razine minimalnog iznosa temeljnog kapitala iz članaka 32., 33. i 35. ovog Zakona, Agencija će takvom investicijskom društvu i lokalnom društvu omogućiti da u ograničenom razdoblju otkloni odstupanja odnosno naložiti neku od nadzornih mjera propisanih odredbama ovog Zakona.
(3) U slučaju da u trenutku spajanja dvaju ili više investicijskih društava ili lokalnih društava, društvo koje nastaje spajanjem ne ispunjava uvjet minimalnog iznosa temeljnog kapitala iz članaka 32., 33. i 35. ovog Zakona, Agencija će takvom društvu omogućiti da u određenom roku uskladi visinu temeljnog kapitala pod uvjetom da tijekom razdoblja u kojem nije dosegnuta minimalna razina temeljnog kapitala, kapital novonastalog društva ne smije pasti ispod ukupnog iznosa kapitala društava neposredno prije njihova spajanja.
Izračun kapitala
Članak 156.
(1) Kapital investicijskog društva čini zbroj osnovnog kapitala iz članka 157. ovog Zakona, dopunskog kapitala I iz članka 158. ovog Zakona i dopunskog kapitala II iz članka 159. ovog Zakona (u skladu s ograničenjima iz članka 162. ovog Zakona), umanjen za odbitne stavke iz članka 161. ovog Zakona.
(2) Agencija će pravilnikom propisati obilježja pojedine kategorije kapitala iz stavka 1. ovog članka i obilježja stavki koje ih čine.
Osnovni kapital
Članak 157.
(1) Stavke koje se uključuju u osnovni kapital investicijskog društva su:
1. upisani i uplaćeni temeljni kapital (uplaćeni iznosi za poslovne udjele odnosno nominalna vrijednost redovitih i nekumulativnih povlaštenih dionica ostvarena pri izdavanju tih dionica),
2. sve vrste rezervi formiranih iz dobiti nakon njezina oporezivanja,
3. zadržana dobit proteklih godina utvrđena na osnovu revidiranih godišnjih financijskih izvještaja (neopterećena bilo kojim budućim obvezama) i usvojena od osnivača investicijskog društva odnosno raspoređena sukladno odluci glavne skupštine investicijskog društva o upotrebi dobiti,
4. rezerve kapitala (iznosi iznad nominalne/knjigovodstvene vrijednosti ostvareni pri izdavanju dionica iz točke 1. ovog stavka i pri stjecanju i/ili otpuštanju vlastitih dionica),
5. dobit tekuće godine utvrđena na osnovu revidiranog godišnjeg financijskog izvještaja (neopterećena bilo kojim budućim obvezama) i usvojena od osnivača investicijskog društva odnosno raspoređena sukladno odluci glavne skupštine investicijskog društva o upotrebi dobiti ili dobit utvrđena na osnovu financijskih izvještaja za razdoblja tijekom godine i potvrđena od vanjskog revizora, a koja se, sukladno odluci osnivača odnosno glavne skupštine investicijskog društva o upotrebi dobiti, neopterećena bilo kojim budućim obvezama, raspoređuje u rezerve i/ili zadržanu dobit tijekom godine.
(2) Zbroj stavki iz stavka 1. ovog članka umanjuje se za sljedeće stavke:
1. stečene vlastite dionice, isključujući kumulativne povlaštene dionice, po knjigovodstvenoj vrijednosti,
2. nematerijalna imovina u obliku goodwilla, licencija, patenata, zaštitnih znakova i koncesija,
3. zadržani gubici proteklih godina utvrđeni na osnovu revidiranih godišnjih financijskih izvještaja,
4. gubitak tekuće godine utvrđen na osnovi revidiranog godišnjeg financijskog izvještaja i usvojen od osnivača investicijskog društva odnosno od glavne skupštine investicijskog društva ili gubitak utvrđen na osnovi financijskih izvještaja za razdoblja tijekom godine,
5. rezerve kapitala (iznosi ispod nominalne/knjigovodstvene vrijednosti ostvareni pri stjecanju i/ili otpuštanju vlastitih dionica).
Dopunski kapital I
Članak 158.
(1) Stavke koje čine dopunski kapital I su:
1. posebne rezerve koje nisu formirane na teret dobiti nakon oporezivanja, već ih čine efekti revalorizacije dugotrajne materijalne imovine i dugotrajne financijske imovine, efekti vrednovanja dugotrajne materijalne imovine s ograničenim vijekom upotrebe primjenom metode zamjenske vrijednosti i efekti vrednovanja stavki godišnjeg financijskog izvještaja u uvjetima inflacije,
2. uplaćeni kapital ostvaren prodajom kumulativnih povlaštenih dionica investicijskog društva po nominalnoj vrijednosti i rezerve kapitala istih dionica, umanjeno za iznos stečenih vlastitih kumulativnih povlaštenih dionica,
3. sredstva prikupljena podređenim instrumentima,
4. sredstva prikupljena vrijednosnim papirima i drugim instrumentima neodređenog roka dospijeća i
5. sredstva prikupljena drugim instrumentima koji su slični podređenim instrumentima iz točke 3. ovog članka.
(2) Instrumenti iz stavka 1. točke 3., 4. i 5. ovog članka u smislu ovog poglavlja su financijski instrumenti izdani od investicijskog društva radi prikupljanja sredstava, a koji ispunjavaju uvjete uključivanja u dopunski kapital I.
(3) Agencija će pravilnikom propisati uvjete uključivanja instrumenata iz stavka 2. ovog članka u dopunski kapital I.
Dopunski kapital II
Članak 159.
(1) Dopunski kapital II sastoji se od financijskih instrumenata izdanih od investicijskog društva radi prikupljanja sredstava, koji ispunjavaju uvjete uključivanja u dopunski kapital II, a nisu obuhvaćeni u dopunskom kapitalu I.
(2) Agencija će pravilnikom propisati uvjete uključivanja instrumenata iz stavka 1. ovog članka u dopunski kapital II.
Upotreba pojedinih kategorija kapitala
Članak 160.
Osnovni kapital i dopunski kapital I koriste se za pokriće kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike, kreditni rizik i operativni rizik, a dopunski kapital II samo za pokriće kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike, osim kapitalnih zahtjeva za rizik namire i rizik druge ugovorne strane.
Odbitne stavke kapitala
Članak 161.
(1) Odbitne stavke kapitala investicijskog društva su sljedeće:
1. udjeli investicijskog društva u drugim investicijskim društvima, drugim financijskim institucijama, kreditnim institucijama, društvima za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i društvima za pomoćne usluge u iznosu većem od 10% njihova kapitala,
2. ulaganja investicijskog društva u instrumente iz članka 158. stavka 2. ovog Zakona drugih investicijskih društava, drugih financijskih institucija, kreditnih institucija, društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i društava za pomoćne usluge u kojima to investicijsko društvo ima ulaganja u iznosu većem od 10% kapitala investicijskog društva za kojeg se izračunava kapital,
3. udjeli investicijskog društva u drugim investicijskim društvima, drugim financijskim institucijama, kreditnim institucijama, društvima za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i društvima za pomoćne usluge, različitim od onih iz točke 1. i 2. ovog stavka, u iznosu do 10% njihova kapitala, te ulaganja u instrumente iz članka 158. stavka 2. ovog Zakona tih investicijskih društava, drugih financijskih institucija, kreditnih institucija, društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i društava za pomoćne usluge kada predmetni udjeli i ulaganja prelaze 10% kapitala investicijskog društva za kojeg se izračunava kapital (prije odbitaka sukladno ovom članku),
4. udjeli investicijskog društva u društvima za osiguranje i reosiguranje i koncerne osiguravatelja u smislu članka 4. točke 28. ovog Zakona te ulaganja u instrumente iz članka 158. stavka 2. ovog Zakona tih društava za osiguranje i reosiguranje i koncerna osiguravatelja,
5. druge odbitne stavke.
(2) Kad se udjeli drugih investicijskih društava, drugih financijskih institucija, kreditnih institucija, društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, društava za pomoćne usluge, društava za osiguranje, društava za reosiguranje ili koncerna osiguravatelja drže privremeno, radi pružanja financijske pomoći u svrhu reorganizacije i financijskog prestrukturiranja tog subjekta, investicijsko društvo može zatražiti od Agencije odobrenje za izuzimanje tih dionica/udjela iz odbitnih stavki njegovog kapitala.
(3) Jedna polovina od ukupnog iznosa odbitnih stavki iz stavka 1. ovog članka odbija se od iznosa osnovnog kapitala, a druga polovina od iznosa dopunskog kapitala I, a nakon primjene ograničenja iz članka 162. stavka 1. i 2. ovog Zakona. Ako je druga polovina od ukupnog iznosa odbitnih stavki veća od dopunskog kapitala I, višak se odbija od osnovnog kapitala.
(4) Investicijsko društvo koje koristi dopunski kapital II za pokriće kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike investicijskog društva osim za rizik namire i rizik druge ugovorne strane, može izračunavati kapital na način iz članka 156. ovog Zakona tako da umjesto odbitnih stavki iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka oduzme stavke nelikvidnih sredstava.
(5) Druge odbitne stavke iz stavka 1. točke 5. ovog članka i stavke nelikvidnih sredstava iz stavka 4. ovog članka Agencija će propisati pravilnikom.
Ograničenja kapitala
Članak 162.
(1) Iznos dopunskog kapitala I ne smije prelaziti 100% iznosa osnovnog kapitala.
(2) Ukupan zbroj podređenih instrumenata iz članka 158. stavka 1. točke 3. i kumulativnih povlaštenih dionica s fiksnim dospijećem uključenih u dopunski kapital I ne smije prelaziti 50% osnovnog kapitala.
(3) Za pokriće kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike investicijskog društva osim za rizik namire i rizik druge ugovorne strane, investicijsko društvo može koristiti dopunski kapital II, ali samo do iznosa 150% osnovnog kapitala koji je potreban za pokrivanje tih istih rizika i koji se ne koristi za pokriće bilo kojih drugih rizika.
(4) Uz prethodno odobrenje Agencije, ograničenje iz stavka 3. ovog članka može biti prekoračeno ako zbroj dopunskog kapitala I i dopunskog kapitala II ne prelazi 200% iznosa osnovnog kapitala koji se koristi za pokriće kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike investicijskog društva osim za rizik namire i rizik druge ugovorne strane.
(5) Uz prethodno odobrenje Agencije, investicijsko društvo koje izračunava kapital na način iz članka 156. ovog Zakona umanjeno za stavke nelikvidnih sredstava može prekoračiti ograničenje iz stavka 3. ovog članka ako zbroj dopunskog kapitala I i dopunskog kapitala II ne prelazi 250% iznosa osnovnog kapitala koji se koristi za pokriće kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike investicijskog društva osim za rizik namire i rizik druge ugovorne strane.
(6) Prekoračenje ograničenja kapitala iz stavaka 1. do 5. ovog članka ne uključuje se u izračun kapitala za pokriće kapitalnih zahtjeva.
Odjeljak 2.
Upravljanje rizicima
Pododjeljak 1.
Opće odredbe o upravljanju rizicima
Upravljanje rizicima
Članak 163.
Upravljanje rizicima je skup postupaka i metoda za utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvještavanje o rizicima kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju.
Knjiga trgovanja i knjiga pozicija kojima se ne trguje
Članak 164.
(1) Knjiga trgovanja investicijskog društva obuhvaća pozicije u financijskim instrumentima i robi koje se drže s namjerom trgovanja ili s namjerom zaštite određenih pozicija knjige trgovanja pod uvjetom da te pozicije nemaju nikakvih ograničenja obzirom na njihovu utrživost ili obzirom na mogućnost zaštite rizika koji iz njih proizlazi.
(2) Knjiga pozicija kojima se ne trguje obuhvaća sve pozicije financijskih instrumenata i roba koje nisu obuhvaćene u pozicijama knjige trgovanja.
Tržišni rizici
Članak 165.
(1) Tržišni rizici su: pozicijski rizik, rizik namire i rizik druge ugovorne strane, rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti, valutni rizik i robni rizik.
(2) Pozicijski rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta ili, u slučaju izvedenog financijskog instrumenta, iz promjene cijene odnosne varijable. Pozicijski rizik dijeli se na: 1. opći pozicijski rizik – rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta uslijed promjene razine kamatnih stopa ili većih promjena na tržištu kapitala neovisno o bilo kojoj specifičnoj karakteristici tog financijskog instrumenta,
2. specifični pozicijski rizik – rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta uslijed činjenica vezanih uz njegova izdavatelja, odnosno u slučaju izvedenog financijskog instrumenta, činjenica u svezi izdavatelja temeljnog financijskog instrumenta.
(3) Rizik namire i rizik druge ugovorne strane su rizici gubitka koji proizlaze iz neispunjavanja obveza druge ugovorne strane na temelju pozicija iz knjige trgovanja.
(4) Rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti je rizik gubitka zbog prekoračenja izloženosti prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba na temelju pozicija iz knjige trgovanja.
(5) Valutni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tečaja valuta.
(6) Robni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe.
Kreditni rizik
Članak 166.
Kreditni rizik je rizik gubitka koji nastaje zbog neispunjavanja novčane obveze osobe prema investicijskom društvu.
Rizik likvidnosti
Članak 167.
Rizik likvidnosti je rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti investicijskog društva da podmiri svoje novčane obveze u roku dospijeća.
Operativni rizik
Članak 168.
Operativni rizik je rizik gubitka zbog pogrešaka, prekida ili šteta uzrokovanih neadekvatnim internim procesima, osobama, sustavima ili vanjskim događajima uključujući i rizik izmjene pravnog okvira.
Strategije i politike upravljanja rizicima
Članak 169.
Investicijsko društvo je dužno osim ispunjavanja organizacijskih zahtjeva iz članka 36. do članka 43. ovog Zakona, u svrhu dosljedne primjene strategija i politika upravljanja rizicima, utvrditi i dosljedno primjenjivati odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke za djelotvoran sustav unutarnjih kontrola, a osobito:
1. za izračunavanje i provjeravanje kapitalnih zahtjeva za te rizike, i
2. za utvrđivanje i praćenje velikih izloženosti, promjena u velikim izloženostima i za provjeravanje usklađenosti velikih izloženosti s politikama investicijskog društva u odnosu na tu vrstu izloženosti.
Strategije i postupci ocjenjivanja internog kapitala
Članak 170.
(1) Investicijsko društvo dužno je ustrojiti i provoditi primjerene, učinkovite i sveobuhvatne strategije i postupke za kontinuiranu ocjenu i održavanje iznosa, vrste i raspodjele internog kapitala.
(2) Interni kapital je kapital kojeg investicijsko društvo ocijeni adekvatnim u odnosu na vrstu i razinu rizika kojima je ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju.
(3) Strategije i postupci ocjenjivanja internog kapitala podliježu redovitom internom preispitivanju kako bi se osiguralo da su i dalje sveobuhvatni i razmjerni vrsti, opsegu i složenosti investicijskih usluga i aktivnosti koje investicijsko društvo pruža i obavlja.
Načelo likvidnosti i načelo solventnosti
Članak 171.
Investicijsko društvo dužno je poslovati tako da je trajno sposobno ispunjavati sve svoje novčane obveze (načelo solventnosti) i u svakom trenutku pravovremeno ispuniti dospjele novčane obveze (načelo likvidnosti).
Pododjeljak 2.
Politike i postupci za upravljanje rizicima
Politike i postupci za upravljanje tržišnim rizicima
Članak 172.
(1) Investicijsko društvo dužno je izraditi i primjenjivati odgovarajuće politike i postupke mjerenja i upravljanja svim značajnim čimbenicima i učincima tržišnih rizika.
(2) Investicijsko društvo dužno je politikama i postupcima iz stavka 1. ovog članka minimalno propisati uključivanje pozicija u knjigu trgovanja, aktivno upravljanje pozicijama u knjizi trgovanja i sustav vrednovanja pozicija u knjizi trgovanja.
Politike i postupci za upravljanje operativnim rizikom
Članak 173.
(1) Investicijsko društvo dužno je izraditi i primjenjivati odgovarajuće politike i postupke za mjerenje i upravljanje operativnim rizikom uključujući i događaje koji nisu česti, ali imaju značajan utjecaj i odrediti što za njih čini operativni rizik u smislu tih politika i postupaka, a u skladu s odredbama članka 168. ovog Zakona.
(2) Investicijsko društvo dužno je usvojiti plan za slučaj nepredviđenih okolnosti i plan kontinuiteta poslovanja kojima se osigurava kontinuitet poslovanja i ograničavanje gubitaka u slučajevima značajnijeg narušavanja ili prekida poslovanja.
Politike i postupci za upravljanje kreditnim rizikom
Članak 174.
(1) Investicijsko društvo dužno je izraditi i primjenjivati odgovarajuće politike i postupke za upravljanje kreditnim rizikom.
(2) Investicijsko društvo dužno je donositi odluke o odobravanju kredita na temelju primjerenih i jasno definiranih kriterija te definirati postupke odlučivanja o odobravanju, promjenama, obnavljanju i refinanciranju kredita.
(3) Investicijsko društvo dužno je uspostaviti i provoditi primjeren sustav upravljanja i praćenja portfelja i pojedinačnih izloženosti koje nose kreditni rizik te provoditi odgovarajuća vrijednosna usklađenja.
Politike i postupci za upravljanje rizikom likvidnosti
Članak 175.
(1) Investicijsko društvo dužno je izraditi i primjenjivati politike i postupke kontinuiranog mjerenja i upravljanja rizikom likvidnosti, redovito revidirati ispravnost postavki na kojima se temelji sustav za upravljanje rizikom likvidnosti, upravljati tekućim i budućim novčanim priljevima i odljevima te usvojiti planove postupanja u situacijama krize likvidnosti.
(2) Agencija će pravilnikom propisati minimalne zahtjeve za upravljanje rizikom likvidnosti investicijskog društva.
Odjeljak 3.
Kapitalni zahtjevi
Pododjeljak 1.
Minimalni iznos kapitala u odnosu na kapitalne zahtjeve
Članak 176.
Kapital investicijskog društva mora biti veći ili jednak zbroju:
1. kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike
2. kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik i
3. kapitalnog zahtjeva za operativni rizik.
Članak 177.
(1) Kapital investicijskog društva iz članka 178. ovog Zakona niti u jednom trenutku ne smije biti manji od jedne četvrtine općih troškova iz prethodne poslovne godine.
(2) U slučaju kada je od početka poslovanja investicijskog društva prošlo manje od godinu dana, kapital mora biti jednak četvrtini općih troškova predviđenih poslovnim planom, osim ako Agencija ne zahtijeva prilagodbu tog plana.
(3) Agencija će pravilnikom propisati stavke općih troškova iz stavka 1. ovog članka.
Članak 178.
(1) Iznimno od članka 176. ovog Zakona, investicijsko društvo iz članka 32. ovog Zakona može održavati kapital na razini koja je viša ili jednaka većem od sljedeća dva iznosa:
1. zbroja kapitalnih zahtjeva iz članka 176. točke 1. i 2. ovog Zakona,
2. iznosa iz članka 177. ovog Zakona.
(2) Iznimno od članka 176. ovog Zakona, investicijsko društvo iz članka 35. ovog Zakona, a koje:
1. trguje za vlastiti račun isključivo u svrhu izvršavanja naloga klijenata ili u svrhu ostvarivanja pristupa sustavu poravnanja i namire ili priznatoj burzi, kada djeluje u svojstvu zastupnika ili radi izvršavanja naloga klijenta,
2. ne drži novac ili financijske instrumente klijenta, trguje isključivo za vlastiti račun, nema vanjskih korisnika usluga i čije se izvršavanje i namira vlastitih transakcija odvija pod odgovornošću klirinške organizacije koja jamči za te transakcije, može održavati kapital na razini koja je viša ili jednaka od zbroja:
– zbroja kapitalnih zahtjeva iz članka 176. točke 1. i 2. ovog Zakona i
– iznosa iz članka 177. ovog Zakona.
(3) Investicijska društva iz stavka 1. i 2. ovog članka podliježu drugim odredbama za operativni rizik iz članka 173. ovog Zakona.
(4) Priznata burza je u smislu ovog članka burza koju je priznala Agencija, a ispunjava sljedeće uvjete:
1. trgovanje na burzi obavlja se redovito,
2. posluje u skladu s pravilima koja je izdalo ili odobrilo za njega nadležno tijelo, a koja uređuju uvjete poslovanja burze, uvjete za pristup na burzu i uvjete koje mora zadovoljiti svaki ugovorni odnos da bi bio sklopljen na toj burzi i
3. ima mehanizam namire koji osigurava da se na izvedene fi­nan­cijske instrumente primjenjuju zahtjevi za dnevnim pokrićima, a koja prema procjeni Agencije, predstavljaju odgovarajuće osiguranje.
Odobrenja Agencije
Članak 179.
(1) Agencija investicijskom društvu daje odobrenje za korištenje:
1. naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik,
2. internog modela za izračun kapitalnog zahtjeva za rizik druge ugovorne strane i rizik namire,
3. internih modela za izračun kapitalnih zahtjeva za pozicijski rizik, valutni rizik i/ili robni rizik,
4. internog modela za vrednovanje opcija,
5. pristupa temeljenog na internim rejting sustavima za izračun iznosa izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom,
6. drugih internih procjena i modela vezanih za izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik.
(2) Investicijsko društvo dužno je bez odgode obavijestiti Agenciju ako planira izmjenu internog modela iz stavka 1. ovog članka za koji je dobilo odobrenje Agencije. Agencija će na temelju dostavljene dokumentacije i informacija kojima raspolaže, ocijeniti zahtijeva li planirana izmjena promjenu odobrenja.
(3) Agencija može u suradnji s drugim nadležnim tijelima dopustiti da određene uvjete za korištenje pristupa i internih modela ispune matično i ovisno društvo promatrani zajedno ako matično investicijsko društvo u EU i njemu ovisna društva ili ovisna društva matičnog financijskog holdinga u EU koriste pristupe iz stavka 1. točke 1. i 5. ovog članka na grupnoj osnovi.
(4) Investicijsko društvo je dužno bez odgode obavijestiti Agenciju ako prestane ispunjavati uvjete za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovog članka i priložiti:
1. dokaz da odstupanja nisu materijalno značajna ili
2. plan za osiguravanje ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovog članka.
(5) Agencija će pravilnikom propisati uvjete i dokumentaciju za dobivanje odobrenja iz stavka 1. ovog članka i uvjete za oduzimanje odobrenja.
Pododjeljak 2.
Kapitalni zahtjevi za tržišne rizike i kreditni rizik
Kapitalni zahtjev za pozicijski rizik
Članak 180.
(1) Kapitalni zahtjev za pozicijski rizik investicijsko društvo utvrđuje na osnovi pozicija iz knjige trgovanja.
(2) Kapitalni zahtjev za pozicijski rizik jednak je zbroju kapitalnih zahtjeva za opći pozicijski rizik i kapitalnih zahtjeva za specifični pozicijski rizik. Kapitalni zahtjevi za opći i specifični pozicijski rizik izračunavaju se na temelju neto pozicije u svakom pojedinačnom financijskom instrumentu u knjizi trgovanja.
(3) Pri izračunu kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik dužničkih financijskih instrumenata, investicijsko društvo može koristiti pristup temeljen na dospijeću ili pristup temeljen na trajanju.
(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka investicijsko društvo može koristiti i interni model, ako je za isti dobilo prethodno odobrenje Agencije.
(5) Kapitalni zahtjev za opći i za specifični pozicijski rizik financijskih instrumenata, investicijsko društvo izračunava primjenom pripadnih metodologija i pondera rizika.
(6) Agencija će pravilnikom propisati način izračuna kapitalnog zahtjeva za opći i za specifični pozicijski rizik.
Kapitalni zahtjev za rizik namire i rizik druge ugovorne strane
Članak 181.
(1) Kapitalni zahtjev za rizik namire i rizik druge ugovorne strane investicijsko društvo utvrđuje na osnovi pozicija iz knjige trgovanja.
(2) Pri izračunu kapitalnog zahtjeva za rizik namire i rizik druge ugovorne strane investicijsko društvo koristi pripadne metode i pondere rizika.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, investicijsko društvo može za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za rizik druge ugovorne strane koristiti interni model, ako je za isti dobilo prethodno odobrenje Agencije.
(4) Agencija će pravilnikom propisati način izračuna kapitalnog zahtjeva za rizik namire i za rizik druge ugovorne strane.
Kapitalni zahtjev za rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti
Članak 182.
(1) Investicijsko društvo izračunava kapitalni zahtjev za rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti koje su u potpunosti proizašle iz pozicija knjige trgovanja.
(2) Agencija će pravilnikom propisati način izračuna kapitalnog zahtjeva za rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti.
Kapitalni zahtjev za valutni rizik
Članak 183.
(1) Investicijsko društvo izračunava kapitalni zahtjev za valutni rizik ako njegova ukupna neto otvorena devizna pozicija (iz knjige trgovanja i knjige pozicija kojima se ne trguje) prelazi 2% kapitala investicijskog društva.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za valutni rizik investicijsko društvo može koristiti i interni model, ako je za isti dobilo prethodno odobrenje Agencije.
(3) Agencija će pravilnikom propisati način izračuna kapitalnog zahtjeva za valutni rizik.
Kapitalni zahtjev za robni rizik
Članak 184.
(1) Kapitalni zahtjev za robni rizik izračunava se na temelju neto pozicije (iz knjige trgovanja i knjige pozicija kojima se ne trguje) u svakoj pojedinoj vrsti robe.
(2) Pri izračunu kapitalnog zahtjeva za robni rizik investicijsko društvo dužno je koristiti jednostavni pristup ili pristup ljestvice dospijeća.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za robni rizik investicijsko društvo može koristiti i interni model, ako je za isti dobilo prethodno odobrenje Agencije.
(4) Agencija će pravilnikom propisati način izračuna kapitalnog zahtjeva za robni rizik.
Kapitalni zahtjev za kreditni rizik
Članak 185.
(1) Kapitalni zahtjev za kreditni rizik izračunava se s obzirom na sve investicijske usluge i aktivnosti koje investicijsko društvo pruža i obavlja, uz iznimku pozicija iz knjige trgovanja i nelikvidnih sredstava ako se ista odbijaju sukladno članku 161. stavku 4. ovog Zakona.
(2) Pri izračunu kreditnim rizikom ponderiranog iznosa izlože­nosti investicijsko društvo dužno je koristiti standardizirani pristup.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, investicijsko društvo za izračun kreditnim rizikom ponderiranog iznosa izloženosti i iznosa očekivanog gubitka može koristiti pristup temeljen na internim rejting sustavima, ako je za isti dobilo prethodno odobrenje Agencije.
(4) Agencija će pravilnikom propisati način izračuna kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik.
Pododjeljak 3.
Kapitalni zahtjev za operativni rizik
Pristupi za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik
Članak 186.
(1) Investicijsko društvo za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik može koristiti jednostavni pristup, standardizirani pristup ili napredni pristup.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, investicijsko društvo mo­že istodobno koristiti više pristupa uz prethodno odobrenje Agencije.
(3) Investicijsko društvo može promijeniti pristup u izračunu kapitalnog zahtjeva za operativni rizik iz jednostavnijeg u sljedeći, metodološki složeniji.
(4) Investicijsko društvo ne može promijeniti pristup u izračunu kapitalnog zahtjeva za operativni rizik iz složenijeg u metodo­loški jednostavniji, ako za to nema opravdani razlog i prethodno odobrenje Agencije.
Relevantni pokazatelj
Članak 187.
(1) Osnova za izračun relevantnog pokazatelja je neto-prihod koji investicijsko društvo ostvari pružanjem i obavljanjem investicijskih usluga i aktivnosti.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako investicijsko društvo nije poslovalo tijekom čitavog ili dijela razdoblja za koje bi trebalo računati relevantni pokazatelj ili iz nekog drugog razloga ne raspolaže podacima potrebnim za izračun relevantnog pokazatelja, investicijsko društvo može, uz prethodno odobrenje Agencije, koristiti poslovne procjene za izračun relevantnog pokazatelja.
Jednostavni pristup
Članak 188.
Kapitalni zahtjev investicijskog društva za operativni rizik primjenom jednostavnog pristupa izražava se kao određeni postotak od relevantnog pokazatelja.
Standardizirani pristup
Članak 189.
(1) Standardizirani pristup za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik podrazumijeva razvrstavanje usluga i aktivnosti investicijskog društva prema pojedinim poslovnim linijama i računanje kapitalnog zahtjeva kao postotka relevantnog pokazatelja.
(2) Kapitalni zahtjev za operativni rizik kod standardiziranog pristupa jednak je zbroju kapitalnih zahtjeva za operativni rizik po svim pojedinačnim poslovnim linijama investicijskog društva.
(3) Investicijsko društvo koje koristi standardizirani pristup mora ispunjavati kvalifikacijske uvjete za standardizirani pristup.
Napredni pristup
Članak 190.
(1) Napredni pristup za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik temelji se na vlastitom sustavu investicijskog društva za mjerenje operativnog rizika za koje investicijsko društvo mora imati prethodno odobrenje Agencije.
(2) Investicijsko društvo koje koristi napredni pristup mora ispunjavati kvalifikacijske uvjete za napredni pristup.
Članak 191.
Agencija će pravilnikom propisati postupke izračuna relevantnog pokazatelja, kapitalnog zahtjeva za operativni rizik primjenom jednostavnog pristupa i standardiziranog pristupa te uvjete korištenja standardiziranog pristupa i naprednog pristupa, kao i uvjete kombinacije pristupa.
Obavještavanje Agencije
Članak 192.
(1) Investicijsko društvo koje koristi jednostavni pristup za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik, dužno je obavijestiti Agenciju o namjeri prelaska na korištenje standardiziranog pristupa za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik.
(2) Investicijsko društvo je dužno bez odgode obavijestiti Agenciju ako prestane ispunjavati kvalifikacijske uvjete za standardizirani ili za napredni pristup ili uvjete za kombiniranje pristupa. Investicijsko društvo dužno je uz obavijest priložiti prijedlog mjera i rok za ponovno ispunjavanje propisanih uvjeta.
Odjeljak 4.
Velika izloženost
Izloženost i velika izloženost
Članak 193.
(1) Izloženost investicijskog društva prema osobi ili grupi povezanih osoba proizlazi iz stavki imovine i/ili izvanbilančnih stavki prema toj osobi ili grupi povezanih osoba.
(2) Velika izloženost investicijskog društva je izloženost prema osobi ili grupi povezanih osoba koja je jednaka ili prelazi 10% kapitala investicijskog društva.
(3) Investicijsko društvo je dužno nadzirati i kontrolirati velike izloženosti te izraditi i primjenjivati interne politike i procedure kojima će definirati način identificiranja, evidentiranja i praćenja velikih izloženosti iz knjige trgovanja i knjige pozicija kojima se ne trguje.
Najveća dopuštena izloženost
Članak 194.
(1) Izloženost investicijskog društva prema osobi ili grupi povezanih osoba iz članka 195. ovog Zakona ne smije prelaziti 25% kapitala investicijskog društva.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, izloženost investicijskog društva prema osobi ili grupi povezanih osoba, ako su to osobe iz članka 196. ovog Zakona, ne smije prelaziti 10% kapitala investicijskog društva.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka, ako su osobe ili grupa povezanih osoba matično ili ovisno društvo investicijskog društva i/ili jednog ili više ovisnih društava tog matičnog društva, izloženost investicijskog društva prema osobi ili grupi povezanih osoba ne smije prelaziti 20% kapitala investicijskog društva.
Grupa povezanih osoba
Članak 195.
(1) Grupu povezanih osoba čine dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba koje, ako se ne dokaže drugačije, za investicijsko društvo predstavljaju jedan rizik, jer:
1. jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom odnosno drugima ili
2. su međusobno povezane na način da postoji velika vjerojatnost da uslijed pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe može doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, a između njih postoji mogućnost prijenosa gubitka, dobiti ili kreditne sposobnosti.
(2) Grupu povezanih osoba čine sve osobe iz stavka 1. ovog članka i s njima povezane osobe na način iz članka 4. točke 12. ovog Zakona.
Osobe u posebnom odnosu s investicijskim društvom
Članak 196.
Osobe u posebnom odnosu s investicijskim društvom prema kojima može nastati ili bi se povećala izloženost su osobe iz članka 4. točke 11. i 12. ovog Zakona.
Ograničenja ukupnih izloženosti
Članak 197.
(1) Ukupna izloženost investicijskog društva prema osobi ili grupi povezanih osoba izračunava se kao zbroj izloženosti iz knjige trgovanja i izloženosti iz knjige pozicija kojima se ne trguje.
(2) Zbroj ukupnih velikih izloženosti investicijskog društva ne smije prelaziti 800% kapitala investicijskog društva.
(3) Zbroj ukupnih izloženosti prema osobama u posebnom odnosu s investicijskim društvom ne smije prelaziti 50% kapitala investicijskog društva.
Prekoračenje najveće dopuštene izloženosti
Članak 198.
(1) Investicijsko društvo mora u svakom trenutku biti usklađeno s ograničenjima propisanim člancima 194. i 197. ovog Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka investicijsko društvo može prekoračiti najveću dopuštenu izloženost iz članka 194. i 197. ovog Zakona, ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
1. izloženost prema određenoj osobi ili grupi povezanih osoba koja proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje ne prelazi ograničenja iz članka 194. i 197. ovog Zakona, odnosno da prekoračenje proizlazi isključivo i u cijelosti iz pozicija knjige trgovanja,
2. investicijsko društvo zadovoljava dodatni kapitalni zahtjev za svako prekoračenje dopuštenih izloženosti sukladno članku 182. ovog Zakona,
3. ako je od dana prekoračenja proteklo najviše deset dana, zbroj izloženosti investicijskog društva prema osobi ili grupi povezanih osoba koja proizlazi iz pozicija knjige trgovanja ne smije prijeći 500% kapitala investicijskog društva,
4. ako je od dana prekoračenja proteklo više od deset dana, zbroj svih prekoračenja investicijskog društva ne smije prijeći 600% kapitala investicijskog društva.
Članak 199.
(1) Investicijsko društvo ne smije namjerno izbjegavati dodatne stope kapitala kojima bi inače podlijegalo zbog prekoračenja izloženosti iz članka 194. ovog Zakona nakon što su ta prekoračenja potrajala duže od deset dana, na način da privremeno prenosi predmetne izloženosti na drugi subjekt unutar iste grupe investicijskog društva u RH ili izvan nje i/ili prividnim transakcijama zatvara izloženosti u razdoblju od deset dana te otvara nove izloženosti.
(2) Investicijsko društvo mora bez odgode obavijestiti Agenciju o svakom prijenosu čiji su učinci navedeni u stavku 1. ovog članka.
(3) Agencija će propisati procedure kako bi onemogućila izbjegavanje dodatne stope kapitala iz stavka 1. ovog članka.
(4) Agencija će obavijestiti Europsku komisiju i Vijeće o procedurama iz stavka 3. ovog članka.
Izvještavanje o izloženosti
Članak 200.
(1) Investicijsko društvo je dužno izvještavati Agenciju tromjesečno o svim velikim izloženostima iz članka 193. ovog Zakona tijekom protekla 3 mjeseca.
(2) Investicijsko društvo je dužno izvještavati Agenciju tromjesečno o svim prekoračenjima najveće dopuštene izloženosti iz članka 198. ovog Zakona tijekom protekla 3 mjeseca. Investicijsko društvo je obvezno, u svakom izvještaju o prekoračenju, izvijestiti o iznosu prekoračenja i nazivu/imenu osobe na koju se odnosi prekoračenje.
(3) U slučaju prekoračenja najveće dopuštene izloženosti iz knjige pozicija kojima se ne trguje, investicijsko društvo obvezno je bez odgode izvijestiti Agenciju, koja će, ako to okolnosti opravdavaju, dopustiti investicijskom društvu da se uskladi u određenom roku.
(4) Agencija će pravilnikom propisati način i rokove izvještavanja o izloženosti.
Odjeljak 5.
Ulaganje u kvalificirane udjele nefinancijskih institucija
Nefinancijska institucija
Članak 201.
U smislu ovog odjeljka, nefinancijska institucija je svaka pravna osoba, osim:
1. investicijskih društava i drugih financijskih institucija,
2. kreditne institucije,
3. društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i
4. društva za pomoćne usluge.
Ograničenja ulaganja u kapital nefinancijskih institucija
Članak 202.
(1) Investicijsko društvo ne smije imati kvalificirani udjel u jednoj nefinancijskoj instituciji u iznosu koji prelazi 15% kapitala investicijskog društva.
(2) Ukupni iznos kvalificiranih udjela investicijskog društva u nefinancijskim institucijama ne smije prelaziti 60% kapitala investicijskog društva.
Iznimke od ograničenja ulaganja u kapital nefinancijskih institucija
Članak 203.
(1) Ulaganjima iz članka 202. ovog Zakona, u prve dvije godine nakon stjecanja kvalificiranog udjela, ne smatraju se ulaganja koja je investicijsko društvo steklo u zamjenu za svoja potraživanja u postupku financijskog restrukturiranja te u stečajnom i ovršnom postupku, kao i primjenom instrumenata osiguranja potraživanja sukladno Ovršnom zakonu.
(2) Ulaganjima iz članka 202. ovog Zakona ne smatraju se niti:
1. ulaganja u dionice koje se drže tijekom pružanja investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 6. ovog Zakona,
2. ulaganja u dionice ili udjele stečene u ime investicijskog društva, a za tuđi račun te
3. ulaganja u dionice ili udjele koji se drže u knjizi trgovanja.
Prekoračenje ulaganja u kapital nefinancijskih institucija
Članak 204.
Investicijsko društvo može samo u iznimnim okolnostima prekoračiti ograničenja iz članka 202. stavka 1. i 2. ovog Zakona. U tom slučaju Agencija će od investicijskog društva zahtijevati povećanje kapitala ili poduzeti druge nadzorne mjere.
Odjeljak 6.
Razina primjene
Pododjeljak 1.
Primjena zahtjeva na pojedinačnoj osnovi
Članak 205.
(1) Investicijsko društvo iz članka 32. i članka 35. ovog Zakona sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je na pojedinačnoj osnovi ispunjavati sljedeće:
1. zahtjeve iz članka 169. ovog Zakona o strategiji i politici upravljanja rizicima,
2. zahtjeve iz članka 170. ovog Zakona o strategiji i postupku ocjenjivanja internog kapitala,
3. minimalne kapitalne zahtjeve iz članaka 176. do 178. ovog Zakona,
4. zahtjeve u svezi velikih izloženosti iz članaka 193. do 200. ovog Zakona i
5. zahtjeve u svezi ulaganja u kvalificirane udjele nefinancijskih institucija iz članaka 201. do 204. ovog Zakona.
(2) Obveze iz stavka 1. točke 2. i 5. ovog članka ne odnose se na investicijska društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja:
1. imaju položaj ovisnog investicijskog društva čije matično društvo ima obvezu ispunjavanja odredbi iz stavka 1. ovog članka na konsolidiranoj osnovi i
2. imaju položaj matičnog investicijskog društva koje ispunjava zahtjeve na konsolidiranoj osnovi iz članka 208. stavka 1. ovog Zakona.
(3) Obveze iz stavka 1. točke 2. i 5. ovog članka odnose se na investicijska društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nisu uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi sukladno člancima 209. i 210. ovog Zakona.
(4) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je na pojedinačnoj osnovi postupati sukladno odredbama o objavljivanju iz članaka 219. do 221. ovog Zakona ako:
1. nema položaj ovisnog investicijskog društva čije matično društvo ima obvezu objave u smislu članaka 219. do 221. ovog Zakona na konsolidiranoj osnovi,
2. nema položaj matičnog investicijskog društva i
3. nije uključeno u nadzor na konsolidiranoj osnovi, sukladno člancima 209. i 210. ovog Zakona.
Pododjeljak 2.
Primjena zahtjeva na konsolidiranoj osnovi
Grupa investicijskog društva u Republici Hrvatskoj
Članak 206.
(1) Grupu investicijskog društva u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: grupa investicijskog društva u RH) čine kreditne institucije, investicijska društva, druge financijske institucije, društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i društva za pomoćne usluge sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili izvan Republike Hrvatske, od kojih jedno od investicijskih društava ima položaj:
1. matičnog investicijskog društva u RH,
2. matičnog investicijskog društva u EU sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Grupu investicijskog društva u RH čine investicijska društva, druge financijske institucije, društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i društva za pomoćne usluge sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili izvan Republike Hrvatske, od kojih jedno od investicijskih društava ili drugih financijskih institucija ima položaj:
1. matičnog investicijskog društva u RH,
2. investicijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koje je s drugim investicijskim društvom ili drugom financijskom institucijom, društvom za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom ili društvom za pomoćne usluge povezano zajedničkim vođenjem,
3. matičnog financijskog holdinga u RH kojemu je ovisno barem jedno investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
4. matičnog financijskog holdinga u drugoj državi članici kojemu je ovisno barem jedno investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili
5. matičnog investicijskog društva u EU sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(3) Grupa investicijskog društva u RH postoji i ako su istom matičnom financijskom holdingu u RH ili matičnom financijskom holdingu u EU sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim investicijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, ovisna i investicijska društva drugih država članica.
(4) Grupa investicijskog društva u RH postoji i ako je investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ovisno u odnosu na više financijskih holdinga koji imaju sjedište u Republici Hrvatskoj i drugim državama članicama, i ako je svakome od tih holdinga ovisno investicijsko društvo u svakoj od tih država članica, i ako to investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima najveći bilančni iznos u odnosu na investicijska društva u drugim državama članicama.
(5) Grupa investicijskog društva u RH postoji i ako su istome matičnom financijskom holdingu sa sjedištem u drugoj državi članici, osim investicijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, ovisna i investicijska društva drugih država članica pod uvjetom da niti jedno od ovisnih investicijskih društava nije dobilo odobrenje za rad u državi članici u kojoj je sjedište tog financijskog holdinga i da investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima najveći bilančni iznos u odnosu na investicijska društva u drugim državama članicama.
Uključivanje u i izuzimanje iz grupe investicijskog društva u RH
Članak 207.
(1) Agencija će za potrebe nadzora na konsolidiranoj osnovi zahtijevati uključivanje u grupu investicijskog društva u RH u sljedećim slučajevima:
1. kad ocijeni da investicijsko društvo i bez odnosa sudjelovanja ili nekog drugog oblika kapitalne povezanosti, ima značajan utjecaj na jedno ili više investicijskih društava, drugih financijskih institucija, društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom ili društva za pomoćne usluge ili
2. kad su dva ili više investicijskih društava sa sjedištem u Republici Hrvatskoj s drugim investicijskim društvima ili drugom financijskom institucijom, društvom za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom ili društvom za pomoćne usluge pod jedinstvenom upravom koja ne proizlazi iz ugovora niti osnivačkog akta.
(2) Agencija može, za potrebe nadzora na konsolidiranoj osnovi, iz grupe investicijskog društva u RH izuzeti pojedinog ovisnog člana koji može biti kreditna institucija, investicijsko društvo ili druga financijska institucija, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom ili društvo za pomoćne usluge, na način iz članka 209. ovog Zakona ili izuzeti cijelu grupu investicijskog društva u RH na način iz članka 210. ovog Zakona.
Članak 208.
(1) Matično investicijsko društvo u RH dužno je na konsolidiranoj osnovi za svoju grupu investicijskih društava u RH ispunjavati sljedeće:
1. minimalne kapitalne zahtjeve iz članaka 176. do 178. ovog Zakona,
2. zahtjeve u svezi velikih izloženosti iz članaka 193. do 200. ovog Zakona,
3. zahtjeve u svezi ulaganja u kvalificirane udjele nefinancijskih institucija iz članaka 201. do 204. ovog Zakona,
4. zahtjeve iz članka 170. ovog Zakona o strategiji i postupku ocjenjivanja internog kapitala.
(2) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je ovisno matičnom financijskom holdingu iz grupe investicijskog društva u RH dužno je ispunjavati zahtjeve iz stavka 1. ovog članka na konsolidiranoj osnovi te grupe investicijskog društva u RH.
(3) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima položaj matičnog investicijskog društva u EU dužno je ispunjavati obveze o objavljivanju iz članaka 219. do 221. ovog Zakona na konsolidiranoj osnovi.
(4) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je ovisno matičnom financijskom holdingu u EU iz grupe investicijskog društva u RH dužno je ispunjavati obveze o objavljivanju iz članaka 219. do 221. ovog Zakona na konsolidiranoj osnovi.
(5) Iznimno od stavka 3. i 4. ovog članka, Agencija može od investicijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je ovisno matičnom financijskom holdingu u EU, a koje je značajno za tržište kapitala Republike Hrvatske zahtijevati ispunjavanje obveza o objavljivanju iz članaka 219. do 221. ovog Zakona na pojedinačnoj osnovi ili na konsolidiranoj osnovi na razini podgrupe.
(6) Pri određivanju značaja pojedinog investicijskog društva za tržište kapitala Republike Hrvatske, Agencija će se rukovoditi tržišnim udjelom, vrstama i opsegom usluga i aktivnosti koje pruža i obavlja te utjecajem na stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske.
(7) Agencija može investicijsko društvo iz stavaka 3., 4. i 5. ovog članka na njegov zahtjev izuzeti od obveze objavljivanja iz članaka 219. do 221. ovog Zakona, u potpunosti ili djelomično, pod uvjetom da obvezu objavljivanja ispunjava matično društvo investicijskog društva treće države na konsolidiranoj osnovi i ako su ta objavljivanja usporediva objavama prema ovom Zakonu.
(8) Ovisno investicijsko društvo ili matični financijski holding u grupi investicijskog društva u RH koji imaju položaj matičnog društva ili imaju odnos sudjelovanja u drugom investicijskom društvu ili drugoj financijskoj instituciji, društvu za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, društvu za pomoćne usluge koji imaju sjedište u trećoj državi, dužni su obveze iz stavka 1. ovog članka, ispunjavati na konsolidiranoj osnovi na razini podgrupe.
(9) Matično investicijsko društvo u grupi investicijskog društva u RH dužno je ispunjavati zahtjeve iz članka 169. ovog Zakona na konsolidiranoj osnovi na razini grupe investicijskog društva u RH i na razini podgrupe, s ciljem da se osigura da su organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar grupe investicijskog društva usklađeni i dobro primijenjeni te omogućuju neometano prikupljanje svih podataka i informacija potrebnih za obavljanje nadzora.
Pododjeljak 3.
Iznimke od primjene zahtjeva na konsolidiranoj osnovi
Članak 209.
(1) Agencija može, za potrebe nadzora na konsolidiranoj osnovi iz grupe investicijskog društva u RH izuzeti pojedinog ovisnog člana grupe investicijskog društva u RH pod sljedećim uvjetima:
1. ako taj član grupe investicijskog društva u RH ima sjedište u trećoj državi u kojoj postoje pravne prepreke za prijenos potrebnih informacija,
2. ako je, prema mišljenju Agencije, taj član grupe investicijskog društva u RH od zanemarivog značaja s obzirom na ciljeve nadzora investicijskog društva, a u svakom slučaju ako je bilančni iznos tog člana grupe investicijskog društva u RH niži od manjeg od sljedeća dva iznosa:
– 75.000 000 kuna ili
– 1% bilančnog iznosa investicijskog društva ili financijskog holdinga iz grupe investicijskog društva u RH koji imaju položaj matičnog društva ili imaju odnos sudjelovanja,
3. ako bi, prema mišljenju Agencije obzirom na ciljeve nadzora investicijskih društava, uključivanje u grupu investicijskog društva u RH navodilo na pogrešne zaključke.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, Agencija može, obzirom na ciljeve nadzora investicijskih društava, više članova grupe investicijskog društva u RH koji zadovoljavaju kriterije stavka 1. točke 2. ovog članka i zajedno su značajni, uključiti u grupu investicijskog društva u RH.
Članak 210.
(1) Agencija može pojedine grupe investicijskog društva u RH izuzeti od primjene kapitalnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi pod uvjetom da:
1. svako investicijsko društvo u EU iz grupe investicijskog društva u RH izračunava kapital na način iz članka 213. ovog Zakona,
2. svako investicijsko društvo iz grupe investicijskog društva u RH se ubraja u kategorije iz članka 178. stavka 1. i 2. ovog Zakona,
3. svako investicijsko društvo u EU iz grupe investicijskog društva u RH ispunjava zahtjeve propisane člancima 176. do 178. ovog Zakona na pojedinačnoj osnovi, a u izračunu kapitala oduzimaju iznose svih potencijalnih obveza prema investicijskim društvima, drugim financijskim institucijama, društvima za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i društvima za pomoćne usluge koja bi inače bila konsolidirana i
4. matični financijski holding u RH iz grupe investicijskog društva u RH koji ima kapital najmanje jednak zbroju knjigovodstvene vrijednosti svih udjela, podređenih instrumenata i potraživanja u investicijskim društvima, drugim financijskim institucijama, društvima za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i društvima za pomoćne usluge i ukupnog iznosa svih potencijalnih obveza prema istima koja bi inače bila konsolidirana.
(2) Ako su ispunjeni uvjeti za primjenu odredbi stavka 1. ovog članka, svako investicijsko društvo u EU unutar grupe investicijskog društva u RH mora imati uspostavljene sustave za nadzor i kontrolu izvora kapitala i financiranja svih financijskih holding društava, investicijskih društava, drugih financijskih institucija, društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i društava za pomoćne usluge unutar grupe investicijskog društva u RH.
(3) Iznimno od stavka 1. točke 4. ovog članka, Agencija može dopustiti da iznos kapitala matičnog financijskog holdinga u RH bude niži od izračuna sukladno stavku 1. točki 4. ovog članka, ali ne i niži od zbroja kapitalnih zahtjeva propisanih člancima 176. do 178. ovog Zakona na pojedinačnoj osnovi za investicijska društva, druge financijske institucije, društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i društva za pomoćne usluge i ukupnog iznosa svih potencijalnih obveza prema istima koja bi inače bila konsolidirana.
(4) Za potrebe stavka 3. ovog članka, kapitalni zahtjevi za investicijska društva iz trećih država, druge financijske institucije, društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i društva za pomoćne usluge smatraju se hipotetičkim kapitalnim zahtjevima.
Obveze članova izuzetih grupa investicijskog društva u RH
Članak 211.
(1) Investicijska društva iz grupe investicijskog društva u RH koja je izuzeta od primjene kapitalnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi sukladno članku 210. ovog Zakona, obvezna su izvještavati o rizicima koji bi mogli ugroziti njihov financijski položaj, uključujući i one koji su vezani uz sastav i izvore njihovog kapitala i financiranja.
(2) Kad Agencija praćenjem izvještaja iz stavka 1. ovog članka ocijeni da financijski položaj investicijskih društava nije u dovoljnoj mjeri zaštićen od rizika, od njih će zahtijevati primjenu mjera koje će, ako je potrebno, uključivati i ograničenje prijenosa kapitala između tih investicijskih društava i ostalih subjekata grupe.
(3) Agencija prema investicijskim društvima iz grupe investicijskog društva u RH iz članka 210. ovog Zakona poduzima druge odgovarajuće mjere praćenja rizika, posebno velikih izloženosti, cijele grupe investicijskog društva u RH, uključujući i sva društva čija se sjedišta nalaze u drugim državama.
Pododjeljak 4.
Izračun kapitalnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi
Članak 212.
(1) Pri izračunu kapitala investicijskih društava na konsolidiranoj osnovi koriste se konsolidirani iznosi stavki kapitala iz članka 156. ovog Zakona, u skladu s odredbama članka 265. ovog Zakona o načinu konsolidacije za potrebe nadzora na konsolidiranoj osnovi.
(2) Konsolidiranim rezervama pri izračunu kapitala na konsolidiranoj osnovi smatraju se sljedeće stavke:
1. manjinski interesi (dionice koje drže osobe različite od većinskog vlasnika),
2. razlike proizašle iz prve konsolidacije (goodwill, kapitalni dobici odnosno kapitalni gubici),
3. razlike preračuna koje su uključene u konsolidirane rezerve i
4. ostale razlike proizašle iz uključivanja određenih sudjelujućih interesa.
(3) Kada konsolidirane rezerve iz stavka 2. ovog članka nose negativan predznak (stavke s potražnim saldom), pribrajaju se konsolidiranom osnovnom kapitalu, a kada navedene stavke nose pozitivan predznak (stavke s dugovnim saldom), oduzimaju se od konsolidiranog osnovnog kapitala.
Članak 213.
Investicijsko društvo iz grupe investicijskog društva u RH iz članka 210. ovog Zakona koje koristi dopunski kapital II za pokriće kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike investicijskog društva osim za rizik namire i rizik druge ugovorne strane, kapital izračunava u skladu s člankom 156. ovog Zakona, prema sljedećim uvjetima:
1. nelikvidna sredstva iz članka 161. stavka 4. ovog Zakona, oduzimaju se,
2. odbitne stavke iz članka 161. stavka 1. i 2. ovog Zakona, koje se odnose na udjele i podređene instrumente koje investicijsko društvo drži u društvima koja su uključena u konsolidaciju grupe investicijskog društva u RH, oduzimaju se,
3. ograničenja kapitala iz članka 162. stavka 1. i 2. ovog Zakona izračunavaju se od osnovnog kapitala, od kojeg se oduzimaju odbitne stavke iz točke 2. ovog članka, a koje ujedno čine dio osnovnog kapitala tih društava,
4. odbitne stavke iz članka 161. stavka 1. i 2. ovog Zakona koje su sadržane u točki 3. ovog članka oduzimaju se u cijelosti od iznosa osnovnog kapitala, a ne na način iz članka 161. stavka 3. ovog Zakona, uvažavajući ograničenja kapitala iz članka 162. stavaka 3., 4. i 5. ovog Zakona.
Članak 214.
(1) Matično investicijsko društvo u RH i investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je ovisno matičnom financijskom holdingu u RH iz grupe investicijskog društva u RH, pod uvjetom da su sva investicijska društva u toj grupi iz članka 178. stavka 1. ovog Zakona, može održavati kapital na konsolidiranoj razini u iznosu koji je uvijek viši ili jednak većemu od sljedeća dva iznosa:
1. zbroja kapitalnih zahtjeva iz članka 176. točke 1. i 2. ovog Zakona,
2. iznosa iz članka 177. ovog Zakona.
(2) Matično investicijsko društvo u RH i investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je ovisno matičnom financijskom holdingu u RH iz grupe investicijskog društva u RH, pod uvjetom da su sva investicijska društva u toj grupi iz članka 178. stavka 1. i 2. ovog Zakona, može održavati kapital na konsolidiranoj razini u iznosu koji je uvijek viši ili jednak od zbroja:
1. zbroja kapitalnih zahtjeva iz članka 176. točke 1. i 2. ovog Zakona i
2. iznosa iz članka 177. ovog Zakona.
Članak 215.
(1) Pri izračunu kapitalnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi dopušteno je:
1. saldiranje pozicija u knjizi trgovanja jednog investicijskog društva ili kreditne institucije s pozicijama u knjizi trgovanja drugog investicijskog društva ili kreditne institucije za izračun kapitalnog zahtjeva za pozicijski rizik iz članka 180. ovog Zakona i kapitalnog zahtjeva za rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti iz članka 182. ovog Zakona,
2. saldiranje deviznih pozicija jednog investicijskog društva ili kreditne institucije s deviznim pozicijama drugog investicijskog društva ili kreditne institucije za izračun kapitalnog zahtjeva za valutni rizik iz članka 183. Zakona,
3. saldiranje pozicija u robi jednog investicijskog društva ili kreditne institucije s robnim pozicijama drugog investicijskog društva ili kreditne institucije za izračun kapitalnog zahtjeva za robni rizik iz članka 184. Zakona,
(2) Saldiranje pozicija iz stavka 1. ovog članka s društvima sa sjedištem u trećim državama, dopušteno je ako su istovremeno ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. takva su društva ovlaštena za poslovanje u trećoj državi i odgovaraju definiciji kreditnih institucija ili su priznata investicijska društva iz treće države,
2. takva društva na pojedinačnoj osnovi udovoljavaju pravilima adekvatnosti kapitala koja su sukladna ovom Zakonu i na temelju njega donesenim propisima i
3. u predmetnoj trećoj državi nisu na snazi nikakve odredbe koje bi mogle značajno utjecati na prijenos sredstava unutar grupe.
(3) Saldiranje pozicija iz stavka 1. ovog članka između investicijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj unutar grupe investicijskog društva u RH dopušteno je pod uvjetom da:
1. unutar grupe investicijskog društva u RH postoji zadovoljavajuća raspodjela kapitala i
2. nema značajnih ili pravnih prepreka sporazumima kojima se jamči uzajamna financijska potpora unutar grupe investicijskog društva u RH.
(4) Saldiranje pozicija iz stavka 1. ovog članka između investicijskog društva i kreditne institucije unutar grupe investicijskog društva u RH koje ispunjavaju uvjete iz stavka 3. ovog članka i bilo kojeg drugog investicijskog društva sa sjedištem u drugoj državi članici ili kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koji pripadaju istoj grupi investicijskog društva u RH, dopušteno je pod uvjetom da investicijska društva i kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici ispunjavaju kapitalne zahtjeve sukladno zakonodavstvu Europske unije, na pojedinačnoj osnovi.
Odjeljak 7.
Izvještavanje
Članak 216.
(1) Investicijska društva su obvezna Agenciji dostaviti sve podatke o usklađenosti internih strategija, politika i postupaka o upravljanju rizicima i adekvatnosti kapitala s odredbama ovog Zakona i na temelju njega donesenim propisima.
(2) Investicijska društva obvezna su razviti mehanizme unutarnjeg nadzora, administrativne i računovodstvene procedure koji u svakom trenutku omogućuju provjeru njihove sukladnosti s internim pravilima.
Izvještavanje o ispunjenju kapitalnih zahtjeva
Članak 217.
Investicijska društva o ispunjenju kapitalnih zahtjeva na dnevnoj osnovi, izvještavaju Agenciju sljedećom dinamikom:
1. jednom mjesečno, investicijsko društvo iz članka 35. ovog Zakona,
2. jednom u tri mjeseca, investicijsko društvo iz članka 32. stavka 1. i 2. ovog Zakona,
3. jednom u šest mjeseci, investicijsko društvo iz članka 32. stavka 3. ovog Zakona,
4. jednom u šest mjeseci, investicijska društva iz članka 35. i članka 32. stavka 1. i 2. ovog Zakona na konsolidiranoj osnovi na razini grupe i podgrupe.
Članak 218.
Agencija će pravilnikom detaljno propisati vrste i sadržaj izvještaja iz članaka 216. i 217. ovog Zakona te način i rokove njihove dostave.
Odjeljak 8.
Objavljivanje
Članak 219.
(1) Investicijsko društvo dužno je objavljivati opće informacije o područjima iz svog poslovanja, i to o:
1. ciljevima i politikama upravljanja rizicima,
2. subjektima na koje se odnose objavljene informacije, kao i druge informacije u svezi tih subjekata,
3. kapitalu,
4. ispunjavanju kapitalnih zahtjeva i procjeni adekvatnosti internog kapitala,
5. izloženosti riziku druge ugovorne strane,
6. izloženosti kreditnom riziku,
7. standardiziranom pristupu mjerenja kreditnog rizika,
8. mjerenju kreditnog rizika pristupom temeljenom na internim rejting sustavima,
9. kapitalnim zahtjevima za tržišne rizike,
10. internim modelima za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike,
11. pristupima te načinima i opsegu primjene pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva za operativne rizike,
12. vlasničkim financijskim instrumentima u knjizi pozicija kojima se ne trguje,
13. drugim područjima koje propiše Agencija.
(2) Agencija može naložiti pojedinom investicijskom društvu jednu ili više dodatnih objava koje nisu navedene u stavku 1. ovog članka.
(3) Investicijsko društvo dužno je donijeti politiku za udovoljavanje zahtjevima objavljivanja i politike za procjenu prikladnosti objavljenih informacija te provjeru njihove valjanosti i učestalosti objavljivanja.
(4) Investicijsko društvo dužno je objaviti podatak da je Agencija dala, odnosno oduzela odobrenje za korištenje pojedinog pristupa ili modela iz članka 179. ovog Zakona.
Iznimke od objavljivanja
Članak 220.
(1) Iznimno, investicijsko društvo nije dužno objaviti jednu ili više informacija iz članka 219. stavka 1. ovog Zakona ako nije materijalno značajna. Informacije u objavama smatrat će se materijalno značajnima ako bi njihovo izostavljanje ili pogrešno izvještavanje moglo promijeniti ili utjecati na procjenu ili ekonomsku odluku osobe koja koristi navedene informacije u svrhu donošenja ekonomskih odluka.
(2) Iznimno, investicijsko društvo nije dužno objaviti jednu ili više informacija iz članka 219. stavka 1. ovog Zakona ako se radi o podacima koji se smatraju povjerljivim poslovnim podacima ili podacima čije bi objavljivanje moglo ugroziti konkurentski položaj investicijskog društva ili umanjiti vrijednost ulaganja investicijskog društva.
(3) U slučajevima iz stavka 2. ovog članka, investicijsko društvo je dužno u svojim javnim objavama navesti činjenicu da informacije nisu objavljene i razlog neobjavljivanja te objaviti općenitije informacije o tom predmetu, osim u slučaju kada se i te informacije smatraju informacijama iz stavka 2. ovog članka.
Način i rokovi objavljivanja
Članak 221.
(1) Investicijsko društvo dužno je najmanje jednom godišnje objaviti informacije iz članka 219. stavka 1. ovog Zakona koje su predmetom redovite unutarnje revizije investicijskog društva.
(2) Investicijsko društvo dužno je, obzirom na opseg poslovanja, vrste usluga i aktivnosti, prisutnost u drugim državama, uključenost u druge financijske sektore i sudjelovanje na međunarodnim financijskim tržištima te sustavima plaćanja, poravnanja i namire, procijeniti je li pojedine informacije potrebno objavljivati češće od rokova objave koje je Agencija propisala za te informacije. Ova obveza osobito se odnosi na objavljivanje informacija o kapitalu, kapitalnim zahtjevima za tržišne rizike, kreditni rizik i operativni rizik, kao i informacija o izloženosti rizicima i o ostalim stavkama podložnima brzoj promjeni.
(3) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, način i rokove objave informacija članka 219. stavka 1. ovog Zakona.
Poglavlje 10.
SUSTAV ZAŠTITE ULAGATELJA
Članak 222.
(1) Sustav zaštite ulagatelja u smislu ovog Zakona provodi i nadzire Agencija.
(2) U svrhu zaštite ulagatelja, odredbama ovog poglavlja propisuje se formiranje i upravljanje Fondom za zaštitu ulagatelja (u daljnjem tekstu: Fond), utvrđivanje osiguranog slučaja te isplata zaštićenih tražbina.
(3) Fond formira i njime upravlja društvo koje je za to dobilo odobrenje Agencije (u daljnjem tekstu: Operater Fonda) ili Agencija.
(4) Odredbe ovog poglavlja koje se odnose na Operatera Fonda, na odgovarajući način odnose se na Agenciju kada upravlja Fondom.
Članak 223.
(1) Članstvo u Fondu je obvezno za sljedeća društva s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj, kada obavljaju investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona te kada obavljaju pomoćnu investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovog Zakona:
1. investicijsko društvo koje je ovlašteno držati novčana sredstva i/ili financijske instrumente klijenata,
2. kreditnu instituciju koja pruža investicijske usluge i/ili obavlja investicijske aktivnosti na temelju odobrenja u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.
(2) Članstvo u Fondu je obvezno i za društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, kada pruža investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 4. i 5. ovog Zakona.
(3) Društva iz stavka 1. i 2. ovog članka, u smislu ovog poglavlja, nazivaju se Članovi Fonda.
(4) Odredbe ovog poglavlja na odgovarajući način primjenjuju se na podružnice investicijskih društava, kreditnih institucija i društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom iz država članica, ako one ne sudjeluju u sustavu zaštite ulagatelja u državi u kojoj imaju registrirano sjedište, ili ako taj sustav u državi sjedišta ne pruža odgovarajuću zaštitu ulagatelja u iznosu utvrđenom u ovom Zakonu.
Članak 224.
(1) Odredbama ovog poglavlja uređuje se zaštita tražbina klijenata Članova Fonda iz članka 223. ovog Zakona, a koju Član Fonda nije u mogućnosti isplatiti i/ili vratiti klijentu, u slučaju:
1. kad je nad Članom Fonda otvoren stečajni postupak, ili
2. ako Agencija utvrdi da je kod Člana Fonda nastupila nemogućnost ispunjavanja obveza prema klijentima na način da ne može izvršiti novčanu obvezu i/ili vratiti financijske instrumente, koje je držao za račun klijenta, administrirao ili s njima upravljao, a nije izgledno da će se te okolnosti u dogledno vrijeme bitno promijeniti.
(2) Postupak i kriterije za utvrđivanje nastalog slučaja iz stavka 1. točke 2. ovog članka, Agencija će propisati pravilnikom.
ZAŠTIĆENE TRAŽBINE KLIJENATA ČLANA FONDA KOJI NIJE U MOGUĆNOSTI ISPUNJAVATI SVOJE OBVEZE
Članak 225.
(1) Tražbine klijenta osigurane primjenom odredbi ovog poglavlja su:
1. novčane tražbine u kunama i u valutama država članica koje Član Fonda duguje klijentu ili koje pripadaju klijentu, a koje predmetni Član Fonda drži za predmetnog klijenta vezano za investicijske usluge, ugovorene s istim.
2. financijski instrumenti koji pripadaju klijentu Člana Fonda, a koje Član Fonda drži, administrira ili s njima upravlja za račun svog klijenta, u svezi s investicijskim uslugama ugovorenima s klijentima.
(2) Iz primjene odredbi ovog poglavlja izuzeta su sredstva klijenata kreditnih institucija – tražbine koje su osigurane zakonom koji uređuje osiguranje depozita u kreditnim institucijama radi zaštite deponenata u slučaju nedostupnosti depozita.
(3) Iz primjene odredbi ove glave izuzete su tražbine klijenata Članova Fonda proizašle iz transakcije za koju je pravomoćnom sudskom presudom utvrđeno da je povezana s pranjem novca.
(4) U slučaju sumnje da tražbina klijenta Člana Fonda proizlazi iz transakcije povezane s pranjem novca ili financiranjem terorizma, isplata tražbine klijenta neće se izvršiti do pravomoćnosti sudske odluke o povezanosti transakcije iz koje je tražbina nastala s pranjem novca ili financiranjem terorizma, neovisno o rokovima iz članka 234. stavka 2. ovog Zakona.
(5) Iznos zaštićenih tražbina klijenta kod jednog Člana Fonda obračunavat će se kao ukupan iznos potraživanja klijenta iz stavka 1. točke 1. i 2. ovog članka, bilo da ih Član Fonda drži na jednom ili više računa, po jednoj ili više ugovornih osnova ili u svezi jedne ili više investicijskih usluga, u kunama i/ili valuti države članice, do visine osiguranog iznosa iz članka 227. ovog Zakona, u koji iznos su uključene i kamate do dana otvaranja stečajnog postupka nad Članom Fonda ili dana objave rješenja Agencije o nastupanju slučaja iz članka 231. ovog Zakona.
Članak 226.
(1) Tražbine koje se odnose na zajedničko ulaganje na koje dvije ili više osoba imaju pravo kao članovi tržišnog partnerstva, poslovnog udruženja ili grupacije slične prirode koja nema pravnu osobnost za potrebe ove glave, zbrajat će se za potrebe izračuna iznosa osigurane tražbine te će ih se smatrati kao da proizlaze iz investicije jednog ulagatelja.
(2) U slučaju kada ulagatelj nema pravo u potpunosti raspolagati iznosima ili vrijednosnim papirima, osoba koja ima potpuno pravo raspolaganja dobit će kompenzaciju, pod uvjetom da se tu osobu može identificirati prije dana objave rješenja iz članka 231. ovog Zakona.
(3) Ako dvije ili više osoba imaju potpuno pravo raspolaganja sredstvima ili financijskim instrumentima, udio svake od navedenih osoba uzet će se u obzir kada se utvrđuje iznos iz članka 227. ovog Zakona, prema pravilima prema kojima se upravlja iznosima ili vrijednosnim papirima. Ova se odredba ne odnosi na subjekte za zajednička ulaganja.
(4) U smislu ovog članka, zajedničko ulaganje znači ulaganje koje se provodi za račun dvije ili više osoba ili nad kojim dvije ili više osoba imaju prava koja se mogu koristiti na temelju potpisa jedne ili više tih osoba.
IZNOS DO KOJEG SU OSIGURANE TRAŽBINE KLIJENATA
Članak 227.
(1) Tražbine klijenta iz članka 228. ovog Zakona osigurane su do vrijednosti najviše 150.000 kuna po klijentu Člana Fonda.
(2) Sve zaštićene tražbine do iznosa propisanog stavkom 1. ovog članka, isplatit će se u potpunosti.
(3) U postupku obeštećenja na utvrđeni iznos tražbine, neće se utvrđivati i isplaćivati kamate od dana otvaranja stečajnog postupka nad Članom Fonda ili dana objave rješenja Agencije o nastupanju slučaja iz članka 231. ovog Zakona pa do isplate.
KLIJENTI ČLANA FONDA ČIJE SU TRAŽBINE OSIGURANE SUSTAVOM ZAŠTITE ULAGATELJA
Članak 228.
(1) U smislu ovog poglavlja, klijent Člana Fonda, a čije su tražbine zaštićene odredbama ovog poglavlja je svaka fizička ili pravna osoba čija sredstva, propisana odredbama članka 225. ovog Zakona, Član Fonda drži, administrira ili njima upravlja za račun svog klijenta, u svezi s investicijskom uslugom ugovorenom s klijentom.
(2) Klijentom iz stavka 1. ovog članka neće se smatrati, neovisno o državi sjedišta:
1. kreditna institucija,
2. investicijsko društvo,
3. financijska institucija,
4. društvo za osiguranje,
5. subjekti za zajednička ulaganja,
6. društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fondovi,
7. društva koja čine grupu s Članom Fonda koji je u nemogućnosti ispuniti svoje obveze,
8. pravna ili fizička osoba koja sudjeluje s više od 5% udjela s pravom glasa u temeljnom kapitalu u Članu Fonda koji je u nemogućnosti ispuniti svoje obveze,
9. društvo koje je matično ili ovisno društvo u odnosu na Člana Fonda koji je u nemogućnosti ispuniti svoje obveze,
10. članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora Člana Fonda koji je u nemogućnosti ispunjavati svoje obveze, ako su te osobe na navedenim položajima ili zaposlene u Članu Fonda na dan otvaranja stečajnog ili likvidacijskog postupka nad Članom Fonda, ili na dan objave rješenja Agencije o nastupanju osiguranog slučaja, ili su na tim položajima bile zaposlene tijekom tekuće ili prethodne financijske godine,
11. vezani zastupnici investicijskog društva koje je u nemogućnosti ispunjavati svoje obveze, a koji u tom svojstvu djeluju na dan otvaranja stečajnog ili likvidacijskog postupka nad investicijskim društvom, ili na dan objave rješenja Agencije o nastupanju osiguranog slučaja, ili su u tom svojstvu djelovali tijekom tekuće ili prethodne financijske godine,
12. osobe odgovorne za reviziju financijskih izviješća Člana Fonda te osobe odgovorne za pripremu i pohranu računovodstvene dokumentacije Člana Fonda i izradu financijskih izvještaja,
13. članovi uprave, nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora te osobe koje u vlasništvu imaju 5 ili više posto udjela u društvu koje je matično ili ovisno društvo u odnosu na Člana Fonda te osobe koje su odgovorne za reviziju financijskih izvještaja tog društva,
14. bračni ili izvanbračni drugovi te srodnici do drugog stupnja u ravnoj liniji i drugog stupnja u pobočnoj liniji osoba iz točaka 10. do 13. ovog stavka,
15. klijenti Člana Fonda čije je neispunjenje obveze prema Članu Fonda pridonijelo nastupanju osiguranog slučaja.
FOND ZA ZAŠTITU ULAGATELJA
Članak 229.
(1) Sredstva Fonda koriste se za isplatu zaštićenih tražbina klijenata Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze u slučaju nastupanja uvjeta iz članka 224. stavka 1. ovog Zakona, nakon što Agencija donese rješenje iz članka 231. ovog Zakona.
(2) Način uplate doprinosa i upravljanje sredstvima Fonda podrobnije propisuje Operater Fonda pravilima koja prethodno odobrava Agencija.
(3) Pravila iz stavka 2. ovog članka obvezno moraju sadržavati:
1. način upravljanja sredstvima Fonda,
2. način i postupak naplate doprinosa Članova Fonda,
3. način i postupak obeštećenja,
4. postupak obavještavanja javnosti, a posebice klijenata Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze,
5. postupak istupanja iz članstva u Fondu,
6. iznos naknade za upravljanje Fondom,
7. postupak obavještavanja Agencije o radu Fonda.
UTVRĐIVANJE IZNOSA ZAŠTIĆENIH TRAŽBINA
Članak 230.
(1) Operater Fonda, pri utvrđivanju iznosa zaštićene tražbine pojedinog klijenta Člana Fonda, dužan je utvrditi tražbine klijenta prema Članu Fonda na način da u obzir uzme sve zakonske i ugovorne odredbe u svezi svake pojedine tražbine, a osobito je dužan uračunati moguće protutražbine, i to na dan otvaranja stečajnog postupka ili objave rješenja Agencije iz članka 231. ovog Zakona.
(2) Iznos zaštićene tražbine klijenta Člana Fonda utvrđuje se na dan otvaranja stečajnog postupka ili na dan objave rješenja Agencije iz članka 231. ovog Zakona.
(3) Vrijednost financijskih instrumenata koje je Član Fonda dužan vratiti klijentu utvrđuje se prema njihovoj tržišnoj vrijednosti, na dan otvaranja stečajnog postupka ili na dan objave rješenja Agencije iz članka 231. ovog Zakona.
(4) Agencija će pravilnikom propisati način utvrđivanja vrijednosti financijskih instrumenata kada istu nije moguće utvrditi na način propisan stavkom 3. ovog članka.
NASTUPANJE OSIGURANOG SLUČAJA
Članak 231.
(1) U slučaju nastanka okolnosti iz članka 224. stavka 1. točke 1. ovog Zakona, nadležni sud će, bez odgode, rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad Članom Fonda, dostaviti Agenciji i Operateru Fonda.
(2) Na temelju rješenja nadležnog suda iz stavka 1. ovog članka te u slučaju nastanka okolnosti iz članka 224. stavka 1. točke 2. ovog Zakona, Agencija donosi rješenje o nastanku osiguranog slučaja te ga bez odgode dostavlja Operateru Fonda i Članu Fonda koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze.
(3) Rješenje Agencije iz stavka 2. ovog članka objavit će se u »Narodnim novinama« i na internetskoj stranici Agencije.
POSTUPANJE OPERATERA FONDA PO NASTANKU OSIGURANOG SLUČAJA
Članak 232.
(1) Operater Fonda dužan je po primitku rješenja Agencije iz članka 231. ovog Zakona, pokrenuti postupak obeštećenja klijenata Člana Fonda koji je u nemogućnosti ispunjavati svoje obveze te o tome obavijestiti javnost.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovog članka, Operater Fonda dužan je bez odgode objaviti u najmanje jednim dnevnim novinama.
(3) U roku od trideset dana od dana objave rješenja Agencije iz članka 231. ovog Zakona, Operater Fonda dužan je u suradnji s ovlaštenim revizorom i ovlaštenim zastupnikom Člana Fonda koji je u nemogućnosti ispunjavati svoje obveze, utvrditi iznose zaštićenih tražbina klijenata Člana Fonda, sa stanjem na dan otvaranja stečajnog postupka ili objave rješenja Agencije iz članka 231. ovog Zakona te sastaviti zapisnik s popisom istih.
(4) Zapisnik iz stavka 3. ovog članka odmah po sastavljanju Operater Fonda dostavlja Agenciji.
(5) Operater Fonda dužan je, na temelju podataka o klijentima Člana Fonda, koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze, svakom klijentu uputiti obavijest s pozivom da podnese zahtjev za obeštećenje.
(6) Klijent Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze zahtjev za obeštećenje može podnijeti u roku ne duljem od pet mjeseci od dana objave rješenja Agencije iz članka 231. ovog Zakona u »Narodnim novinama«.
(7) Iznimno od odredbe stavka 6. ovog članka, kada je klijent iz razloga na koje nije mogao utjecati bio spriječen podnijeti zahtjev za obeštećenje u roku iz stavka 6. ovog članka, u roku od 1 godine od dana objave rješenja Agencije iz članka 231. ovog Zakona u Narodnim novinama, može naknadno podnijeti zahtjev za obeštećenje. U tom slučaju klijent je dužan podnijeti dokaze koji potvrđuju njegovu spriječenost.
(8) Klijent iz stavka 6. ovog članka gubi pravo na isplatu osiguranog iznosa protekom roka od 5 godina od dana objave rješenja Agencije iz članka 231. ovog Zakona u Narodnim novinama.
(9) Sadržaj zahtjeva za obeštećenje propisat će Operater Fonda svojim pravilima.
Članak 233.
Član Fonda koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze dužan je Operateru Fonda na njegov zahtjev bez odgađanja dostaviti:
1. popis klijenata Člana Fonda koji imaju pravo na obeštećenje, sa svim evidencijama koje se odnose na tražbine klijenata osigurane ovim Zakonom te eventualnim iznosima tražbina za koje klijenti imaju pravo na obeštećenje,
2. ostale potrebne podatke.
Članak 234.
(1) Operater Fonda utvrđene iznose zaštićenih tražbina iz Fonda isplaćuje na račun klijenta Člana Fonda.
(2) Operater Fonda dužan je klijentu Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze isplatiti utvrđeni iznos zaštićene tražbine bez odgađanja, a najkasnije u roku od devedeset dana od dana utvrđenja prava na isplatu zaštićene tražbine, odnosno dana utvrđenja iznosa iste, ili iznimno u daljnjem roku od devedeset dana na temelju posebnog rješenja Agencije.
(3) Pravo na isplatu osiguranog iznosa iz članka 227. ovog Zakona nije prenosivo, ali se može naslijediti.
Članak 235.
(1) Danom isplate osiguranog iznosa iz članka 227. ovog Zakona tražbina klijenta prema Članu Fonda umanjuje se za isplaćeni iznos.
(2) Fond ima pravo na povrat isplaćenih osiguranih sredstava u stečajnom postupku nad Članom Fonda koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze.
(3) Zahtjev iz stavka 2. ovog članka nadležnom sudu podnosi Operater Fonda u ime Fonda.
ČLANSTVO U FONDU
Članak 236.
(1) Članstvo u Fondu je obvezno za sva društva u smislu članka 223. ovog Zakona.
(2) Članovi Fonda dužni su redovito obračunavati i uplaćivati doprinos u Fond na temelju odredbi ovog Zakona, pravilnika donesenih na temelju Zakona i pravila Operatera Fonda.
(3) Iznimno, na temelju odluke Agencije, Članu Fonda prestaje obveza iz stavka 2. ovog članka:
1. od dana kada prestane obavljati investicijske usluge iz članka 5. ovog Zakona,
2. kad mu se privremeno ili trajno oduzme odobrenje za rad.
(4) Nakon oduzimanja odobrenja za rad, zaštita tražbina klijenata iz članaka 224. i 225. ovog Zakona odnosit će se na tražbine proizašle iz investicijskih usluga i aktivnosti pruženih i obavljenih do oduzimanja odobrenja.
DOPRINOS ČLANA FONDA
Članak 237.
(1) Doprinos Člana Fonda sastoji se od inicijalnog i redovitog doprinosa. Sredstva uplaćena na ime doprinosa nisu povratna.
(2) Član Fonda sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je u roku od osam dana od dana zaprimanja rješenja o upisu osnivanja u sudski registar, uplatiti u Fond inicijalni doprinos u iznos od 35.000,00 kuna.
(3) U slučaju da postojeće društvo ulazi u Sustav zaštite ulagatelja, dužno je na temelju rješenja Agencije u roku od osam dana od dana zaprimanja poziva, uplatiti iznos iz stavka 1. ovog članka.
(4) Obračun, način i rokove uplate redovitog doprinosa Agencija će propisati pravilnikom, uz prethodnu suglasnost ministra financija.
(5) Način obračuna i visina doprinosa iz stavka 4. ovog članka temeljit će se na vrsti, opsegu i složenosti investicijskih usluga i aktivnosti i pomoćnih usluga iz članka 5. ovog Zakona koje Član Fonda pruža i obavlja.
POSLJEDICE NEISPUNJENJA OBVEZA OD STRANE ČLANA FONDA
Članak 238.
(1) Ako Član Fonda doprinos iz članka 237. ovog Zakona ne uplati u propisanim rokovima, Operater Fonda je ovlašten obračunati zakonske zatezne kamate na iznos doprinosa.
(2) O neispunjenju ili neurednom ispunjenju obveza Člana Fonda prema Fondu, Operater Fonda dužan je bez odgode obavijestiti Agenciju.
(3) Agencija će prema Članu Fonda koji ne ispunjava svoje obveze prema Fondu poduzeti mjere iz članka 256. stavka 1. točke 1., 2. i 3. te posebne nadzorne mjere iz članka 262. ovog Zakona.
VOĐENJE POSLOVNIH KNJIGA I IZVJEŠTAVANJE AGENCIJE I OPERATERA FONDA
Članak 239.
(1) Član Fonda dužan je organizirati svoje poslovanje i voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i sve ostale evidencije koje se odnose na tražbine klijenata osigurane ovim Zakonom na način koji omogućuje provjeru posluje li Član Fonda u skladu s odredbama ovog poglavlja Zakona.
(2) Član Fonda koji ima klijente čija su sredstva osigurana po odredbama ove glave Zakona, dužan je Agenciji i Operateru Fonda dostavljati podatke iz stavka 1. ovog članka.
KORIŠTENJE I ZAŠTITA PODATAKA
Članak 240.
(1) Operater Fonda mora čuvati kao poslovnu tajnu podatke o stanju pojedinačnih tražbina koji su obuhvaćeni osiguranjem na temelju ovog poglavlja Zakona, kao i sve druge podatke, činjenice i okolnosti koje sazna u izvršavanju svojih ovlaštenja i obveza iz ovoga poglavlja, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu tajnosti podataka.
(2) Operater Fonda može koristiti podatke iz stavka 1. ovog članka do kojih je došao izvršavajući svoja ovlaštenja i obveze iz ovoga Zakona, isključivo u svrhu za koju su dani te ih ne smije priopćiti trećim osobama ili im omogućiti da ih doznaju ili iskoriste, osim u slučajevima propisanim zakonom.
(3) Odredba stavka 2. ovog članka odnosi se i na sve fizičke osobe koje u svojstvu radnika ili u drugom svojstvu rade ili su radili za Operatera Fonda.
NADZOR NAD IZVRŠAVANJEM OBVEZA ČLANA FONDA
Članak 241.
(1) Nadzor nad izvršavanjem obveza Člana Fonda iz ove glave Zakona obavlja Operater Fonda.
(2) O svim utvrđenim nepravilnostima i nezakonitostima koje utvrdi, Operater Fonda je dužan bez odgode obavijestiti Agenciju.
NADZOR NAD UPRAVLJANJEM FONDOM
Članak 242.
(1) Nadzor nad upravljanjem Fondom, u skladu s odredbama ovog poglavlja Zakona obavlja Agencija.
(2) Agencija nad Operaterom Fonda ima sve ovlasti kao nad drugim subjektima nadzora u skladu s odredbama iz članka 541. do članka 554. ovog Zakona, u dijelu koji se odnosi na poslovanje i upravljanje Fondom.
SREDSTVA FONDA
Članak 243.
(1) Uplaćeni doprinosi za Fond i ostali prihodi iz stavka 2. ovog članka koje ostvari Operater Fonda, vode se na posebnom računu otvorenom kod Hrvatske narodne banke i čine Fond.
(2) Sredstva Fonda sastoje se iz:
1. doprinosa Članova Fonda uplaćenih u skladu s odredbama članka 237. ovog Zakona,
2. sredstava naplaćenih u stečajnim postupcima nad Članom Fonda,
3. prihoda od ulaganja slobodnih sredstava Fonda,
4. ostalih prihoda.
(3) Sredstva Fonda Operater Fonda koristi za isplatu zaštićenih tražbina klijenata za namjenu utvrđenu ovim Zakonom te se ne mogu koristiti u druge svrhe, niti mogu biti predmetom ovrhe protiv Člana Fonda, niti Operatera Fonda.
(4) Sredstva Fonda mogu se ulagati u:
1. vrijednosne papire čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, država članica odnosno država članica OECD-a, i centralne banke tih država,
2. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire za koje jamči Republika Hrvatska, država članica odnosno država članica OECD-a,
3. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, državi članici odnosno državi članici OECD-a.
(5) Ako se sredstva Fonda ulažu u druge financijske instrumente, za to je potrebna posebna odluka Agencije.
(6) Agencija će pravilnikom propisati način raspolaganja, evidentiranja i izvještavanja Agencije o sredstvima Fonda.
NAKNADA ZA UPRAVLJANJE FONDOM
Članak 244.
(1) Operater Fonda ovlašten je od Članova Fonda naplaćivati naknadu za upravljanje Fondom.
(2) Naknada za upravljanje Fondom uplaćuje se godišnje u istovjetnom iznosu za svakog Člana Fonda.
(3) Iznos naknade propisuje Operater Fonda svojim pravilima, u skladu s razumnim poslovnim uvjetima, a odobrava Agencija.
(4) Sredstva prikupljena na ime naknade za upravljanje Fondom mogu se koristiti za:
1. pokriće troškova nastalih u postupku isplate osiguranih iznosa,
2. pokriće troškova nastalih u postupku naplate tražbina Operatera Fonda iz stečajne mase Člana Fonda,
3. troškove povezane s ulaganjima sredstava Fonda,
4. troškove radnika Operatera Fonda i ostale troškove iz poslovanja Operatera Fonda vezane uz osiguranje sredstava ulagatelja.
(5) Za korištenje sredstava iz ovog članka u druge svrhe nego što je propisano stavkom 4. ovog članka, potrebno je posebno odobrenje Agencije.
INFORMIRANJE O SUSTAVU ZAŠTITE ULAGATELJA
Članak 245.
(1) Član Fonda dužan je u svim prostorima u kojima posluje s klijentima, na vidljivom mjestu, na razumljiv način i na hrvatskom jeziku objaviti podatke vezane uz sustav zaštite ulagatelja na temelju ovog Zakona.
(2) Na zahtjev klijenta ili potencijalnog klijenta, Član Fonda dužan je pružiti mu informacije vezane za uvjete pod kojima se tražbine klijenata obeštećuju sustavom zaštite ulagatelja.
(3) Članstvo u sustavu zaštite ulagatelja i Fondu, Član Fonda ne smije isticati u svrhu svoje promidžbe.
Članak 246.
U slučaju da Fond ne raspolaže dovoljnim sredstvima za obeštećenje klijenata Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze, Operater Fonda će pribaviti sredstva iz kreditne linije otvorene u tu svrhu kod kreditne institucije, pod uobičajenim poslovnim uvjetima, pri čemu za povrat sredstava pribavljenih kreditom solidarno odgovaraju Članovi Fonda.
Poglavlje 11.
NADZOR AGENCIJE NAD PRUŽANJEM INVESTICIJSKIH USLUGA I OBAVLJANJEM INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
Odjeljak 1.
Nadležnost Agencije za nadzor nad poslovanjem investicijskog društva
Članak 247.
(1) Agencija je nadležna za nadzor nad poslovanjem investicijskog društva s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj glede svih investicijskih usluga i aktivnosti koje pruža i obavlja na području i izvan Republike Hrvatske te za nadzor na konsolidiranoj osnovi nad grupom investicijskog društva u Republici Hrvatskoj.
(2) U smislu stavka 1. ovog članka, nadzor je provjera posluje li investicijsko društvo koje je subjekt nadzora u skladu s odredbama ovog Zakona, propisima donesenima na temelju njega, kao i u skladu s vlastitim pravilima, standardima i pravilima struke te na način koji omogućuje uredno funkcioniranje tržišta kapitala te provođenje mjera i aktivnosti u cilju otklanjanja utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.
(3) Kada Agencija smatra da je to potrebno za provođenje nadzora iz stavka 1. ovog članka, ovlaštena je, u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima, od sljedećih osoba zahtijevati izvještaje i podatke te obaviti kontrolu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije kod:
1. osobe koja je s investicijskim društvom u odnosu uske povezanosti,
2. osobe na koju je investicijsko društvo prenijelo značajne poslovne procese,
3. vlasnika kvalificiranog udjela u investicijskom društvu.
(4) Ako je za nadzor osobe iz stavka 4. ovog članka nadležno drugo nadzorno tijelo, Agencija će u suradnji s tim tijelom obaviti kontrolu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije te osobe, u skladu sa člancima 555. do 567. ovog Zakona.
(5) Nadzor nad poslovanjem kreditne institucije, u svezi s pružanjem investicijskih usluga i obavljanjem aktivnosti, obavlja Agencija samostalno ili u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom.
(6) Pri obavljanju nadzora iz stavka 5. ovog članka, Agencija može kreditnoj instituciji naložiti nadzorne mjere iz članaka 257. do 261. ovog Zakona, kao i posebne nadzorne mjere iz članka 262.
(7) Odredbe stavka 5. do 7. ovog članka i članka 16. ovog Zakona ne primjenjuju se na kreditnu instituciju kada se na istu primjenjuju odredbe članka 9. ovog Zakona.
Nadležnost Agencije za nadzor nad poslovanjem investicijskog društva sa sjedištem u državi članici i njegove podružnice u Republici Hrvatskoj
Članak 248.
Agencija je nadležna za nadzor nad investicijskim društvom sa sjedištem u državi članici u svezi s investicijskim uslugama i aktivnostima koje pruža i obavlja u Republici Hrvatskoj te nad podružnicom investicijskog društva iz države članice, u opsegu utvrđenom ovim Zakonom.
Ovlasti nadležnog tijela matične države članice u obavljanju nadzora nad radom podružnice investicijskog društva sa sjedištem u matičnoj državi članici
Članak 249.
(1) Ako investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici posluje putem podružnice na području Republike Hrvatske, nadležno tijelo matične države članice na području Republike Hrvatske može:
1. obaviti izravni nadzor poslovanja samostalno ili putem osobe koju je ono ovlastilo, po prethodnoj obavijesti Agenciji, ili
2. zatražiti od Agencije obavljanje izravnog nadzora poslovanja podružnice investicijskog društva sa sjedištem u državi članici na području Republike Hrvatske.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, Agencija je ovlaštena obaviti izravni nadzor podružnice investicijskog društva iz države članice, a u svezi zaštite javnog interesa ili urednog funkcioniranja tržišta kapitala.
(3) Nadležno tijelo matične države članice ovlašteno je sudjelovati u izravnom nadzoru iz stavka 1. i 2. ovog članka, neovisno o tome tko obavlja izravni nadzor nad poslovanjem podružnice.
Ovlasti Agencije u obavljanju nadzora nad investicijskim društvom iz države članice
Članak 250.
(1) Ako Agencija utvrdi da investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici koje neposredno pruža usluge u Republici Hrvatskoj postupa suprotno odredbama ovog Zakona, ili u slučaju investicijskog društva sa sjedištem u državi članici koje putem podružnice pruža usluge u Republici Hrvatskoj postupa suprotno odredbama članaka 54. do 91. i 100. do 114. ovog Zakona i pravilnika koji te uvjete pobliže uređuju, donesenih na temelju ovog Zakona, zbog čega bi se mogle izreći nadzorne mjere iz članka 256. ovog Zakona, zahtijevat će od investicijskog društva da u određenom roku otkloni utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti i o tome dostavi dokaze Agenciji.
(2) Ako investicijsko društvo iz stavka 1. ovog članka, protekom roka koji je odredila Agencija ne otkloni utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te Agenciji ne dostavi dokaze o otklanjanju istih, Agencija će o tome obavijestiti nadležno tijelo matične države članice.
(3) Ako nadležno tijelo matične države članice u roku šezdeset dana od dana primitka obavijesti iz prethodnoga stavka ne poduzme nikakve mjere ili su te mjere neodgovarajuće u toj mjeri da investicijsko društvo nastavlja s kršenjem odredbi ovoga Zakona, Agencija će obavijestiti nadležno tijelo matične države članice o mjerama koje će Agencija poduzeti kako bi se investicijsko društvo spriječilo u kršenju odredbi ovog Zakona.
(4) Nakon dostave obavijesti iz stavka 3. ovog članka nadležnom tijelu matične države članice, Agencija će investicijskom društvu iz stavka 1. ovog članka naložiti nadzorne mjere u okviru svojih ovlasti.
(5) Ako unatoč mjerama iz stavka 4. ovog članka investicijsko društvo nastavi kršiti odredbe ovog Zakona, Agencija će donijeti rješenje o zabrani pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti tom investicijskom društvu na području Republike Hrvatske i o tome obavijestiti nadležno tijelo matične države članice i Europsku komisiju.
(6) Agencija može u statističke svrhe zahtijevati od svih investicijskih društava iz država članica koja su osnovala podružnicu na području Republike Hrvatske periodičke izvještaje o aktivnostima tih podružnica.
(7) U svrhu izvršavanja svojih ovlasti, Agencija može zahtijevati od podružnice investicijskog društva sa sjedištem u drugoj državi članici dostavu podataka nužnih za nadzor nad poslovanjem podružnice u skladu s člankom 145. stavkom 3. ovog Zakona.
Nadležnost Agencije za nadzor nad poslovanjem podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi
Članak 251.
Nadzor nad poslovanjem podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi, Agencija obavlja na način i u opsegu obavljanja nadzora nad investicijskim društvom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
Nadležnost Agencije za nadzor nad vezanim zastupnikom investicijskog društva
Članak 252.
(1) Agencija je nadležna za obavljanje nadzora nad vezanim zastupnikom investicijskog društva upisanog u registar iz članka 94. ovog Zakona, u mjeri i opsegu kao nad investicijskim društvom.
(2) Kada Agencija obavlja nadzor nad vezanim zastupnikom investicijskog društva, investicijsko društvo ili kreditna institucija koja ga je imenovala dužna je Agenciji pružiti sve podatke potrebne za nadzor.
Nadležnost Agencije za nadzor nad drugom osobom
Članak 253.
Agencija je ovlaštena za obavljanje nadzora nad drugom osobom koja suprotno zabrani iz članka 6. stavka 4. ovog Zakona pruža investicijske usluge i obavlja investicijske aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona.
Predmet nadzora
Članak 254.
(1) Pri obavljanju nadzora Agencija posebice:
1. provjerava organizacijske uvjete, strategije, politike i postupke koje je investicijsko društvo uspostavilo u svrhu usklađenja svojeg poslovanja s odredbama ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona,
2. ocjenjuje financijski položaj i rizike kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svojem poslovanju.
(2) Na temelju provjera i ocjena iz stavka 1. ovoga članka, Agencija utvrđuje je li investicijsko društvo uspostavilo odgovarajući organizacijski ustroj, strategije, politike i postupke te kapital koji osiguravaju sustav upravljanja i pokriće rizika kojima je ono izloženo ili bi moglo biti izloženo u svojem poslovanju.
(3) Agencija se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavljanja provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka, za pojedino investicijsko društvo rukovodi veličinom i značajem investicijskog društva za tržište kapitala u Republici Hrvatskoj te prirodom, opsegom i složenošću investicijskih usluga i aktivnosti i s njima povezanih pomoćnih usluga koje investicijsko društvo obavlja.
(4) Provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka Agencija obavlja najmanje jednom godišnje za svako investicijsko društvo.
Nadzorne mjere Agencije u postupku nadzora nad pružanjem investicijskih usluga i obavljanjem investicijskih aktivnosti
Članak 255.
(1) Na temelju zapisnika o obavljenom nadzoru, u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima, Agencija je investicijskom društvu i drugim osobama nad kojima je ovlaštena obavljati nadzor, ovlaštena izreći sve mjere propisane ovim Zakonom kako bi bila u mogućnosti ispunjavati svoje zakonske ovlasti, a posebno osigurati zakonito i uredno trgovanje financijskim instrumentima na uređenom tržištu i MTP-u, zaštititi interese ulagatelja te u slučaju utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti podnijeti odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.
(2) U smislu ovog Zakona, nezakonitosti su stanja i postupci koji nisu u skladu sa ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona, drugim zakonima i podzakonskim aktima te međunarodnim aktima i propisima.
(3) U smislu ovog Zakona, nepravilnosti su stanja i aktivnosti kojima se usvojene poslovne politike, mjere i postupci dosljedno ne primjenjuju ako se time ugrožava poslovanje, posebice u svezi organizacijskih zahtjeva i upravljanja rizicima.
Članak 256.
(1) Agencija može investicijskom društvu kao nadzornu mjeru, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom:
1. naložiti mjere upravi investicijskog društva i izreći javnu opomenu,
2. naložiti otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti,
3. privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti,
4. oduzeti odobrenje za rad.
(2) Agencija investicijskom društvu može izreći i posebne nadzorne mjere iz članka 262. i/ili dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima iz članka 264. ovog Zakona, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
Nalaganje mjera upravi investicijskog društva i javna opomena
Članak 257.
(1) Kad Agencija, tijekom nadzora nad poslovanjem investicijskog društva, utvrdi manje nepravilnosti, manjkavosti i nedostatke u poslovanju koje nemaju značaj kršenja ovog Zakona ili na temelju njega donesenih propisa, ili ako smatra da je to potrebno radi poboljšanja poslovanja, Agencija će upravi investicijskog društva naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i rokove za izvršenje tih mjera.
(2) Kad Agencija, tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti koje predstavljaju povredu odredbi ovog Zakona, a priroda i opseg utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti nema značajan utjecaj i posljedice, Agencija može, umjesto nadzorne mjere iz članka 258. ovog Zakona, izreći javnu opomenu investicijskom društvu.
(3) Javna opomena Agencije može sadržavati i nalog da investicijsko društvo ispravi utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te rok u kojemu je to dužno učiniti.
(4) Ako u roku iz stavka 3. ovog članka, investicijsko društvo ne ispravi utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti, Agencija će izdati rješenje za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.
Mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti
Članak 258.
(1) Kad Agencija, tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti koje predstavljaju povredu odredbi ovog Zakona, rješenjem će investicijskom društvu naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti ili prestanak postupanja koje predstavlja povredu odredbi ovog Zakona.
(2) Agencija će u rješenju iz stavka 1. ovog članka navesti i rokove u kojima je investicijsko društvo dužno otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti.
Članak 259.
Kad Agencija utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga i druge poslovne dokumentacije, koje je investicijsko društvo dužno voditi prema odredbama ovog Zakona, na temelju njega donesenih propisa ili drugih zakona, ili ako utvrdi značajne povrede odredbi o organizacijskim zahtjevima za investicijska društva, može naložiti investicijskom društvu da podnese izvještaj o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, kojemu je dužno priložiti mišljenje neovisnog ovlaštenog revizora iz kojeg je vidljivo da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
Izvještaj o otklanjanju nezakonitosti
Članak 260.
(1) Investicijsko društvo dužno je otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te Agenciji podnijeti izvještaj o mjerama koje je poduzelo za njihovo otklanjanje, unutar roka koji je odredila Agencija.
(2) Izvještaju iz stavka 1. ovog članka, investicijsko društvo dužno je priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
(3) Kad izvještaj iz stavka 1. ovog članka nije potpun ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija će naložiti nadopunu izvještaja i rok u kojemu se izvještaj mora nadopuniti.
(4) Kad Agencija ne naloži nadopunu izvještaja iz stavka 3. ovog članka, u roku od šezdeset dana od podnošenja izvještaja iz stavka 1. ovog članka, smatrat će se da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
Odluka o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti
Članak 261.
(1) Ako Agencija iz izvještaja iz članka 260. ovog Zakona, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovog članka, Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad investicijskim društvom u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.
(3) Ako investicijsko društvo nezakonitosti i nepravilnosti otkloni prije no što Agencija dovrši postupak nadzora, Agencija će donijeti rješenje iz stavka 1. ovog članka bez prethodnog rješenja kojim se nalažu mjere za otklanjanje nezakonitosti.
Posebne nadzorne mjere nad pružanjem investicijskih usluga i obavljanjem investicijskih aktivnosti
Članak 262.
(1) Agencija je ovlaštena investicijskom društvu izreći posebne nadzorne mjere iz stavka 2. ovog članka, ako:
1. investicijsko društvo nije postupilo u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz članka 258. ovog Zakona,
2. investicijsko društvo posluje u suprotnosti s odredbama iz članka 54. do članka 59. ovog Zakona, a takva je nadzorna mjera potrebna za zaštitu interesa klijenata investicijskog društva.
(2) Ako nastupe okolnosti iz stavka 1. ovog članka, Agencija je ovlaštena rješenjem izreći sljedeće posebne nadzorne mjere:
1. investicijskom društvu privremeno zabraniti pružanje investicijskih usluga i/ili obavljanje investicijskih aktivnosti i/ili s njima povezanih pomoćnih usluga,
2. privremeno zabraniti investicijskom društvu držanje i/ili raspolaganje financijskim instrumentima i novčanim sredstvima klijenta,
3. poduzeti druge razmjerne mjere, koje su potrebne da bi investicijsko društvo poslovalo u skladu s odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na temelju ovog Zakona.
(3) Rješenjem iz stavka 2. ovog članka Agencija će odrediti i mjere koje je investicijsko društvo dužno poduzeti kako bi posebne nadzorne mjere iz stavka 2. ovog članka prestale vrijediti.
(4) Agencija će rješenjem iz stavka 2. ovog članka odrediti rok za poduzimanje mjera iz stavka 2. ovog članka, koji ne može biti dulji od 6 mjeseci.
(5) O rješenju iz točke 1. stavka 2. ovog članka Agencija će izvijestiti burzu i središnje klirinško depozitarno društvo, operatera sustava za poravnanje i namiru te operatera središnjeg registra, kada je to primjereno, koji su na temelju tog rješenja investicijskom društvu dužni onemogućiti korištenje članskih prava za vrijeme dok traje nadzorna mjera.
(6) O rješenju iz točke 2. stavka 2. ovog članka Agencija će izvijestiti kreditne institucije kod kojih investicijsko društvo ima otvorene račune, središnje klirinško depozitarno društvo, operatera sustava za poravnanje i namiru te operatera središnjeg registra, kada je to primjereno, koji su po primitku rješenja Agencije dužni investicijskom društvu onemogućiti raspolaganje novčanim sredstvima i/ili financijskim instrumentima klijenata.
(7) Investicijsko društvo dužno je Agenciji dostaviti izvještaj o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 260. stavka 1. do 3. ovog Zakona.
Oduzimanje odobrenja za rad investicijskom društvu
Članak 263.
(1) Agencija će rješenjem oduzeti odobrenje za rad investicijskom društvu ako:
1. utvrdi da je odobrenje za rad izdano na temelju neistinitih podataka,
2. investicijsko društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano,
3. investicijsko društvo ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže posebne nadzorne mjere iz članka 262. ovog Zakona i/ili dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima iz članka 264. ovog Zakona,
4. investicijsko društvo krši odredbe o pravovremenom i točnom izvještavanju Agencije, više od dva puta u razdoblju od 3 godine, ili ako na drugi način onemogućava nadzor Agencije nad svojim poslovanjem,
5. investicijsko društvo sustavno i teško krši organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti propisane člancima 36. do 43. ovog Zakona.
(2) Kada investicijsko društvo ne ispunjava organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti propisanih ovim Zakonom, umjesto oduzimanja odobrenja za rad, Agencija može rješenjem zabraniti pružanje samo onih investicijskih usluga i/ili obavljanje investicijskih aktivnosti za koje investicijsko društvo više ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju tog Zakona.
(3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Agencija će odrediti rok u kojem investicijsko društvo ne može zatražiti ponovno izdavanje odobrenja za rad, a koji ne može biti dulji od godine dana.
(4) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Agencija može odrediti da se neizvršeni nalozi i druge isprave klijenta investicijskog društva kojem Agencija oduzima odobrenje za rad prenesu na drugo investicijsko društvo, uz njegovu suglasnost.
(5) Od dana konačnosti rješenja o oduzimanju odobrenja za rad, odnosno od dana prestanka važenja odobrenja po sili zakona, investicijsko društvo ne smije sklopiti, započeti obavljati ili obaviti niti jednu novu investicijsku uslugu ili aktivnost za koje je odobrenje za rad bilo izdano.
(6) O oduzimanju odobrenja za rad Agencija će obavijestiti burzu, središnje klirinško depozitarno društvo, operatera središnjeg registra i operatera sustava poravnanja i namire, kada je to primjenjivo.
(7) U slučaju kada se razlozi za oduzimanje odobrenja za rad iz stavka 1. i 2. ovog članka odnose na kreditnu instituciju, Agencija će Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti presliku spisa predmeta o provedenom nadzoru s obrazloženim prijedlogom o oduzimanju odobrenja za rad za obavljanje, odnosno pružanje svih ili pojedinih investicijskih usluga, odnosno aktivnosti za koje je odobrenje izdano.
Dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima
Članak 264.
(1) Mjere koje su na raspolaganju Agenciji uključuju sljedeće:
1. obvezivanje investicijskog društva da osigura kapital veći od minimalnog iznosa kapitala iz članaka 176. i 178. ovog Zakona,
2. zahtijevanje poboljšanja strategija, politika i procesa upravljanja rizicima i ocjenjivanja internog kapitala iz članaka 169. i 170. ovog Zakona,
3. zahtijevanje od investicijskog društva da primjenjuje poseban tretman imovine u smislu kapitalnih zahtjeva,
4. ograničavanje predmeta poslovanja, ograničavanje obujma poslovanja unutar određene djelatnosti ili ograničavanje poslovne mreže investicijskog društva koju čine investicijsko društvo, podružnica i vezani zastupnik i
5. zahtijevanje smanjenja rizika vezanog uz investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge, proizvode i sustave investicijskog društva.
(2) Agencija nalaže mjeru iz stavka 1. točke 1. ovog članka u slučaju da:
1. nadzorom utvrdi da investicijsko društvo kapitalom ne osigurava pokriće svih rizika i odgovarajuće upravljanje rizicima kojima je ili bi moglo biti izloženo ili
2. utvrdi da nije izgledno da će se mjerama iz članka 256. stavka 1. točke 1. i 2. ovog Zakona u odgovarajućem vremenskom razdoblju postići poboljšanje strategija, politika i procesa upravljanja rizicima i ocjenjivanja internog kapitala iz članaka 169. i 170. ovog Zakona.
Odjeljak 2.
Nadzor na konsolidiranoj osnovi
Način konsolidacije za potrebe nadzora na konsolidiranoj osnovi
Članak 265.
(1) Agencija će za potrebe nadzora na konsolidiranoj osnovi zahtijevati punu konsolidaciju svih ovisnih investicijskih društava, drugih financijskih institucija, kreditnih institucija, društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i društva za pomoćne usluge u grupi investicijskog društva u RH.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, Agencija može u pojedinim slučajevima zahtijevati proporcionalnu konsolidaciju kada ocijeni da je odgovornost matičnog investicijskog društva i matičnog financijskog holdinga iz grupe investicijskog društva u RH, ograničena samo na udjel kapitala koji posjeduje, uzimajući u obzir odgovornost drugih dioničara ili članova tih društava čija je solventnost zadovoljavajuća. Odgovornost tih drugih dioničara ili članova društva mora biti jasno utvrđena na način da predoče Agenciji pisani dokument o međusobnim pravima i obvezama.
(3) U slučaju kad je investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj povezano zajedničkim vođenjem s drugim investicijskim društvima, drugom financijskom institucijom, društvom za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom ili društvom za pomoćne usluge, Agencija će odlučiti o načinu konsolidacije.
(4) Agencija će zahtijevati proporcionalnu konsolidaciju ako postoji odnos sudjelovanja u drugim članicama grupe kojima upravlja investicijsko društvo ili financijski holding iz grupe investicijskog društva u RH, zajedno s jednim ili više društava koja nisu uključena u grupu investicijskog društva u RH, ako je odgovornost tih društava ograničena samo na njihove udjele u kapitalu.
(5) U slučaju odnosa sudjelovanja ili kapitalne povezanosti koji su drugačiji nego što je navedeno u stavku 1. do 4. ovog članka, Agencija će odlučiti hoće li se i na koji način provesti konsolidacija.
(6) U slučaju uključivanja u grupu investicijskog društva u RH na način iz članka 207. stavka 1. i 2. ovog Zakona, Agencija će odrediti način konsolidacije.
Sporazumi s nadležnim tijelima o suradnji kod nadzora na konsolidiranoj osnovi
Članak 266.
(1) U cilju omogućavanja i uspostave djelotvornog nadzora na konsolidiranoj osnovi, Agencija će s drugim nadležnim tijelima uključenim u taj nadzor sklopiti pisane sporazume o koordinaciji i suradnji.
(2) Sporazumima iz stavka 1. ovog članka mogu se tijelu nadležnom za nadzor na konsolidiranoj osnovi povjeriti dodatni poslovi, a mogu se specificirati i procedure za postupak donošenja odluka i za suradnju s drugim nadležnim tijelima.
(3) Agencija može bilateralnim sporazumom prenijeti nadležnost za nadzor nad ovisnim investicijskim društvom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire njemu matično investicijsko društvo.
(4) Agencija može bilateralnim sporazumom preuzeti nadležnost za nadzor nad investicijskim društvom koje je ovisno investicijskom društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj od nadležnog tijela koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire to investicijsko društvo.
(5) Agencija će obavijestiti Europsku komisiju i Vijeće o postojanju i sadržaju bilateralnih sporazuma iz ovog članka Zakona.
Preuzimanje i prijenos nadležnosti za nadzor na konsolidiranoj osnovi
Članak 267.
(1) Agencija je nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi i onda kada je nadležnost za takav nadzor preuzela na temelju sporazuma s nadležnim tijelom druge države članice.
(2) Agencija može u pojedinim slučajevima uzevši u obzir relativni značaj aktivnosti pojedinog člana grupe investicijskog društva u RH u drugim državama članicama u dogovoru s nadležnim tijelima tih država članica prenijeti nadležnost za nadzor na konsolidiranoj osnovi na nadležno tijelo države članice u kojoj je sjedište drugog investicijskog društva člana grupe.
(3) Prije donošenja odluke o prijenosu nadležnosti iz stavka 2. ovog članka, Agencija će dati mogućnost matičnom investicijskom društvu u EU, matičnom financijskom holdingu u EU ili investicijskom društvu s najvećim bilančnim iznosom da iskažu svoje mišljenje o toj odluci.
(4) Agencija će obavijestiti Europsku komisiju o prijenosu nadležnosti iz stavka 2. ovog članka.
Razmjena informacija među nadležnim tijelima država članica
Članak 268.
(1) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica te im dostavljati informacije koje su bitne ili koje su relevantne za obavljanje nadzora. U tom smislu Agencija će drugom nadležnom tijelu:
1. na njegov zahtjev dostaviti sve informacije koje su relevantne ili se odnose na obavljanje nadzora od strane tog nadležnog tijela ili
2. na vlastitu inicijativu dostaviti sve informacije koje su bitne za obavljanje nadzora od strane tog nadležnog tijela.
(2) Ako Agencija provodi nadzor na konsolidiranoj osnovi matičnog investicijskog društva u EU ili investicijskog društva kojeg kontrolira matični financijski holding u EU, tada treba nadležnim tijelima iz drugih država članica koja nadziru ovisna društva tim matičnim društvima dostaviti sve relevantne informacije. Kod određivanja opsega relevantnih informacija treba uzeti u obzir značaj tih ovisnih društava za financijski sustav države članice čije nadležno tijelo nadzire to ovisno društvo.
(3) Bitne informacije za procjenu financijske stabilnosti pojedinog člana grupe investicijskog društva u drugoj državi članici su:
1. značajni podaci o strukturi grupe, o svim značajnim investicijskim društvima u grupi i tijelima koja su nadležna za nadzor nad investicijskim društvima u grupi,
2. procedure prikupljanja podataka od investicijskih društava u grupi i kontrole tih podataka,
3. značajnija nepovoljna kretanja u investicijskim društvima ili u drugom članu grupe koja bi mogla ozbiljno utjecati na druge članove grupe te
4. teži prekršaji i nadzorne mjere koje su izrečene investicijskom društvu u skladu s ovim Zakonom, uključujući dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima iz članka 264. ovog Zakona i ograničenja za korištenje naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik iz članka 190. ovog Zakona.
(4) Ako Agencija provodi nadzor investicijskog društva koje kontrolira matično investicijsko društvo u EU i ako su joj potrebne informacije o korištenju pristupa i metodologije za izračun kapitalnih zahtjeva i ograničenja, tada će od nadležnog tijela za nadzor matičnog investicijskog društva u EU zatražiti informacije dostupne tom tijelu.
(5) Ako su Agenciji u svezi nadzora na konsolidiranoj osnovi za koji je nadležna potrebne informacije o grupi investicijskih društava, a te informacije su već dostavljene drugom nadležnom tijelu, tada će Agencija, ako je moguće, te informacije zatražiti od tog nadležnog tijela kako bi se izbjeglo duplicirano izvještavanje prema različitim nadležnim tijelima koja su uključena u nadzor.
(6) Agencija će se konzultirati prije donošenja odluke koja je važna za obavljanje nadzora drugih nadležnih tijela država članica s tim nadležnim tijelima o sljedećem:
1. promjenama u dioničkoj, organizacijskoj ili upravljačkoj strukturi investicijskog društva u grupi za koje je potrebno odobrenje nadležnog tijela i
2. težim prekršajima i nadzornim mjerama koje su izrečene investicijskom društvu u skladu s ovim Zakonom, uključujući dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima iz članka 264. ovog Zakona i ograničenja za korištenje naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik iz članka 190. ovog Zakona.
(7) U slučaju iz točke 2. stavka 6. ovog članka, Agencija će se kon­zultirati s tijelom nadležnim za nadzor na konsolidiranoj osnovi.
(8) Iznimno od stavka 6. i 7. ovog članka, Agencija se ne mora kon­zultirati u hitnim slučajevima ili onda kad takva konzultacija mo­že ugroziti djelotvornost odluke. U takvim slučajevima Agencija će bez odgode obavijestiti druga nadležna tijela o donesenoj odluci.
Razmjena informacija za potrebe nadzora na konsolidiranoj osnovi
Članak 269.
(1) U slučaju kada matično društvo i bilo koje njemu ovisno investicijsko društvo imaju sjedište u različitim državama članicama, Agencija će s nadležnim tijelima drugih država članica razmjenjivati sve potrebne informacije za provođenje ili olakšavanje provođenja nadzora na konsolidiranoj osnovi.
(2) U slučaju kada Agencija ne provodi nadzor na konsolidiranoj osnovi, može na zahtjev nadležnog tijela druge države članice odgovornog za provođenje nadzora zatražiti od matičnog društva bilo koju informaciju potrebnu za provođenje nadzora na konsolidiranoj osnovi i proslijediti te podatke nadležnim tijelima drugih država članica.
(3) Prikupljanje ili posjedovanje podataka iz stavka 2. ovog članka, a koji se odnose na financijski holding, druge financijske institucije, društva za pomoćne usluge, mješoviti holding i njemu ovisna društva koja nisu investicijska društva te društva koja nisu uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi, ne podrazumijeva nadležnost Agencije za nadzor tih društava na pojedinačnoj osnovi.
(4) Agencija će sastavljati popis matičnih financijskih holdinga sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i proslijediti ih nadležnim tijelima drugih država članica i Europskoj komisiji.
Obveze ovisnih društava investicijskog društva i matičnog financijskog holdinga u slučajevima kada je Agencija nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi
Članak 270.
(1) U slučaju kada Agencija isključi ovisno društvo matičnog investicijskog društva u RH iz grupe investicijskog društva u RH na način iz članka 209. stavka 1. točke 2. i 3. ovog Zakona, matično investicijsko društvo u RH je dužno dostaviti informacije nadležnom nadzornom tijelu države u kojoj ovisno društvo ima sjedište na njegov zahtjev, a za potrebe nadzora tog ovisnog društva.
(2) Ovisna društva investicijskog društva ili financijskog holdinga iz grupe investicijskog društva u RH koja nisu uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi, dužna su na zahtjev Agencije dostaviti informacije potrebne za nadzor pojedinačnih investicijskih društava u grupi investicijskog društva u RH.
(3) Osobe koje čine upravu financijskog holdinga moraju imati dobar ugled, primjerene sposobnosti i iskustvo u vođenju poslova.
Obveze mješovitog holdinga i njegovih ovisnih društava u svezi nadzora na konsolidiranoj osnovi
Članak 271.
(1) U slučaju kada je mješoviti holding matično društvo jednom ili više investicijskih društava od kojih je barem jedno investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mješoviti holding i njemu ovisna društva će, na zahtjev Agencije, izravno ili putem ovisnih društava investicijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dostaviti sve informacije potrebne za nadzor ovisnih investicijskih društava sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Agencija ili druga osoba, na temelju ovlaštenja Agencije, može obaviti izravni nadzor s ciljem provjere informacija dobivenih od mješovitog holdinga i njemu ovisnih društava.
(3) U slučaju kada je mješoviti holding ili neko od njemu ovisnih društava društvo za osiguranje, Agencija će surađivati s nadležnim tijelom odgovornima za nadzor tog društva i razmjenjivati podatke koji bi mogli omogućiti i olakšati nadzor nad aktivnostima i općim financijskim položajem nadziranih društava.
(4) U slučaju kada mješoviti holding ili jedno od njemu ovisnih društava ima sjedište u državi članici različitoj od sjedišta ovisnog investicijskog društva, izravni nadzor s ciljem provjere informacija obavit će se u skladu s postupcima iz članka 277. ovog Zakona.
Obavještavanje o izvanrednom stanju
Članak 272.
Ako unutar grupe investicijskog društva u RH nastupi izvanredno stanje koje bi moglo ugroziti stabilnost financijskog sustava u bilo kojoj državi članici u kojoj članovi te grupe investicijskog društva imaju odobrenje za rad, Agencija će bez odgode o tome obavijestiti druga nadležna tijela država članica kao i sljedeća tijela svake od tih država članica:
1. središnju banku ili drugo tijelo s posebnim ovlastima i nadležnostima kao monetarne vlasti i
2. druga tijela državne uprave nadležna za pravno uređenje nadzora nad kreditnim institucijama, investicijskim društvima i drugim financijskim institucijama i društvima za osiguranje.
Odlučivanja o odobrenjima u slučajevima kada je Agencija nadležno nadzorno tijelo
Članak 273.
(1) U slučajevima kada je Agencija nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi matičnog investicijskog društva u EU ili investicijskog društva kojeg kontrolira matični financijski holding u EU, Agencija će pored postojećih obveza iz ovog Zakona:
1. koordinirati prikupljanje i distribuciju relevantnih i bitnih informacija između nadležnih tijela koja su uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi u okviru redovitih aktivnosti i izvanrednih situacija,
2. planirati i koordinirati obavljanje nadzora u skladu s ovim Zakonom, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima u okviru redovitih aktivnosti i izvanrednih situacija i
3. surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih investicijskih društava koja su uključena u grupu investicijskog društva u RH, u cilju zajedničkog donošenja odluke o izdavanju odobrenja iz članka 179. ovog Zakona, kada matično investicijsko društvo u EU i njemu ovisna investicijska društva ili zajedno ovisna investicijska društva matičnog financijskog holdinga u EU, podnesu navedeni zahtjev.
(2) Agencija će potpuni zahtjev iz stavka 1. točke 3. ovog članka bez odgode proslijediti drugim tijelima nadležnim za nadzor investicijskih društava koja su podnijela navedeni zahtjev.
(3) Agencija i ostala nadležna tijela zajednički će odlučiti o zahtjevu iz stavka 1. točke 3. ovog članka u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja potpunog zahtjeva.
(4) Ako nije donesena zajednička odluka, Agencija donosi odluku u roku iz stavka 3. ovog članka. U obrazloženju odluke, Agencija će navesti stavove i razloge za izdvojeno mišljenje drugih nadležnih tijela.
(5) Odluke iz stavka 3. i 4. ovog članka Agencija će bez odgode dostaviti i drugim nadležnim tijelima iz stavka 2. ovog članka.
Odlučivanje o odobrenju u slučajevima kada Agencija nije nadležno nadzorno tijelo
Članak 274.
(1) Ako je za nadzor na konsolidiranoj osnovi matično investicijsko društvo u EU ili investicijsko društvo koje kontrolira matični financijski holding u EU odgovorno nadležno tijelo druge države članice kojemu je podnesen zahtjev iz članka 179. ovog Zakona, Agencija će sudjelovati u postupku odlučivanja o tom zahtjevu.
(2) Agencija će u postupku iz stavka 1. ovog članka, na temelju zajedničke odluke nadležnih tijela ili na temelju odluke nadležnog tijela kojemu je podnesen navedeni zahtjev, po službenoj dužnosti ovisnom investicijskom društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj izdati odobrenje odnosno odbiti zahtjev.
(3) Odluku iz stavka 2. ovog članka Agencija će izdati u roku od šest mjeseci od dana primitka obavijesti od nadležnog tijela države članice o donošenju odluke, ako zajedničkom odlukom nije drugačije određeno.
Izmjena zajedničke odluke nadležnog tijela
Članak 275.
Na postupke izmjena odobrenja iz članka 179. ovog Zakona, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o postupku odlučivanja o odobrenju.
Nadzor nad transakcijama unutar grupe
Članak 276.
(1) Kada je mješoviti holding matično društvo jednog ili više investicijskih društava od kojih je barem jedno investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, Agencija će provoditi nadzor nad svim transakcijama između investicijskih društava i mješovitog holdinga i njemu ovisnih društava.
(2) Investicijska društva iz stavka 1. ovog članka dužna su:
1. uspostaviti odgovarajuće postupke upravljanja rizicima i sustave unutarnjih kontrola, uključujući sustav izvještavanja i računovodstvene postupke, s ciljem adekvatnog identificiranja, mjerenja, praćenja i kontrole transakcija unutar grupe s matičnim mješovitim holdingom i njemu ovisnim društvima i
2. neovisno o zahtjevima za izvještavanje o velikim izloženostima propisanim temeljem članka 200. ovog Zakona, izvijestiti Agenciju o svakoj značajnoj transakciji unutar grupe s matičnim mješovitim holdingom i njemu ovisnim društvima.
(3) Agencija provodi nadzor nad postupcima i značajnijim transakcijama iz stavka 2. ovog članka.
(4) Agencija će poduzeti odgovarajuće mjere u slučaju kada transakcije unutar grupe ugrožavaju financijski položaj investicijskog društva.
(5) Agencija će o mjerama i stavka 4. ovog članka obavijestiti ostala nadležna tijela uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi i Europsku komisiju.
Ovlasti u obavljanju izravnog nadzora
Članak 277.
(1) Ako nadležno tijelo druge države članice predloži u posebnim slučajevima obaviti izravni nadzor poslovanja s ciljem provjere informacija koje se odnose na investicijsko društvo, financijski holding, drugu financijsku instituciju, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, društvo za pomoćne usluge, mješoviti holding, ovisna društva iz članka 271. ovog Zakona ili ovisna društva iz članka 270. stavka 2. ovog Zakona, a koja imaju sjedište u Republici Hrvatskoj, Agenciji će poslati zahtjev za obavljanje izravnog nadzora poslovanja.
(2) Agencija može postupiti po zahtjevu nadležnog tijela druge države članice na sljedeći način:
1. samostalno obaviti izravni nadzor poslovanja,
2. omogućiti nadležnom tijelu druge države članice obavljanje izravnog nadzora poslovanja ili
3. na temelju ovlaštenja Agencije odrediti ovlaštenog revizora ili drugu stručno osposobljenu osobu za obavljanje izravnog nadzora poslovanja.
(3) U slučaju kada nadležno tijelo druge države članice ne obavlja izravni nadzor poslovanja iz stavka 1. ovog članka, ima mogućnost sudjelovanja u izravnom nadzoru kojeg obavlja Agencija ili ovlašteni revizor, odnosno druga stručno osposobljena osoba na temelju ovlaštenja Agencije.
(4) Agencija može u posebnim slučajevima obaviti izravni nadzor poslovanja s ciljem provjere informacija koje se odnose na investicijsko društvo, financijski holding, drugu financijsku instituciju, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, društvo za pomoćne usluge, mješoviti holding, ovisna društva iz članka 271. ovog Zakona ili ovisna društva iz članka 270. stavka 2. ovog Zakona, a koja imaju sjedište u drugoj državi članici, te može zatražiti od nadležnog tijela druge države članice da obavi izravni nadzor poslovanja ili to može učiniti samostalno.
Nalaganje nadzornih mjera financijskom holdingu i mješovitom holdingu
Članak 278.
(1) Ako financijski holding, mješoviti holding ili odgovorne osobe u tim društvima krše propise ili akte donesene s ciljem provedbe nadzora na konsolidiranoj osnovi, Agencija će naložiti nadzorne mjere privremenog oduzimanja ili trajnog oduzimanja glasačkih prava za udjele u njima ovisnim investicijskim društvima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Agencija će kod nalaganja nadzornih mjera iz stavka 1. ovog članka, surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica, kada je sjedište financijskog holdinga ili mješovitog holdinga u drugoj državi članici.
Suradnja s trećim državama
Članak 279.
(1) U slučaju kada je investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ovisno investicijskom društvu ili financijskom holdingu sa sjedištem u trećoj državi i ne podliježe nadzoru na konsolidiranoj osnovi od strane Agencije ili nadležnog tijela druge države članice, Agencija će provjeriti podliježe li dotično ovisno investicijsko društvo nadzoru na konsolidiranoj osnovi od strane nadležnog tijela treće države, a koji je istovjetan načelima utvrđenima ovim Zakonom. Agencija će izvršiti tu provjeru na zahtjev matičnog društva, druge nadzirane osobe kojoj je odobren rad u državi članici ili na vlastitu inicijativu, pri čemu će se savjetovati s ostalim nadležnim tijelima uključenima u nadzor.
(2) Agencija je dužna kod provjere načela konsolidiranog nadzora iz stavka 1. ovog članka uzeti u obzir moguće opće smjernice Vijeća i Europske komisije o usklađenosti pravila nadzora na konsolidiranoj osnovi kojeg provode nadležna tijela trećih država nad investicijskim društvima čija matična društva imaju sjedište u trećim državama s načelima utvrđenima ovim Zakonom. U tom smislu, Agencija je dužna savjetovati se s Vijećem i Europskom komisijom prije donošenja konačne odluke.
(3) U slučaju kada se utvrdi da u trećoj državi ne postoji nadzor na konsolidiranoj osnovi istovjetan načelima utvrđenima ovim Zakonom, Agencija će na dotično ovisno investicijsko društvo na odgovarajući način primijeniti odredbe ovog Zakona ili druge odgovarajuće nadzorne postupke koji postižu ciljeve nadzora investicijskih društava na konsolidiranoj osnovi. Ovi nadzorni postupci, nakon usuglašavanja s ostalim nadležnim tijelima uključenima u nadzor, bit će odobreni od strane nadležnog tijela koje bi bilo odgovorno za nadzor investicijskih društava na konsolidiranoj osnovi.
(4) Agencija može u posebnim slučajevima zahtijevati osnivanje financijskog holdinga sa sjedištem u jednoj od država članica.
GLAVA II.
Uređeno tržište
Poglavlje 1.
OPĆE ODREDBE
Članak 280.
(1) Poslovanjem uređenog tržišta u Republici Hrvatskoj može upravljati samo burza sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kao tržišni operater, na temelju odobrenja Agencije.
(2) Burza osigurava i odgovorna je za poštivanje odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona u svezi poslovanja uređenog tržišta kojim upravlja.
(3) Burza je dužna osigurati odgovarajuća materijalna i financijska sredstva, kao i osoblje potrebno za provedbu i primjeren razvoj poslovanja uređenog tržišta kojima upravlja.
(4) Burza je dužna poslove iz članka 281. obavljati vodeći se načelima zaštite javnog interesa i stabilnosti tržišta kapitala.
DJELATNOSTI BURZE
Članak 281.
(1) Burza može, na temelju odobrenja Agencije za rad, obavljati sljedeće djelatnosti:
1. upravljanje uređenim tržištem,
2. prikupljanje, obrada i objavljivanje podataka iz članaka 104., 113. i 114. ovoga Zakona,
3. vođenje službenog registra propisanih informacija.
(2) Burza može, na temelju posebnog odobrenja iz članka 122. ovog Zakona, uz djelatnost iz stavka 1. točke 1. ovog članka, obavljati i poslove upravljanja MTP-om, pod uvjetima i na način propisan odredbama članaka 119. do 135. ovog Zakona.
(3) Burza može, uz djelatnost iz stavka 1. točke 1. ovog članka, bez posebnog odobrenja, obavljati i sljedeće djelatnosti:
1. razvoj, održavanje i raspolaganje računalnim programima za obavljanje poslova iz stavka 1. i 2. ovog članka,
2. usluge organizacije i provedbe izobrazbe namijenjene sudionicima tržišta kapitala.
(4) Burza obavlja druge djelatnosti, osim onih iz stavka 1. do 3. ovog članka, samo uz prethodno odobrenje Agencije.
(5) Samo burza smije obavljati poslove iz točke. 1. stavka 1. ovog članka.
Članak 282.
Burza nije ovlaštena davati savjete o trgovanju i ulaganju u financijske instrumente, niti davati mišljenja o povoljnosti ili nepovoljnosti pribavljanja ili prodaje istih.
Članak 283.
(1) Kada burza namjerava upravljati MTP-om, dužna je ispunjavati zahtjeve iz članka 120. ovog Zakona.
(2) Organizacijski zahtjevi iz stavka 1. ovog članka smatrat će se ispunjeni ako burza ispunjava uvjete propisane člankom 292. ovog Zakona.
(3) Na osobe koje efektivno vode poslovanje MTP-a, čiji je operater burza, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 21. ovog Zakona.
(4) Zahtjevi koje moraju ispunjavati osobe koje efektivno vode poslovanje MTP-a, čiji je operater burza, smatrat će se ispunjeni ako su osobe koje efektivno vode poslovanje MTP-a ujedno i članovi uprave burze.
OSNIVANJE BURZE
Članak 284.
(1) Burza se osniva kao dioničko društvo, u skladu s odredbama ovog Zakona i zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.
(2) Osim kao dioničko društvo, burza se može osnovati i kao Europsko društvo – Societas Europea sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(3) Tijela burze su skupština, nadzorni odbor i uprava.
TEMELJNI KAPITAL I DIONICE BURZE
Članak 285.
(1) Temeljni kapital burze iznosi najmanje 40.000.000 kuna.
(2) Sve dionice burze glase na ime i izdaju se u nematerijaliziranom obliku.
(3) Temeljni kapital burze mora u cijelosti biti uplaćen u novcu, a dionice koje ga čine ne mogu biti izdane prije uplate punog iznosa za koji se izdaju.
(4) Dionice burze mogu se uvrstiti u trgovanje na uređenom tržištu samo uz posebno odobrenje Agencije te uz poštivanje odredbi članaka 308. do 332. i 342. do 394. ovog Zakona.
UPRAVA I NADZORNI ODBOR BURZE
Članak 286.
(1) Uprava burze sastoji se od najmanje dva člana. Članovi uprave burze moraju imati dobar ugled, odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo potrebno za upravljanje uređenim tržištem pažnjom dobrog stručnjaka.
(2) Članovi uprave burze moraju voditi poslovanje burze u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s burzom.
(3) Najmanje jedan član uprave mora znati hrvatski jezik.
(4) Članovi uprave burze dužni su voditi poslove burze s područja Republike Hrvatske.
(5) Agencija će pravilnikom propisati uvjete kojima članovi uprave burze moraju udovoljavati, sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje dužnosti člana uprave, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu kao i sadržaj te dokumentacije.
(6) Nadzorni odbor burze treba biti sastavljen većinom od nezavisnih članova koji nisu u poslovnim, obiteljskim i drugim vezama s burzom, većinskim dioničarom ili grupom većinskih dioničara ili članovima uprave ili nadzornog odbora burze ili većinskog dioničara.
(7) Nezavisnim članom nadzornog odbora burze smatrat će se onaj koji:
– nije povezan s burzom, nije većinski dioničar niti predstavlja većinskog dioničara ili grupu većinskih dioničara, niti je član grupe većinskih dioničara, supružnik, ili srodnik po krvi ili po tazbini do drugog stupnja bilo koje osobe iz ranije spomenute grupe, ili ima bilo kakvu vezu s društvima povezanim s većinskim dioničarom,
– nije član uprave burze ili bilo kojeg njezinog ovisnog ili s njom povezanog društva najmanje pet godina,
– nije zaposlenik burze ili bilo kojeg njezinog ovisnog ili s njom povezanog društva najmanje tri godine,
– ne prima, niti je primao drugu značajniju dodatnu isplatu od burze, osim naknade za rad u nadzornom odboru, ne računajući eventualnu dividendu (to se osobito odnosi na sudjelovanje u bonusima i drugim oblicima nagrađivanja koji ovise o rezultatima poslovanja društva, kao što su opcije na dionice, ali se ne odnosi na primanja posljedično mirovinskom planu za raniju službu u društvu),
– nije, niti je bio u trajanju od najmanje godinu dana u značajnijoj poslovnoj vezi s burzom ili s njezinim povezanim društvima, posredno ili neposredno kao partner, dioničar, član uprave ili nadzornog odbora ili član višeg rukovodećeg kadra organizacije koja se s burzom nalazi u značajnijoj poslovnoj vezi,
– nije, niti je u posljednje tri godine bio, partner ili zaposlenik revizijske tvrtke koja pruža ili je pružala revizijske usluge burzi ili s njom povezanim društvima,
– nije član uprave drugog društva u kojem je neki od članova uprave burze član nadzornog odbora, niti ima značajnijih veza s članovima uprave burze kroz sudjelovanje u drugim organizacijama, tijelima ili društvima,
– nije član nadzornog odbora burze više od 12 godina,
– nije bračni drug ili bliži srodnik po krvi ili po tazbini bilo kojem članu uprave ili fizičkim osobama koje se nalaze na položajima spomenutim u prethodnim alinejama.
(8) Ako je član nadzornog odbora izložen pritisku ili ograničenjima od strane većinskog dioničara kojima se utječe na obavljanje njegovih dužnosti, dužan je o tome obavijestiti nadzorni odbor, te usprkos tome zauzeti nezavisno stajalište prilikom glasovanja ili dati ostavku, ovisno o tome što okolnosti nalažu.
(9) Nezavisni član nadzornog odbora koji obnaša tu funkciju više od dva mandata, treba dati pisanu izjavu kojom potvrđuje svoj nezavisni status.
SUGLASNOST ZA IMENOVANJE
Članak 287.
(1) Članom uprave burze može biti imenovana osoba koja je dobila suglasnost Agencije za imenovanje člana uprave burze.
(2) Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovog članka Agenciji podnosi nadzorni odbor burze za mandat koji ne može biti duži od pet godina.
(3) Podnositelji zahtjeva za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovog članka, dužni su priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 286. ovog Zakona i pravilnika iz članka 286. stavka 5. ovog Zakona.
(4) U postupku izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovog članka, Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave burze predstavi program vođenja poslova burze.
(5) Agencija će odbiti davanje suglasnosti za imenovanje članova uprave burze ako:
1. predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbom članka 286. ovog Zakona i odredbama pravilnika iz članka 286. stavka 5. ovog Zakona,
2. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila predstavljali prijetnju upravljanju uređenim tržištem pažnjom dobrog stručnjaka,
3. su u zahtjevu za izdavanje suglasnosti navedeni netočni ili neistiniti podaci.
ODUZIMANJE I PRESTANAK SUGLASNOSTI ZA IMENOVANJE
Članak 288.
(1) Agencija će oduzeti suglasnost za imenovanje člana uprave burze u sljedećim slučajevima:
1. ako član uprave prestane ispunjavati uvjete pod kojima je suglasnost izdana,
2. ako je suglasnost dana na temelju netočnih i neistinitih podataka.
(2) Ako Agencija oduzme suglasnost za imenovanje člana uprave, nadzorni odbor burze obvezan je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave.
(3) U slučaju iz prethodnog stavka ovog članka, nadzorni odbor dužan je imenovati njihove zamjenike, bez suglasnosti Agencije, na rok od najviše tri mjeseca.
(4) Suglasnost za imenovanje člana uprave burze prestaje važiti ako:
1. osoba u roku od 1 godine od izdavanja suglasnosti ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi,
2. osobi prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, danom prestanka dužnosti,
3. osobi istekne ugovor o radu na burzi, danom isteka ugovora.
IMATELJI KVALIFICIRANOG UDJELA BURZE
Članak 289.
(1) Na imatelje i promjenu imatelja kvalificiranog udjela burze, usku povezanost, pravne posljedice stjecanja kvalificiranog udjela bez odobrenja Agencije te mjere koje Agencija poduzima kada je upravljanje uređenim tržištem pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 28. i 29. te članaka 44. do 52. ovog Zakona, pri čemu se na odgovarajući način izraz »investicijsko društvo«zamjenjuje izrazom »burza«.
(2) Burza je dužna dostaviti Agenciji podatke o vlasničkoj strukturi, a posebno o imateljima kvalificiranih udjela, kao i o identitetu svih osoba koje imaju mogućnost vršiti značajan utjecaj na upravljanje uređenim tržištem.
(3) Burza je dužna dostaviti Agenciji podatke o svim promjenama u vlasničkoj strukturi koja dovodi do promjene osoba iz stavka 2. ovog članka.
(4) Burza je dužna objaviti podatke iz stavaka 2. i 3. ovog članka.
(5) Podaci iz stavaka 2. i 3. ovog članka smatraju se objavljeni ako ih burza objavi barem na svojoj internetskoj stranici.
OSTALA ODOBRENJA
Članak 290.
Za statusne promjene burze, osnivanje podružnice burze izvan Republike Hrvatske ili namjeravano stjecanje udjela koji prelazi 25% glasačkih prava ili udjela u temeljnom kapitalu u drugoj pravnoj osobi potrebno je prethodno odobrenje Agencije.
OBVEZE OBAVJEŠTAVANJA
Članak 291.
(1) Burza je dužna bez odgode obavijestiti Agenciju o svim promjenama osoba iz članaka 286. i 287. ovog Zakona, kao i o svim promjenama podataka iz zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad.
(2) Burza je obvezna izraditi godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće, u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava te računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja te ih dostaviti Agenciji zajedno s revizorskim izvješćem, u roku od petnaest dana od dana zaprimanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.
(3) Agencija može pravilnikom propisati sadržaj i strukturu godišnjih financijskih izvještaja burze te oblik i način njihovog dostavljanja Agenciji.
(4) Kada su vrijednosni papiri burze uvršteni na uređeno tržište, na burzu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Glave II. Dijela 3. ovog Zakona.
(5) Burza je u obvezi Agenciji podnositi dnevni izvještaj koje sadrži podatke o transakcijama s financijskim instrumentima izvršenim na uređenom tržištu kojim burza upravlja, kao i tjedna, mjesečna i godišnja izvješća koja sadrže podatke o trgovanju.
(6) Agencija će pravilnikom propisati oblik, sadržaj, rokove i način dostavljanja izvještaja iz stavka 5. ovog članka.
(7) Burza koja upravlja MTP-om dužna je obavijestiti Agenciju o državi članici u kojoj namjerava učiniti MTP dostupnim.
(8) Agencija će informaciju iz stavka 7. ovog članka proslijediti u roku od trideset dana nadležnom tijelu odnosne države članice.
(9) Na zahtjev predmetne države članice, Agencija će u razumnom vremenskom roku nadležnom tijelu države članice domaćina MTP-a proslijediti podatke o korisnicima MTP-a.
ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI
Članak 292.
(1) Burza je dužna:
1. propisati i primjenjivati mjere za utvrđivanje sukoba interesa između interesa burze i/ili njezinih dioničara i javnog interesa za urednim poslovanjem uređenog tržišta,
2. spriječiti nepovoljno odražavanje sukoba interesa iz točke 1. ovog stavka na poslovanje uređenog tržišta kojim upravlja, ili na sve osobe koje sudjeluju u trgovanju na uređenom tržištu, posebice ako sukob interesa sprječava burzu pri urednom izvršavanju obveza propisanim ovom Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona ili pravila iz članka 294. ovog Zakona,
3. raspolagati dovoljnim financijskim sredstvima, ovisno o vrsti i opsegu poslova koje obavlja, kao i opsegu i strukturi rizika koji proizlaze iz poslovanja, a u svrhu osiguranja urednog poslovanja,
4. propisati i primjenjivati:
– mjere i postupke i ustrojiti sustave za utvrđivanje i upravljanje rizicima koji proizlaze iz poslovanja te svođenje istih na najmanju moguću mjeru,
– mjere i postupke i osigurati ispravno, neprekidno i učinkovito funkcioniranje trgovinskog sustava te primjenjivati primjerene i djelotvorne sigurnosne mjere za eventualne poremećaje u sustavu,
– transparentna i jednoznačna pravila i postupke koji omogućuju korektno i uredno trgovanje i utvrđuju objektivne kriterije za djelotvorno izvršavanje naloga,
– djelotvorne mjere koje olakšavaju nesmetano i pravovremeno zaključivanje transakcija unutar trgovinskog sustava.
(2) Kada burza izdvoji poslovne procese koji su bitni za njezino poslovanje ili rad uređenog tržišta, to ne smije imati za posljedicu:
1. ugrožavanje provedbe trgovanja na način propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona, ili
2. promjenu uvjeta pod kojima je burzi izdano odobrenje za rad, ili
3. promjenu uvjeta pod kojim burza upravlja uređenim tržištem, ili
4. nemogućnost nadzora od strane Agencije.
(3) Kada burza izdvoji poslovne procese koji su bitni za njezino poslovanje ili rad uređenog tržišta, dužna je:
1. te usluge uključiti u interni sustav kontrole,
2. bez odgode izvijestiti Agenciju o namjeri i načinu izdvajanja poslovnih procesa.
OBVEZA ČUVANJA TAJNE
Članak 293.
(1) Burza je dužna internim aktom propisati podatke koji se smatraju poslovnom tajnom, kao i način korištenja tih podataka, osim kada je drukčije određeno odredbama ovog Zakona i drugim propisima.
(2) Uprava burze dužna je jednom mjesečno Agenciji podnijeti izvještaj o stjecanju ili otuđenju financijskih instrumenata članova uprave, nadzornog odbora i zaposlenika burze.
(3) Obveza iz stavka 2. ovog članka odnosi se i na stjecanja i otuđenja financijskih instrumenata od strane bračnog druga, djeteta, posvojenika, roditelja ili usvojitelja i drugih osoba koje sa članom uprave, nadzornog odbora ili zaposlenikom burze žive u zajedničkom kućanstvu, na stjecanja i otuđenja od strane pravnih osoba u kojima ove osobe imaju većinski udjel te na stjecanja i otuđenja osoba kojima je burza izdvojila poslovne procese kao pružateljima usluga.
PRAVILA I UPUTE BURZE
Članak 294.
(1) Burza je dužna propisati i primjenjivati akte kojima se uređuju opći uvjeti poslovanja burze i uređenog tržišta kojima upravlja.
(2) Akti iz stavka 1. ovog članka su pravila i upute za primjenu pravila.
(3) Pravila iz stavka 1. ovog članka moraju sadržavati posebice:
1. djelokrug i organizaciju poslovanja,
2. odredbe o članovima s obzirom na primanje u članstvo, suspenziju i isključenje iz članstva,
3. odredbe o vrstama i načinu trgovanja, uključujući i odredbe o sustavima poravnanja i namire koje članovi mogu koristiti za namiru izvršenih transakcija,
4. odredbe u svezi objavljivanja podataka o trgovanju,
5. odredbe o financijskim instrumentima kojima se može trgovati na uređenom tržištu kojim burza upravlja, uključujući odredbe o uvrštenju financijskih instrumenata kao i privremenoj obustavi i isključenju iz trgovanja,
6. odredbe u svezi nadzora nad trgovanjem, otkrivanja i postupanja u svezi zlouporabe tržišta.
(4) Akte iz stavka 2. ovog članka, kao i sve njihove promjene odobrava Agencija.
(5) Odobrene akte iz stavka 2. ovog članka burza je dužna objaviti na svojim internetskim stanicama i o donošenju ili promjeni istih obavijestiti svoje članove, najmanje sedam dana prije početka primjene istih.
Članak 295.
(1) Burza je dužna donijeti cjenik, vodeći se ravnopravnošću položaja svih korisnika usluga burze i razumnim komercijalnim uvjetima.
(2) Cjenik, kao i sve njegove promjene odobrava Agencija.
(3) Odobreni cjenik burza je dužna objaviti na svojim internetskim stanicama i o donošenju ili promjeni istog obavijestiti korisnike svojih usluga najmanje sedam dana prije početka primjene istih.
Poglavlje 2.
IZDAVANJE I ODUZIMANJE ODOBRENJA ZA RAD
Izdavanje odobrenja za rad burzi
Članak 296.
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti iz članka 281. stavka. 1. ovog Zakona podnose osnivači burze.
(2) U zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovog članka mora biti naznačeno koje djelatnosti iz članka 281. stavka 1. ovog Zakona burza namjerava obavljati te vrste financijskih instrumenata koji se namjeravaju trgovati na uređenom tržištu.
(3) Zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovog članka mora biti priložen opis trgovinskog sustava iz kojeg je vidljivo da isti udovoljava odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na temelju Zakona, posebno u odnosu na financijske instrumente kojima će se trgovati na uređenom tržištu, vrste trgovanja kao i planirani volumen trgovanja.
(4) Sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i proširenja odobrenja za rad, potrebnu dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije, Agencija propisuje pravilnikom.
Odlučivanje Agencije o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
Članak 297.
(1) Agencija može istovremeno odlučivati o:
1. zahtjevu burze za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti iz članka 281. stavka 1. ovog Zakona,
2. zahtjevu namjeravanih stjecatelja kvalificiranih udjela burze, za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranih udjela burze,
3. zahtjevu kandidata za članove uprave burze.
(2) Agencija će burzi izdati odobrenje za obavljanje djelatnosti iz članka 281. stavka 1. ovog Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. ako je ustrojena u skladu sa člankom 284. ovog Zakona,
2. ako temeljni kapital zadovoljava uvjete iz članka 285. ovog Zakona,
3. ako su ispunjeni uvjeti iz članka 288. ovog Zakona,
4. ako članovi uprave i nadzornog odbora ispunjavaju uvjete iz članka 286. ovog Zakona,
5. ako ispunjava obveze iz članka 292. ovog Zakona,
6. burza dostavi opis trgovinskog sustava u skladu sa člankom 296. stavkom 3. ovog Zakona,
7. ako ispunjava uvjete za vođenje službenog registra informacija propisanih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona, kada zatraži odobrenje za vođenje istog.
(3) U odobrenju iz stavka 2. ovog članka bit će navedene vrste financijskih instrumenata na koje se odnosi odobrenje za rad.
(4) Odobrenje za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.
(5) Burza je dužna trajno udovoljavati uvjetima pod kojima je odobrenje izdano.
Proširenje odobrenja za rad
Članak 298.
(1) Ako, nakon što je pribavila odobrenje za rad iz članka 281. ovog Zakona, burza želi obavljati dodatnu djelatnost i/ili omogućiti trgovinu drugim financijskim instrumentima, mora od Agencije prethodno dobiti odobrenje.
(2) Odredbe članaka 296. i 297. ovog Zakona na odgovarajući način primjenjuju se na proširenje odobrenja za rad. Zahtjev za proširenje odobrenja za rad podnosi uprava burze.
Prestanak važenja odobrenja za rad
Članak 299.
(1) Odobrenje za rad prestaje važiti:
1. ako burza ne započne obavljati poslove za koje je odobrenje izdano u roku od godine dana od datuma izdavanja odobrenja za rad, protekom navedenog roka,
2. ako burza ne obavlja poslove za koje je odobrenje za rad izdano dulje od šest mjeseci, protekom navedenog roka,
3. na vlastiti zahtjev burze, dostavom rješenja Agencije,
4. dostavom rješenja Agencije kojim se oduzima odobrenje za rad,
5. danom otvaranja stečajnog postupka,
6. zaključenjem postupka likvidacije.
(2) Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje prestanak važenja izdanog odobrenja za rad ako nastupi razlog iz stavka 1. točke 1. i 2. ovog članka.
Popis uređenih tržišta
Članak 300.
(1) Agencija će, u skladu sa člankom 47. Direktive 2004/39/EZ, izraditi i redovito obnavljati popis uređenih tržišta u Republici Hrvatskoj.
(2) Agencija će popis iz stavka 1. ovog članka objaviti na svojoj internetskoj stranici te dostaviti drugim državama članicama i Europskoj komisiji.
Poglavlje 3.
PRISTUP I TRGOVANJE NA UREĐENOM TRŽIŠTU
Članovi
Članak 301.
(1) Član burze može postati:
1. investicijsko društvo i kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji su ovlašteni pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti iz članka 5. stavka 1. točke 2. i/ili 3. ovog Zakona,
2. investicijsko društvo i kreditna institucija iz države članice koji:
– posjeduju odgovarajuće odobrenje za rad izdano od nadležnog tijela matične države članice,
– za koje je Agencija pribavila obavijest nadležnog tijela matične države članice, u skladu sa člancima 145. i 146. ovog Zakona,
3. investicijsko društvo i kreditna institucija iz treće države, koji posjeduju odgovarajuće odobrenje nadležnog regulatornog tijela i udovoljavaju uvjetima istovjetnim uvjetima propisanim ovim Zakonom i zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.
(2) Burza može svojim pravilima propisati da članom burze može postati i osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. ima dovoljno dobru reputaciju, odgovarajuće stručno znanje, stručno je osposobljena za trgovanje na uređenom tržištu te je odgovarajuće organizacijski ustrojena, kada je primjereno,
2. ima dovoljno sredstava za aktivnost koju će obavljati, uzimajući u obzir i eventualne financijske aranžmane koje je burza propisala u svrhu namire transakcija.
(3) Burza je dužna dostaviti Agenciji popis članova, redovito obnavljan.
Članstvo
Članak 302.
(1) Burza je dužna u svojim pravilima iz članka 294. ovog Zakona propisati transparentna pravila za prijem u članstvo ili pristup uređenom tržištu, temeljena na jednoznačnim i objektivnim kriterijima u svezi organizacijskih, tehničkih i kadrovskih uvjeta.
(2) Pravila iz stavka 1. ovog članka trebaju sadržavati prava i obveze članova u svezi:
1. trgovanja na uređenom tržištu,
2. pravila struke kojih se trebaju pridržavati zaposlenici člana burze,
3. pravila i propisa za poravnanje i namiru transakcija zaključenih na uređenom tržištu.
Obveze članova
Članak 303.
(1) Članovi burze dužni su pri trgovanju na uređenom tržištu postupati u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona i aktima burze iz članka 294. ovog Zakona.
(2) Članovi burze dužni su trajno ispunjavati organizacijske, tehničke i kadrovske uvjete propisane ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona i aktima burze iz članka 294. ovog Zakona, obzirom na vrstu, opseg i složenost poslovanja člana, kao i vrstu i opseg investicijskih usluga i aktivnosti koje član pruža i obavlja.
(3) Na transakcije izvršene na uređenom tržištu između članova burze, isti nisu obvezni međusobno primjenjivati odredbe članaka 54. do 71. i 82. do 91. ovog Zakona.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovog članka, članovi burze dužni su pridržavati se odredbi članaka 54. do 71. i 82. do 91. ovog Zakona kada izvršavaju naloge na uređenom tržištu za račun klijenta.
Praćenje poštivanja pravila i zakonskih obveza članova
Članak 304.
(1) Burza je dužna propisati, primjenjivati i redovito ažurirati djelotvorne postupke za redovito praćenje poštivanja pravila uređenog tržišta kojim upravlja od strane svojih članova.
(2) Burza je dužna nadzirati transakcije koje njezini članovi izvrše na uređenom tržištu kojim upravlja u svrhu uočavanja kršenja pravila, neurednih uvjeta trgovanja ili ponašanja koje u sebi sadrži indicije na zlouporabu tržišta. Nadzor trgovanja odvijat će se uz pomoć prikladnog računalnog sustava nadzora koji omogućuje sustavno i potpuno prikupljanje i procjenu podataka o trgovanju i podataka u svezi trgovanja te olakšava potrebne istražne postupke.
(3) Burza je dužna bez odgode izvijestiti Agenciju o svakom značajnom kršenju svojih pravila, neurednim uvjetima trgovanja ili ponašanju koje u sebi sadrži indicije na zlouporabu tržišta.
(4) Burza je dužna u postupku nadzora bez odgode dostaviti Agenciji, kao i tijelu nadležnom za kazneni progon, sve potrebne podatke te surađivati prilikom nadzora i istrage u svezi sa slučajevima zlouporabe tržišta u postupcima koje ta tijela vode.
Trgovanje na uređenom tržištu
Članak 305.
(1) Trgovanje na uređenom tržištu mora se odvijati po načelima učinkovitosti, ažurnosti, nepristranosti i jednakosti svih sudionika.
(2) Burza je dužna odabrati trgovinski sustav za trgovanje na uređenom tržištu kojim upravlja vodeći se načelima:
1. učinkovitosti,
2. ekonomičnosti,
3. funkcionalnosti trgovinskog sustava,
4. zaštite ulagatelja.
(3) Uz načela propisana stavkom 1. ovog članka, izbor trgovinskog sustava i načina trgovanja ovisit će i o vrsti financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenom tržištu i volumenu trgovanja.
(4) Burza može u iznimnim okolnostima donijeti odluku kojom će odrediti vrijeme početka i/ili završetka trgovanja, drukčije od vremena propisanog pravilima burze, obustaviti ili prekinuti trgovanje ako je to u javnom interesu, ili u svrhu osiguravanja urednog trgovanja na uređenom tržištu ili u slučaju kada se zbog drugih značajnih okolnosti ne može jamčiti uredno trgovanje.
(5) O odluci iz stavka 4. ovog članka, burza je dužna bez odgode obavijestiti Agenciju.
(6) Za sporove proizašle iz trgovanja na uređenom tržištu kojim upravlja burza, primjenjivat će se pravo Republike Hrvatske.
Pristup uređenom tržištu osobama iz drugih država članica
Članak 306.
Burza je dužna pravilima propisati mogućnost članstva ili pristupa uređenom tržištu kojim upravlja, izravno ili putem udaljenog pristupa.
Članak 307.
(1) Kada burza namjerava u drugoj državi članici omogućiti udaljeni pristup članovima uređenog tržišta kojim upravlja, dužna je o tome obavijestiti Agenciju.
(2) Agencija će informaciju iz stavka 1. ovog članka u roku od trideset dana proslijediti nadležnom tijelu države članice u kojoj burza namjerava omogućiti takav pristup.
(3) Na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina, Agencija će mu u razumnom roku dostaviti podatke o članovima burze.
(4) U svrhu obavještavanja nadležnog tijela države članice domaćina, u skladu sa stavkom 3. ovog članka burza je dužna Agenciji bez odgode dostaviti popis svojih trenutačnih članova.
(5) Ako tržišni operater uređenog tržišta iz druge države članice namjerava u Republici Hrvatskoj omogućiti udaljeni pristup svom uređenom tržištu, Agencija može od nadležnog tijela matične države članice uređenog tržišta zahtijevati podatke o članovima tog uređenog tržišta.
Poglavlje 4.
FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJIMA SE TRGUJE NA UREĐENOM TRŽIŠTU
Članak 308.
(1) Burza upravlja uređenim tržištem koje se sastoji od redovitog tržišta i službenog tržišta. Burza može svojim pravilima propisati i druge segmente uređenog tržišta za koje će propisati strože uvjete u svezi uvrštenja i zaštite ulagatelja, od onih propisanih člankom 313. ovog Zakona.
(2) Na redovito tržište mogu se uvrstiti vrijednosni papiri, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 309. ovog Zakona te ostali financijski instrumenti, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 309. ovog Zakona, koji se odnose na financijske instrumente.
(3) Na službeno tržište mogu se uvrstiti vrijednosni papiri, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 313. ovog Zakona.
UVJETI ZA UVRŠTENJE NA REDOVITO TRŽIŠTE
Članak 309.
(1) Na redovito tržište mogu se uvrstiti samo financijski instrumenti kojima se može trgovati fer, uredno i djelotvorno.
(2) Vrijednosni papiri koji se uvrštavaju na redovito tržište moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:
1. vrijednosni papiri za koje se podnosi zahtjev za uvrštenje moraju biti izdani u skladu s propisima koji se na njih odnose i slobodno prenosivi,
2. pravni položaj izdavatelja vrijednosnog papira je u skladu s propisima Republike Hrvatske ili države sjedišta izdavatelja,
3. izdavatelj ili ponuditelj vrijednosnih papira je ispunio obvezu izrade prospekta u skladu s Dijelom 3. ovog Zakona,
4. uvjete propisane pravilnikom iz stavka 5. ovog članka,
5. uvjete propisane člankom 35. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.
(3) Vrijednosni papiri izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mogu biti uvršteni na redovito tržište samo ako su u nematerijaliziranom obliku.
(4) Na redovito tržište mogu se uvrstiti samo oni izvedeni instrumenti, kreirani na način koji omogućuje korektno formiranje cijene, kao i postojanje učinkovite namire.
(5) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati značajke financijskih instrumenata koje se uzimaju u obzir pri procjeni zadovoljavaju li isti uvjete za uvrštenje na redovito tržište.
(6) Udjeli u subjektima za zajednička ulaganja koji se uvrštavaju na redovito tržište moraju, pored uvjeta propisanih ovim člankom, udovoljavati i uvjetima propisanim odredbama članka 36. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.
(7) Izvedenice koji se uvrštavaju na redovito tržište moraju, pored uvjeta propisanih ovim člankom, udovoljavati i uvjetima propisanim odredbama članka 37. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.
Članak 310.
(1) Za trgovanje financijskim instrumentima na redovitom tržištu potrebno je odobrenje burze.
(2) Zahtjev za uvrštenje u redovito tržište može podnijeti izdavatelj ili osoba koju izdavatelj ovlasti.
(3) Burza će izdati odobrenje za uvrštenje ako su ispunjeni uvjeti:
1. iz članka 309. ovog Zakona,
2. iz pravilnika donesenog u skladu sa člankom 309. stavku 5. ovog Zakona,
3. propisani odredbama Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.
(4) Burza će odbiti zahtjev za uvrštenje financijskog instrumenta na redovito tržište ako:
1. nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. i/ili 3. ovog članka,
2. prema podacima kojima raspolaže proizlazi da bi uvrštenje bilo štetno po interese ulagatelja.
ODLUČIVANJE O UVRŠTENJU NA REDOVITO TRŽIŠTE
Članak 311.
(1) Na odlučivanje burze o uvrštenju financijskih instrumenata na redovito tržište, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Odluku o uvrštenju financijskih instrumenata na redovito tržište donosi uprava burze.
(2) Burza je dužna svojim pravilima propisati kada će se zahtjev iz stavka 1. ovog članka smatrati urednim.
(3) Odluka iz stavka 1. ovog članka je konačna i protiv iste podnositelj zahtjeva može pokrenuti upravni spor.
(4) Burza je dužna obavijestiti Agenciju o svakom zaprimljenom zahtjevu za uvrštenje financijskih instrumenata, kao i o svojoj odluci u svezi uvrštenja ili odbijanja zahtjeva za uvrštenje.
(5) Burza je dužna na svojoj internetskoj stranici objaviti sve podatke o uvrštenju financijskih instrumenata na uređeno tržište kojim upravlja.
UVRŠTENJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA BEZ SUGLASNOSTI IZDAVATELJA
Članak 312.
(1) Iznimno od odredbi članka 310. stavka 2. ovog Zakona, prenosivi vrijednosni papiri mogu biti uvršteni u trgovanje na redovitom tržištu i bez suglasnosti izdavatelja ako su već uvršteni na jednom od sljedećih uređenih tržišta:
1. na drugom uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj,
2. na uređenom tržištu države članice,
3. na burzi treće države, ako su zakonske odredbe treće države:
– u svezi zahtjeva za uvrštenje vrijednosnih papira, usporedive onima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona,
– u svezi izrade prospekta izdanja ili prospekta uvrštenja vrijednosnih papira, usporedive onima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona,
– ako na toj burzi postoje pretpostavke obveze transparentnosti koje su usporedive s onima na uređenom tržištu za uvrštene vrijednosne papire,
– ako je zajamčena razmjena informacija u svrhu nadzora trgovanja s nadležnim tijelima u toj državi.
(2) Kada se vrijednosni papiri uvrste na redovito tržište, u skladu sa stavkom 1. ovog članka, burza je dužna obavijestiti izdavatelja da se njegovim vrijednosnim papirima trguje na redovitom tržištu kojim burza upravlja.
(3) Kada se vrijednosni papiri uvrste na redovito tržište, u skladu sa stavkom 1. ovog članka, burza je dužna bez odgode izvijestiti Agenciju i javnost o uvrštenju.
(4) Kada su, u skladu sa stavkom 1. ovog članka vrijednosni papiri uvršteni na redovito tržište bez suglasnosti izdavatelja, isti nije obvezan objavljivati propisane informacije prema uređenom tržištu na kojem su njegovi vrijednosni papiri uvršteni bez njegove suglasnosti.
UVJETI ZA UVRŠTENJE NA SLUŽBENO TRŽIŠTE
Članak 313.
Vrijednosni papiri za koje se traži uvrštenje na službeno tržište moraju, pored uvjeta propisanih odredbama članaka 309. ovog Zakona, udovoljavati sljedećim dodatnim uvjetima:
1. dionice i izdavatelji tih dionica, odredbama iz članaka 316. do 319. ovog Zakona,
2. dužnički vrijednosni papiri i izdavatelji tih papira, odredbama iz članaka 320. do 325. ovog Zakona.
3. potvrde o deponiranim dionicama mogu biti uvrštene samo ako:
– izdavatelj dionica, na osnovi kojih su izdane potvrde o deponiranim dionicama, zadovoljava uvjete propisane člankom 316. ovog Zakona,
– potvrde zadovoljavaju uvjete propisane člancima 317. i 318. ovog Zakona,
– izdavatelj potvrda o deponiranim dionicama jamči primjerenu zaštitu ulagatelja.
Članak 314.
(1) Za trgovanje vrijednosnim papirima na službenom tržištu potrebno je odobrenje burze.
(2) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište može podnijeti izdavatelj ili osoba koju izdavatelj ovlasti.
(3) Burza će izdati odobrenje za uvrštenje na službeno tržište ako vrijednosni papiri udovoljavaju uvjetima propisanim odredbama članka 313. ovog Zakona.
(4) Burza će odbiti zahtjev za uvrštenje vrijednosnog papira na službeno tržište ako predmetni vrijednosni papir i/ili izdavatelj istog ne ispunjava uvjete ili prema podacima kojima burza raspolaže proizlazi da bi uvrštenje bilo štetno po interese ulagatelja.
(5) Burza može, isključivo u interesu zaštite ulagatelja, uvrštenje nekog vrijednosnog papira na službeno tržište uvjetovati bilo kojim primjerenim posebnim uvjetom.
(6) O uvjetu iz stavka 5. ovog članka, burza će izričito obavijestiti podnositelja zahtjeva.
(7) Kada se zahtjev za uvrštenje na službeno tržište odnosi na vrijednosne papire koji su već uvršteni na uređeno tržište neke druge države članice, burza može odbiti zahtjev ako izdavatelj vrijednosnih papira ne ispunjava svoje obveze koje proizlaze iz uvrštenja na predmetno uređeno tržište. Rečenica prva ovog stavka na odgovarajući se način primjenjuje u slučaju kada se zahtjev odnosi na uvrštenje na redovito tržište.
ODLUČIVANJE O UVRŠTENJU NA SLUŽBENO TRŽIŠTE
Članak 315.
(1) Odluku o uvrštenju vrijednosnih papira na službeno tržište, kao upravni akt, donosi uprava burze u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva.
(2) Burza je dužna svojim pravilima propisati kada će se zahtjev iz stavka 1. ovog članka smatrati urednim.
(3) Odluka iz stavka 1. ovog članka je konačna i protiv iste podnositelj zahtjeva može pokrenuti upravni spor.
(4) Burza je dužna obavijestiti Agenciju o svakom zaprimljenom zahtjevu za uvrštenje vrijednosnih papira, kao i o svojoj odluci u svezi uvrštenja ili odbijanja zahtjeva za uvrštenje.
(5) Burza je dužna na svojoj internetskoj stranici objaviti sve podatke o uvrštenju vrijednosnih papira na službeno tržište kojim upravlja.
POSEBNE ODREDBE ZA UVRŠTENJE DIONICA
Uvjeti koje moraju ispunjavati izdavatelji za čije je dionice podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište
Članak 316.
(1) Pravni položaj izdavatelja mora biti u skladu s propisima države sjedišta, a naročito u pogledu osnivanja i poslovanja.
(2) Očekivana tržišna kapitalizacija dionica za čije je uvrštenje podnesen zahtjev mora iznositi najmanje 8.000.000 kuna.
(3) Ako se očekivana tržišna kapitalizacija iz stavka 2. ovog članka ne može procijeniti, kapital i rezerve društva, uključujući dobit ili gubitak financijske godine koja prethodi podnošenju zahtjeva, moraju iznositi najmanje 8.000.000 kuna.
(4) Burza može odobriti uvrštenje na službeno tržište i bez ispunjavanja uvjeta iz stavka 2. i 3. ovog članka, ako smatra da će postojati odgovarajuće tržište za navedene dionice.
(5) Uvjeti propisani stavkom 1. i 2. ovog članka neće se primjenjivati pri uvrštenju na službeno tržište novog bloka dionica istog roda, kao i one koje su već uvrštene.
(6) Izdavatelj mora imati objavljene ili podnesene godišnje financijske izvještaje u skladu sa zakonodavstvom države sjedišta izdavatelja za tri poslovne godine koje prethode podnošenju zahtjeva za uvrštenje na službeno tržište.
(7) Iznimno, burza je ovlaštena odobriti uvrštenje dionica izdavatelja koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 6. ovog članka, ako burza smatra da ulagatelji imaju podatke potrebne za procjenu izdavatelja i dionica za koje se traži uvrštenje na službeno tržište te ako je to ili u interesu izdavatelja ili u interesu ulagatelja.
Uvjeti koje moraju ispunjavati dionice za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište
Članak 317.
(1) Ako uvrštenju na službeno tržište prethodi javna ponuda, prvo uvrštenje na službeno tržište, može se izvršiti tek protekom razdoblja upisa i uplate u javnoj ponudi.
(2) Prije uvrštenja dionica na službeno tržište dostatan broj dionica mora biti distribuiran javnosti.
(3) Ako se dionice distribuiraju javnosti putem uređenog tržišta, uvrštenje na službeno tržište može se odobriti i bez ispunjavanja uvjeta iz stavka 2. ovog članka, samo ako burza smatra da će dostatan broj dionica biti distribuiran putem uređenog tržišta u kratkom vremenskom razdoblju.
(4) Kada se zahtjev za uvrštenje na službeno tržište podnosi za novi blok dionica istog roda, procjena burze iz stavka 3. ovog članka u svezi dostatnog broja dionica distribuiranog javnosti, može se odnositi na sve izdane dionice, a ne samo na navedeni novi blok.
(5) Burza može odobriti zahtjev za uvrštenje na službeno tržište dionica onih izdavatelja čije su dionice već uvrštene na službeno tržište u trećoj državi, ako je dostatan broj dionica distribuiran javnosti u trećoj državi ili državi u kojoj su navedene dionice uvrštene na službeno tržište.
(6) U smislu ove Glave Zakona smatra se da je dostatan broj dionica distribuiran javnosti ako:
1. se najmanje 25% roda dionica za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje nalaze se u rukama javnosti,
2. obzirom na velik broj dionica istog roda i postotak distribucije javnosti, tržište može uredno funkcionirati i ako je manji postotak dionica u rukama javnosti.
(7) Burza će svojim pravilima propisati koje se dionice ne smatraju dionicama distribuiranima javnosti.
(8) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište mora se odnositi na sve već izdane dionice istoga roda.
(9) Iznimno od stavka 8. ovog članka, zahtjev za uvrštenje ne mora se odnositi na dionice koje:
1. pripadaju paketima koji služe za održavanje kontrole nad društvom, ili
2. na temelju ugovora nisu prenosive u određenom vremenskom razdoblju, pod uvjetom da je javnost obaviještena o okolnostima iz točke 1. i 2. ovog stavka te da interesi vlasnika dionica za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje neće biti oštećeni.
Članak 318.
(1) Za uvrštenje na službeno tržište dionica u materijaliziranom obliku izdavatelja sa sjedištem u drugoj državi članici potrebno je da njihov materijalizirani oblik bude u skladu sa standardima propisanima u toj drugoj državi članici.
(2) Ako materijalizirani oblik nije u skladu s propisima Republike Hrvatske, burza objavljuje tu činjenicu javnosti.
(3) Za uvrštenje na službeno tržište dionica u materijaliziranom obliku izdavatelja sa sjedištem u trećoj državi, materijalizirani oblik dionica mora osigurati dostatnu zaštitu ulagatelja.
Posebne odredbe u svezi izdavatelja iz treće države
Članak 319.
Dionice izdavatelja sa sjedištem u trećoj državi, a koje nisu uvrštene niti u državi sjedišta niti u državi u kojoj se drži većina dionica, mogu se uvrstiti na službeno tržište samo ako burza smatra da razlozi neuvrštenja u državi sjedišta ili u državi u kojoj se drži većina dionica nisu vezani uz zaštitu ulagatelja.
Posebne odredbe za uvrštenje dužničkih vrijednosnih papira
Članak 320.
(1) Dužnički vrijednosni papiri za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište moraju oblikom i sadržajem biti u skladu s propisima koji se na njih odnose i slobodno prenosivi.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka burza može slobodno prenosivima smatrati i dužničke vrijednosne papire koji nisu u potpunosti uplaćeni ako postoje mehanizmi koji osiguravaju da prenosivost takvih dužničkih vrijednosnih papira nije ograničena i ako je omogućeno transparentno i uredno trgovanje navođenjem odgovarajućih podataka javnosti.
(3) Ako uvrštenju na službeno tržište prethodi javna ponuda, prvo uvrštenje na službeno tržište može se izvršiti tek protekom razdoblja upisa i uplate u javnoj ponudi.
(4) Odredbe stavka 3. ovog članka neće se primjenjivati u slučaju ponavljajućih izdanja dužničkih vrijednosnih papira kod kojih nije utvrđen datum završetka razdoblja upisa tih vrijednosnih papira.
(5) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište mora se odnositi na sve jednako rangirane dužničke vrijednosne papire.
Članak 321.
(1) Za uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira u materijaliziranom obliku izdavatelja iz druge države članice, potrebno je da njihov materijalizirani oblik bude u skladu sa standardima propisanima u toj drugoj državi članici.
(2) Ako materijalizirani oblik nije u skladu s propisima Republike Hrvatske, burza objavljuje tu činjenicu javnosti.
(3) Materijalizirani oblik dužničkih vrijednosnih papira izdanih u jednoj državi članici mora odgovarati standardima koji su na snazi u toj državi članici.
(4) Materijalizirani oblik dužničkih vrijednosnih papira izdavatelja iz treće države, mora osigurati dostatnu zaštitu ulagatelja.
Ostali uvjeti
Članak 322.
(1) Nominalni iznos izdanja za dužničke vrijednosne papire za koji je podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište ne može biti manji od 1.500.000 kuna.
(2) Odredba iz stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se u slučaju ponavljajućih izdanja dužničkih vrijednosnih papira za koje nominalni iznos izdanja nije unaprijed utvrđen.
Članak 323.
(1) Zamjenjivi dužnički vrijednosni papiri i dužnički vrijednosni papiri s varantima mogu se uvrstiti na službeno tržište samo ako:
1. se odnose na dionice koje su već uvrštene na isto uređeno tržište, ili
2. se odnose na dionice koje su već uvrštene na neko drugo uređeno tržište, ili
3. se uvrštavaju istodobno s dionicama na koje se odnose.
(2) Burza može odobriti uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira iz stavka 1. ovog članka, samo ako smatra da su njihovim imateljima na raspolaganju svi podaci koji su im potrebni za procjenu vrijednosti dionica na koje se navedeni dužnički vrijednosni papiri odnose.
Posebne odredbe za uvrštenje dužničkih vrijednosnih papira koje izdaje država, regionalne ili lokalne vlasti ili međunarodna javna tijela
Članak 324.
(1) Kada uvrštenju na službeno tržište prethodi javna ponuda, prvo uvrštenje na službeno tržište može se izvršiti tek protekom razdoblja upisa i uplate u javnoj ponudi.
(2) Odredbe stavka 1. ovog članka ne odnose na upise kod kojih nije utvrđen datum završetka razdoblja upisa tih vrijednosnih papira.
(3) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište mora se odnositi na sve vrijednosne papire istog ranga.
Članak 325.
(1) Za uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira, koje je izdala država članica ili njezina regionalna ili lokalna tijela u materijaliziranom obliku, potrebno je da njihov materijalizirani oblik bude u skladu sa standardima propisanim u toj državi članici.
(2) Ako materijalizirani oblik vrijednosnih papira nije u skladu s propisima Republike Hrvatske, burza objavljuje tu činjenicu javnosti.
(3) Materijalizirani oblik dužničkih vrijednosnih papira koje je izdala treća država ili njezina regionalna ili lokalna tijela ili javna međunarodna tijela mora osigurati dostatnu zaštitu ulagatelja.
Obveze izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na službeno tržište
Članak 326.
Prilikom nove javne ponude dionica koje su istoga roda kao i dionice već uvrštene na službeno tržište izdavatelj je dužan, osim za dionice za koje postoji iznimka od obveze uvrštenja iz članka 317. stavka 9., podnijeti zahtjev za njihovo uvrštenje na službeno tržište, najkasnije u roku od godine dana nakon njihovog izdavanja ili kad postanu slobodno prenosive.
Obveze izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište
Članak 327.
(1) Izdavatelj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, dužan je burzi dostaviti sve podatke koje burza smatra primjerenima za zaštitu ulagatelja i osiguranje nesmetanog funkcioniranja tržišta.
(2) Ako zaštita ulagatelja ili nesmetano funkcioniranje tržišta to zahtijevaju, burza može od izdavatelja zahtijevati objavu podataka iz stavka 1. ovog članka, pri čemu će odrediti oblik i rokove za objavu istih.
(3) Ako izdavatelj ne objavi podatke u skladu sa stavkom 2. ovog članka, burza će objaviti navedene podatke, nakon što o istima primi očitovanje izdavatelja.
(4) Burza će objaviti podatak da izdavatelj ne ispunjava svoje obveze koje proizlaze iz uvrštenja na uređeno tržište u skladu s odredbama članaka 280. do 341. ovog Zakona.
Članak 328.
(1) Burza je dužna propisati i primjenjivati jasna i transparentna pravila u svezi uvrštenja financijskih instrumenata na uređeno tržište kojim upravlja.
(2) Pravila iz stavka 1. ovog članka osiguravaju da se na uređeno tržište mogu uvrstiti samo financijski instrumenti kojima se može trgovati fer, uredno i djelotvorno, a prenosivi vrijednosni papiri mogu se uvrstiti samo ako su slobodno prenosivi.
(3) U slučaju izvedenica, pravila iz stavka 1. ovog članka, moraju posebice osigurati da se u trgovanje mogu uvrstiti samo oni izvedeni financijski instrumenti kreirani na način koji omogućuje korektno formiranje cijene, kao i postojanje učinkovite namire.
Obveze burze u svezi uvrštenih financijskih instrumenata
Članak 329.
(1) Burza je dužna redovito provjeravati udovoljavaju li financijski instrumenti uvršteni na uređeno tržište kojim upravlja, uvjetima za uvrštenje propisanim ovim Zakonom, pravilnicima donesenim na temelju ovog Zakona i aktima burze iz članka 294. ovog Zakona.
(2) Burza je dužna propisati i primjenjivati učinkovite postupke za provjeru zadovoljavaju li izdavatelji prenosivih vrijednosnih papira koji su uvršteni na uređeno tržište kojim upravlja, odredbe propisne ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona u svezi informacija koje se obvezno objavljuju u skladu s odredbama ovog Zakona.
(3) Burza je dužna propisati mjere i postupke kojima se njezinim članovima omogućavaju pristup podacima i informacijama koji su javno objavljeni u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona.
(4) Agencija može pravilnikom propisati postupke koje je burza, u skladu sa stavkom 2. ovog članka, dužna propisati i primjenjivati pri procjeni zadovoljava li izdavatelj prenosivih vrijednosnih papira uvrštenih na uređeno tržište kojim upravlja, odredbe propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona u svezi informacija koje su izdavatelji obvezni objavljivati, kao i mjere i postupke koje je burza, u skladu sa stavkom 3. ovog članka dužna propisati u svrhu omogućavanja pristupa svojih članova podacima i informacijama koji su javno objavljeni u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona.
Privremena obustava i isključenje financijskih instrumenata iz trgovanja
Članak 330.
(1) Burza je dužna bez odgode privremeno obustaviti trgovanje ili isključiti iz trgovanja financijski instrument na temelju rješenja Agencije iz članka 341. stavka 4. ovog Zakona.
(2) Burza je dužna donijeti odluku o privremenoj obustavi trgovanja ili isključenju iz trgovanja financijskog instrumenta, kada to zahtijeva zaštita ulagatelja ili taj financijski instrument više ne udovoljava pravilima burze.
(3) Burza neće privremeno obustaviti trgovanje ili isključiti iz trgovanja financijski instrument, u skladu sa stavkom 2. ovog članka, ako postoji vjerojatnost da bi takva obustava ili isključenje mogli uzrokovati znatnu štetu interesima ulagatelja ili urednom funkcioniranju tržišta, o čemu je burza dužna bez odgode izvijestiti Agenciju.
(4) O donošenju odluke iz stavka 2. ovog članka, burza je dužna bez odgode izvijestiti Agenciju i javnost.
Odlučivanje burze o privremenoj obustavi ili isključenju iz trgovanja
Članak 331.
(1) Na odlučivanje burze o privremenoj obustavi ili isključenju iz trgovanja s uređenog tržišta financijskog instrumenta, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Odluku o privremenoj obustavi ili isključenju iz trgovanja s uređenog tržišta financijskog instrumenta donosi uprava burze.
(2) Odluka iz stavka 1. ovog članka je konačna i protiv iste se može pokrenuti upravni spor.
(3) Burza je dužna obavijestiti Agenciju o svakoj odluci iz stavka 1. ovog članka te istu objaviti na svojoj internetskoj stranici.
Odluka o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu
Članak 332.
(1) Glavna skupština društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, može donijeti odluku o povlačenju dionica ili drugih vlasničkih vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu.
(2) Odluka iz stavka 1. ovog članka donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala, zastupljenog na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti i veća većina za donošenje ovakve odluke.
(3) Objava prijedloga odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu, kao predmeta dnevnog reda glavne skupštine, valjana je samo kad uključuje i neopozivu izjavu društva kojom se društvo obvezuje od svih dioničara koji glasuju protiv takve odluke, otkupiti njihove dionice uz pravičnu naknadu.
(4) Odluka o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu sadrži podatke o tvrtki, sjedištu, vrijednosnom papiru te druge podatke nužne za provedbu te odluke.
(5) Svaki dioničar društva koji je glasovao protiv odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu, može zahtijevati od društva da društvo preuzme njegove dionice, uz pravičnu naknadu. Ovo pravo ima i dioničar koji nije sudjelovao u radu odnosne glavne skupštine zbog toga što je glavna skupština sazvana nepravilno ili nepravovremeno.
(6) Odluku o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu nije moguće pobijati zbog toga što novčana naknada za dionice nije pravična. Zahtjev dioničara zastarijeva u roku od dva mjeseca od dana upisa odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu u sudski registar.
(7) Odluka o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu upisuje se u sudski registar i počinje djelovati:
1. ako je odluka donesena većinom većom od devet desetina potrebnih glasova, danom upisa odluke u sudski registar, izuzev ako je odlukom određeno da počinje djelovati tek protekom određenog roka od upisa odluke u sudski registar,
2. u svim ostalim slučajevima, protekom 6 mjeseci od dana upisa odluke u sudski registar.
(8) Društvo mora, po upisu odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu u sudski registar, izvijestiti uređeno tržište dostavljanjem odluke o povlačenju s uvrštenja, s kojeg će dionice biti povučene iz uvrštenja sljedeći radni dan nakon stupanja na snagu odluke.
(9) Pravičnom naknadom iz stavka 5. ovog članka, smatra se prosječna cijena dionica ostvarena na uređenom tržištu, izračunata kao ponderirani prosjek svih cijena ostvarenih na uređenom tržištu u zadnja tri mjeseca prije dana objave poziva na glavnu skupštinu u glasilu društva.
Poglavlje 5.
OBJAVA PODATAKA O TRGOVANJU
Obveza objave podataka o ponudi i potražnji
Članak 333.
(1) Burza je dužna za dionice uvrštene na uređenom tržištu kojim upravlja, objaviti aktualne ponude za kupnju i prodaju i dubinu tržišta.
(2) Podaci iz stavka 1. ovog članka moraju biti neprekidno javno dostupni tijekom uobičajenog vremena trgovanja, pod razumnim komercijalnim uvjetima.
(3) Burza je dužna za dionice uvrštene na uređeno tržište kojim upravlja, objavljivati aktualne ponude na kupnju i prodaju i dubinu tržišta u skladu člancima 17., 29., 30. i 32. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006, pod razumnim komercijalnim uvjetima i kontinuirano tijekom uobičajenog vremena trgovanja.
Članak 334.
(1) Agencija može burzu, na njezin zahtjev, osloboditi obveze objavljivanja podataka iz članka 333. ovog Zakona, ovisno o tržišnom modelu ili vrsti i veličini naloga, pod uvjetima propisanim pravilnikom iz članka 336. ovog Zakona. Oslobođenje od obveze objavljivanja posebice se odnosi na transakcije koje prelaze uobičajenu veličinu tržišta propisanu za pojedine dionice ili razrede dionica.
(2) Agencija može burzu, na njezin zahtjev, osloboditi obveze objavljivanja podataka iz članka 333. ovog Zakona, ovisno o tržišnom modelu ili vrsti i veličini naloga, pod uvjetima propisanim člancima 17. do 20. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006. Oslobođenje od obveze objavljivanja podataka iz članka 333. ovog Zakona posebice se odnosi na transakcije koje prelaze uobičajenu veličinu tržišta, propisanu za pojedine dionice ili razrede dionica.
Obveza objave podataka o izvršenim transakcijama
Članak 335.
(1) Burza je dužna u svezi transakcija s dionicama uvrštenim na uređeno tržište kojim upravlja, objaviti cijenu, volumen i vrijeme transakcija izvršenih na trgovinskom sustavu uređenog tržišta kojim upravlja.
(2) Podatke iz stavka 1. ovog članka burza je dužna objaviti što je moguće bliže stvarnom vremenu izvršenja i pod razumnim komercijalnim uvjetima.
(3) Burza je dužna u svezi transakcija s dionicama uvrštenim na uređeno tržište kojim upravlja objaviti cijene, volumen i vrijeme izvršenih transakcija, što je bliže stvarnom vremenu izvršenja i u skladu s odredbama članaka 27., 29., 30. i 32. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006, pod razumnim komercijalnim uvjetima.
Članak 336.
(1) Agencija može burzi izdati prethodno odobrenje za objavljivanje podataka iz članka 335. ovog Zakona uz odgodu, ovisno o tipu ili veličini transakcije. Odobrenje za odgođeno objavljivanje podataka posebice se odnosi na transakcije koje prelaze uobičajenu veličinu tržišta, propisanu za pojedinu dionicu ili razrede dionica, u skladu s pravilnikom iz stavka 4. ovog članka.
(2) Ako Agencija u skladu s odredbama stavka 1. ovog članka, odobri burzi objavljivanje podataka uz odgodu, burza može, ovisno o vrsti ili veličini transakcije, podatke iz članka 335. ovog članka objaviti uz odgodu. Mogućnost odgođenog objavljivanja podataka o transakcijama, burza je dužna objaviti sudionicima tržišta i investicijskoj javnosti.
(3) Agencija može burzi izdati prethodno odobrenje za objavljivanje podataka iz članka 335. ovog Zakona uz odgodu, ovisno o tipu ili veličini transakcije. Agencija će izdati odobrenje kada su ispunjeni uvjeti propisani člankom 28. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006. Mogućnost odgođenog objavljivanja podataka o transakcijama, burza je dužna objaviti sudionicima tržišta i investicijskoj javnosti.
(4) Agencija će pravilnikom propisati:
1. raspon ponuda na kupnju i prodaju ili ponuda održavatelja tržišta, kao i dubinu tržišta po tim cijenama, za koje je objava obvezna,
2. veličinu ili vrstu naloga za koje obveza objavljivanja podataka prije trgovanja iz članka 333. ovog Zakona može biti izuzeta u skladu sa člankom 334. ovog Zakona,
3. tržišni model za kojeg obveza objavljivanja podataka prije trgovanja iz članka 333. ovog Zakona može biti izuzeta u skladu sa člankom 334. ovog Zakona, i posebice primjenjivost obveze na načine trgovanja,
4. sadržaj podataka o trgovanju koje je burza dužna objavljivati,
5. uvjete pod kojima burza može objavljivati podatke o trgovanju s odgodom,
6. kriterije koje je burza dužna uzeti u obzir pri određivanju transakcija koje je moguće objaviti uz odgodu obzirom na veličinu transakcije ili vrstu dionice kojom se trguje.
Članak 337.
(1) Burza može omogućiti pristup sustavu koji koristi za objavu podataka u skladu sa člancima 333. i 335. ovog Zakona i investicijskim društvima koja su obvezna objavljivati podatke u skladu sa člancima 102. i 114. ovog Zakona.
(2) Kada burza omogući pristup sustavu za objavu podataka investicijskim društvima, u skladu sa stavkom 1. ovog članka, dužna je to učiniti prema jednoznačnim pravilima i pod razumnim komercijalnim uvjetima.
Članak 338.
Burza može neovisno o odredbama članaka 333. i 335. ovog Zakona, u realnom vremenu ili uz odgodu objavljivati podatke o ponudi i potražnji i/ili o transakcijama izvršenim s ostalim financijskim instrumentima na uređenom tržištu kojim upravlja, ako je to u interesu ulagatelja i kada je primjereno vrsti trgovanja na uređenom tržištu.
Poglavlje 6.
NADZOR NAD BURZOM I TRGOVANJEM NA UREĐENOM TRŽIŠTU
Nadzor nad burzom
Članak 339.
(1) Agencija je nadležna za nadzor nad burzom.
(2) U smislu ovog Zakona, nadzor iz stavka 1. ovog članka, predstavlja provjeru posluje li burza u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona i vlastitim aktima.
(3) Agencija nadzor nad burzom obavlja:
1. praćenjem, prikupljanjem i provjerom objavljenih podataka i obavijesti,
2. praćenjem, prikupljanjem i provjerom izvještaja koje su sudionici na tržištu u skladu s ovim Zakonom ili drugim propisima dužni u propisanim rokovima dostaviti Agenciji,
3. praćenjem, prikupljanjem i provjerom izvještaja, obavijesti i podataka pribavljenih na zahtjev Agencije, kao i podataka i saznanja iz drugih izvora,
4. pregledom poslovanja burze i osoba iz stavka 6. ovog članka.
(4) Agencija može burzi kao nadzornu mjeru:
1. izreći javnu opomenu,
2. naložiti otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti ili izmjenu, dopunu ili suspenziju primjene odredbi općih ili pojedinačnih akata, odnosno naložiti izradu novih općih i pojedinačnih akata,
3. oduzeti odobrenje za rad.
(5) Agencija je ovlaštena zahtijevati izvještaje i podatke te obaviti kontrolu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije, kada je to potrebno za provođenje nadzora iz stavka 1. ovog članka, od sljedećih osoba:
1. osobe koja je s burzom u odnosu uske povezanosti,
2. osobe na koju je burza prenijela značajne poslovne procese,
3. vlasnika kvalificiranog udjela burze.
(6) Kada Agencija utvrdi da tržišni operater iz države članice, koji je omogućio udaljeni pristup u Republici Hrvatskoj, krši odredbe ovog Zakona ili propise države članice sjedišta, donesene radi implementacije Direktive 2004/39/EC u nacionalno zakonodavstvo, dužna je o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice sjedišta tog tržišnog operatera uređenog tržišta.
(7) Ako tržišni operater s udaljenim pristupom u Republici Hrvatskoj nastavi djelovati tako da su očito ugroženi interesi ulagatelja u Republici Hrvatskoj ili uredno trgovanje na uređenom tržištu, Agencija može tom operateru, uz prethodnu obavijest nadležnom tijelu države članice, izreći mjere potrebne za zaštitu interesa ulagatelja i uredno funkcioniranja tržišta, uključujući i zabranu omogućavanja udaljenog pristupa.
(8) Agencija će o mjeri iz stavka 7. ovog članka, bez odgode obavijestiti Europsku komisiju.
Oduzimanje odobrenja za rad
Članak 340.
Agencija može burzi oduzeti odobrenje za rad ako:
1. prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje izdano,
2. teško i sustavno krši odredbe ovog dijela Zakona i pravilnika donesenih na temelju istih,
3. je odobrenje izdano na temelju neistinitih podataka.
Nadzor nad trgovanjem na uređenom tržištu
Članak 341.
(1) Agencija je nadležna za nadzor nad trgovanjem na uređenom tržištu.
(2) Agencija nadzor nad trgovanjem na uređenom tržištu obavlja u svrhu osiguravanja urednog i pravilnog trgovanja na istom te s ciljem da utvrdi postoje li na uređenom tržištu od strane sudionika tržišta djelovanja koja predstavljaju zlouporabu.
(3) Agencija nadzor iz ovog članaka obavlja:
1. praćenjem trgovanja na uređenom tržištu,
2. praćenjem, prikupljanjem i provjerom objavljenih podataka i obavijesti,
3. praćenjem, prikupljanjem i provjerom izvještaja koje su sudionici na tržištu u skladu s ovim Zakonom ili drugim propisima dužni dostavljati Agenciji,
4. praćenjem, prikupljanjem i provjerom dokumentacije, obavijesti i podataka dobivenih na poseban zahtjev Agencije, kao i podataka i saznanja iz drugih izvora,
5. pregledom poslovanja burze i nadzorom nad trgovanjem članova burze,
6. izricanjem nadzornih mjera subjektima nadzora u skladu s ovim Zakonom.
(4) Uz nadzorne mjere propisane ovim Zakonom, koje je Agencija ovlaštena izreći sudionicima na tržištu, Agencija može rješenjem privremeno obustaviti trgovanje financijskim instrumentom ili financijski instrument isključiti iz trgovanja na uređenom tržištu ako je to potrebno u svrhu zaštite ulagatelja ili osiguravanja redovitog i pravilnog trgovanja na uređenom tržištu.
(5) Privremena obustava iz stavka 4. ovog članka prestaje protekom roka navedenog u rješenju iz stavka 4. ovog članka ili dostavom dokaza iz kojih će Agencija utvrditi prestanak uvjeta zbog kojih je mjera obustave izrečena.
(6) Agencija će bez odgode javno objaviti odluku o privremenoj obustavi ili isključenju financijskog instrumenta iz trgovanja.
(7) Kada se financijskim instrumentom iz stavka 4. ovog članka trguje na uređenom tržištu u državi članici, Agencija je dužna o odluci o obustavi trgovanja ili isključenju financijskog instrumenta obavijestiti nadležno tijelo te države članice.
(8) Kada se financijskim instrumentom trguje na uređenom tržištu druge države članice, Agencija je obvezna nadzorne mjere iz stavka 4. ovog članka izreći ako je istu nadzornu mjeru izreklo nadležno tijelo druge države članice, osim ako bi takva mjera prouzročila štetu za interese ulagatelja ili uredno funkcioniranje uređenog tržišta.
(9) Odredbe stavaka 1. do 8. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju se i na nadzor nad trgovanjem na MTP-u.
DIO TREĆI
Ponuda vrijednosnih papira javnosti i objavljivanje propisanih informacija
GLAVA I.
Prospekt
Članak 342.
(1) Odredbe ove Glave ne primjenjuju se na:
1. udjele u subjektima za zajednička ulaganja koji nisu zatvorenog tipa,
2. dužničke vrijednosne papire čiji izdavatelj je:
a) Republika Hrvatska ili tijelo lokalne uprave i samouprave,
b) Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvoj i Hrvatski fond za privatizaciju,
c) država članica ili tijelo regionalne ili lokalne uprave država članica,
d) međunarodne organizacije čiji članovi su jedna ili više država članica,
e) Europska središnja banka i središnje nacionalne banke država članica.
3. dionice koje predstavljaju udjele u kapitalu središnjih banaka država članica,
4. vrijednosne papire kod kojih ispunjenje obveze iz vrijednosnog papira bezuvjetno i neopozivo jamči država članica ili tijelo lokalne ili regionalne uprave države članice,
5. dužničke vrijednosne papire koje stalno ili ponavljajući izdaju kreditne institucije, pod uvjetom da ovi vrijednosni papiri:
– nisu zamjenjivi vrijednosni papiri ili podređeni vrijednosni papiri,
– nisu vrijednosni papiri koji imatelju daju pravo upisa ili stjecanja drugih vrijednosnih papira i nisu povezani s izvedenim financijskim instrumentima,
– predstavljaju potvrde o primitku novčanih sredstava kao depozita koji se u određenom roku mora vratiti na zahtjev uplatitelja novčanih sredstava,
– sadrže tražbinu imatelja koja je pokrivena jamstvom za depozite u skladu s Direktivom broj 94/19/EZ o programima osiguranja depozita,
6. vrijednosne papire koji su predmet javne ponude, a ukupni iznos naknade u ponudi je manji od 2.500.000 eura, pri čemu se ovaj iznos računa kroz razdoblje od 12 mjeseci,
7. dužničke vrijednosne papire koje stalno ili ponavljajuće izdaju kreditne institucije, pri čemu je ukupna naknada u javnoj ponudi ovih vrijednosnih papira manja od 50.000.000 eura pri čemu se ovaj iznos računa kroz razdoblje od dvanaest mjeseci, a pod uvjetom da ovi vrijednosni papiri:
– nisu zamjenjivi vrijednosni papiri ili podređeni vrijednosni papiri,
– nisu vrijednosni papiri koji imatelju daju pravo upisa ili stjecanja drugih vrijednosnih papira i nisu povezani s izvedenim financijskim instrumentima.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, u slučajevima iz stavka 1. točke 2., 4., 6. i 7, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište ima pravo, po vlastitom izboru, izraditi prospekt u skladu s odredbama ove Glave Zakona.
Definicije
Članak 343.
U smislu odredbi ove Glave pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. vrijednosni papiri su sve vrste prenosivih vrijednosnih papira, izuzev instrumenata trgovanja na tržištu novca koji imaju rok dospijeća kraći od 12 mjeseci,
2. prenosivi vrijednosni papiri su oni vrijednosni papiri koji su prenosivi na tržištu kapitala, a posebice:
a) dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama,
b) obveznice i ostali oblici sekuritiziranih dugova, uključujući i potvrdu o depozitu u svezi s tim vrijednosnim papirima,
c) svaki drugi vrijednosni papir koji imatelju daje pravo da:
– jednostranom izjavom volje stekne ili otpusti prenosivi vrijednosni papir, ili
– zahtijeva plaćanje u novcu, čija se visina utvrđuje obzirom na vrijednost prenosivih vrijednosnih papira, valutnog tečaja, kamatnih stopa ili prinosa, robe, ili obzirom na neki drugi indeks ili čimbenik,
3. vlasnički vrijednosni papiri su:
a) dionice,
b) drugi, s dionicama izjednačeni vrijednosni papiri koji predstavljaju udjel u kapitalu ili članskim pravima pravne osobe,
c) drugi prenosivi vrijednosni papiri koji imatelju daju pravo da jednostranim očitovanjem volje stekne vrijednosni papir iz podtočke a) i b) (nadalje: Osnovni vrijednosni papir), a čiji izdavatelj je ujedno i izdavatelj Osnovnog vrijednosnog papira ili osoba koja pripada istoj grupi kao i izdavatelj,
4. dužnički vrijednosni papiri su svi vrijednosni papiri koji nisu vlasnički vrijednosni papiri,
5. ponuda vrijednosnih papira javnosti ili javna ponuda je svaka obavijest dana u bilo kojem obliku i uporabom bilo kojeg sredstva, koja sadrži dovoljno informacija o uvjetima ponude i o ponuđenim vrijednosnim papirima, da se na temelju istih ulagatelj može odlučiti na kupnju odnosno upis tih vrijednosnih papira. U ovu definiciju uključen je i plasman vrijednosnih papira putem financijskih posrednika
6. kvalificirani ulagatelji su:
a) pravne osobe, koje su dobile odobrenje za rad od odgovarajućeg nadležnog tijela ili su subjekt nadzora na financijskom tržištu, uključujući:
– kreditne institucije,
– investicijska društva,
– druge nadzirane financijske institucije,
– društva za osiguranje, subjekti za zajednička ulaganja i njihova društva za upravljanje, mirovinski fondovi i njihova društva za upravljanje,
– osobe koje trguju robom i izvedenicama na robu,
– subjekti koja nemaju odobrenje niti su subjekti nadzora u svezi poslovanja na financijskom tržištu a čija poslovna svrha je isključivo ulaganje u vrijednosne papire,
b) Republika Hrvatska i druge države ili nacionalna ili regionalna tijela, Hrvatska narodna banka i središnje banke drugih država, međunarodne i nadnacionalne institucije kao što su: Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka, Europska investicijska banka i druge slične organizacije,
c) pravne osobe koje ne ispunjavaju barem dva kriterija postavljena u točki 7. ovog članka,
d) fizičke osobe, s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, kojima je Agencija na njihov zahtjev odobrila status kvalificiranog ulagatelja. Fizičkim osobama s prebivalištem u drugoj državi članici će se, primjenom načela uzajamnosti, priznati i odobrenje nadležnog tijela druge države članice,
e) mala i srednja poduzeća sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kojima je na njihov zahtjev Agencija odobrila status kvalificiranog ulagatelja. Poduzećima sa sjedištem u drugoj državi članici, primjenom načela uzajamnosti priznat će se i odobrenje nadležnog tijela druge države članice,
7. mala i srednja poduzeća su društva koja prema njihovim posljednjim godišnjim financijskim izvještajima ili konsolidiranim financijskim izvještajima ispunjavaju barem dva od sljedećih uvjeta:
– prosječan broj zaposlenih tijekom poslovne godine ne prelazi 250,
– ukupna aktiva u bilanci ne prelazi 43.000.000 eura
– godišnji neto prihod ne prelazi 50.000.000 eura.
8. izdavatelj je pravna osoba koja izdaje ili namjerava izdati vrijednosne papire,
9. ponuditelj je pravna ili fizička osoba koja nudi vrijednosne papire javnosti,
10. ponudbeni program je plan koji dopušta ponavljajuće izdavanje dužničkih vrijednosnih papira, uključujući i varante u bilo kojem obliku, slične vrste ili roda, kroz određeno vremensko razdoblje,
11. ponavljajuće izdavanje vrijednosnih papira je izdavanje vrijednosnih papira u tranšama ili u najmanje dva izdavanja vrijednosnih papira iste vrste ili roda u razdoblju od 12 mjeseci,
12. matična država članica je:
a) za izdavatelje sa sjedištem u državi članici, država članica u kojoj izdavatelj ima sjedište,
b) za izdanja dužničkih vrijednosnih papira:
– čija pojedinačna nominalna vrijednost iznosi najmanje 1.000 eura, ili
– koji daju pravo na stjecanje prenosivih vrijednosnih papira ili novca kao posljedicu konverzije ili izvršavanja prava iz tih dužničkih vrijednosnih papira, pod uvjetom da izdavatelj ovih dužničkih vrijednosnih papira nije ujedno i izdavatelj odnosnih vrijednosnih papira ili osoba koja pripada istoj grupi, ona država članica u kojoj izdavatelj ima sjedište ili gdje će vrijednosni papiri biti ili jesu uvršteni na uređeno tržište ili gdje su ponuđeni javnosti, po izboru izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje. Ova odredba se na odgovarajući način primjenjuje i na dužničke vrijednosne papire u drugoj valuti različitoj od eura kad je pojedinačna nominalna vrijednost dužničkih vrijednosnih papira približno jednaka 1.000 eura,
c) za sve izdavatelje vrijednosnih papira iz trećih država, na koje se ne primjenjuje podtočka b), država članica u kojoj će vrijednosni papiri biti prvi put ponuđeni javnosti ili u kojoj će biti podnesen prvi zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište, po izboru izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje. U slučaju da su na ovaj način matičnu državu članicu izabrali ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje, izdavatelj ima pravo ponovno izabrati matičnu državu članicu između navedenih država članica,
13. država članica domaćin je država članica u kojoj je upućena javna ponuda ili podnesen zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište, u slučaju da je ova različita od matične države članice,
14. odobrenje je pozitivna odluka nadležnog tijela o potpunosti prospekta, uključujući i razumljivost i dosljednost istog,
15. osnovni prospekt je prospekt koji sadrži sve relevantne informacije, u skladu s odredbama članka 358. ovog Zakona, koje se odnose na izdavatelja ili vrijednosne papire koji će biti ponuđeni javnosti ili uvršteni radi trgovanja na uređenom tržištu, te po izboru izdavatelja i konačne uvjete ponude,
16. jamac je osoba koja jamči za obveze izdavatelja po vrijednosnom papiru,
17. uvrštenje na uređeno tržište je uvrštenje vrijednosnih papira radi trgovanja na uređenom tržištu,
18. subjekt za zajednička ulaganja koji nije zatvorenog tipa je subjekt za zajednička ulaganja koji nije zatvorenog tipa definiran odredbama članka 400. stavka 2. ovog Zakona,
19. udjeli u subjektu za zajednička ulaganja su udjeli u subjektu za zajednička ulaganja definirani odredbom članka 400. stavka 3. ovog Zakona.
Članak 344.
Fizička osoba ispunjava uvjete za priznavanje statusa kvalificiranog ulagatelja kad ispunjava najmanje dva navedena kriterija:
1. obavila je više poslova značajne vrijednosti na tržištu vrijednosnih papira, s prosječnom učestalošću od najmanje deset poslova po tromjesečju, u zadnjoj godini,
2. vrijednost njezinog portfelja prelazi 500.000 eura,
3. najmanje godinu dana je radila ili radi u financijskom sektoru, i to na radnom mjestu koje zahtjeva posebno znanje u svezi s ulaganjem u vrijednosne papire.
Članak 345.
(1) Agencija će pravnoj osobi, na njezin zahtjev, odobriti status kvalificiranog ulagatelja i upis u registar kvalificiranih ulagatelja ako utvrdi da ista ispunjava najmanje dva od uvjeta propisanih člankom 343. stavkom 1. točkom 7. ovog Zakona.
(2) Agencija će fizičkoj osobi, na njezin zahtjev, odobriti status kvalificiranog ulagatelja i upis u registar kvalificiranih ulagatelja ako utvrdi da ista ispunjava najmanje dva od uvjeta iz članka 344. stavka 1. ovog Zakona.
Registar kvalificiranih ulagatelja
Članak 346.
(1) Agencija vodi registar kvalificiranih ulagatelja u Republici Hrvatskoj.
(2) Agencija provjerava ispunjavaju li pravne i fizičke osobe uvjete za priznavanje statusa kvalificiranog ulagatelja i upis u registar kvalificiranih ulagatelja, te donosi odluku o upisu u registar kvalificiranih ulagatelja, kao i odluku o brisanju iz registra kvalificiranih ulagatelja.
(3) U registar kvalificiranih ulagatelja upisuju se:
1. mala i srednja poduzeća sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kojima je priznat status kvalificiranog ulagatelja,
2. fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, kojima je priznat status kvalificiranog ulagatelja.
(4) Mala i srednja poduzeća koja ispunjavaju uvjete određene ovim Zakonom, te fizičke osobe koje ispunjavaju uvjete određene ovim Zakonom, stječu status kvalificiranog ulagatelja upisom u registar kvalificiranih ulagatelja.
(5) Registar kvalificiranih ulagatelja mora sadržavati podatke kojima se nedvojbeno može identificirati osoba, a najmanje ime i prezime fizičke osobe, odnosno tvrtku i sjedište pravne osobe.
(6) Osoba upisana u registar kvalificiranih ulagatelja može zahtijevati od Agencije bezuvjetno brisanje iz registra kvalificiranih ulagatelja.
Članak 347.
(1) Agencija na zahtjev osobe upisane u registar kvalificiranih ulagatelja izdaje pisanu potvrdu tog statusa.
(2) Agencija će svakom izdavatelju omogućiti pristup podacima o osobama upisanima u registar kvalificiranih ulagatelja, te će na zahtjev izdavatelja izdati i potvrdu o ovom statusu za osobe upisane u registar kvalificiranih ulagatelja.
(3) Agencija će donijeti pravilnik kojim će detaljno urediti način vođenja registra kvalificiranih ulagatelja.
Upis i uplata vrijednosnih papira putem uređenog tržišta
Članak 348.
(1) Ako se upis vrijednosnih papira u javnoj ponudi obavlja putem uređenog tržišta, taj upis mora biti izvršen putem osoba koje su u skladu s odredbama ovog Zakona ovlaštene obavljati:
1. investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 6. i 7. ovog Zakona, ili
2. pomoćne usluge vezane uz investicijske usluge iz točke 1. ovog stavka, a koje za poslove u svezi upisa vrijednosnih papira u konkretnoj javnoj ponudi ovlasti sam izdavatelj.
(2) Uplata vrijednosnih papira u slučajevima iz stavka 1. ovog članka, može se izvršiti putem osoba iz stavka 1. ovog članka ili putem drugih osoba ovlaštenih za obavljanje poslova platnog prometa u skladu s odredbama posebnog zakona.
Obveza objave prospekta
Članak 349.
(1) Nije dopuštena javna ponuda vrijednosnih papira na području Republike Hrvatske, ako prije ponude nije u svezi iste objavljen valjani prospekt, izuzev u slučajevima izričito propisanim ovim Zakonom.
(2) Nije dopušteno uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, ako prije uvrštenja u svezi iste nije objavljen valjani prospekt, izuzev u slučajevima izričito propisanim ovim Zakonom.
Članak 350.
Nije dopušteno objaviti prospekt prije nego što bude odobren u skladu s odredbama ovog Zakona.
Iznimke od obveze objavljivanja prospekta kod javne ponude
Članak 351.
(1) Iznimno od odredbe članka 349. stavka 1. ovog Zakona, dopuštena je javna ponuda vrijednosnih papira bez prethodne objave prospekta u sljedećim slučajevima:
1. ponude vrijednosnih papira isključivo kvalificiranim ulagateljima,
2. ponude vrijednosnih papira koja je upućena prema manje od stotinu fizičkih ili pravnih osoba po državi članici, koje nisu kvalificirani ulagatelji,
3. ponude vrijednosnih papira upućene ulagateljima koji će za upisane vrijednosne papire uplatiti iznos od najmanje 50.000 eura po ulagatelju, za svaku pojedinačnu ponudu,
4. ponude vrijednosnih papira pojedinačne nominalne vrijednosti od najmanje 50.000 eura,
5. ponude vrijednosnih papira s ukupnom naknadom za vrijednosne papire koja je manja od 100.000 eura, pri čemu se ovaj iznos računa kroz razdoblje od dvanaest mjeseci,
6. ponude dionica izdanih u zamjenu za ranije izdane dionice istog roda, ako se njihovim izdavanjem ne povećava temeljni kapital društva,
7. ponude vrijednosnih papira koji su ponuđeni kao zamjenska naknada u ponudi za preuzimanje, pod uvjetom da je za te vrijednosne papire dostupan dokument koji sadrži informacije odgovarajuće informacijama sadržanim u prospektu,
8. ponude vrijednosnih papira koji će biti dodijeljeni u postupku pripajanja društava, pod uvjetom da je za te vrijednosne papire dostupan dokument koji sadrži informacije odgovarajuće informacijama sadržanim u prospektu,
9. dionica koje se:
– izdaju postojećim dioničarima, po osnovi povećanja temeljnog kapitala iz sredstava društva, ili
– u drugim slučajevima nude ili će biti dodijeljene postojećim dioničarima besplatno, ili kao isplata dividende, pod uvjetom da su te dionice istog roda kao i dionice koje daju pravo na nove dionice te da je dostupan dokument s informacijama o broju i karakteristikama ovih dionica te o razlozima i detaljima ovakve ponude,
10. vrijednosnih papira koje izdavatelj, čiji su vrijednosni papiri već uvršteni na uređeno tržište, ili društvo koje je povezano s izdavateljem, nudi ili će ponuditi bivšim ili sadašnjim članovima uprave ili zaposlenicima izdavatelja, pod uvjetom da je dostupan dokument s informacijama o broju i karakteristikama ovih dionica te o razlozima i detaljima ovakve ponude,
11. ponude vrijednosnih papira koja je upućena prema manje od stotinu fizičkih ili pravnih osoba, koje nisu kvalificirani ulagatelji.
(2) Svaka daljnja ponuda vrijednosnih papira koji su kao iznimke od obveze objavljivanja prospekta navedeni u stavku 1. točki 1., 2., 3., 4., 5. i 11. ovog članka, smatrat će se zasebnom ponudom, i u svezi te ponude ponuditelj je obvezan objaviti prospekt ako odredbe ovog Zakona za takvu ponudu propisuju obvezu objave prospekta.
(3) U slučaju javne ponude vrijednosnih papira putem financijskih posrednika, nema obveze objave prospekta ako konačna ponuda ispunjava uvjete neke od točaka 1. do 5. stavka 1. ovog članka.
Iznimke od obveze objavljivanja prospekta pri uvrštenju na uređeno tržište
Članak 352.
Iznimno od odredbe članka 349. stavka 2. ovog Zakona, dopušteno je uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj bez prethodne objave prospekta, kada se zahtjev za uvrštenje odnosi na:
1. dionice koje, u razdoblju od 12 mjeseci, predstavljaju manje od 10% ukupnog broja dionica istog roda koje su već uvrštene na isto uređeno tržište,
2. dionice izdane u zamjenu za već postojeće dionice istog roda, a koje su već uvrštene na isto uređeno tržište, pod uvjetom da izdavanjem ovih dionica nije povećan temeljni kapital izdavatelja,
3. vrijednosne papire koji su ponuđeni kao zamjenska naknada u ponudi za preuzimanje, pod uvjetom da je za te vrijednosne papire dostupan dokument koji sadrži informacije odgovarajuće informacijama sadržanim u prospektu,
4. vrijednosne papire koji će biti dodijeljeni u postupku pripajanja društava, pod uvjetom da je za te vrijednosne papire dostupan dokument koji sadrži informacije odgovarajuće informacijama sadržanim u prospektu,
5. dionice koje se:
– izdaju postojećim dioničarima, po osnovi povećanja temeljnog kapitala iz sredstava društva, ili
– u drugim slučajevima nude ili će biti dodijeljene postojećim dioničarima, besplatno ili kao isplata dividende, pod uvjetom da su te dionice istog roda kao i dionice koje daju pravo na nove dionice te da je dostupan dokument s informacijama o broju i karakteristikama ovih dionica te o razlozima i detaljima ovakve ponude,
6. vrijednosnih papira koje izdavatelj, ili društvo koje je dio istog koncerna, nudi ili će dodijeliti bivšim ili sadašnjim članovima uprave ili zaposlenicima, pod uvjetom da je dostupan dokument s informacijama o broju i karakteristikama ovih vrijednosnih papira te o razlozima i detaljima ovakve ponude te da su vrijednosni papiri istog roda već uvršteni na isto uređeno tržište,
7. dionice koje su nastale zamjenom drugih vrijednosnih papira ili ostvarivanjem prava koje daju drugi vrijednosni papiri, pod uvjetom da su te dionice istog roda kao i dionice izdavatelja koje su već uvrštene na uređeno tržište.
Članak 353.
Iznimno od odredbe članka 349. stavka 2. ovog Zakona, dopušteno je uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj bez prethodne objave prospekta, kada se zahtjev za uvrštenje odnosi na vrijednosne papire već uvrštene na drugo uređeno tržište, pod sljedećim uvjetima:
1. da su ovi vrijednosni papiri izdavatelja ili vrijednosni papiri istog roda uvršteni na drugo uređeno tržište duže od 18 mjeseci, a u pogledu vremena uvrštenja na uređeno tržište su bili:
– uvršteni na uređeno tržište nakon stupanja na snagu Direktive 2003/71/EZ, a pri uvrštenju je objavljen odobreni prospekt u skladu s odredbama te direktive, ili
– uvršteni na drugo uređeno tržište, u razdoblju od 30. 06. 1983. do dana stupanja na snagu Direktive 2003/71/EZ, i pojedinosti uvrštenja i kotacije bile su odobrene u skladu s odredbama Direktive broj 80/390/EEZ o objavi podataka pri uvrštenju na službeno tržište ili Direktive 2001/34/EZ,
2. izdavatelj je ispunjavao sve obveze u svezi s uvrštenjem na tom drugom uređenom tržištu,
3. podnositelj zahtjeva za uvrštenje je izradio sažetak prospekta na hrvatskom jeziku, odobren od Agencije u skladu s odredbama ovog Zakona,
4. dokument iz točke 3. ovog stavka je objavljen u skladu s odredbama ovog Zakona o objavi prospekta,
5. sadržaj dokumenta iz točke 3. ovog stavka mora odgovarati odredbama članka 356. ovog Zakona te sadržavati uputu gdje ulagatelji mogu pribaviti zadnji objavljeni prospekt u svezi tih vrijednosnih papira, kao i uputu gdje se mogu pribaviti financijske informacije o izdavatelju koje su objavljene prema obvezama objavljivanja informacija važećim za izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište.
Obavijest Agenciji o upotrebi iznimke
Članak 354.
Agencija može, u postupku nadzora, zatražiti od izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište, dostavu obavijesti o upotrebi iznimke iz članaka 351., 352. i 353. ovog Zakona.
Prospekt
Članak 355.
(1) Prospekt mora sadržavati sve informacije koje su, uvažavajući prirodu izdavatelja i vrijednosnih papira koji će biti predmet ponude javnosti, odnosno uvrštenja na uređeno tržište, potrebne ulagatelju za procjenu:
1. imovine i dugova, financijskog položaja, dobiti i gubitka, razvojnih mogućnosti izdavatelja ili jamca, i
2. prava koja proizlaze iz vrijednosnih papira.
(2) Informacije sadržane u prospektu moraju biti točne, potpune, a prospekt dosljedan.
(3) Prospekt mora biti pregledan i razumljiv, a informacije u prospektu moraju biti prikazane na način koji omogućuje njihovu jednostavnu analizu.
(4) Prospekt mora sadržavati informacije o izdavatelju, informacije o vrijednosnim papirima koji će biti ponuđeni javnosti, odnosno uvršteni na uređeno tržište te sažetak prospekta.
(5) U slučaju da se prospekt odnosi na uvrštenje na uređeno tržište dužničkih vrijednosnih papira, koji glase na pojedinačnu nominalnu vrijednost veću 50.000 eura, isti ne mora sadržavati sažetak prospekta.
(6) U slučaju iz stavka 5. ovog članka, prospekt mora sadržavati sažetak ako se uvrštenje ovakvog izdanja dužničkih vrijednosnih papira traži na uređena tržišta više država članica, a te države članice zahtijevaju da u prospekt bude uvršten i sažetak.
Sažetak prospekta
Članak 356.
(1) U sažetku prospekta moraju, ukratko i uporabom uobičajenih pojmova biti prikazane najbitnije osobine i rizici povezani s izdavateljem, jamcem i samim vrijednosnim papirima i to na jeziku u kojem je prospekt bio izvorno sastavljen.
(2) Osobe koje su izradile sažetak, uključujući i prijevod istog, kao i osobe koje su zatražile njegovu notifikaciju, solidarno i neograničeno odgovaraju za štetu nastalu zbog toga što sažetak dovodi u zabludu, netočan je, ili je nedosljedan kad ga se čita zajedno s ostalim dijelovima prospekta.
(3) Sažetak prospekta mora sadržavati upozorenje:
1. da ga se smatra uvodom u prospekt,
2. da svaka odluka o ulaganju mora biti temeljena na ulagateljevoj procjeni prospekta kao cjeline,
3. da će ulagatelj, u slučaju tužbe i sudskog postupka u svezi s informacijama sadržanim u prospektu, izraditi prijevod prospekta na službeni jezik suda pred kojim se vodi postupak, o vlastitom trošku,
4. da osobe koje su izradile sažetak, uključujući i prijevod istog, te koje su zatražile njegovu notifikaciju, solidarno i neograničeno odgovaraju samo za štetu nastalu zbog toga što sažetak dovodi u zabludu, netočan je, ili je nedosljedan kad ga se čita zajedno s ostalim dijelovima prospekta.
Jedinstveni i podijeljeni prospekt
Članak 357.
(1) Izdavatelj, ponuditelj ili osoba koja podnosi zahtjev za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište može prospekt izraditi kao:
1. jedan dokument (jedinstveni prospekt),
2. više odvojenih dokumenata (podijeljeni prospekt).
(2) U podijeljenom prospektu informacije moraju biti razdvojene na:
1. registracijski dokument, koji sadrži informacije o izdavatelju,
2. obavijest o vrijednosnom papiru, koja sadrži informacije o vrijednosnim papirima koji će biti ponuđeni javnosti, odnosno uvršteni na uređeno tržište, i
3. sažetak prospekta.
Osnovni prospekt
Članak 358.
(1) Odredbe ovog članka primjenjuju se na sljedeće vrijednosne papire:
1. dužničke vrijednosne papire, uključujući i varijante u bilo kojem obliku, koji se izdaju u ponudbenom programu, i
2. dužničke vrijednosne papire, koje kreditne institucije stalno ili ponavljajuće izdaju, pod uvjetom:
– da se sredstva prikupljena izdavanjem tih vrijednosnih papira, prema pravu koje se na iste primjenjuje, ulažu u imovinu koja pruža dovoljno pokriće za ispunjenje svih obveza kreditne institucije kao izdavatelja koje proizlaze iz tih vrijednosnih papira do njihovog dospijeća, i
– da su, u slučaju nesolventnosti kreditne institucije kao izdavatelja, sredstva iz alineje 1. ove točke prioritetno namijenjena plaćanju glavnice i dospjelih kamata, ne isključujući primjenu odredbi posebnog zakona koji uređuje nesolventnost, stečaj i likvidaciju kreditne institucije.
(2) Izdavatelj, ponuditelj vrijednosnih papira ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje vrijednosnih papira iz stavka 1. ovog članka, na uređeno tržište, može prospekt izraditi kao osnovni prospekt koji mora sadržavati sve potrebne informacije u skladu s odredbama članka 355. ovog Zakona, pravilnikom iz članka 360. stavka 1. ovog Zakona, dodatne informacije u dopuni prospekta ako je ista potrebna u skladu s odredbama članka 379. ovog Zakona, a konačni uvjeti ponude mogu, ali ne moraju biti uključeni, po izboru izdavatelja.
(3) Informacije sadržane u osnovnom prospektu moraju biti dopunjene, ako je to potrebno, u skladu s odredbama o dopuni prospekta iz članka 379. ovog Zakona, s novim informacijama o izdavatelju i vrijednosnim papirima koji su predmet javne ponude ili uvrštenja na uređeno tržište.
(4) Ako u osnovnom prospektu i dodatku prospekta, nisu uključeni konačni uvjeti ponude, isti moraju biti stavljeni na raspolaganje ulagateljima, objavljeni i dostavljeni Agenciji, u što skorijem roku nakon objave ponude, a po mogućnosti prije početka važenja ponude. U ovim slučajevima primjenjuje se odredba članka 361. stavka 1. točke 1. ovog Zakona o izostavljanju informacija o konačnoj cijeni i količini ponuđenih vrijednosnih papira iz prospekta. Konačni uvjeti ponude iz osnovnog prospekta ne moraju biti objavljeni na isti način kao i osnovni prospekt, ali moraju biti objavljeni na jedan od načina propisanih člankom 374. ovog Zakona.
(5) Kada, u slučaju iz stavka 4. ovog članka Republika Hrvatska nema položaj matične države članice izdavatelja, konačni uvjeti ponude moraju biti dostavljeni nadležnom tijelu matične države članice izdavatelja, u skladu s odredbama stavka 4. ovog članka Zakona.
(6) Osnovni prospekt ne može biti izrađen kao podijeljeni prospekt.
Odgovornost u svezi s prospektom
Članak 359.
(1) Osobe odgovorne za točnost i potpunost informacija u prospektu su:
1. izdavatelj i njegovi članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora,
2. ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje, ako su te osobe različite od izdavatelja,
3. jamac u svezi s izdavanjem, kad je to primjenjivo i
4. osobe koje preuzmu odgovornost za točnost i potpunost informacija u prospektu ili dijelovima prospekta.
(2) Prospekt mora sadržavati informacije o svim osobama koje su odgovorne za točnost i potpunost informacija u prospektu. Za fizičke osobe, u prospektu moraju biti navedeni osobno ime te funkcija u pravnoj osobi koja je sudjelovala u izradi prospekta, a za pravne osobe moraju biti navedeni tvrtka i sjedište.
(3) Prospekt mora sadržavati izjavu svake od osoba odgovornih za točnost i potpunost informacija da su, prema njihovim saznanjima, informacije sadržane u prospektu u skladu sa stvarnim činjenicama, te da činjenice koje bi mogle utjecati na istinitost i potpunost prospekta nisu izostavljene.
(4) Osobe iz stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovog članka, odgovaraju za štetu koja ulagatelju bude prouzročena zbog netočnih ili nepotpunih informacija u prospektu.
(5) Osobe iz stavka 1. točke 4. ovog članka odgovaraju samo za štetu koja ulagatelju bude prouzročena zbog netočnih ili nepotpunih informacija u dijelu prospekta za koji su preuzele odgovornost.
(6) Neovisno o ostalim odredbama o odgovornosti, osobe koje su izradile samo sažetak prospekta, uključujući i prijevod sažetka prospekta, odgovaraju samo za štetu nastalu zbog toga što sažetak dovodi u zabludu, netočan je ili je nedosljedan kad ga se čita zajedno s ostalim dijelovima prospekta.
Minimum informacija u prospektu i pravila izrade
Članak 360.
(1) Agencija će donijeti pravilnik o minimumu informacija u prospektu, obliku prospekta i objavi prospekta i oglasa u vezi s prospektom.
(2) Prospekt mora biti izrađen u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 1. ovog članka.
Izostavljanje podataka o konačnoj cijeni i broju ponuđenih vrijednosnih papira
Članak 361.
(1) Ako konačnu cijenu i broj vrijednosnih papira iz javne ponude nije moguće navesti u prospektu, izdavatelj, odnosno, ponuditelj mora:
1. razotkriti kriterije i uvjete prema kojima će biti određena konačna cijena u ponudi, ili razotkriti najviši iznos konačne cijene u javnoj ponudi, te razotkriti kriterije i uvjete prema kojima će biti određen konačan broj ponuđenih vrijednosnih papira, ili
2. zajamčiti da ulagatelji imaju pravo povući izjavu o prihvatu ponude, odnosno o upisu vrijednosnih papira, u roku ne manjem od dva radna dana od dana objave konačne cijene i broja ponuđenih vrijednosnih papira.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, izdavatelj, odnosno ponuditelj, obvezan je o konačnoj cijeni i broju ponuđenih vrijednosnih papira izvijestiti Agenciju i ove informacije objaviti u skladu s odredbama o načinu objave prospekta iz članka 374. stavka 1. ovog Zakona, čim to bude moguće.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, izdavatelj, odnosno ponuditelj, obvezan je o konačnoj cijeni i broju ponuđenih vrijednosnih papira, umjesto Agencije, izvijestiti nadležno tijelo matične države članice izdavatelja kada Republika Hrvatska nije matična država članica.
Izostavljanje informacija uz odobrenje Agencije
Članak 362.
(1) Agencija će, na zahtjev izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, odobriti izostavljanje podataka koje prospekt mora sadržavati u skladu s odredbama ovog Zakona i pravilnika iz članka 360. stavka 1. ovog Zakona, pod uvjetom da:
1. bi razotkrivanje ove informacije bilo protivno javnom interesu, ili
2. bi razotkrivanje ove informacije moglo nanijeti značajnu štetu izdavatelju, a nije vjerojatno da bi izostavljanje ove informacije dovelo javnost u zabludu u pogledu činjenica odlučnih za utemeljenu procjenu izdavatelja, ponuditelja, jamca ili prava koja proizlaze iz vrijednosnih papira, ili
3. se radi o informaciji manjeg značaja za konkretno izdanje ili uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište, koja ne bi mogla utjecati na procjenu financijskog položaja i razvojnih mogućnosti izdavatelja, ponuditelja ili jamca.
(2) Agencija može pravilnikom detaljnije odrediti mjerila za ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovog članka.
(3) U slučaju da je informacija, koja se u prospekt mora uvrstiti u skladu s odredbama pravilnika iz članka 360. ovog Zakona, iznimno neprimjerena za područje poslovanja ili pravni oblik izdavatelja ili odnosne vrijednosne papire, prospekt mora, umjesto te informacije sadržavati drugu jednakovrijednu informaciju, ako takva postoji.
(4) Agencija će o zahtjevu iz stavka 1. ovog članka odlučiti u roku od sedam radnih dana od dana primitka zahtjeva.
Rok valjanosti prospekta, osnovnog prospekta i registracijskog dokumenta
Članak 363.
(1) Prospekt je valjan dvanaest mjeseci nakon objave u svrhu ponude vrijednosnih papira javnosti ili uvrštenja na uređeno tržište, pod uvjetom da su informacije u prospektu, po potrebi, dopunjene dodatkom prospektu, s novijim informacijama o izdavatelju i vrijednosnim papirima koji će biti ponuđeni javnosti ili uvršteni na uređeno tržište.
(2) Za ponudbeni program, prethodno podneseni osnovni prospekt je valjan dvanaest mjeseci od dana objave.
(3) Za dužničke vrijednosne papire iz članka 358. stavka 1. točke 1. ovog Zakona, prospekt je valjan sve dok nije završeno stalno ili ponavljajuće izdavanje vrijednosnih papira na koje se prospekt odnosi.
(4) Registracijski dokument, prethodno podnesen, bit će valjan dvanaest mjeseci pod uvjetom da je izdavatelj objavio godišnji dokument objavljenih informacija u skladu s odredbama članka 364. ovog Zakona. Od Agencije odobreni registracijski dokument, obavijest o vrijednosnom papiru po potrebi dopunjena novim informacijama u skladu sa člankom 366. stavkom 3. ovog Zakona i sažetak prospekta, čine valjan prospekt.
Godišnji dokument objavljenih informacija
Članak 364.
(1) Izdavatelj, čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, mora najmanje jednom godišnje izraditi i objaviti dokument koji sadrži ili upućuje na informacije koje je kroz prethodnih 12 mjeseci objavio ili učinio dostupnim javnosti. Ovaj dokument mora sadržavati ili upućivati barem na informacije koje je izdavatelj obvezan razotkriti u godišnjem izvješću sukladno propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, te informacije koje mora razotkriti sukladno odredbama članka 395. do članka 449. ovog Zakona, a izdavatelj može uključiti i druge informacije. Godišnji dokument objavljenih informacija mora biti podnesen Agenciji najkasnije 20 radnih dana od objave godišnjih financijskih izvještaja u skladu sa člankom 403. ovog Zakona.
(2) Izdavatelj, čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, mora najmanje jednom godišnje izraditi i objaviti dokument koji sadrži ili upućuje na informacije koje je kroz prethodnih dvanaest mjeseci objavio ili učinio dostupnim javnosti na području Republike Hrvatske ili neke druge države članice ili treće države, ispunivši time obvezu koju mu nameću zakoni i podzakonski propisi država članica, odnosno trećih država, koji uređuju područje vrijednosnih papira, izdavatelja vrijednosnih papira i tržišta vrijednosnih papira. Izdavatelji će u dokument uključiti barem informacije koje zahtijevaju Direktive o pravu društava te Direktiva 2001/34/EZ, kao i Uredba Europskog parlamenta i Vijeća broj 1606/2002.
(3) Kada je Republika Hrvatska matična država članica izdavatelja, godišnji dokument objavljenih informacija mora biti podnesen Agenciji, najkasnije dvadeset radnih dana nakon objave godišnjih financijskih izvještaja u skladu sa člankom 403. ovog Zakona.
(4) Obveza iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka ne postoji za izdavatelje dužničkih vrijednosnih papira čija je pojedinačna nominalna vrijednost najmanje 50.000 eura.
(5) Ako su neke informacije uključene u godišnji dokument objavljenih informacija, upućivanjem na druge dokumente, mora biti navedeno gdje su ovi dokumenti dostupni javnosti.
(6) Agencija će donijeti pravilnik kojim će detaljno propisati način na koji mora biti objavljen godišnji dokument objavljenih informacija, kao i rokove objave i podnošenja dokumenta Agenciji.
Upućivanje na informacije
Članak 365.
(1) Informacije se mogu uključiti u prospekt upućivanjem na jedan ili više dokumenata, objavljenih prije ili istodobno s prospektom, a koje je odobrila Agencija ili koji su Agenciji bili podneseni kao godišnji dokument objavljenih informacija iz članka 364. ovog Zakona. Informacije koje se na ovaj način uključuju u prospekt moraju biti izdavatelju zadnje poznate informacije.
(2) Informacije se mogu uključiti u prospekt upućivanjem na jedan ili više dokumenata objavljenih prije ili istodobno s prospektom, a koje je odobrila Agencija ili nadležno tijelo druge države članice koja je matična država članica izdavatelja ili koji su Agenciji ili tom tijelu bili dostavljeni kao godišnji dokument objavljenih informacija iz članka 364. ovog Zakona, odnosno u skladu s propisima država članica kojima se u njihov pravni poredak unosi Direktiva 2003/71/EZ i glave IV i V Direktive 2001/34/EZ. Informacije koje se na ovaj način uključuju u prospekt moraju biti izdavatelju zadnje poznate informacije.
(3) Sažetak prospekta ne smije sadržavati upućivanje na informacije iz stavka 1. i 2. ovog članka.
(4) U slučaju da su informacije u prospekt unesene upućivanjem na jedan ili više dokumenata iz stavka 1. i 2. ovog članka, prospekt mora sadržavati i pregledan opći prikaz svih dokumenata u kojima su sadržane odnosne informacije, s jasnom naznakom u kojem dijelu pojedinog dokumenta se nalazi konkretna informacija.
Posebna pravila za podijeljeni prospekt
Članak 366.
(1) Izdavatelj čiji je registracijski dokument već odobren od Agencije, mora, radi ponude vrijednosnih papira javnosti ili uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, izraditi i obavijest o vrijednosnom papiru i sažetak prospekta.
(2) Izdavatelj čiji je registracijski dokument potvrdilo nadležno tijelo matične države članice, mora, radi ponude vrijednosnih papira javnosti ili uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, izraditi i obavijest o vrijednosnom papiru i sažetak prospekta.
(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovog članka, obavijest o vrijednosnom papiru mora sadržavati i informacije koje bi inače bile dio registracijskog dokumenta, ako su nakon objave registracijskog dokumenta ili zadnje dopune registracijskog dokumenta, nastupile promjene koje mogu utjecati na odluku ulagatelja.
(4) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovog članka, izdavatelj mora dobiti posebno odobrenje za obavijest o vrijednosnom papiru i sažetak prospekta. Na odobrenje obavijesti o vrijednosnom papiru i sažetka prospekta, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ove Glave Zakona o odobrenju prospekta.
(5) Kad o zahtjevu izdavatelja za odobrenje registracijskog dokumenta nije odlučeno, a izdavatelj podnese i zahtjev za odobrenje obavijesti o vrijednosnom papiru i sažetak prospekta, predmet odobrenja će biti svi dokumenti koji čine podijeljeni prospekt, u kojima moraju biti i moguće nove informacije iz stavka 3. ovog članka.
Odobrenje prospekta
Članak 367.
(1) Agencija je nadležna za donošenje odluke o odobrenju prospekta, registracijskog dokumenta, obavijesti o vrijednosnom papiru i sažetka prospekta u svezi vrijednosnih papira koji će biti ponuđeni javnosti ili uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj.
(2) Agencija je nadležna za donošenje odluke o odobrenju prospekta, registracijskog dokumenta, obavijesti o vrijednosnom papiru i sažetka prospekta u svezi vrijednosnih papira izdavatelja za kojeg je Republika Hrvatska matična država članica u skladu s odredbama članka 343. stavka 1. točke 12. ovog Zakona.
(3) Agencija ne odgovara za istinitost i potpunost informacija koje sadrži odobreni prospekt.
Prenošenje nadležnosti
Članak 368.
(1) Agencija može nadležnost za odlučivanje o odobrenju prospekta u pojedinim slučajevima prenijeti na nadležno tijelo druge države članice, uz suglasnost tog tijela.
(2) Agencija može preuzeti nadležnost za odlučivanje o odobrenju prospekta, u pojedinim slučajevima, od nadležnog tijela druge države članice, uz suglasnost tog tijela.
(3) O prijenosu nadležnosti u skladu s odredbama stavka 1. i 2. ovog članka, Agencija će obavijestiti podnositelja zahtjeva za odobrenje prospekta u roku od tri dana od zaprimanja suglasnosti nadležnog tijela države članice.
(4) Rok za donošenje odluke o odobrenju prospekta, u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovog članka, počinje teći od dana kada je podnositelj zahtjeva za odobrenje prospekta obaviješten o prijenosu nadležnosti u skladu s odredbama stavka 3. ovog članka.
Podnositelj zahtjeva za odobrenje prospekta
Članak 369.
(1) Zahtjev za odobrenje prospekta radi ponude vrijednosnih papira javnosti može podnijeti izdavatelj, odnosno ponuditelj.
(2) Zahtjev za odobrenje prospekta za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište može podnijeti izdavatelj ili druga osoba koja može podnijeti zahtjev za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište.
Članak 370.
Agencija će pravilnikom propisati oblik, vrstu i broj primjeraka obveznih priloga uz zahtjev iz članka 369. ovog Zakona, kao i obvezni sadržaj zahtjeva.
Rok za donošenje odluke o odobrenju prospekta
Članak 371.
(1) Agencija će o zahtjevu za odobrenje prospekta donijeti odluku i o odluci izvijestiti podnositelja zahtjeva za odobrenje prospekta u roku od deset radnih dana od zaprimanja urednog zahtjeva. U slučaju da Agencija ne donese odluku u roku iz ovog stavka ili stavka 2. ovog članka, neće se smatrati da je prospekt odobren.
(2) Kada se zahtjev za odobrenje prospekta odnosi na vrijednosne papire izdavatelja koji ranije nije izdao vrijednosne papire koji su bili ponuđeni javnosti ili uvršteni na uređeno tržište, rok iz stavka 1. ovog članka je dvadeset radnih dana od zaprimanja urednog zahtjeva.
(3) U slučaju da prospekt nije izrađen u skladu s odredbama ove Glave, ili je zahtjev nepotpun iz drugih razloga, Agencija će u roku od deset radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva o tome izvijestiti podnositelja zahtjeva te ga pozvati na ispravak ili dopunu prospekta, odnosno zahtjeva.
(4) Obavijest Agencije o nepotpunosti ili neurednosti zahtjeva, sadržavat će i rok u kojem prospekt, odnosno zahtjev, mora biti ispravljen ili dopunjen.
(5) Ako Agencija, u roku iz stavka 3. ovog članka, pozove podnositelja zahtjeva na ispravak ili dopunu prospekta ili zahtjeva, rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći iznova ako podnositelj zahtjeva u ostavljenom roku ispravi ili dopuni prospekt, odnosno zahtjev, i to s danom kada Agencija zaprimi ispravak ili dopunu.
Odluka o odobrenju prospekta
Članak 372.
(1) Agencija će rješenjem odobriti prospekt ako je zahtjev za odobrenje prospekta podnijela ovlaštena osoba i ako je prospekt izrađen u skladu s odredbama ove Glave ovog Zakona.
(2) Agencija će odbiti zahtjev za odobrenje prospekta ako prospekt nije izrađen u skladu s odredbama ove Glave ovog Zakona, a podnositelj zahtjeva za odobrenje nije u roku, određenom u pozivu Agencije, prospekt dopunio na odgovarajući način.
(3) Agencija će odbiti zahtjev za odobrenje prospekta i u slučajevima:
1. kada se prospekt odnosi na ponudu vrijednosnih papira javnosti, a odluka nadležnog tijela izdavatelja o izdavanju vrijednosnih papira je ništava ili je stavljena izvan snage,
2. kada je podnositelj zahtjeva izdavatelj kojemu je Agencija izrekla neku od nadzornih mjera zbog kršenja odredaba o pravilima objavljivanja iz Glave 2. ovog Dijela ovog Zakona, a izdavatelj nije postupio u skladu s izrečenom mjerom.
(4) Agencija će zaključkom odbaciti zahtjev za odobrenje prospekta u slučaju:
1. kada je zahtjev za odobrenje prospekta podnijela neovlaštena osoba,
2. kada je zahtjev nepotpun iz drugih razloga, a ne zbog nepotpunosti i nepravilnosti u prospektu, a podnositelj zahtjeva nije, u roku određenom pozivom na dopunu, dopunio zahtjev,
3. kada nisu ispunjene druge pretpostavke za vođenje postupka.
Obveza objave prospekta
Članak 373.
(1) Nakon što je prospekt odobren, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište obvezan je prospekt u elektroničkom obliku dostaviti Agenciji, objaviti prospekt u skladu s odredbama članka 374. ovog Zakona te Agenciju izvijestiti o načinu objave.
(2) Izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište mora obvezu iz stavka 1. ovog članka izvršiti najkasnije do početka ponude ili do uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, u slučaju da se prospekt odnosi na prvu javnu ponudu roda dionica koje još nisu uvrštene radi trgovanja na uređeno tržište, a čije uvrštenje se zahtijeva prvi put, obveza iz stavka 1. ovog članka mora biti izvršena najkasnije šest radnih dana prije isteka roka za prihvat ponude.
(4) Nakon što je prospekt objavljen u skladu s odredbama članka 374. ovog Zakona, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, obvezan je sljedeći radni dan u dnevnim novinama, koje se redovito prodaju na području Republike Hrvatske, objaviti i obavijest o načinu na koji je prospekt objavljen te gdje i na koji način ulagatelji mogu pribaviti prospekt.
(5) Sadržaj obavijesti iz stavka 4. ovog članka, mora biti u skladu sa člankom 378. ovog Zakona.
Način objave prospekta
Članak 374.
(1) Izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređenom tržištu izvršio je obvezu objavljivanja prospekta iz članka 349. ovog Zakona, kad osigura dostupnost prospekta javnosti na jedan od sljedećih načina:
1. objavom u jednim ili više dnevnih novina koje se prodaju na cijelom ili pretežitom području Republike Hrvatske,
2. objavom u jednim ili više dnevnih novina koje se prodaju na cijelom ili pretežitom području druge države članice u kojoj će vrijednosni papiri biti ponuđeni javnosti ili u kojoj će biti podnesen zahtjev za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište te države članice,
3. u tiskanom obliku, besplatno stavljen javnosti na raspolaganje u službenim prostorijama u kojima posluje uređeno tržište na koje će vrijednosni papiri biti uvršteni ili u službenim prostorijama u sjedištu izdavatelja i svim poslovnicama financijskih posrednika koji obavljaju poslove u svezi provedbe upisa, odnosno prodaje vrijednosnih papira, uključujući i platne agente,
4. u elektroničkom obliku na internetskim stranicama izdavatelja te na internetskim stranicama financijskih posrednika, ako su uključeni u postupak ponude vrijednosnih papira javnosti,
5. u elektroničkom obliku na internetskim stranicama uređenog tržišta na koje se traži uvrštenje,
6. u elektroničkom obliku na internetskim stranicama Agencije, ako Agencija pruža ovakvu uslugu.
(2) Agencija će na svojim internetskim stranicama objavljivati popis svih prospekata koje je odobrila u zadnjih dvanaest mjeseci. Ovaj popis omogućit će korisniku pristup prospektu objavljenom na internetskim stranicama iz točke 4. 5. stavka 1. ovog članka, ako prospekt nije objavljen na internetskim stranicama Agencije u skladu sa stavkom 1. točkom 6. ovog članka.
(3) Agencija je ovlaštena izdavateljima, ponuditeljima i podnositeljima zahtjeva za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište, omogućiti objavu prospekta na internetskim stranicama Agencije, uz naknadu čija će visina biti određena posebnim pravilnikom koji može donijeti Agencija. Ovim pravilnikom će biti detaljno uređeni uvjeti i način objave prospekta na internetskim stranicama Agencije.
(4) Dodatne uvjete koji se odnose na objavu prospekta, Agencija će propisati pravilnikom.
Članak 375.
Objavljeni prospekt i dopuna prospekta iz članka 379. sadržajno i oblikom, mora biti jednak izvorniku koji je odobrila Agencija.
Posebna pravila objavljivanja podijeljenog prospekta
Članak 376.
(1) U slučaju podijeljenog prospekta i/ili uključivanja informacija u prospekt upućivanjem na informacije u skladu sa člankom 365. ovog Zakona, dokumenti, odnosno informacije, mogu biti objavljeni odvojeno, ako su besplatno dostupni javnosti u skladu s odredbama članka 374. stavka 1. ovog Zakona.
(2) Svaki dokument iz stavka 1. ovog članka, mora sadržavati i napomenu gdje je moguće pribaviti ostale dokumente koji čine prospekt.
Posebna pravila za prospekt objavljen u elektroničkom obliku
Članak 377.
(1) Kad je prospekt objavljen u elektroničkom obliku, izdavatelj, ponuditelj i podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, obvezni su na zahtjev ulagatelja besplatno dostaviti tiskani prospekt ulagatelju.
(2) Kad je prospekt objavljen u elektroničkom obliku, a prodaja vrijednosnih papira javnosti odvija se putem financijskog posrednika, pored osoba iz stavka 1. ovog članka, i financijski posrednik obvezan je na zahtjev ulagatelja besplatno dostaviti tiskani prospekt ulagatelju.
Oglašavanje
Članak 378.
(1) Bilo kakav oblik oglašavanja u svezi ponude dionica javnosti ili uvrštenja dionica na uređeno tržište, mora biti u skladu s odredbama ovog članka.
(2) Kada, u skladu s odredbama ovog Zakona postoji obveza izrade i objavljivanja prospekta, svaki oglas u vezi s ponudom dionica javnosti ili uvrštenjem dionica na uređeno tržište mora sadržavati naznaku da je prospekt objavljen, ili da će biti objavljen, te naznaku mjesta i načina na koji ulagatelji mogu pribaviti prospekt.
(3) Oglas mora biti jasno naznačen kao oglas, a informacije koje sadrži ne smiju biti netočne te ne smiju dovoditi ulagatelje u zabludu. Sve informacije u oglasu moraju biti u skladu s informacijama u prospektu, ako je ranije već objavljen prospekt, ili s informacijama koje će biti uključene u prospekt koji se tek treba objaviti.
(4) Svaka informacija koja se odnosi na ponudu vrijednosnih papira javnosti ili uvrštenje na uređeno tržište, mora biti u skladu s informacijama koje sadrži prospekt, neovisno o tome je li razotkrivena usmenim ili pisanim putem, i neovisno o tome je li razotkrivena u svrhu oglašavanja.
(5) Kada, u skladu s odredbama ovog Zakona, nema obveze izrade i objavljivanja prospekta, izdavatelj ili ponuditelj obvezan je svim kvalificiranim ulagateljima, odnosno posebnim skupinama ulagatelja na koje se ponuda odnosi, razotkriti sve informacije u svezi ponude koje je razotkrio jednom od njih.
(6) Informacije iz stavka 5. ovog članka, razotkrivene u svezi s ponudom kod koje postoji obveza izrade i objavljivanja prospekta u skladu s odredbama ovog Zakona, moraju biti uključene u prospekt ili dopunu prospekta u skladu s odredbama članka 379. ovog Zakona.
Dopuna prospekta
Članak 379.
(1) U slučaju da u razdoblju od odobrenja prospekta pa do proteka razdoblja za prihvat ponude, odnosno do početka trgovanja na uređenom tržištu, nastane nova činjenica ili se utvrdi postojanje netočnosti ili nepotpunosti, a koje se odnose na informacije sadržane u prospektu koje mogu utjecati na procjenu vrijednosnih papira, izdavatelj, ponuditelj ili osoba koja je podnijela zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište, obvezan je dopuniti prospekt novim, točnim i potpunim informacijama u obliku dopune prospekta. Dopuna prospekta mora sadržavati uputu ulagateljima o pravima iz stavka 7. ovog članka.
(2) Izdavatelj, ponuditelj ili osoba koja je podnijela zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište, obvezan je bez odgode, podnijeti Agenciji zahtjev za dopunu prospekta, u skladu sa stavkom 1. ovog članka te zahtjevu priložiti dopunu prospekta.
(3) Agencija će odobriti dopunu prospekta u roku od sedam radnih dana od zaprimanja zahtjeva za dopunu prospekta.
(4) Kad Republika Hrvatska nije matična država članica izdavatelja, zahtjev za dopunu prospekta podnosi se i dopunu prospekta odobrava nadležno tijelo matične države članice izdavatelja, a u tom slučaju smatrat će se da je dopunu prospekta odobrila Agencija.
(5) Po odobrenju dopune prospekta, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za dopunu prospekta obvezan je sljedećeg radnog dana objaviti na isti način na koji je objavljen i prospekt.
(6) Sažetak prospekta, kao i njegov prijevod, moraju biti dopunjeni na način iz stavaka 1. do 3. ovog članka, ako je to potrebno obzirom na sadržaj dopune prospekta.
(7) Ulagatelji koji su se, prije objave dopune prospekta, obvezali kupiti ili upisati vrijednosne papire u javnoj ponudi, imaju pravo odustati od kupnje ili upisa tih vrijednosnih papira, i to u razdoblju određenom u dopuni prospekta, a koje ne smije biti kraće od dva radna dana od objave dopune prospekta.
Prekogranična ponuda
Članak 380.
(1) Prospekt i dopuna prospekta, odobreni od nadležnog tijela matične države članice, kad Republika Hrvatska nije matična država članica, imaju učinak kao prospekt i dopuna prospekta odobreni od Agencije u skladu s odredbama ovog Zakona, ako je Agenciji, kao nadležnom tijelu države članice domaćina, bila dostavljena obavijest iz članka 381. ovog Zakona.
(2) Ako prospekt i dopuna prospekta iz stavka 1. ovog članka sadrže netočnosti ili nepotpunosti, ili Agencija utvrdi postojanje nove činjenice iz članka 379. stavka 1. ovog Zakona, obavijestit će o tome nadležno tijelo matične države članice izdavatelja.
(3) Ako Agencija, kao nadležno tijelo matične države članice, zaprimi upozorenje iz stavka 2. ovog članka od nadležnog tijela države članice domaćina, zatražit će dopunu prospekta u skladu s odredbama članka 379. ovog Zakona.
Članak 381.
(1) U slučajevima kad je Republika Hrvatska matična država članica izdavatelja, Agencija će na zahtjev izdavatelja, ili osobe odgovorne za izradu prospekta, nadležnom tijelu države članice domaćina, dostaviti obavijest o odobrenju prospekta, kojoj će priložiti:
1. certifikat o odobrenju prospekta, koji sadrži potvrdu da je prospekt izrađen u skladu s odredbama Direktive 2003/71/EZ,
2. presliku odobrenog prospekta, i
3. prijevod sažetka prospekta, ako je to potrebno u skladu s odredbama članka 382. ovog Zakona, za koji odgovara izdavatelj ili osoba odgovorna za izradu prospekta.
(2) Ako su iz prospekta izostavljene informacije u skladu s odredbama članka 362. ovog Zakona, to će biti naznačeno u potvrdi iz stavka 1. ovog članka.
(3) Ako je zahtjev iz stavka 1. ovog članka bio podnesen istodobno sa zahtjevom za odobrenje prospekta, Agencija će obavijest iz stavka 1. ovog članka poslati sljedeći radni dan po odobrenju prospekta, a u ostalim slučajevima Agencija će obavijest poslati u roku od tri radna dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovog članka.
(4) Stavci 1., 2. i 3. ovog članka, na odgovarajući se način primjenjuju i na obavijest o potvrdi dopune prospekta.
Upotreba jezika u prospektu
Članak 382.
(1) Ako je Republika Hrvatska matična država članica izdavatelja, a vrijednosni papiri izdavatelja su ponuđeni javnosti samo na području Republike Hrvatske, ili se zahtjev za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište odnosi samo na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, prospekt mora biti izrađen na hrvatskom jeziku.
(2) Ako je Republika Hrvatska matična država članica izdavatelja, a vrijednosni papiri se nude javnosti samo u drugoj državi članici, ili se zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište odnosi samo na uređeno tržište u nekoj drugoj državi članici, a ne i u Republici Hrvatskoj, prospekt mora biti izrađen na jeziku prihvaćenom od nadležnih tijela tih država članica ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u međunarodnim financijskim krugovima.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovog članka, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište obvezan je u postupku odlučivanja Agencije o odobrenju prospekta, izraditi prospekt na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji je uobičajen u međunarodnim financijskim krugovima.
(4) Ako je Republika Hrvatska matična država članica izdavatelja, a vrijednosni papiri se nude javnosti na području Republike Hrvatske i u drugoj državi članici ili se zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište odnosi na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj i u drugoj državi članici, izdavatelj, ponuditelj, ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje je obvezan izraditi prospekt na hrvatskom jeziku. U ovom slučaju, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište mora izraditi i učiniti dostupnim javnosti i prospekt izrađen na jeziku koji priznaju nadležna tijela država članica domaćina ili na jeziku koji je uobičajen u međunarodnim financijskim krugovima.
(5) Ako je Republika Hrvatska država članica domaćin, a prospekt nije izrađen na hrvatskom jeziku, Agencija može od izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište zatražiti prijevod sažetka prospekta na hrvatski jezik.
(6) Ako su predmet zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište u jednoj ili više država članica, dužnički vrijednosni papiri pojedinačne nominalne vrijednosti najmanje 50.000 eura, izdavatelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje obvezan je izraditi prospekt na jeziku prihvaćenom od nadležnog tijela matične države članice ili države članice domaćina, ili na jeziku uobičajenom u međunarodnim financijskim krugovima.
Treće države
Članak 383.
(1) Kad Republika Hrvatska, u skladu s odredbama ovog Zakona, ima položaj matične države članice izdavatelja koji ima sjedište u trećoj državi, Agencija može odobriti prospekt izrađen u skladu s odredbama zakona treće države, a koji se odnosi na javnu ponudu vrijednosnih papira ili uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište, pod uvjetom da:
1. je prospekt izrađen u skladu s međunarodnim standardima koje je utvrdila Međunarodna organizacija komisija za vrijednosne papire (IOSCO), uključujući i standarde razotkrivanja informacija, i da
2. prospekt, u pogledu informacija koje sadrži, uključujući i informacije financijske prirode, ispunjava zahtjeve koji su odgovarajući zahtjevima utvrđenim odredbama ovog Zakona.
(2) Pri odlučivanju o odobrenju prospekta iz stavka 1. ovog članka, Agencija će poštivati provedbeni propis donesen na temelju članka 20. stavka 3. Direktive 2003/71/EZ.
Nadzorne ovlasti Agencije
Članak 384.
(1) Agencija obavlja nadzor nad ispunjavanjem svih obveza propisanih odredbama od članka 342. do članka 394. ovog Zakona, u svezi s javnom ponudom vrijednosnih papira ili uvrštenjem na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj.
(2) Agencija je nadležna za nadzor nad poštivanjem obveza propisanih odredbama ove Glave Zakona, u svezi s ponudom vrijednosnih papira javnosti ili zahtjevom za uvrštenje na uređeno tržište, kada Republika Hrvatska ima položaj matične države članice.
(3) Agencija je nadležna za nadzor nad poštivanjem obveza propisanih odredbama od članka 342. do članka 394. ovog Zakona« u svezi s ponudom vrijednosnih papira javnosti ili zahtjevom za uvrštenje na uređeno tržište kada Republika Hrvatska ima položaj države članice domaćina, u okviru određenom člankom 385. ovog Zakona.
(4) Agencija provodi nadzor radi provjere postupaju li izdavatelj, ponuditelj, podnositelj zahtjeva za uvrštenje i druge osobe u skladu s odredbama od članka 342. do članka 394. ovog Zakona.
(5) Agencija nadzire poštivanje obveza propisanih odredbama od članka 342. do članka 394. ovog Zakona:
1. zaprimanjem, prikupljanjem i provjerom objavljenih informacija i obavijesti osoba koje su u skladu s odredbama ovog Zakona obvezne iste dostavljati Agenciji,
2. uvidom u poslovanje izdavatelja i njegovih vladajućih ili ovisnih društava,
3. izricanjem nadzornih mjera iz članka 386. ovog Zakona.
Članak 385.
(1) Kad Republika Hrvatska ima položaj države članice domaćina, a Agencija utvrdi da izdavatelj ili financijska institucija, odgovorna za ponudu vrijednosnih papira javnosti, krši odredbe ove Glave Zakona, Agencija će o tim povredama odredbi Zakona izvijestiti nadležno tijelo matične države članice.
(2) Ako, unatoč nadzornim mjerama poduzetim od strane nadležnog tijela matične države članice izdavatelja ili zato što su poduzete mjere bile nedovoljne, osoba iz stavka 1. ovog članka i dalje krši odredbe ove Glave, Agencija će, nakon što obavijesti nadležno tijelo matične države članice izdavatelja, poduzeti mjere potrebne za zaštitu ulagatelja. O poduzetim mjerama Agencija će, u što skorijem roku, obavijestiti Europsku komisiju.
Nadzorne mjere
Članak 386.
(1) Agencija je ovlaštena donijeti sljedeće nadzorne mjere:
1. zahtijevati od izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, uključivanje dodatnih informacija u prospekt, kad je to potrebno radi zaštite interesa ulagatelja,
2. zahtijevati od izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, da Agenciji dostave obavijesti, dokumente i podatke od značaja za provođenje nadzora nad primjenom odredbi ove Glave,
3. zahtijevati od revizora i poslovodstva izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, kao i financijskih posrednika koji će provesti postupak javne ponude ili podnijeti zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište, dostavu dodatnih informacija i obavijesti od značaja za nadzor nad provođenjem odredbi ove Glave Zakona,
4. privremeno obustaviti javnu ponudu ili uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište, na najviše deset radnih dana, kad osnovano sumnja u kršenje odredbi ove Glave Zakona,
5. zabraniti ili privremeno obustaviti oglašavanje, na najviše deset radnih dana, kad osnovano sumnja u kršenje odredbi ove Glave Zakona,
6. zabraniti javnu ponudu vrijednosnih papira kad utvrdi da su prekršene odredbe ove Glave Zakona, ili kad osnovano sumnja da će odredbe biti prekršene,
7. privremeno obustaviti ili naložiti burzi privremenu obustavu trgovanja pojedinim vrijednosnim papirima na uređenom tržištu, na najviše deset radnih dana, kad osnovano sumnja u kršenje odredbi ove Glave Zakona,
8. zabraniti trgovanje vrijednosnim papirima na uređenom tržištu, ako su prekršene odredbe ove Glave Zakona,
9. objaviti da izdavatelj ne ispunjava obveze propisane odredbama ove Glave Zakona.
(2) Pri donošenju mjera iz stavka 1. ovog članka, Agencija će uzeti u obzir težinu povrede odredbi ove Glave i svrhu koja se mjerom želi postići.
Pravo ulagatelja povući prihvat ponude
Članak 387.
(1) U slučaju izricanja neke od nadzornih mjera iz članka 386. stavka 1. točke 4. ili točke 6. ovog Zakona, ulagatelj koji je prije objave tih mjera upisao, odnosno kupio vrijednosne papire u odnosnoj javnoj ponudi, ima pravo povući prihvat ponude, odnosno odustati od pravnog posla kupnje vrijednosnih papira koji je nastao njegovim prihvatom ponude. Ovo pravo ulagatelj može iskoristiti u roku od pet dana od dana objave izrečene nadzorne mjere.
(2) Agencija će pri izricanju nadzorne mjere poučiti ulagatelje o pravu iz stavka 1. ovog članka.
Nadzorne mjere nakon uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište
Članak 388.
Nakon uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, Agencija je ovlaštena obaviti pregled poslovanja izdavatelja i njegovih vladajućih ili ovisnih društava u Republici Hrvatskoj, ako je to potrebno radi provjere i utvrđivanja postupa li izdavatelj u skladu s odredbama ove Glave Zakona.
Članak 389.
Nakon uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, Agencija je ovlaštena:
1. u svrhu zaštite ulagatelja i tržišta u cjelini, naložiti izdavatelju tih vrijednosnih papira razotkrivanje svih važnih informacija koje mogu biti od utjecaja na procjenu vrijednosti vrijednosnih papira,
2. privremeno obustaviti trgovanje, odnosno zatražiti od burze da privremeno obustavi trgovanje određenim vrijednosnim papirima, ako je, prema procjeni Agencije, položaj izdavatelja tih vrijednosnih papira takav da bi trgovanje vrijednosnim papirima štetilo interesima ulagatelja.
Članak 390.
Agencija se u slučaju potrebe može posavjetovati s burzom, a posebno kad odlučuje o privremenoj obustavi ili zabrani trgovanja na uređenom tržištu.
Inozemni izdavatelj ili ponuditelj
Članak 391.
Inozemni izdavatelj ili ponuditelj može ponuditi vrijednosne papire javnosti u Republici Hrvatskoj javnom ponudom samo posredstvom investicijskog društva ili kreditne institucije koju je angažirao za obavljanje poslova financijskog posredovanja u toj javnoj ponudi.
Članak 392.
(1) Zahtjev za odobrenje prospekta ponude vrijednosnih papira inozemnog izdavatelja, odnosno ponuditelja, u ime inozemnog izdavatelja, odnosno ponuditelja, podnosi angažirana osoba iz članka 391. ovog Zakona. Uz zahtjev se obvezno prilaže i ugovor između inozemnog izdavatelja, odnosno ponuditelja i angažirane osobe o obavljanju poslova financijskog posredovanja. Angažirana osoba u ime inozemnog izdavatelja, odnosno ponuditelja, poduzima i druge radnje u postupku ponude vrijednosnih papira.
(2) Agencija može odobriti objavljivanje prospekta inozemnog izdavatelja, odnosno ponuditelja, iako zahtjevu nisu priloženi svi propisani prilozi, ili u prospektu nisu navedeni svi propisani podaci, ako angažirana osoba iz članka 391. ovog Zakona dokaže:
– da prema propisima države izdavatelja takve priloge i podatke nije moguće pribaviti, a Agencija ocijeni da to neće potencijalnom ulagatelju umanjiti mogućnost da objektivno procijeni izglednost i rizike ulaganja i donese odluku o ulaganju,
– da prema propisima države članice u kojoj izdavatelj vrijednosnih papira ima sjedište, takvi prilozi i podaci nisu potrebni za odobrenje objavljivanja prospekta pod uvjetom uzajamnosti koji se pretpostavlja. Uvjet uzajamnosti ne primjenjuje se na inozemnog izdavatelja koji ima sjedište u državi članici Svjetske trgovinske organizacije.
(3) Iznimno, inozemnom izdavatelju ili ponuditelju koji vrijednosne papire ponudi javnosti istodobno u Republici Hrvatskoj i u državi članici, Agencija može odobriti objavljivanje prospekta čije je objavljivanje u toj državi članici odobrilo nadležno tijelo te države, a odobrenje može uvjetovati dopunom prospekta pojedinim podacima u skladu s odredbama ove Glave i pravilnika iz članka 360. ovog Zakona.
(4) Za istinitost i potpunost podataka koje sadrži prospekt inozemnog izdavatelja, solidarno odgovara i ovlašteno društvo iz članka 391. ovog Zakona.
Ponuda vrijednosnih papira izvan Republike Hrvatske
Članak 393.
Domaći izdavatelj koji na stranom tržištu namjerava ponuditi javnosti vrijednosne papire, dužan je prethodno Agenciji dostaviti obavijest o karakteristikama namjeravanog izdanja vrijednosnih papira.
Članak 394.
(1) Obavijest iz članka 393. stavka 1. ovog Zakona mora sadržavati sljedeće podatke:
1. podatke o vrijednosnim papirima na koje se odnosi prospekt te o načinu i uvjetima njihove ponude, i to:
a) naznaku vrste i opis karakteristika vrijednosnih papira, njihov ukupan broj i opis prava sadržanih u takvim vrijednosnim papirima,
b) dan otvaranja i razdoblje trajanja upisa i uplate,
c) opis načina rasporeda vrijednosnih papira ako ih bude upisano više od količine koja se izdaje,
d) naziv, sjedište i poslovnu adresu financijskog posrednika u izdanju, odnosno ponudi,
e) naziv, sjedište i poslovne adrese osoba koje jamče za obveze izdavatelja po vrijednosnom papiru,
f) nazive i adrese institucija preko kojih izdavatelji podmiruju financijske obveze prema vlasnicima vrijednosnih papira,
g) cijenu ili način određivanja cijene vrijednosnih papira,
h) postupak izvršavanja prava prvenstva pri upisu i uplati,
i) svrhu za koju izdavatelj namjenjuje prikupljena sredstva,
2. podatke o izdavatelju vrijednosnih papira, i to:
a) tvrtku, sjedište, poslovnu adresu, datum osnivanja, pravni oblik, naziv suda kod kojega se vodi registar u koji je upisan te matični broj (MBS) upisa u takvom registru,
b) iznos upisanog i/ili odobrenog kapitala te uplaćenog kapitala, podrobnosti o vrijednosnim papirima od kojih se sastoji temeljni kapital kada se radi o dioničkom društvu, a ako temeljni kapital nije u potpunosti uplaćen, iznos neuplaćenog dijela i razloge zbog kojih nije uplaćen, broj zamjenjivih vrijednosnih papira ili prava na upis vrijednosnih papira koji su izdani te uvjete za njihovu konverziju, odnosno upis,
c) podatke o vladajućem društvu ako postoji,
d) popis dioničara koji imaju 5% ili više od ukupnog broja glasova u skupštini izdavatelja i postotak glasova koji svakom pripada.
(2) U roku od osam dana od proteka roka upisa i uplate vrijednosnih papira koje ponudi isključivo izvan Republike Hrvatske, izdavatelj je obvezan dostaviti Agenciji podatke o broju upisanih i uplaćenih vrijednosnih papira.
GLAVA II.
Objavljivanje informacija o izdavateljima vrijednosnih papira
Poglavlje 1.
OPĆE ODREDBE
Pojmovi
Članak 395.
Pojedini pojmovi, u smislu ove Glave, imaju sljedeće značenje:
1. izdavatelj je pravni subjekt, uključujući i državu, čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, pri čemu se u slučaju izdanih potvrda o deponiranim dionicama, izdavateljem smatra izdavatelj dionica na osnovi kojih su izdane potvrde o deponiranim dionicama,
2. vrijednosni papiri su sve vrste prenosivih vrijednosnih papira iz članka 3. stavka 1. točke 3. ovog Zakona, osim instrumenata tržišta novca s rokom dospijeća kraćim od dvanaest mjeseci,
3. dužnički vrijednosni papiri su obveznice i ostali oblici prenosivih sekuritiziranih dugova, osim vrijednosnih papira koji su istovjetni dionicama i vrijednosnih papira koji, ako se zamijene ili ako se njima potvrdi ostvarivanje glasačkih prava, daju pravo na stjecanje dionica ili vrijednosnih papira istovjetnih dionicama,
4. propisane informacije su sve informacije koje je izdavatelj, ili osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja, obvezan objavljivati javnosti sukladno:
– odredbama ove Glave,
– člancima 459. do 462. ovog Zakona,
– propisima matične države članice izdavatelja koji su usvojeni sukladno članku 3. stavku 1. Direktive 2004/109/EZ,
5. društvo za upravljanje je društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom koje se osniva i posluje sukladno propisima kojima se uređuje osnivanje i poslovanje društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom,
6. elektroničko sredstvo je elektronička oprema namijenjena za obradu podataka (uključujući i digitalno sažimanje), pohranu i prijenos podataka korištenjem elektromagnetskih medija,
7. Direktiva 78/660/EEZ je Četvrta Direktiva Vijeća 78/660/EEZ od 25. srpnja 1978. koja se temelji na članku 54. stavku 3. točki g) Ugovora o godišnjim financijskim izvješćima za određene vrste trgovačkih društava,
8. Direktiva 83/349/EEZ je Sedma Direktiva Vijeća 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. koja se temelji na članku 54. stavku 3. točki g) Ugovora o konsolidiranim obračunima,
9. Uredba (EZ-a) broj 1606/2002 je Uredba (EZ-a) broj 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda.
Primjena
Članak 396.
Odredbe ove Glave primjenjuju se kod izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište kojim upravlja burza.
Članak 397.
(1) Odredbe ove Glave primjenjuju se kod izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u državi članici, a kojima je Republika Hrvatska matična država članica.
(2) Odredbe članaka 438. do 441. ovog Zakona, primjenjuju se i kod izdavatelja kojem je Republika Hrvatska država članica domaćin, a čiji su vrijednosni papiri uvršteni samo na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj.
(3) Izdavatelj iz stavka 2. ovog članka, obvezan je sukladno člancima 438. do 441. ovog Zakona, objavljivati javnosti sve informacije koje je obvezan objavljivati prema propisima matične države članice izdavatelja kojima su propisane obveze objavljivanja javnosti kod izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište.
Određivanje nadležnosti
Članak 398.
(1) Matična država članica, u smislu ove Glave, je:
1. za izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu manjem od 1.000 EUR odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost manju od 1.000 EUR i za izdavatelja dionica:
– država članica u kojoj izdavatelj ima sjedište, za izdavatelja koji ima sjedište u državi članici,
– država članica čijem je nadležnom tijelu izdavatelj obvezan dostavljati godišnji dokument objavljenih informacija iz članka 364. ovog Zakona, za izdavatelja koji ima sjedište u trećoj državi.
2. za izdavatelja koji nije naveden u točki 1. ovog stavka, država članica koju je izdavatelj izabrao za matičnu državu članicu između države članice u kojoj ima sjedište i država članica na čija uređena tržišta su uvršteni njegovi vrijednosni papiri.
(2) Izdavatelj iz stavka 1. točke 2. ovog članka, može za matičnu državu članicu izabrati samo jednu državu članicu.
(3) Izdavatelj izabranu matičnu državu članicu ne može mijenjati prije proteka roka od najmanje tri godine od dana donošenja odluke o izboru iz stavka 2. ovog članka, osim u slučaju ako prije proteka toga roka svi vrijednosni papiri izdavatelja više nisu uvršteni niti na jedno uređeno tržište u državama članicama.
(4) Izbor Republike Hrvatske kao matične države članice, izdavatelj iz stavka 1. točke 1. alineje 2. i stavka 1. točke 2. ovog članka objavljuje javnosti sukladno člancima 438. do 441. ovog Zakona.
Članak 399.
Država članica domaćin je država članica na čije uređeno tržište su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja, a koja je različita od matične države članice izdavatelja.
Iznimke
Članak 400.
(1) Odredbe ove Glave ne primjenjuju se kod udjela u subjektima za zajednička ulaganja koji nisu zatvorenog tipa, niti kod stjecanja ili otpuštanja udjela u takvim subjektima.
(2) U smislu ove Glave, subjekt za zajednička ulaganja koji nije zatvorenog tipa označava subjekt:
1. čija je svrha i cilj zajedničko ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti, uz uvažavanje načela razdiobe rizika, i
2. čiji se udjeli, na zahtjev imatelja tih udjela, neposredno ili posredno, otkupljuju ili iskupljuju iz imovine tog subjekta.
(3) U smislu ove Glave, udjeli u subjektu za zajednička ulaganja označavaju vrijednosne papire koje izdaje subjekt za zajednička ulaganja na osnovi kojeg imatelj udjela stječe prava nad imovinom tog subjekta.
Poglavlje 2.
IZVJEŠTAJI IZDAVATELJA
Obveza
Članak 401.
Izdavatelj vrijednosnih papira obvezan je redovito izrađivati godišnje, polugodišnje i tromjesečne financijske i poslovne izvještaje te ih objavljivati javnosti sukladno člancima 438. do 441. ovog Zakona.
Članak 402.
Agencija može za izdavatelje vrijednosnih papira sa sjedištem u Republici Hrvatskoj pravilnikom propisati sadržaj i strukturu godišnjih, polugodišnjih i tromjesečnih financijskih i poslovnih izvještaja te oblik i način njihovog dostavljanja Agenciji.
Godišnji izvještaj
Članak 403.
(1) Izdavatelj vrijednosnih papira obvezan je izraditi godišnji izvještaj iz stavka 2. ovog članka, objaviti ga javnosti najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine te osigurati da isti bude dostupan javnosti najmanje pet godina od dana objavljivanja.
(2) Godišnji izvještaj izdavatelja mora sadržavati:
1. revidirane godišnje financijske izvještaje,
2. izvještaj poslovodstva,
3. izjavu osoba odgovornih za sastavljanje godišnjeg izvještaja izdavatelja, navodeći njihova imena, prezimena, radno mjesto i dužnosti u izdavatelju, da prema njihovom najboljem saznanju:
– godišnji financijski izvještaji izdavatelja, sastavljeni uz primjenu odgovarajućih standarda financijskog izvještavanja, daju cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju kao cjeline,
– izvještaj poslovodstva sadrži istinit prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju, uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima su izdavatelj i društva izloženi kao cjelina.
(3) Zajedno s godišnjim izvještajem izdavatelja iz stavka 2. ovog članka, izdavatelj je obvezan na način i u roku iz stavka 1. ovog članka objaviti javnosti u cijelosti i revizorsko izvješće, potpisano od strane osoba odgovornih za reviziju godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja.
(4) Na izdavatelja koji je obvezan izrađivati konsolidirane izvještaje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe stavka 1., 2. i 3. ovog članka.
Članak 404.
(1) Za izdavatelja koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, izvještajima iz članka 403. stavka 2. točke 1. i 2. ovog Zakona, smatraju se izvještaji koji se izrađuju sukladno propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava te računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja.
(2) Ako godišnje financijske izvještaje u roku iz članka 403. stavka 1. ovog Zakona ne utvrdi nadležno tijelo izdavatelja, izdavatelj je obvezan godišnje financijske izvještaje objaviti javnosti u roku iz članka 403. stavka 1. ovog Zakona uz naznaku da na izvještaje nije dana suglasnost nadležnog tijela izdavatelja.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovog članka, izdavatelj je obvezan u roku od sedam dana od dana dobivanja suglasnosti svog nadležnog tijela na godišnje financijske izvještaje, objaviti javnosti utvrđene izvještaje. Ako je nadležno tijelo izdavatelja utvrdilo izvještaje u cijelosti u sadržaju u kojem su objavljeni javnosti sukladno stavku 2. ovog članka, smatra se da je izdavatelj objavio javnosti godišnje financijske izvještaje ako u roku od sedam dana od dana utvrđivanja izvještaja objavi javnosti da su izvještaji objavljeni sukladno stavku 2. ovog članka u cijelosti utvrđeni u istom sadržaju od strane nadležnog tijela izdavatelja.
(4) Zajedno s godišnjim izvještajem iz članka 403. stavka 2. ovog Zakona i revizorskim izvješćem iz članka 403. stavka 3. ovog Zakona, izdavatelj je obvezan objaviti javnosti u cijelosti i odluku nadležnog tijela o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja te odluku o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokriću gubitka, ako odluke nisu sastavni dio godišnjeg izvještaja.
Članak 405.
Izdavatelj vrijednosnih papira koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske, obvezan je izvještaje iz članka 403. stavka 2. točke 1. i 2. ovog Zakona izrađivati sukladno članku 404. ovog Zakona.
Članak 406.
(1) Izdavatelj vrijednosnih papira koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske u državi članici, obvezan je izvještaje iz članka 403. stavka 2. točke 1. i 2. ovog Zakona izrađivati prema sljedećim zahtjevima:
1. kada je izdavatelj prema Direktivi 83/349/EEZ obvezan izrađivati konsolidirane financijske izvještaje, njegovi revidirani financijski izvještaji obuhvaćaju konsolidirane financijske izvještaje izrađene sukladno Uredbi (EZ-a) broj 1606/2002 i financijske izvještaje matičnog društva izrađene sukladno pravu države u kojoj matično društvo ima sjedište,
2. kada izdavatelj nije obvezan izrađivati konsolidirane financijske izvještaje, njegovi revidirani financijski izvještaji obuhvaćaju financijske izvještaje izrađene sukladno pravu države u kojoj izdavatelj ima sjedište,
3. financijski izvještaji izdavatelja moraju biti revidirani sukladno člancima 51. i 51.a. Direktive 78/660/EEZ, a konsolidirani financijski izvještaji izdavatelja sukladno članku 37. Direktive 83/349/EEZ,
4. izvještaj poslovodstva mora biti izrađen sukladno članku 46. Direktive 78/660/EEZ kada izdavatelj nije obvezan izrađivati konsolidirane financijske izvještaje, odnosno sukladno članku 36. Direktive 83/349/EEZ, kada je izdavatelj obvezan izrađivati konsolidirane financijske izvještaje.
(2) Izdavatelj vrijednosnih papira koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske u trećoj državi, obvezan je izvještaje iz članka 403. stavka 2. točke 1. i 2. ovog Zakona izrađivati sukladno članku 404. ovog Zakona.
Polugodišnji izvještaj
Članak 407.
(1) Izdavatelj dionica i dužničkih vrijednosnih papira obvezan je za prvih šest mjeseci poslovne godine, što je prije moguće, a najkasnije u roku od dva mjeseca od proteka polugodišta izraditi i objaviti javnosti polugodišnji izvještaj iz stavka 2. ovog članka te osigurati da isti bude dostupan javnosti najmanje pet godina od dana objavljivanja.
(2) Polugodišnji izvještaj izdavatelja mora sadržavati:
1. skraćeni set polugodišnjih financijskih izvještaja,
2. međuizvještaj poslovodstva,
3. izjavu osoba odgovornih za sastavljanje polugodišnjeg izvještaja izdavatelja, navodeći njihova imena, prezimena, radno mjesto i dužnosti u izdavatelju, da prema njihovom najboljem saznanju:
– skraćeni set polugodišnjih financijskih izvještaja izdavatelja, sastavljenih uz primjenu odgovarajućih standarda financijskog izvještavanja, daje cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju kao cjeline,
– međuizvještaj poslovodstva sadrži istinit prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju, uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima su izdavatelj i društva izloženi kao cjelina.
(3) Ako su polugodišnji financijski izvještaji izdavatelja iz stavka 2. ovog članka revidirani, izdavatelj je obvezan na način i u roku iz stavka 1. ovog članka objaviti javnosti i revizorsko izviješće. Ista obveza postoji i u slučaju obavljenog uvida u financijske izvještaje. Ako polugodišnji financijski izvještaji izdavatelja iz stavka 2. ovog članka nisu revidirani ili u iste nije obavljen uvid, izdavatelj je obvezan o tome dati izjavu u svom polugodišnjem izvještaju.
(4) Na izdavatelja koji je obvezan izrađivati konsolidirane izvještaje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe stavka 1., 2. i 3. ovog članka.
Članak 408.
Izdavatelj dionica i dužničkih vrijednosnih papira, obvezan je izvještaje iz članka 407. stavka 2. točke 1. i 2. ovog Zakona izrađivati sukladno članku 404. stavku 1. ovog Zakona.
Članak 409.
(1) Izdavatelj dionica i dužničkih vrijednosnih papira, izvještaje iz članka 407. stavka 2. točke 1. i 2. ovog Zakona obvezan je izrađivati prema sljedećim zahtjevima:
1. kada je izdavatelj obvezan izrađivati konsolidirane financijske izvještaje, njegov skraćeni set polugodišnjih financijskih izvještaja izrađuje se sukladno standardu financijskog izvještavanja o financijskom izvještavanju za ispod godišnje razdoblje usvojenom sukladno članku 6. Uredbe (EZ-a) broj 1606/2002,
2. kada izdavatelj nije obvezan izrađivati konsolidirane financijske izvještaje, njegov skraćeni set polugodišnjih financijskih izvještaja obuhvaćat će najmanje skraćenu bilancu, skraćeni račun dobiti i gubitka te bilješke uz navedene financijske izvještaje; izdavatelj je obvezan primijeniti ista načela priznavanja i vrednovanja koje je primijenio kod izrade godišnjih financijskih izvještaja,
3. međuizvještaj poslovodstva mora najmanje sadržavati naznaku značajnih događaja koji su se dogodili u prvih šest mjeseci poslovne godine, utjecaj tih događaja na skraćeni set polugodišnjih financijskih izvještaja, uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti za preostalih šest mjeseci poslovne godine; međuizvještaj poslovodstva izdavatelja dionica obvezno sadrži podatke iz stavka 2. i 3. ovog članka o značajnim transakcijama između povezanih osoba sastavljene sukladno odgovarajućim standardima financijskog izvještavanja.
(2) Podacima o značajnim transakcijama između povezanih osoba iz stavka 1. točke 3. ovog članka smatraju se najmanje podaci o:
1. transakcijama između povezanih osoba koje su se dogodile u prvih šest mjeseci tekuće poslovne godine i koje su u tom razdoblju značajno utjecale na financijski položaj i poslovanje izdavatelja,
2. promjenama u transakcijama između povezanih osoba navedenim u posljednjim godišnjim financijskim izvještajima izdavatelja koje mogu značajno utjecati na financijski položaj i poslovanje izdavatelja u prvih šest mjeseci tekuće poslovne godine.
(3) Kada izdavatelj dionica nije obvezan izrađivati konsolidirane financijske izvještaje, obvezan je kao podatke iz stavka 1. točka 3. ovog članka o značajnim transakcijama između povezanih osoba navesti najmanje podatke iz članka 43(1)(7b) Direktive 78/660/EEZ.
(4) Ako izdavatelj skraćeni set polugodišnjih financijskih izvještaja ne izrađuje sukladno standardu financijskog izvještavanja o financijskom izvještavanju za ispod godišnje razdoblje usvojenom sukladno članku 6. Uredbe (EZ-a) broj 1606/2002, obvezan je skraćeni set polugodišnjih financijskih izvještaja izrađivati na sljedeći način:
1. skraćena bilanca i skraćeni račun dobiti i gubitka sadržavaju najviše naslove, podnaslove i stavke, jednake onima iz posljednjih godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja; dodatne stavke moguće je uključiti jedino u slučaju ako bi zbog njihovog izostavljanja polugodišnji financijski izvještaji navodili na pogrešan zaključak o imovini i obvezama, gubitku i dobitku, financijskom položaju i poslovanju izdavatelja,
2. skraćena bilanca mora sadržavati usporedni prikaz podataka s podacima iz bilance prethodne godine,
3. skraćeni račun dobiti i gubitka mora sadržavati usporedni prikaz podataka s podacima za isto razdoblje prethodne godine,
4. bilješke moraju sadržavati:
– dovoljno podataka kako bi se polugodišnji financijski izvještaji izdavatelja mogli usporediti s godišnjim financijskim izvještajima izdavatelja,
– dovoljno podataka i obrazloženja kako bi ulagatelji na ispravan način razumjeli značajne promjene u količinama i događajima koji su utjecali na bilancu i račun dobiti i gubitka izdavatelja.
Tromjesečni izvještaj i izjava poslovodstva
Članak 410.
(1) Izdavatelj dionica koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, obvezan je što je prije moguće, a najkasnije u roku od trideset dana od dana proteka tromjesečja, izraditi i objaviti javnosti tromjesečni izvještaj te osigurati da isti bude dostupan javnosti najmanje pet godina od dana objavljivanja.
(2) Na tromjesečni izvještaj iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 407. stavka 2. ovog Zakona.
(3) Izdavatelj je obvezan izvještaje iz stavka 2. ovog članka izrađivati sukladno članku 408. ovog Zakona.
(4) Izdavatelj je obvezan izvještaje iz stavka 2. ovog članka izrađivati sukladno članku 409. ovog Zakona.
(5) Na izdavatelja koji je obvezan izrađivati konsolidirane izvještaje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe stavka 1. i 2. ovog članka.
Članak 411.
(1) Izdavatelj dionica koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske, obvezan je, neovisno o obvezi iz članaka 459. do 462. ovog Zakona, tijekom prvih šest mjeseci poslovne godine i tijekom drugih šest mjeseci poslovne godine, objaviti javnosti izjavu svog poslovodstva.
(2) Izjava poslovodstva iz stavka 1. ovog članka objavljuje se javnosti u razdoblju između deset tjedana nakon početka i šest tjedana prije kraja odnosnog šestomjesečnog razdoblja.
(3) Izjava poslovodstva iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke koji se odnose na razdoblje između početka odnosnog šestomjesečnog razdoblja i dana objavljivanja izjave javnosti.
(4) Izjava poslovodstva iz stavka 1. ovog članka sadrži:
1. obrazloženje značajnih događaja i transakcija koje su se dogodile u odnosnom šestomjesečnom razdoblju i njihov utjecaj na financijski položaj izdavatelja i njegovih kontroliranih društava,
2. općenit prikaz financijskog položaja i poslovanja izdavatelja i njegovih kontroliranih društava u odnosnom šestomjesečnom razdoblju.
(5) Obveza iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na izdavatelje koji prema pravu svoje države ili prema pravilima uređenog tržišta ili na svoju vlastitu inicijativu izrađuju i objavljuje javnosti tromjesečne financijske izvještaje u skladu s tim propisima ili pravilima.
(6) Izdavatelj iz stavka 5. ovog članka obvezan je tromjesečne financijske izvještaje objaviti javnosti u rokovima i sadržaju propisanim pravom ili pravilima na temelju kojih izrađuje tromjesečne financijske izvještaje.
Iznimke
Članak 412.
Odredbe ovog Poglavlja ne odnose se na sljedeće izdavatelje:
1. Republiku Hrvatsku, Hrvatsku narodnu banku i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak,
2. državu članicu,
3. treću državu,
4. jedinice lokalne uprave i samouprave Republike Hrvatske i treće države,
5. jedinice lokalne uprave i samouprave države članice,
6. tijela međunarodnog javnog prava čija članica je najmanje jedna država članica,
7. Europsku središnju banku i središnje banke država članica,
8. izdavatelje dužničkih vrijednosnih papira koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 50.000 EUR odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 50.000 EUR, pod uvjetom da su to jedini vrijednosni papiri izdavatelja koji su uvršteni na uređeno tržište.
Poglavlje 3.
INFORMACIJE O PROMJENAMA U POSTOTKU GLASAČKIH PRAVA
Obveza
Članak 413.
(1) Fizička osoba ili pravni subjekt koji neposredno ili posredno dosegne, prijeđe ili padne ispod praga od 5%, 10%, 15%, 20%, 25%, 30%, 50% i 75% glasačkih prava u izdavatelju dionica obvezan je o takvom dosezanju, prelasku ili padu ispod praga dostaviti izdavatelju i Agenciji obavijest.
(2) Obveza iz stavka 1. ovog članka odnosi se na svako dosezanje, prelazak ili pad ispod propisanih pragova u izdavatelju koje je posljedica:
1. stjecanja, otpuštanja ili ostvarivanja glasačkih prava sukladno člancima 415., 416. i 417. ovog Zakona, i/ili
2. promjene broja dionica s pravom glasa na koje je podijeljen temeljni kapital izdavatelja ili promjene broja glasačkih prava iz tih dionica.
Izračunavanje postotka glasačkih prava
Članak 414.
(1) U smislu članka 413. ovog Zakona, postotak glasačkih prava koji pripada fizičkoj osobi ili pravnom subjektu u izdavatelju, izračunava se u odnosu na sve dionice izdavatelja istog roda s pravom glasa, uključujući i vlastite dionice izdavatelja i dionice kod kojih je ostvarivanje glasačkih prava isključeno ili ograničeno zakonom ili pravnim poslom, a prema posljednjim podacima objavljenim javnosti sukladno članku 429. ovog Zakona.
(2) U smislu članka 413. ovog Zakona, kod izračunavanja broja glasačkih prava koja pripadaju fizičkoj osobi ili pravnom subjektu u izdavatelju, pribrajaju se sva glasačka prava koja toj fizičkoj osobi ili pravnom subjektu pripadaju u slučajevima iz članaka 415., 416. i 417. ovog Zakona.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, u slučaju iz članka 416. stavka 3. točke 1. ovog Zakona, kod izračunavanja broja glasačkih prava koja pripadaju fizičkoj osobi ili pravnom subjektu u izdavatelju, pribrajaju se samo glasačka prava koja toj fizičkoj osobi ili pravnom subjektu pripadaju držanjem financijskih instrumenata iz članka 416. stavka 1. ovog Zakona.
Obveznici
Članak 415.
Obveza iz članka 413. ovog Zakona odnosi se na svakog dioničara (fizičku osobu ili pravni subjekt) kada, neposredno ili posredno, u svoje ime i za svoj račun ili u svoje ime i za račun druge fizičke osobe i/ili pravnog subjekta, drži:
1. dionice s pravom glasa izdavatelja,
2. potvrde o deponiranim dionicama izdavatelja.
Članak 416.
(1) Obveza iz članka 413. ovog Zakona, odnosi se na svaku fizičku osobu ili pravni subjekt kada neposredno ili posredno drži financijske instrumente iz članka 3. stavka 1. točke 2. ovog Zakona, a koji fizičkoj osobi ili pravnom subjektu koji ih drži daju bezuvjetno pravo da, svojom jednostranom izjavom volje, na temelju obvezujućeg pravnog posla sklopljenog prema mjerodavnom pravu, stekne već izdane dionice s pravom glasa izdavatelja koje su temelj izdanja odnosnog financijskog instrumenta.
(2) Financijski instrumenti iz stavka 1. ovog članka moraju fizičkoj osobi ili pravnom subjektu koji ih drži davati na dan dospijeća mogućnost izbora između stjecanja već izdanih dionica s pravom glasa izdavatelja koje su temelj izdanja odnosnog financijskog instrumenta i isplate u novcu.
(3) Za fizičku osobu ili pravni subjekt koji neposredno ili posredno drži financijske instrumente iz stavka 1. ovog članka, obveza iz članka 413. ovog Zakona nastaje kada se propisani prag doseže, prelazi ili ispod njega pada u odnosu na:
1. financijske instrumente koje ta fizička osoba ili pravni subjekt drži, i
2. sva glasačka prava koja toj fizičkoj osobi ili pravnom subjektu pripadaju u slučaju iz ovog članka i članaka 415. i 417. ovog Zakona.
(4) Kod izračunavanja broja glasačkih prava u izdavatelju koja pripadaju fizičkoj osobi ili pravnom subjektu držanjem financijskih instrumenata iz stavka 1. ovog članka, u obzir se uzimaju svi financijski instrumenti koje fizička osoba ili pravni subjekt drži, a koji su izdani na temelju dionica s pravom glasa istog izdavatelja.
(5) Ako je financijski instrument iz stavka 1. ovog članka izdan na temelju dionica s pravom glasa više izdavatelja, obveza dostavljanja obavijesti iz članka 413. ovog Zakona izvršava se svakom izdavatelju dionica posebno.
Članak 417.
(1) Obveza iz članka 413. ovog Zakona, odnosi se na svaku fizičku osobu ili pravni subjekt, kada isti ima pravo steći, otpustiti, ostvarivati ili prenijeti ostvarivanje glasačkih prava u izdavatelju, ako se radi o glasačkim pravima iz jednog od sljedećih slučajeva ili kombinaciji tih slučajeva:
1. glasačkim pravima koja drži treća strana, s kojom je fizička osoba ili pravni subjekt sklopio sporazum, kojim su se sve strane obvezale svojim usklađenim ostvarivanjem glasačkih prava koja drže, usvojiti dugoročnu politiku upravljanja izdavateljem,
2. glasačkim pravima koja treća strana drži na temelju sporazuma kojim je fizička osoba ili pravni subjekt privremeno i uz naknadu prenio ostvarivanje glasačkih prava na treću stranu,
3. glasačkim pravima iz dionica koja su fizičkoj osobi ili pravnom subjektu prenesena kao osiguranje, ako fizička osoba ili pravni subjekt kontrolira ta glasačka prava i iskaže svoju namjeru ostvarivanja istih,
4. glasačkim pravima iz dionica za koje je u korist fizičke osobe ili pravnog subjekta osnovano pravo plodouživanja,
5. glasačkim pravima koja drži ili može ostvarivati sukladno točki 1. do 4. ovog stavka kontrolirano društvo fizičke osobe ili pravnog subjekta,
6. glasačkim pravima iz dionica pohranjenih kod fizičke osobe ili pravnog subjekta, a koja glasačka prava fizička osoba ili pravni subjekt može ostvarivati samostalno, po vlastitoj ocjeni, ako nema posebne upute dioničara,
7. glasačkim pravima koja drži treća strana u svoje ime, a za račun fizičke osobe ili pravnog subjekta,
8. glasačkim pravima koja fizička osoba ili pravni subjekt može ostvarivati kao punomoćnik, samostalno, prema vlastitoj ocjeni, ako nema posebne upute dioničara.
(2) Kad obveza iz članka 413. ovog Zakona za fizičku osobu ili pravni subjekt nastane sukladno stavku 1. ovog članka, svaka strana iz stavka 1. točke 1. do 8. ovog članka za koju je nastala obveza, obvezna je izdavatelju i Agenciji dostaviti obavijest iz članka 413. ovog Zakona, a smatra se da je tako nastaloj obvezi udovoljeno ako se izdavatelju dostavi jedna zajednička obavijest.
Kontrolirana društva
Članak 418.
(1) U smislu ove Glave, kontrolirano društvo je pravni subjekt:
1. u kojem fizička osoba ili drugi pravni subjekt ima većinu glasačkih prava, ili
2. u kojem je fizička osoba ili drugi pravni subjekt dioničar ili član te u kojem istovremeno ima pravo imenovati ili opozvati većinu članova upravljačkih i/ili nadzornih tijela, ili
3. u kojem je fizička osoba ili drugi pravni subjekt dioničar ili član te u kojem samostalno kontrolira većinu glasačkih prava temeljem sporazuma sklopljenog s drugim dioničarima ili članovima toga pravnog subjekta, ili
4. u kojem fizička osoba ili drugi pravni subjekt može ostvarivati ili ostvaruje prevladavajući utjecaj ili kontrolu.
(2) Fizička osoba ili drugi pravni subjekt iz stavka 1. ovog članka je vladajuća osoba.
(3) U slučaju iz stavka 1. točke 2. ovog članka, glasačkim pravima vladajuće osobe pribrajaju se i glasačka prava kontroliranog društva vladajuće osobe, kao i glasačka prava onih fizičkih osoba ili pravnih subjekata koje glasaju u svoje ime, ali za račun vladajuće osobe ili za račun nekog kontroliranog društva vladajuće osobe.
Članak 419.
Obavijest iz članka 413. ovog Zakona izdavatelju i Agenciji nije obvezan dostaviti pravni subjekt u slučaju kada je istu obavijest izdavatelju i Agenciji dostavilo njegovo matično društvo ili vladajuća osoba tog matičnog društva.
Iznimke kod izračunavanja postotka glasačkih prava
Članak 420.
(1) Glasačkim pravima koja u slučajevima iz članaka 415., 416. i 417. ovog Zakona pripadaju matičnom društvu društva za upravljanje, ne pribrajaju se glasačka prava iz dionica i financijskih instrumenata iz članka 416. stavka 1. ovog Zakona kojima to društvo za upravljanje upravlja sukladno propisima kojima se uređuje osnivanje i poslovanje društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, ako društvo za upravljanje ta glasačka prava ostvaruje neovisno od svog matičnog društva.
(2) Glasačkim pravima koja u slučajevima iz članaka 415., 416. i 417. ovog Zakona pripadaju matičnom društvu investicijskog društva, ne pribrajaju se glasačka prava iz dionica i financijskih instrumenata iz članka 416. stavka 1. ovog Zakona kojima to investicijsko društvo upravlja pružanjem usluge upravljanja portfeljem, ako investicijsko društvo:
1. ima odobrenje za pružanje usluge upravljanja portfeljem izdano od Agencije ili nadležnog tijela države članice,
2. može ostvarivati glasačka prava iz dionica samo uz uputu dobivenu u pisanom obliku ili korištenjem elektroničkih sredstava, ili primjenom odgovarajućih mjera osigurava da se usluga upravljanja portfeljem pruža neovisno od ostalih usluga pod uvjetima koji su jednaki uvjetima određenim propisima kojima se uređuje osnivanje i poslovanje društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom,
3. glasačka prava ostvaruje neovisno od svog matičnog društva.
(3) Iznimke iz stavka 1. i 2. ovog članka, ne primjenjuje se u slučaju kada društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo upravlja glasačkim pravima iz dionica i financijskih instrumenata iz članka 416. stavka 1. ovog Zakona koji pripadaju njegovom matičnom društvu ili drugom kontroliranom društvu tog matičnog društva, pri čemu ta glasačka prava društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo ne može ostvarivati samostalno, po vlastitoj ocjeni, već uz neposrednu ili posrednu uputu matičnog društva ili drugog kontroliranog društva tog matičnog društva.
Članak 421.
(1) Matično društvo društva za upravljanje odnosno investicijskog društva može koristiti iznimka iz članka 420. stavka 1. i/ili stavka 2. ovog Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. matično društvo ne smije se uplitati u ostvarivanje glasačkih prava koja pripadaju društvu za upravljanje odnosno investicijskom društvu, bilo davanjem neposredne ili posredne upute bilo na neki drugi način,
2. društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo mora biti samostalno, neovisno o matičnom društvu, ostvarivati glasačka prava iz imovine kojom upravlja.
(2) U smislu stavka 1. točke 1. ovog članka i članka 420. stavka 3. ovog Zakona, neposrednom uputom smatra se svaka uputa matičnog društva ili drugog kontroliranog društva tog matičnog društva kojom se određuje na koji način u pojedinom slučaju društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo ostvaruje glasačka prava. Posredna uputa je svaka općenita ili određena uputa matičnog društva ili drugog kontroliranog društva tog matičnog društva, neovisno o formi u kojoj se daje, kojom se ograničava samostalnost društva za upravljanje odnosno investicijskog društva u ostvarivanju glasačkih prava u svrhu ostvarivanja određenih poslovnih interesa matičnog društva ili drugog kontroliranog društva tog matičnog društva.
(3) Matično društvo društva za upravljanje odnosno investicijskog društva koje želi koristiti iznimka iz članka 420. stavka 1. i/ili stavka 2. ovog Zakona, obvezno je bez odgode, a u svakom slučaju prije nastanka obveze iz članka 413. ovog Zakona, dostaviti Agenciji:
1. popis društava za upravljanje odnosno investicijskih društava i popis njihovih nadležnih tijela ili naznaku da ista nemaju svoja nadležna tijela, ali bez navođenja za kojeg izdavatelja bi se iznimka koristila,
2. izjavu da se u slučaju svakog navedenog društva za upravljanje odnosno investicijskog društva, matično društvo pridržava uvjeta iz stavka 1. ovog članka.
(4) Matično društvo društva za upravljanje odnosno investicijskog društva koje želi koristiti iznimka iz članka 420. stavka 1. i/ili stavka 2. ovog Zakona, samo u odnosu na financijske instrumente iz članka 416. stavka 1. ovog Zakona koje drži, obvezno je bez odgode, a u svakom slučaju prije nastanka obveze iz članka 413. ovog Zakona, dostaviti Agenciji popis iz stavka 3. točke 1. ovog članka.
(5) Matično društvo obvezno je popis iz stavka 3. točke 1. ovog članka redovito obnavljati.
(6) Matično društvo društva za upravljanje odnosno investicijskog društva koje želi koristiti iznimka iz članka 420. stavka 1. i/ili stavka 2. ovog Zakona, obvezno je na zahtjev Agencije dokazati sljedeće:
1. organizacijska struktura matičnog društva i društva za upravljanje odnosno investicijskog društva je takva da društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo, glasačka prava ostvaruje samostalno, neovisno o matičnom društvu; matično društvo i društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo moraju imati barem pisana pravila kojima se između matičnog društva i društva za upravljanje odnosno investicijskog društva sprječava razmjena informacija koje se odnose na ostvarivanje glasačkih prava,
2. osobe koje odlučuju kako ostvariti glasačka prava djeluju neovisno jedna o drugoj,
3. u slučaju kada je matično društvo klijent društva za upravljanje odnosno investicijskog društva, ili kada su glasačka prava koja pripadaju matičnom društvu dio imovine kojom upravlja društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo, postoji jasno pisano ovlaštenje matičnog društva za međusobno nepristran odnos s društvom za upravljanje odnosno investicijskim društvom.
Članak 422.
(1) Iznimka iz članka 420. stavka 1. i 2. ovog Zakona, primjenjuju se i u slučaju pravnog subjekta koji ima sjedište u trećoj državi, a koji bi, da ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili državi članici, tražio odobrenje za pružanje usluge upravljanja portfeljem sukladno propisima kojima se uređuje osnivanje i poslovanje investicijskih društava i/ili društava za upravljanje, pod uvjetom da taj subjekt ispunjava uvjete neovisnosti od svog matičnog društva istovjetne uvjetima neovisnosti iz članka 421. ovog Zakona koje ispunjavaju društva za upravljanje odnosno investicijska društva.
(2) U smislu stavka 1. ovog članka, smatra se da su uvjeti neovisnosti propisani pravom treće države sjedišta pravnog subjekta iz stavka 1. ovog članka, istovjetni uvjetima neovisnosti iz članka 421. ovog Zakona, ako je prema pravu treće države propisano da pravni subjekt iz stavka 1. ovog članka mora:
1. biti samostalan u svim slučajevima, neovisno o svom matičnom društvu, ostvarivati glasačka prava iz imovine kojom upravlja,
2. zanemariti interese svojeg matičnog društva ili bilo kojeg kontroliranog društva svog matičnog društva, u svakom slučaju nastanka sukoba interesa.
(3) Matično društvo pravnog subjekta iz stavka 1. ovog članka, obvezno je bez odgode, a u svakom slučaju prije nastanka obveze iz članka 413. ovog Zakona, dostaviti Agenciji izjavu da se u slučaju svakog pravnog subjekta iz stavka 1. ovog članka, matično društvo pridržava uvjeta iz stavka 2. ovog članka.
(4) Na matično društvo pravnog subjekta iz stavka 1. ovog članka, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 421. stavka 3. točke 1. i stavka 4., 5. i 6. ovog Zakona.
Sadržaj obavijesti
Članak 423.
(1) Obavijest iz članka 413. ovog Zakona mora sadržavati, u mjeri u kojoj se podaci odnose na predmetno objavljivanje javnosti, sljedeće podatke:
1. tvrtku, sjedište i poslovnu adresu izdavatelja dionica,
2. podatke o fizičkoj osobi ili pravnom subjektu koji je dosegao, prešao ili pao ispod praga propisanog člankom 413. ovog Zakona,
3. podatke o kontroliranim društvima putem kojih fizičkoj osobi ili pravnom subjektu iz točke 2. ovog stavka pripadaju glasačka prava,
4. podatke o dioničaru, ako je dioničar različit od fizičke osobe ili pravnog subjekta iz točke 2. i 3. ovog stavka te podatke o fizičkoj osobi ili pravnom subjektu koji za račun tog dioničara ostvaruje glasačka prava sukladno članku 417. stavku 1. ovog Zakona,
5. podatak iz članka 413. stavka 2. ovog Zakona o tome posljedica čega je dosezanje, prelazak ili pad ispod propisanih pragova,
6. podatak o ispravi na temelju koje se doseže, prelazi ili pada ispod praga propisanog člankom 413. ovog Zakona,
7. podatak o broju glasačkih prava (u apsolutnom i relativnom iznosu) kojim se doseže, prelazi ili pada ispod praga propisanog člankom 413. ovog Zakona,
8. podatak o ukupnom broju glasačkih prava (u apsolutnom i relativnom iznosu) koji je dosegnut, prijeđen ili ispod kojeg se palo; za svaki izdani rod dionica s pravom glasa, posebno ako je izdavatelj izdao više rodova dionica s pravom glasa,
9. dan kada je prag dosegnut, prijeđen ili ispod kojeg se palo.
(2) U obavijesti iz stavka 1. ovog članka, za svaku fizičku osobu navodi se ime, prezime i prebivalište, a za svaki pravni subjekt tvrtka, pravni oblik, sjedište, poslovna adresa, registarski broj i podaci o odgovornim osobama u pravnom subjektu.
(3) Ako je isprava iz stavka 1. točke 6. ovog članka, punomoć iz članka 417. stavka 1. točke 8. ovog Zakona koja se odnosi samo na jednu skupštinu dioničara, u obavijesti iz stavka 1. ovog članka, navodi se podatak o ukupnom broju glasačkih prava (u apsolutnom i relativnom iznosu) koji će pripadati dioničaru, odnosno opunomoćeniku nakon održavanja skupštine dioničara, kada opunomoćenik više ne bude mogao ostvarivati glasačka prava samostalno, po vlastitoj ocjeni.
(4) Ako je isprava iz stavka 1. točke 6. ovog članka, financijski instrument iz članka 416. stavka 1. ovog Zakona, u obavijesti iz stavka 1. ovog članka, navodi se podatak o danu dospijeća ili danu proteka roka financijskog instrumenta te podatak o danu ili razdoblju u kojem fizička osoba ili pravni subjekt može steći dionice s pravom glasa izdavatelja koje su temelj izdanja odnosnog financijskog instrumenta.
(5) Uz obavijest iz stavka 1. ovog članka, Agenciji se prilažu preslike isprava iz stavka 1. točke 6. ovog članka.
(6) Agencija može pravilnikom propisati sadržaj i strukturu obrazaca za dostavljanje obavijesti iz stavka 1. ovog članka te oblik i način njihovog dostavljanja Agenciji.
Rok dostavljanja obavijesti
Članak 424.
(1) Obavijest iz članka 413. stavka 1. ovog Zakona, fizička osoba ili pravni subjekt obvezan je dostaviti izdavatelju i Agenciji bez odgode, a najkasnije u roku od četiri trgovinska dana od dana kada je fizička osoba ili pravni subjekt:
1. saznao ili s obzirom na okolnosti mogao saznati za stjecanje, otpuštanje ili mogućnost ostvarivanja glasačkih prava, neovisno o danu stjecanja, otpuštanja ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava,
2. saznao za posljednje podatke objavljene javnosti sukladno članku 429. ovog Zakona.
(2) Smatra se da je fizička osoba ili pravni subjekt saznao ili mogao saznati za stjecanje, otpuštanje ili mogućnost ostvarivanja glasačkih prava najkasnije u roku od dva trgovinska dana od dana transakcije.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, u slučaju iz članka 417. stavka 1. točke 8. ovog Zakona, dioničar, odnosno opunomoćenik, obvezan je obavijest iz članka 413. stavka 1. ovoga Zakona dostaviti izdavatelju i Agenciji na dan davanja, odnosno primanja punomoći.
Kalendar trgovinskih dana
Članak 425.
(1) U smislu ove Glave, trgovinski dani su dani trgovanja uređenog tržišta kojim upravlja burza, a na koje su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja.
(2) U smislu ove Glave, trgovinski dani su dani trgovanja uređenog tržišta matične države članice izdavatelja.
(3) Agencija je obvezna na svojim internetskim stranicama objavljivati kalendar trgovinskih dana svakog uređenog tržišta koje posluje u Republici Hrvatskoj.
Iznimke
Članak 426.
(1) Odredbe članka 415. i 417. stavka 1. točke 3. ovog Zakona, ne primjenjuju se u slučaju dionica koje je članica Europskog sustava središnjih banaka pribavila ili su joj iste pribavljene pri obavljanju njezine funkcije kao monetarne vlasti, uključujući i dionice koje je članica Europskog sustava središnjih banaka pribavila ili su joj pribavljene kao zalog, ili na temelju repo ugovora ili sličnog pravnog posla, a radi likvidnosti odobrene u svrhu monetarne politike ili unutar sustava plaćanja.
(2) Iznimka od iz stavka 1. ovog članka, primjenjuje se samo u slučaju kratkog vremenskog razdoblja, pod uvjetom da se glasačka prava iz predmetnih dionica ne ostvaruju.
Članak 427.
(1) Odredbe članka 415. i 416. ovog Zakona, ne odnose se na dionice i financijske instrumente:
1. koji su stečeni isključivo u svrhu poravnanja i namire unutar tri trgovinska dana, koji su propisani kao vrijeme uobičajeno za provođenje poravnanja i namire,
2. koje drži skrbnik u okviru pružanja usluge skrbništva, pod uvjetom da skrbnik glasačka prava može ostvarivati isključivo uz uputu dioničara dobivenu u pisanom obliku ili korištenjem elektroničkih sredstava,
3. koji su pozicije u knjizi trgovanja kreditne institucije ili investicijskog društva sukladno propisima kojima se uređuje knjiga trgovanja kreditne institucije, odnosno investicijskog društva, ako:
– glasačka prava u knjizi trgovanja ne prelaze 5%, i
– kreditna institucija ili investicijsko društvo ne ostvaruje glasačka prava niti se ista koriste za upletanje u upravljanje izdavateljem,
4. koje stječe ili otpušta osoba koja djeluje kao održavatelj tržišta, kada se tim stjecanjem ili otpuštanjem doseže, prelazi ili pada ispod praga od 5% glasačkih prava, pod uvjetom da održavatelj tržišta:
– ima odobrenje za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti od strane nadležnog tijela,
– ne upliće se u upravljanje izdavateljem niti vrši bilo kakav utjecaj na izdavatelja da kupi predmetne dionice ili podrži njihovu cijenu.
(2) Održavatelj tržišta koji želi koristiti iznimku iz stavka 1. točke 4. ovog članka, obvezan je najkasnije u roku iz članka 424. stavka 1. i 2. ovog Zakona, obavijestiti Agenciju da djeluje ili namjerava djelovati kao održavatelj tržišta u odnosu na određenog izdavatelja.
(3) Kada održavatelj tržišta prestane djelovati kao održavatelj tržišta u odnosu na određenog izdavatelja, obvezan je o istome obavijestiti Agenciju, u roku iz članka 424. stavka 1. i 2. ovog Zakona.
(4) Održavatelj tržišta koji želi koristiti iznimku iz stavka 1. točke 4. ovog članka, obvezan je na zahtjev Agencije dostaviti dokaz o dionicama i/ili financijskim instrumentima iz članka 416. stavka 1. ovog Zakona koje drži ili namjerava držati u svrhu djelovanja kao održavatelj tržišta. U slučaju kada održavatelj tržišta nije u mogućnosti identificirati dionice i/ili financijske instrumente koje drži, Agencija je ovlaštena tražiti ga da te dionice i/ili financijske instrumente drži na posebnom računu u svrhu potrebne identifikacije.
(5) Održavatelj tržišta obvezan je na zahtjev Agencije dostaviti sporazum o održavanju tržišta koji je sklopio s burzom, odnosno izdavateljem ako je takav ugovor s sklopljen.
Poglavlje 4.
OBVEZE IZDAVATELJA
Obveze u svezi promjena u glasačkim pravima
Članak 428.
Izdavatelj dionica koji zaprimi obavijest iz članka 413. ovog Zakona, obvezan je podatke sadržane u zaprimljenoj obavijesti objaviti javnosti bez odgode, a najkasnije u roku od tri trgovinska dana od dana zaprimanja.
Članak 429.
Izdavatelj dionica obvezan je na kraju svakog mjeseca u kojem je došlo do promjene broja dionica s pravom glasa na koje je podijeljen temeljni kapital izdavatelja ili promjene broja glasačkih prava iz tih dionica, objaviti javnosti informaciju o nastalim promjenama i novom ukupnom broju dionica s pravom glasa.
Članak 430.
(1) Izdavatelj dionica koji stječe ili otpušta vlastite dionice, bilo neposredno bilo putem osobe koja djeluje u svoje ime, a za račun izdavatelja, obvezan je bez odgode, a najkasnije u roku od četiri trgovinska dana od dana stjecanja ili otpuštanja vlastitih dionica, objaviti javnosti broj vlastitih dionica (u apsolutnom i relativnom iznosu) koje drži nakon svakog stjecanja ili otpuštanja vlastitih dionica.
(2) U smislu stavka 1. ovog članka, postotak vlastitih dionica koji drži izdavatelj izračunava se u odnosu na sve dionice izdavatelja izdane s pravom glasa.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, na odgovarajući način se primjenjuje odredba članka 424. stavka 1. ovog Zakona.
Članak 431.
(1) Izdavatelj dionica obvezan je bez odgode objaviti javnosti svaku promjenu u pravima iz izdanih dionica, za svaki rod dionica posebno, uključujući i promjene u pravima iz izvedenih vrijednosnih papira koje je izdao izdavatelj i koje daju pravo na stjecanje dionica izdavatelja.
(2) Izdavatelj vrijednosnih papira koji nisu dionice, obvezan je bez odgode objaviti javnosti svaku promjenu u pravima iz tih izdanih vrijednosnih papira, uključujući i promjene uvjeta koje mogu posredno utjecati na promjenu u pravima iz tih izdanih vrijednosnih papira, posebno promjene vezane uz uvjete zaduženja i kamatnu stopu.
(3) Stavak 2. ovog članka ne odnosi se na promjene uvjeta koji su objektivno odredivi i koji nastaju neovisno o volji izdavatelja (npr. promjene LIBOR ili EURIBOR).
Ostale obveze
Članak 432.
(1) Izdavatelj vrijednosnih papira obvezan je bez odgode objaviti javnosti o svakom novom izdanju dužničkih vrijednosnih papira, a osobito o svim osiguranjima ili jamstvima koja se odnose na predmetno izdanje.
(2) Neovisno o obvezi iz članaka 459. do 462. ovog Zakona, obveza iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na tijela međunarodnog javnog prava čija članica je najmanje jedna država članica.
(3) Obveza iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na vrijednosne papire koje izdaje Republika Hrvatska ili njezine jedinice lokalne uprave i samouprave.
Članak 433.
Izdavatelj vrijednosnih papira obvezan je prijedlog izmjene svog statuta ili osnivačkog ugovora dostaviti Agenciji i uređenom tržištu na koje su uvršteni njegovi vrijednosni papiri bez odgode, a najkasnije na dan objave poziva za glavnu skupštinu na kojoj će se odlučivati o tom prijedlogu ili dati informacija o istom.
Informacije dioničarima
Članak 434.
(1) Izdavatelj dionica obvezan je osigurati jednak položaj svim dioničarima izdavatelja koji drže dionice izdavatelja istog roda.
(2) Izdavatelj je obvezan osigurati da su u Republici Hrvatskoj dostupni svi odgovarajući mehanizmi i informacije potrebni dioničaru za ostvarivanje njegovih prava, uz odgovarajuću zaštitu cjelovitosti tih podataka.
(3) Izdavatelj je obvezan osigurati da su u matičnoj državi članici izdavatelja dostupni svi odgovarajući mehanizmi i informacije potrebni dioničaru za ostvarivanje njegovih prava, uz odgovarajuću zaštitu cjelovitosti tih podataka.
(4) Izdavatelj je obvezan, prema pravu države svoga sjedišta, omogućiti dioničaru ostvarivanje njegovih prava putem opunomoćnika.
(5) U cilju ispunjenja obveza prema dioničarima, izdavatelj će osobito:
1. osigurati podatke o mjestu i vremenu održavanja skupštine dioničara, dnevnom redu s obrazloženjem predloženih odluka, ukupnom broju dionica izdanih s pravom glasa, ukupnom broju glasačkih prava, kao i o pravu dioničara za sudjelovanje na skupštini dioničara,
2. svakoj osobi koja ima pravo glasati na skupštini dioničara, istovremeno s podacima u svezi održavanja skupštine dioničara, osigurati obrazac punomoći u pisanom ili elektroničkom obliku pod uvjetima iz stavka 6. ovog članka; obrazac punomoći izdavatelj je obvezan osigurati i nakon objavljivanja poziva za skupštinu dioničara, a na zahtjev svake osobe koja ima pravo glasati na skupštini dioničara,
3. odrediti kreditnu ili financijsku instituciju preko koje izvršava svoje financijske obveze prema dioničarima,
4. objaviti podatke ili poslati obavijest u svezi raspodjele i isplate dividende te u svezi novog izdanja dionica, s podacima o bilo kakvim dogovorenim pravima raspodjele, upisa i uplate, konverzije dionica ili odustanku od tih prava te iskupu dionica.
(6) Izdavatelj može podatke iz stavka 5. ovog članka dostavljati dioničarima korištenjem elektroničkih sredstava, ako je o tome donesena odluka na skupštini dioničara, a istovremeno su zadovoljeni najmanje sljedeći uvjeti:
1. dostavljanje korištenjem elektroničkih sredstava ne smije ovisiti o mjestu prebivališta fizičke osobe, odnosno mjestu sjedišta pravnog subjekta iz članka 415. i 417. ovog Zakona,
2. izdavatelj je obvezan osigurati odgovarajući postupak identifikacije koji omogućuje da se fizičke osobe i pravni subjekti iz članka 415. i 417. ovog Zakona učinkovito obavijeste korištenjem elektroničkih sredstava,
3. izdavatelj je obvezan fizičke osobe i pravne subjekte iz članka 415. i 417. stavka 1 točke 1. do 5. ovog Zakona, pisanim putem zatražiti njihov pristanak za buduće dostavljanje podataka korištenjem elektroničkih sredstava, uz napomenu da će se u slučaju ne dostavljanja njihovog odgovora u razumnom vremenu smatrati da su dali pristanak; fizičke osobe i pravni subjekti iz članka 415. i 417. stavka 1 točke 1.do 5. ovog Zakona imaju pravo naknadno, u bilo kojem trenutku, od izdavatelja zatražiti dostavljanje podataka pisanim putem,
4. izdavatelj je obvezan troškove u svezi dostavljanja podataka korištenjem elektroničkih sredstava, raspodijeliti u skladu s načelom jednakosti iz stavka 1. ovog članka.
Informacije imateljima dužničkih vrijednosnih papira
Članak 435.
(1) Izdavatelj dužničkih vrijednosnih papira obvezan je osigurati jednak položaj svim imateljima jednako rangiranih dužničkih vrijednosnih papira u svezi svih prava sadržanih u tim vrijednosnim papirima.
(2) Izdavatelj je obvezan osigurati da su u Republici Hrvatskoj dostupni svi odgovarajući mehanizmi i da su javno dostupne sve informacije potrebne imatelju dužničkih vrijednosnih papira za ostvarivanje njegovih prava sadržanih u tim dužničkim vrijednosnim papirima, uz odgovarajuću zaštitu cjelovitosti tih podataka.
(3) Izdavatelj je obvezan osigurati da su u matičnoj državi članici izdavatelja dostupni svi odgovarajući mehanizmi i da su javno dostupne sve informacije potrebne imatelju dužničkih vrijednosnih papira za ostvarivanje njegovih prava sadržanih u tim dužničkim vrijednosnim papirima, uz odgovarajuću zaštitu cjelovitosti tih podataka.
(4) Izdavatelj je obvezan, prema pravu države svoga sjedišta, omogućiti imatelju dužničkih vrijednosnih papira ostvarivanje njegovih prava putem opunomoćenika.
(5) U cilju ispunjenja obveze prema imateljima dužničkih vrijednosnih papira, izdavatelj će osobito:
1. objaviti podatke ili poslati obavijest o mjestu i vremenu održavanja skupštine imatelja dužničkih vrijednosnih papira, dnevnom redu s obrazloženjem predloženih odluka, o isplati kamata, korištenju prava na konverziju, zamjenu, upis i uplatu dužničkih vrijednosnih papira ili odustanku od tih prava te iskupu dužničkih vrijednosnih papira, kao i o pravu imatelja dužničkih vrijednosnih papira za sudjelovanje na skupštini imatelja dužničkih vrijednosnih papira,
2. svakoj osobi koja ima pravo glasati na skupštini imatelja dužničkih vrijednosnih papira, istovremeno s podacima u svezi održavanja skupštine imatelja dužničkih vrijednosnih papira, osigurati obrazac punomoći u pisanom ili elektroničkom obliku pod uvjetima iz stavka 7. ovog članka; obrazac punomoći izdavatelj je obvezan osigurati i nakon objavljivanja poziva za skupštinu imatelja dužničkih vrijednosnih papira, a na zahtjev svake osobe koja ima pravo glasati na skupštini imatelja dužničkih vrijednosnih papira,
3. odrediti kreditnu ili financijsku instituciju preko koje izvršava svoje financijske obveze prema imateljima dužničkih vrijednosnih papira.
(6) U slučaju sazivanja skupštine samo za imatelje dužničkih vrijednosnih papira koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 50.000 EUR odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 50.000 EUR, izdavatelj može, kao mjesto održavanja takve skupštine, izabrati bilo koju državu članicu u kojoj je osigurao dostupnost svih odgovarajućih mehanizama i informacija potrebnih imatelju dužničkih vrijednosnih papira u svezi prava sadržanih u tim vrijednosnim papirima.
(7) Izdavatelj može podatke iz stavka 5. ovog članka dostavljati imateljima dužničkih vrijednosnih papira korištenjem elektroničkih sredstava, ako je o tome donesena odluka na skupštini imatelja dužničkih vrijednosnih papira, a istovremeno su zadovoljeni najmanje sljedeći uvjeti:
1. dostavljanje korištenjem elektroničkih sredstava ne smije ovisiti o mjestu prebivališta, odnosno mjestu sjedišta imatelja dužničkog vrijednosnog papira ili njegovog opunomoćenika,
2. izdavatelj je obvezan osigurati odgovarajući postupak identifikacije koji omogućuje da se imatelji dužničkih vrijednosnih papira učinkovito obavijeste korištenjem elektroničkih sredstava,
3. izdavatelj je obvezan imatelje dužničkih vrijednosnih papira pisanim putem zatražiti njihov pristanak za buduće dostavljanje podataka korištenjem elektroničkih sredstava, uz napomenu da će se u slučaju ne dostavljanja njihovog odgovora u razumnom vremenu smatrati da su dali pristanak; imatelji dužničkih vrijednosnih papira imaju pravo naknadno, u bilo kojem trenutku, od izdavatelja zatražiti dostavljanje podataka pisanim putem,
4. izdavatelj je obvezan troškove u svezi dostavljanja podataka korištenjem elektroničkih sredstava, raspodijeliti u skladu s načelom jednakosti iz stavka 1. ovog članka.
(8) Obveza iz stavaka 2. do 7. ovog članka ne odnosi se na vrijednosne papire koje izdaje Republika Hrvatska ili njezine jedinice lokalne uprave i samouprave.
Treće države
Članak 436.
(1) Kada izdavatelj vrijednosnih papira ima sjedište u trećoj državi, Agencija je ovlaštena izuzeti takvog izdavatelja od primjeni odredbi članaka 403., 407., 410., 411., 413., 428. do 432., 434. i 435. ovog Zakona, ako su pravom treće države propisane istovjetne obveze ili ako se izdavatelj pridržava obveza propisanih pravom treće države koje Agencija smatra istovjetnim obvezama.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, izdavatelj je obvezan sve informacije koje objavljuje javnosti prema pravu države svog sjedišta, uključujući i informacije koje se sukladno ovoj Glavi ne smatraju propisanim informacijama, istovremeno dostaviti Agenciji i objaviti javnosti sukladno člancima 438. do 441. ovog Zakona.
Članak 437.
Agencija je ovlaštena pravilnikom propisati pod kojim uvjetima se smatra da su obveze propisane pravom treće države sjedišta izdavatelja istovjetne obvezama iz članaka 403., 407., 410., 411., 413., 428. do 432., 434. i 435. ovog Zakona.
Poglavlje 5.
OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA
Jezik objavljivanja informacija
Članak 438.
(1) Kada su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište kojim upravlja burza propisane informacije moraju biti objavljene javnosti na hrvatskom jeziku.
(2) Kada je Republika Hrvatska matična država članica izdavatelja, a vrijednosni papiri izdavatelja su uvršteni samo na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, propisane informacije moraju biti objavljene javnosti na hrvatskom jeziku.
(3) Kada je Republika Hrvatska matična država članica izdavatelja, a vrijednosni papiri izdavatelja su uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj i u jednoj ili nekoliko država članica domaćina, propisane informacije moraju biti objavljene javnosti:
1. na hrvatskom jeziku, i
2. prema izboru izdavatelja, ili na jeziku koji je kao jezik objavljivanja javnosti odredila njegova država članica domaćin ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u međunarodnim financijskim krugovima.
(4) Kada je Republika Hrvatska matična država članica, a vrijednosni papiri izdavatelja su uvršteni na uređeno tržište u jednoj ili nekoliko država članica domaćina, ali ne i u Republici Hrvatskoj, propisane informacije moraju biti objavljene javnosti, prema izboru izdavatelja, ili na jeziku koji je kao jezik objavljivanja javnosti odredila njegova država članica domaćin ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u međunarodnim financijskim krugovima.
(5) Ako izdavatelj iz stavka 4. ovog članka, kao jezik objavljivanja javnosti izabere jezik koji je odredila njegova država članica domaćin, propisane informacije tada moraju biti objavljene javnosti, prema izboru izdavatelja, ili na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u međunarodnim financijskim krugovima.
(6) Iznimno od odredbi stavaka 2., 3., 4. i 5. ovog članka, u slučaju vrijednosnih papira izdavatelja koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 50.000 EUR odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 50.000 EUR, uvrštenih na uređeno tržište u matičnoj državi članici i u jednoj ili nekoliko država članica domaćina, propisane informacije moraju biti objavljene javnosti, prema izboru izdavatelja, ili na jeziku koji je kao jezik objavljivanja javnosti odredila njegova matična država članica i država članica domaćin, ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u međunarodnim financijskim krugovima.
(7) Ako je Republika Hrvatska država članica domaćin, propisane informacije koje se objavljuju javnosti prema pravu matične države članice izdavatelja, moraju se objavljivati javnosti na jeziku koji je prema pravu matične države članice izdavatelja određen kao jezik objavljivanja javnosti, i prema izboru izdavatelja, ili na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u međunarodnim financijskim krugovima.
Članak 439.
(1) Fizička osoba ili pravni subjekt iz članaka 415., 416. i 417. ovog Zakona, obvezan je obavijest iz članka 413. ovog Zakona dostaviti Agenciji i izdavatelju na hrvatskom jeziku.
(2) Fizička osoba ili pravni subjekt iz članaka 415., 416. i 417. ovog Zakona, obvezan je obavijest iz članka 413. ovog Zakona, dostaviti Agenciji i izdavatelju na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u međunarodnim financijskim krugovima.
(3) Izdavatelja koji obavijest iz članka 413. ovog Zakona zaprimi na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u međunarodnim financijskim krugovima, Agencija nije ovlaštena tražiti prijevod zaprimljene obavijesti na hrvatski jezik.
Način objavljivanja javnosti
Članak 440.
(1) Izdavatelj je obvezan propisane informacije objaviti javnosti na način koji javnosti omogućuje brz pristup do propisanih informacija na ravnopravnoj osnovi.
(2) Izdavatelj za objavljivanje javnosti propisanih informacija mora koristiti medije za koje se razumno može pretpostaviti da će propisane informacije, koliko god je to moguće, učiniti istovremeno dostupnima najširoj javnosti u Republici Hrvatskoj, pri čemu je izdavatelj obvezan koristiti isključivo medije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(3) Izdavatelj za objavljivanje javnosti propisanih informacija mora koristiti medije za koje se razumno može pretpostaviti da će propisane informacije, koliko god je to moguće, učiniti istovremeno dostupnima najširoj javnosti u Republici Hrvatskoj i u ostalim državama članicama, pri čemu izdavatelj nije obvezan koristiti isključivo medije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(4) Izdavatelj je obvezan propisane informacije dostaviti medijima u cijelom njihovom propisanom sadržaju. U slučaju objavljivanja javnosti izvještaja iz članaka 403., 407., 410. i 411. ovog Zakona, smatra se da ih je izdavatelj dostavio medijima u cijelom njihovom propisanom sadržaju, ako medijima dostavi priopćenje u kojem navodi internetske stranice i službene registre propisanih informacija u kojima su izvještaji iz članaka 403., 407., 410. i 411. dostupni javnosti u cijelosti.
(5) Prilikom dostave propisanih informacija medijima, izdavatelj je obvezan naznačiti da se radi o propisanim informacijama te navesti podatke o izdavatelju, predmetu objavljivanja javnosti te datumu i vremenu dostavljanja propisanih informacija medijima.
(6) Izdavatelj je obvezan odabrati takav način dostave propisanih informacija medijima koji u najvećoj mogućoj mjeri sprječava neovlašteni pristup istima, čuva ih od mijenjanja njihovog sadržaja te zadržava informaciju o identitetu pošiljatelja.
(7) Smatra se da je izdavatelj ispunio svoju obvezu dostave propisanih informacija medijima kada dobije potvrdu medija kojem je dostavio propisane informacije da ih je isti zaprimio u cijelosti.
(8) Sve troškove objavljivanja javnosti u cijelosti snosi izdavatelj.
(9) Izdavatelj je obvezan bez odgode Agenciji dostaviti dokaz o izvršenju i načinu izvršenja svoje obveze objavljivanja javnosti.
(10) Izdavatelj je obvezan u svezi objavljivanja javnosti propisanih informacija, na zahtjev Agencije dostaviti sljedeće:
1. ime osobe koja je medijima dostavila informacije,
2. datum i vrijeme kada su medijima dostavljene informacije,
3. podatke o sigurnosnim i tehničkim detaljima postupka dostave informacija medijima,
4. podatke o nazivu i vrsti medija te načinu na koji je isti objavio javnosti dostavljene informacije,
5. podatke o bilo kojoj zabrani izdavatelja u svezi informacija, ako takva zabrana postoji.
Članak 441.
(1) Izdavatelj je obvezan propisane informacije, istovremeno kada ih dostavlja medijima, dostaviti u cijelom njihovom propisanom sadržaju Agenciji i u službeni registar propisanih informacija.
(2) Izdavatelj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište kojim upravlja burza, obvezan je propisane informacije, osim medijima, Agenciji i službenom registru propisanih informacija, istovremeno dostaviti i burzi.
(3) Agencija je ovlaštena propisanu informaciju zaprimljenu sukladno stavku 1. ovog članka, objaviti na svojim internetskim stranicama.
Odgovornost za objavljivanje javnosti
Članak 442.
Izdavatelj, članovi upravljačkih i/ili nadzornih tijela izdavatelja, kao i osobe koje su u izdavatelju zadužene za ispunjenje pojedinih obveza izdavatelja propisanih člancima 403., 407., 410., 411., 431. i 432. ovog Zakona, solidarno odgovaraju ulagatelju za štetu koju ulagatelj pretrpi radi nepravilnog ispunjenja tih obveza, osim u slučaju kada se dokaže da su prilikom ispunjenja istih postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.
Članak 443.
(1) U slučaju vrijednosnih papira izdavatelja koji su uvršteni na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja, obveze izdavatelja propisane odredbama ove Glave i članaka 459. do 462. ovog Zakona, umjesto izdavatelja obvezna je, u cijelosti izvršiti osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti.
(2) Osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti odgovara ulagatelju za štetu koju ulagatelj pretrpi radi nepravilnog ispunjenja obveza navedenih u članku 442. ovog Zakona, osim u slučaju kada se dokaže da je prilikom ispunjenja istih postupala s pažnjom dobrog stručnjaka.
Službeni registar propisanih informacija
Članak 444.
(1) Službeni registar propisanih informacija je sustav za prikupljanje, pohranjivanje, obradu i objavljivanje propisanih informacija.
(2) Službeni registar propisanih informacija mora udovoljavati minimalnim standardima kvalitete u svezi zaštite cjelovitosti prikupljenih i pohranjenih informacija, potvrde izvora dostavljanja informacija, bilježenja vremena zaprimanja informacija i jednostavnog pristupa krajnjih korisnika pohranjenim informacijama.
Članak 445.
(1) Službeni registar propisanih informacija vodi Agencija. Vođenje službenog registra propisanih informacija Agencija može prenijeti na drugu pravnu osobu.
(2) Agencija će pravilnikom propisati tehničke, sigurnosne, organizacijske i ostale uvjete za vođenje službenog registra propisanih informacija.
(3) Agencija će pravilnikom propisati i dokumentaciju kojom pravna osoba dokazuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. i 2. ovog članka.
(4) Prije uvođenja bilo kakve promjene u službenom registru propisanih informacija voditelj za to mora dobiti odobrenje Agencije.
(5) Voditelj službenog registra propisanih informacija može naplaćivati naknadu, prihvatljivu krajnjim korisnicima za dostavljanje pohranjenih informacija istima.
(6) Voditelj službenog registra propisanih informacija mora za naknadu iz stavka 5. ovog članka i svaku njezinu izmjenu dobiti odobrenje Agencije.
Poglavlje 6.
OVLASTI AGENCIJE I NADZORNE MJERE
Članak 446.
(1) Agencija provodi nadzor nad izvršavanjem svih obveza propisanih odredbama ove Glave.
(2) Agencija je u svrhu nadzora nad izvršavanjem obveza propisanih odredbama ove Glave ovlaštena:
1. zahtijevati dostavljanje podataka, isprava, očitovanja i izjava od revizora, izdavatelja, osobe koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, fizičkih osoba i pravnih subjekata iz članaka 415., 416. i 417. ovog Zakona,
2. zahtijevati dostavljanje podataka, isprava, očitovanja i izjava od društava koja kontroliraju ili koja su kontrolirana od strane fizičkih osoba i pravnih subjekata iz točke 1. ovog stavka, kao i od ostalih fizičkih osoba i pravnih subjekata za koje Agencija smatra da mogu imati saznanja od interesa za nadzor,
3. zahtijevati od izdavatelja objavljivanje podataka javnosti, očitovanja i izjava iz točke 1. i 2. ovog stavka, na način i u roku koji odredi Agencija,
4. objaviti javnosti podatke, očitovanja i izjave iz točke 1. i 2. ovog stavka, ako iste propusti javnosti objaviti izdavatelj ili osoba koja kontrolira izdavatelja ili koju kontrolira izdavatelj, odnosno osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, a nakon što je Agencija zaprimila odgovarajuće očitovanje izdavatelja, odnosno osobe koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti,
5. zahtijevati od poslovodstva izdavatelja, odnosno osobe koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti te fizičkih osoba i pravnih subjekata iz članaka 415., 416. i 417. ovog Zakona, objavljivanje javnosti propisanih informacija, ako iste nisu objavljene javnosti,
6. obustaviti ili zahtijevati od uređenog tržišta u Republici Hrvatskoj na koje su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja obustavljanje trgovine vrijednosnim papirima izdavatelja najduže na deset dana, ako postoji opravdana sumnja da izdavatelj krši odredbe o obvezama objavljivanja javnosti,
7. zabraniti trgovanje vrijednosnim papirima izdavatelja na uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj, ako se utvrdi da se krše ili postoji opravdana sumnja da se krše odredbe o obvezama objavljivanja javnosti,
8. nadzirati izdavatelja, odnosno osobu koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, objavljuje li propisane informacije javnosti u propisanim rokovima, osiguravajući učinkovit i jednak pristup tim informacijama na cijelom području Republike Hrvatske,
9. nadzirati izdavatelja, odnosno osobu koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, objavljuje li propisane informacije javnosti u propisanim rokovima, osiguravajući učinkovit i jednak pristup tim informacijama u svim državama članicama u kojima su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja,
10. poduzimati odgovarajuće mjere prema izdavatelju, odnosno osobi koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, ako se kod objavljivanja informacija javnosti ne pridržava načela učinkovitog i jednakog pristupa objavljenim informacijama na području iz točke 8. i 9. ovog stavka,
11. objaviti javnosti da se izdavatelj, odnosno osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti te fizička osoba i pravni subjekt iz članaka 415., 416. i 417. ovog Zakona, ne pridržavaju svojih obveza propisanih odredbama ove Glave,
12. provjeravati objavljuju li se javnosti propisane informacije u okviru sadržaja i oblika propisanih ovim Zakonom,
13. poduzimati odgovarajuće mjere kada se propisane informacije ne objavljuju javnosti u okviru sadržaja i oblika propisanih ovim Zakonom,
14. provoditi neposredan nadzor na području Republike Hrvatske radi utvrđivanja pridržavanja odredbi ove Glave a kada je to potrebno, Agencija će neposredan nadzor provoditi u suradnji sa sudbenom vlasti i/ili drugim tijelima.
(3) Dostava podataka i dokumentacije Agenciji od strane revizora sukladno stavku 2. točki 1. ovog članka, ne smatra se kršenjem zabrane odavanja podataka koja je revizoru propisana ugovorom, zakonom ili podzakonskim aktom, niti će revizor u tom slučaju snositi bilo kakvu odgovornost.
(4) Kada su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište kojim upravlja burza, a Agencija utvrdi nepravilnosti i/ili nezakonitosti u smislu odredbi ove Glave, Agencija će rješenjem naložiti poduzimanje radnji koje pridonose uspostavljanju zakonitosti, odnosno izreći mjeru u okviru ovlasti propisanih stavkom 2. ovog članka, odrediti rok za izvršenje i dostavljanje dokaza o učinjenom.
(5) Kada je Republika Hrvatska matična država članica izdavatelja a Agencija utvrdi nepravilnosti i/ili nezakonitosti u smislu odredbi ove Glave, Agencija će rješenjem naložiti poduzimanje radnji koje pridonose uspostavljanju zakonitosti, odnosno izreći mjeru u okviru ovlasti propisanih stavkom 2. ovog članka, odrediti rok za izvršenje i dostavljanje dokaza o učinjenom.
(6) Sve poduzete mjere iz stavka 2. ovog članka, Agencija će dostaviti izdavatelju, dioničarima, odnosno imateljima dužničkih vrijednosnih papira putem izdavatelja, uređenom tržištu na koje su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja i nadležnom tijelu uređenog tržišta na koje su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja.
(7) Ako osoba ili subjekt iz stavka 2. točke 1.i 2. ovog članka ne postupi u skladu s rješenjem Agencije iz stavka 4. i 5. ovoga članka, Agencija može novim rješenjem izreći novu ili istu mjeru.
Članak 447.
(1) Kada je Republika Hrvatska država članica domaćin izdavatelja, a Agencija kod objavljivanja informacija javnosti utvrdi nepravilnosti i/ili nezakonitosti, Agencija će o utvrđenim nepravilnostima i/ili nezakonitostima izvijestiti nadležno tijelo matične države članice izdavatelja.
(2) Ako unatoč mjerama poduzetim od strane nadležnog tijela matične države članice izdavatelja, izdavatelj, odnosno osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, i/ili fizičke osobe i pravni subjekti iz članaka 415., 416. i 417. ovog Zakona ustraju u kršenju odredbi o objavljivanju informacija javnosti, Agencija je ovlaštena radi zaštite ulagatelja, a nakon što o istome izvijesti nadležno tijelo matične države članice izdavatelja, poduzeti radnje koje pridonose uspostavljanju zakonitosti, odnosno izreći mjeru u okviru ovlasti propisanih člankom 446. stavkom 2. ovog Zakona.
(3) Agencija je obvezna o mjerama poduzetim sukladno stavku 2. ovog članka, što je prije moguće obavijestiti Europsku komisiju.
Članak 448.
Agencija je ovlaštena javno objaviti sve poduzete mjere i sankcije koje su izrečene radi utvrđenih nepravilnosti i/ili nezakonitosti u svezi obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja, osim u slučaju kada bi javno objavljivanje moglo ozbiljno utjecati na financijska tržišta ili uzrokovati nerazmjernu štetu osobama ili subjektima uključenim u poduzete mjere i izrečene sankcije.
OBVEZE AGENCIJE
Članak 449.
Agencija će pravilnikom propisati detaljnije upute i provedbene mjere u svezi obveza propisanih ovom Glavom, poštujući pri tome provedbene mjere koje je na temelju članka 27. stavka 2. Direktive 2004/109/EZ usvojila Europska komisija.
DIO ČETVRTI
Zlouporaba tržišta
GLAVA I
Primjena ovog dijela
Članak 450.
(1) Odredbe članaka 450. do 487. ovog Zakona primjenjivat će se na svaki financijski instrument koji je uvršten na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj ili za koji je podnesen zahtjev za uvrštenje na takvom tržištu, bez obzira na to je li transakcija izvršena na uređenom tržištu ili izvan njega.
(2) Odredbe članaka 456., 457. i 458., ovog Zakona primjenjivat će se na svaki financijski instrument koji nije uvršten na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, a njegova vrijednost ovisi o financijskom instrumentu iz stavka 1. ovog članka.
(3) Za potrebe članaka 455. do 458., članaka 465., 466., 468., 469. i 470., te članaka 480., 481. i 482. ovog Zakona pojam uređeno tržište uključuje također i MTP.
Članak 451.
(1) Odredbe članaka 450. do 487. ovog Zakona, primjenjivat će se na svaki financijski instrument koji je uvršten na uređeno tržište bar jedne države članice ili za koji je podnesen zahtjev za uvrštenje na takvo tržište, bez obzira na to je li transakcija izvršena na uređenom tržištu ili izvan njega.
(2) Odredbe članaka 456., 457. i 458. ovog Zakona, primjenjivat će se na svaki financijski instrument koji nije uvršten na uređeno tržište u državi članici, a njegova vrijednost ovisi o financijskom instrumentu iz stavka 1. ovog članka.
(3) Za potrebe članaka od 455. do 458., članaka 465., 466., 468., 469. i 470., te članaka 480., 481. i 482. ovog Zakona pojam uređeno tržište uključuje također i MTP.
Članak 452.
Članci od 459. do 463. ovog Zakona, neće se primjenjivati na izdavatelja koji nije podnositelj zahtjeva za uvrštenje, odnosno koji nije dao suglasnost za podnošenje takvog zahtjeva za uvrštenje financijskih instrumenata na uređeno tržište.
Članak 453.
Zabrane i obveze iz ovog dijela Zakona odnose se na:
1. aktivnosti obavljene u ili izvan Republike Hrvatske koje se odnose na financijske instrumente uvrštene na uređeno tržište koje se nalazi ili posluje u Republici Hrvatskoj ili na financijske instrumente za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na takvo tržište,
2. aktivnosti obavljene u Republici Hrvatskoj koje se odnose na financijske instrumente uvrštene na uređeno tržište u trećoj državi ili financijske instrumente za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na takvo tržište,
3. aktivnosti obavljene u Republici Hrvatskoj koje se odnose na financijske instrumente uvrštene na uređeno tržište u drugoj državi članici ili financijske instrumente za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na takvo tržište.
Iznimke od primjene ovog dijela Zakona
Članak 454.
(1) Zlouporabom tržišta neće se smatrati programi otkupa vlastitih dionica te stabilizacija financijskih instrumenata, pod uvjetima propisanim posebnim pravilnikom kojeg će donijeti Agencija.
(2) Zlouporabom tržišta neće se smatrati programi otkupa vlastitih dionica te stabilizacija financijskih instrumenata u skladu s Uredbom Komisije (EZ) broj 2273/2003.
(3) Odredbe članaka 450. do 487. ovog Zakona ne primjenjuju se na transakcije koje provodi Republika Hrvatska i Hrvatska narodna banka ili druga institucija ili ovlaštena osoba u njihovo ime, a radi provođenja monetarne politike, tečajne politike ili politike upravljanja javnim dugom.
(4) Odredbe članaka 450. do 487. ovog Zakona ne primjenjuju se na transakcije koje države članice, Europski sustav središnjih banaka, središnje banke država članica ili neko drugo službeno imenovano tijelo ili osoba koja djeluje u njihovo ime obavljaju u provođenju monetarne politike, tečajne politike ili politike upravljanja javnim dugom.
GLAVA II.
Povlaštena informacija
Članak 455.
(1) Povlaštena informacija je informacija precizne naravi koja nije bila javno dostupna i koja se posredno ili neposredno odnosi na jednog ili više izdavatelja financijskih instrumenata ili na jedan ili više financijskih instrumenata te koja bi, kada bi bila javno dostupna, vjerojatno imala značajan utjecaj na cijene tih financijskih instrumenata ili na cijene povezanih izvedenih financijskih instrumenata. Smatra se da takva vjerojatnost značajnog utjecaja postoji ako bi razumni ulagatelj vjerojatno uzeo u obzir takvu informaciju kao dio osnove za donošenje svojih investicijskih odluka.
(2) U odnosu na izvedenice koje se odnose na robu, povlaštena informacija znači informaciju precizne naravi koja nije bila javno dostupna i posredno ili neposredno se odnosi na jednu ili više tih izvedenica te koju korisnici tržišta na kojima se tim izvedenicama trguje očekuju primiti u skladu s prihvaćenim tržišnim praksama na takvim tržištima.
(3) U smislu odredbi stavka 2. ovog članka, smatrat će se da korisnici tržišta na kojem se trguje izvedenicama na robu očekuju primiti informaciju ako je ista:
– redovito dostupna korisnicima tih tržišta, ili
– ju je potrebno objaviti u skladu sa zakonskim propisima, pravilima tržišta, ugovorima ili običajima na relevantnom temeljnom tržištu robe ili tržištu izvedenica na robu.
(4) Smatra se da je informacija iz stavka 1. i 2. ovog članka precizne naravi ako navodi skup okolnosti koji postoji ili se u razumnoj mjeri može očekivati da će postojati ili događaj koji je nastao ili se u razumnoj mjeri može očekivati da će nastati te ako je dovoljno specifična da omogući donošenje zaključka o mogućem učinku tog skupa okolnosti ili događaja na cijene financijskih instrumenata ili povezanih izvedenih financijskih instrumenata.
(5) Za osobe zadužene za izvršavanje naloga koji se odnose na financijske instrumente, povlaštena informacija također znači informaciju koju je prenio klijent i odnosi se na naloge klijenta u izvršavanju, koja je precizne naravi, koja se neposredno ili posredno odnosi na jednog ili više izdavatelja financijskih instrumenata ili na jedan ili više financijskih instrumenata, i koja bi, kada bi bila javno dostupna vjerojatno imala značajan utjecaj na cijene tih financijskih instrumenata ili na cijenu povezanih izvedenih financijskih instrumenata.
Članak 456.
(1) Zabranjeno je svakoj osobi iz stavka 2. ovog članka koja posjeduje povlaštenu informaciju, tu informaciju upotrijebiti pri stjecanju ili otpuštanju ili pokušaju stjecanja ili otpuštanja, za vlastiti račun ili za račun treće osobe, neposredno ili posredno, financijskih instrumenata na koje se ta informacija odnosi.
(2) Prethodni stavak primjenjuje se na svaku osobu koja posjeduje povlaštenu informaciju:
1. na temelju svojeg članstva u upravnim ili nadzornim tijelima izdavatelja, ili
2. na temelju svojeg udjela u kapitalu izdavatelja, ili
3. na temelju svojeg pristupa informaciji kroz obavljanje svojeg posla, profesije ili dužnosti, ili
4. na temelju počinjenog kaznenog djela.
(3) Kada je osoba iz stavka 1. ovog članka pravna osoba, zabrana iz stavka 1. ovog članka također se primjenjuje na fizičke osobe koje sudjeluju u odluci da se obavi transakcija za račun dotične pravne osobe.
(4) Ovaj se članak ne primjenjuje na transakcije koje se obavljaju radi izvršavanja dospjele obveze da se steknu ili otpuste financijski instrumenti, kada ta obveza proizlazi iz sporazuma sklopljenog prije nego je dotična osoba posjedovala povlaštenu informaciju.
Članak 457.
Zabranjeno je svakoj osobi koja podliježe zabrani utvrđenoj u članku 456. ovog Zakona:
1. otkrivanje ili činjenje dostupnom povlaštene informacije bilo kojoj drugoj osobi, osim ako se informacija otkrije ili učini dostupnom u redovitom tijeku obavljanja posla, profesije ili dužnosti,
2. preporučivanje nekoj drugoj osobi ili navođenje iste da na temelju povlaštene informacije stekne ili otpusti financijske instrumente na koje se ta informacija odnosi.
Članak 458.
Članci 456. i 457. ovog Zakona primjenjuju se i na svaku osobu koja nije navedena u tim člancima, a koja posjeduje povlaštenu informaciju i koja zna, ili je trebala znati, da je riječ o povlaštenoj informaciji.
Objavljivanje povlaštenih informacija koje se neposredno odnose na izdavatelja
Članak 459.
(1) Izdavatelj financijskog instrumenta obvezan je bez odgode obavještavati javnost o povlaštenim informacijama koje se neposredno odnose na tog izdavatelja, pri čemu je obvezan osigurati da je informacija potpuna, istinita i sadržajno točna.
(2) Izdavatelju nije dopušteno obavještavati javnost o informacijama iz ovog članka u okviru promidžbene aktivnosti na način koji bi mogao dovoditi u zabludu.
(3) Izdavatelj je dužan obavijestiti javnost prema odredbama ovog članka na način koji omogućuje brz pristup informaciji i mogućnost potpune, točne i pravovremene ocjene iste, primjenjujući na odgovarajući način odredbe članaka od 438. do 445. ovog Zakona. Uz tu obvezu, izdavatelj je obvezan tijekom odgovarajućeg razdoblja na svojim internetskim stranicama objavljivati sve povlaštene informacije koje je obvezan javno objavljivati.
(4) Agencija će pravilnikom pobliže propisati koje bi informacije mogle biti uzete u obzir pri donošenju odluke o objavi povlaštenih informacija iz stavka 1. ovog članka.
Članak 460.
Svaku značajnu promjenu u pogledu informacija iz članka 459. ovog Zakona koje su već objavljene, izdavatelj mora objaviti odmah nakon što je do te promjene došlo, na isti način na koji je objavljena izvorna informacija.
Članak 461.
(1) Izdavatelj može, na vlastitu odgovornost, odgoditi javno objavljivanje povlaštene informacije iz članka 459. ovog Zakona kako ne bi narušio svoje opravdane interese, pod uvjetom da ta odgoda ne bi dovela javnost u zabludu i da izdavatelj može osigurati povjerljivost te informacije.
(2) Agencija će pravilnikom pobliže propisati okolnosti koje mogu ukazivati na postojanje opravdanog interesa iz stavka 1. ovog članka, kao i mjere i rješenja koje je izdavatelj obvezan osigurati u svrhu osiguravanja povjerljivosti povlaštene informacije.
Članak 462.
Kad izdavatelj ili osoba koja djeluje u njegovo ime ili za njegov račun, otkrije svaku povlaštenu informaciju trećoj strani u redovitom obavljanju svojeg posla, profesije ili dužnosti, obvezan je tu informaciju u potpunosti i učinkovito objaviti javnosti i to istovremeno u slučaju namjernog otkrivanja i bez odgode u slučaju nenamjernog otkrivanja, osim ako je osoba koja je primila informaciju vezana obvezom povjerljivosti, bez obzira na to temelji li se ta obveza na propisu, statutu ili ugovoru.
Popis upućenih osoba
Članak 463.
(1) Izdavatelji ili osobe koje djeluju u njihovo ime ili za njihov račun, obvezni su sastaviti popis osoba koje za njih rade na temelju ugovora o radu ili na neki drugi način, i koje imaju pristup povlaštenim informacijama koje se neposredno ili posredno odnose na izdavatelja, bilo na redovitoj ili povremenoj osnovi (popis upućenih osoba).
(2) Popis upućenih osoba, izdavatelji ili osobe koje djeluju u njihovo ime ili za njihov račun, obvezne su redovito ažurirati i dostavljati Agenciji na njezin zahtjev te čuvati barem pet godina nakon što su sastavljeni ili ažurirani.
(3) Popis upućenih osoba mora, za osobe koje imaju pristup povlaštenim informacijama, obuhvaćati najmanje: ime i prezime, datum rođenja, adresu prebivališta odnosno boravišta, ako je to primjenjivo, razlog zbog kojeg se ta osoba nalazi na popisu te datum kada je popis upućenih osoba sastavljen, odnosno ažuriran.
(4) Popis upućenih osoba mora se odmah ažurirati kada dođe do promjene razloga zbog kojega je neka osoba na popisu, kada na popis treba dodati novu osobu, ako i kada neka osoba koja je već na popisu više nema pristup povlaštenim informacijama.
(5) Osobe koje moraju izraditi popis upućenih osoba obvezne su poduzeti potrebne mjere kako bi se jamčilo da je svaka osoba na tom popisu upoznata s propisima koji se odnose na njezine dužnosti i da je svjesna sankcija koje proizlaze iz zlouporabe ili protupravnog širenja tih informacija.
Članak 464.
(1) Osoba koja pri izdavatelju obavlja rukovoditeljske dužnosti je osoba koja je:
1. član upravnog ili nadzornog tijela izdavatelja,
2. rukovoditelj više razine, koji nije član tijela navedenih u točki 1. ovog stavka, koji ima redoviti pristup povlaštenim informacijama koje se neposredno ili posredno odnose na izdavatelja i ovlašten je donositi upravljačke odluke koje utječu na budući razvoj i poslovne izglede tog izdavatelja.
(2) Osoba usko povezana s osobom koja pri izdavatelju financijskih instrumenata obavlja rukovoditeljske dužnosti je:
1. bračni drug osobe koje obavlja rukovoditeljske dužnosti ili bilo koja osoba koja se prema nacionalnom pravu smatra izjednačena s bračnim drugom,
2. prema nacionalnom pravu, uzdržavano dijete osobe koja obavlja rukovoditeljske dužnosti,
3. ostale osobe koje na dan predmetne transakcije barem godinu dana dijele isto kućanstvo s osobom koja obavlja rukovoditeljske dužnosti,
4. svaka pravna osoba, povjerenik ili ortaštvo, čije upravljačke dužnosti obavlja osoba iz stavka 1. ovoga članka ili iz točke 1, 2. i 3. ovoga stavka, ili koju pravnu osobu, povjerenika ili ortaštvo ta osoba neposredno ili posredno kontrolira, ili koja je osnovana u korist te osobe, ili čiji su ekonomski interesi u bitnom jednaki interesima te osobe.
(3) Osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka obvezne su prijaviti Agenciji sva stjecanja ili otpuštanja za vlastiti račun dionica izdavatelja u kojem osoba iz stavka 1. obavlja rukovoditeljske dužnosti, a koje su uvrštene na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, kao i stjecanja ili otpuštanja izvedenica ili drugih financijskih instrumenata povezanih s tim dionicama, u roku od pet radnih dana od dana predmetnog stjecanja ili otpuštanja.
(4) Agencija će podatke iz prijave iz stavka 3. ovog članka bez odgode dostaviti u službeni registar propisanih informacija iz članka 444. ovog Zakona:
– za izdavatelja sa sjedištem u i izvan Republike Hrvatske,
– za izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i za izdavatelja koji je obvezan Agenciji dostavljati godišnji dokument objavljenih informacija iz članka 364. ovog Zakona.
(5) Prijava iz prethodnog stavka mora sadržavati:
1. ime osobe koja obavlja rukovoditeljske dužnosti pri izdavatelju ili, ako je to primjenjivo, ime osobe koja je usko povezana s tom osobom,
2. razlog za obvezu prijave,
3. ime relevantnog izdavatelja,
4. opis financijskog instrumenta,
5. vrstu transakcije,
6. datum i mjesto transakcije,
7. cijenu i volumen transakcije.
(6) Ako vrijednost obavljenih stjecanja, odnosno otpuštanja, na kraju kalendarske godine u kojoj su ista obavljena ne prelazi 40.000,00 kuna, osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka nisu obvezne iste prijaviti. Pri izračunu vrijednosti stjecanja, odnosno otpuštanja, prema ovom stavku kao konačan iznos uzima se zbroj vrijednosti svih stjecanja, odnosno otpuštanja, koje su obavile osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka.
(7) Obveze propisane ovim člankom ne odnose se na dionice izdavatelja koji nije podnositelj zahtjeva za uvrštenje, odnosno koji nije dao suglasnost za podnošenje takvog zahtjeva za uvrštenje financijskih instrumenata na uređenom tržištu.
GLAVA III.
Manipulacija tržištem
Članak 465.
Zabranjen je svaki oblik manipuliranja tržištem.
Članak 466.
(1) Manipulacija tržištem znači:
1. transakcije ili nalozi za trgovanje koji daju ili bi mogli dati neistinite ili obmanjujuće signale u pogledu ponude, potražnje ili cijene financijskih instrumenata, ili koji djelovanjem jedne ili više osoba koje usklađeno djeluju, drže cijenu jednog ili više financijskih instrumenata na umjetnoj razini, osim ako osoba koja je stupila u transakcije ili dala naloge za trgovanje ne dokaže da su razlozi zbog kojih je to učinila opravdani i da su te transakcije ili nalozi za trgovanje u skladu s prihvaćenim tržišnim praksama na dotičnom uređenom tržištu,
2. transakcije ili nalozi za trgovanje u kojima se upotrebljavaju fiktivni postupci ili svaki drugi oblik obmane ili prijevare,
3. širenje informacija putem medija, uključujući i internet, ili bilo kojim drugim načinom koji daje ili bi mogao davati lažne ili obmanjujuće signale u pogledu financijskih instrumenata, uključujući širenje glasina i lažnih ili obmanjujućih vijesti, gdje je osoba koja je proširila informaciju znala ili trebala znati da je informacija lažna ili obmanjujuća. U odnosu na novinare, kada obavljaju svoju profesiju, to širenje informacija treba se procijeniti uzimajući u obzir pravila koja uređuju njihovu profesiju, osim ako ti novinari ne stječu, neposredno ili posredno, prednost ili korist od širenja tih informacija.
(2) U radnje i postupke koji se smatraju manipuliranjem tržištem, a proizlaze iz definicije manipuliranja tržištem iz prethodnog stavka ovog članka, ubrajaju se posebice sljedeće aktivnosti:
1. aktivnosti jedne ili više osoba koje surađuju kako bi osigurale dominantan položaj nad ponudom ili potražnjom financijskog instrumenta koji ima učinak izravnog ili neizravnog namještanja kupovnih ili prodajnih cijena ili stvaranja drugih nekorektnih uvjeta trgovanja,
2. kupnja ili prodaja financijskih instrumenata pred kraj trgovinskog dana s učinkom obmanjivanja ulagatelja koji djeluju na temelju zadnje cijene trgovanja,
3. iskorištavanje povremenog ili redovitog pristupa tradicionalnim ili elektroničkim medijima iznošenjem mišljenja o financijskom instrumentu ili posredno o izdavatelju, nakon što je ta osoba prethodno zauzela poziciju u tom financijskom instrumentu i kao posljedica toga imala korist od utjecaja iznesenog mišljenja o cijeni tog financijskog instrumenta, a da nije u isto vrijeme javnosti objavila taj sukob interesa na odgovarajući i učinkovit način.
Članak 467.
Burza je dužna propisati i primjenjivati postupke i mjere čiji je cilj otkrivanje i sprječavanje manipulacije na uređenom tržištu kojim upravlja.
Članak 468.
Investicijska društva i kreditne institucije koje imaju dozvolu nadležnog tijela za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti, obvezne su obavijestiti Agenciju o slučajevima za koje opravdano sumnjaju da se radi o zlouporabi tržišta, na temelju njima dostupnih podataka.
Članak 469.
Agencija će pravilnikom detaljnije propisati postupke koji se mogu smatrati zlouporabom tržišta i obveze Agencije i sudionika na tržištu u cilju sprječavanja i otkrivanja istih.
Prihvaćene tržišne prakse
Članak 470.
(1) Prihvaćene tržišne prakse su prakse koje se razumno očekuju na jednom ili više financijskih tržišta i koje su prihvaćene od strane Agencije u skladu s propisanim postupkom, koji će se detaljnije propisati posebnim pravilnikom.
(2) Prije nego što se donese Prihvaćena tržišna praksa te prije nego što se već donesena Prihvaćena tržišna praksa promijeni, Agencija će zatražiti mišljenje odgovarajućih relevantnih subjekata, kao što su predstavnici izdavatelja, pružatelja financijskih usluga, potrošača, drugih ovlaštenih tijela i operatera tržišta, što će se posebno propisati pravilnikom iz stavka 1. ovog članka.
(3) Prihvaćene tržišne prakse iz stavka 1. ovog članka, Agencija donosi u formi posebnog pravilnika.
GLAVA IV.
Preporuke
Članak 471.
U smislu ove Glave Zakona, pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. Preporuka znači istraživanje ili drugu informaciju kojom se izričito ili prešutno preporučuje ili predlaže strategija ulaganja, u pogledu jednog ili više financijskih instrumenata ili izdavatelja financijskih instrumenata, uključujući svako mišljenje o trenutačnoj ili budućoj vrijednosti ili cijeni tih instrumenata, namijenjenih distribucijskim kanalima ili javnosti. Pod izričitim preporučivanjem ili predlaganjem strategije ulaganja, smatrat će se preporuke kao što su: »kupiti«, »prodati« ili »držati«. Pod prešutnim preporučivanjem ili predlaganjem strategije ulaganja, smatrat će upućivanje na ciljanu cijenu ili slično.
2. Istraživanje ili druga informacija kojom se preporučuje ili predlaže strategija ulaganja označava:
a) informaciju koju je izradio neovisni analitičar, investicijsko društvo, kreditna institucija, svaka druga osoba čija se glavna poslovna djelatnost sastoji od izrade preporuka ili fizička osoba koja za njih radi na temelju ugovora o radu ili na neki drugi način, koja izravno ili neizravno izražava određenu preporuku za ulaganje u svezi financijskog instrumenta ili izdavatelja financijskih instrumenata;
b) informaciju koju je izradila osoba različita od one iz podtočke a. ove točke i koja izravno preporučuje određenu investicijsku odluku o ulaganju u svezi financijskog instrumenta.
3. Davatelj preporuka je fizička ili pravna osoba koja izrađuje ili distribuira preporuke pri obavljanju svoje profesije ili svoje poslovne djelatnosti.
4. Izdavatelj je izdavatelj financijskih instrumenata na koje se preporuka odnosi neposredno ili posredno.
5. Prikladni propisi označavaju one vrste propisa, uključujući i samoregulaciju, kojima se osigurava da davatelj preporuke koji izrađuje ili distribuira preporuke, primjeni razumnu pažnju kako bi osigurao da su takve preporuke prikazane na fer način i da otkrivaju njegove interese ili ukazuju na sukob interesa koji se odnosi na financijske instrumente na koje se takve preporuke odnose.
Identitet osobe koja izrađuje preporuke
Članak 472.
(1) U svakoj preporuci mora na jasan i vidljiv način biti naveden identitet osobe odgovorne za njezinu izradu, a posebno ime i naziv radnog mjesta osobe koja je pripremila preporuku te naziv i sjedište pravne osobe odgovorne za njezinu izradu. Kad je Davatelj preporuka investicijsko društvo ili kreditna institucija, u preporuci mora biti navedeno koje je tijelo nadležno za njezin nadzor. Kada Davatelj preporuka nije ni investicijsko društvo niti kreditna institucija, ali podliježe samoregulaciji ili pravilima struke, preporuka mora upućivati na isto.
(2) Ako se radi o nepisanoj preporuci, smatrat će se da je udovoljeno zahtjevu iz stavka 1. ovog članka ako preporuka upućuje na mjesto na kojem javnost može izravno i jednostavno pristupiti toj informaciji, primjerice na internetskim stranicama Davatelja preporuka.
(3) Odredbe stavka 1. ovog članka ne primjenjuju se na novinare ako isti podliježu Prikladnim propisima, kojima se postižu učinci istovjetni onima iz stavka 1. ovog članka.
Opća pravila za prikaz preporuka
Članak 473.
(1) Davatelj preporuka dužan je u preporuci osigurati:
1. da se činjenice jasno razlikuju od tumačenja, procjena, mišljenja i ostalih vrsta nečinjeničnih informacija,
2. da su svi izvori pouzdani ili, kada postoji ikakva sumnja u pouzdanost izvora, da je to jasno navedeno,
3. da su sva predviđanja, prognoze i ciljane cijene jasno označeni kao takvi, te da su navedene značajne pretpostavke:
– koje se temelje na navedenim predviđanjima, prognozama i ciljanim cijenama,
– koje su korištene u svrhu izrade navedenih predviđanja, prognoza i ciljanih cijena.
(2) Ako se radi o nepisanoj preporuci, smatrat će se da je udovoljeno standardima iz stavka 1. ovog članka ako preporuka upućuje na mjesto na kojem javnost može izravno i jednostavno pristupiti toj informaciji, primjerice na internetskim stranicama Davatelja preporuka.
(3) Na zahtjev Agencije, Davatelj preporuka dužan je obrazložiti osnovanost preporuke.
(4) Odredbe stavka 1. i 3. ovog članka ne primjenjuju se na novinare ako isti podliježu Prikladnim propisima, kojima se postižu učinci istovjetni onima iz stavka 1. i 3. ovog članka.
Dodatni zahtjevi u svezi prikaza preporuka
Članak 474.
(1) Pored obveza utvrđenih u članku 473. ovog Zakona, kad je Davatelj preporuka neovisni analitičar, investicijsko društvo, kreditna institucija, svaka povezana pravna osoba, svaki drugi Davatelj preporuka čija je glavna poslovna djelatnost izrada preporuka, ili fizička osoba koja za njega radi na temelju ugovora o radu ili drugog pravnog posla, te osobe moraju osigurati najmanje sljedeće:
1. da su istaknuti svi značajni izvori informacije koji su bili korišteni kao osnova preporuke, kada je to prikladno, uključujući i naziv izdavatelja na kojeg se preporuka odnosi, te je li preporuka bila obznanjena tom izdavatelju i nakon toga, a prije distribucije, promijenjena,
2. da svaka osnova procjene ili metodologija korištena za procjenu financijskog instrumenta ili izdavatelja financijskog instrumenta ili za određivanje ciljane cijene za financijski instrument, mora biti prikazana na sažet način,
3. da je značenje svake preporuke (kao što je »kupiti«, »prodati« ili »držati«) koje može obuhvaćati vremensko razdoblje ulaganja na koje se preporuka odnosi, na odgovarajući način objašnjeno, te da je navedeno svako odgovarajuće upozorenje o riziku, uključujući analizu osjetljivosti relevantnih pretpostavki,
4. naznaku iz koje je vidljiva planirana učestalost ažuriranja preporuke, ako takva postoji, i svake važne promjene prethodno najavljene politike objave preporuke,
5. da je datum kad je preporuka prvi put puštena u distribuciju naveden na jasan i vidljiv način, kao i relevantan datum i vrijeme za svaku navedenu cijenu financijskog instrumenta,
6. kad se preporuka razlikuje od ranije preporuke za isti financijski instrument ili izdavatelja izdane tijekom dvanaestomjesečnog razdoblja koje je neposredno prethodilo objavljivanju, ova promjena i datum ranije preporuke moraju biti jasno i vidljivo navedeni.
(2) Kad su zahtjevi utvrđeni u stavku 1. točki 1., 2. i 3. ovog članka, nerazmjerni u odnosu na opseg distribuirane preporuke, dovoljno je u samoj preporuci na jasan i vidljiv način uputiti na mjesto gdje javnost izravno i jednostavno može pristupiti traženim informacijama, kao što je izravna internetska veza na te informacije na odgovarajućim internetskim stranicama Davatelja preporuka, pod uvjetom da upotrijebljena metodologija ili osnova vrednovanja nije bila izmijenjena.
(3) U slučaju nepisanih preporuka smatrat će se da je udovoljeno standardima iz stavka 1. ovog članka ako preporuka upućuje na mjesto na kojem javnost može izravno i jednostavno pristupiti toj informaciji, primjerice na internetskim stranicama Davatelja preporuka.
Opća pravila za objavu interesa i sukoba interesa
Članak 475.
(1) Davatelj preporuka dužan je objavljivati sve odnose i okolnosti za koje se u razumnoj mjeri može očekivati da će narušiti objektivnost preporuke, posebno kada Davatelj preporuka ima značajan financijski interes u jednom ili više financijskih instrumenata koji su predmet preporuke, ili značajan sukob interesa u odnosu na izdavatelja na kojeg se preporuka odnosi.
(2) Kada je Davatelj preporuka pravna osoba, obveza iz stavka 1. ovog članka primjenjuje se također na svaku pravnu ili fizičku osobu koja za nju radi na temelju ugovora o radu ili drugog pravnog posla i koja je sudjelovala u pripremi preporuke.
(3) Kada je Davatelj preporuka pravna osoba, informacije koje se objavljuju u skladu sa stavkom 1. i 2. ovog članka obuhvaćaju najmanje sljedeće informacije o njegovim interesima i sukobima interesa:
1. interese ili sukobe interesa Davatelja preporuka ili povezanih pravnih osoba o kojima osobe koje sudjeluju u pripremi preporuke imaju saznanja ili se u razumnoj mjeri može očekivati da imaju saznanja,
2. interese ili sukobe interesa Davatelja preporuka ili povezanih pravnih osoba, poznate osobama koje, iako nisu sudjelovale u pripremi preporuke, imaju ili se za njih u razumnoj mjeri može očekivati da imaju pristup preporuci prije njezine distribucije korisnicima ili javnosti.
(4) Objave iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka trebaju biti sadržane u samoj preporuci. Kada bi takve objave bile nerazmjerne u odnosu na opseg distribuirane preporuke, dovoljno je u samoj preporuci na jasan i vidljiv način uputiti na mjesto gdje javnost izravno i jednostavno može pristupiti traženim objavama, kao što je izravna internetska veza na te objave na odgovarajućim internetskim stranicama Davatelja preporuka.
(5) U slučaju nepisanih preporuka, smatrat će se da je udovoljeno standardima iz stavka 1. i 2. ovog članka ako preporuka upućuje na mjesto na kojem javnost može izravno i jednostavno pristupiti toj objavi, primjerice na internetskim stranicama Davatelja preporuka.
(6) Odredbe stavka 1. do 4. ovog članka ne primjenjuju se na novinare ako isti podliježu Prikladnim propisima, kojima se postižu učinci istovjetni onima iz stavka 1. do 4. ovog članka.
Dodatne obveze u odnosu na objavu interesa ili sukoba interesa
Članak 476.
(1) Pored obveza iz članka 475. ovog Zakona, kad je Davatelj preporuka neovisni analitičar, investicijsko društvo, kreditna institucija, svaka povezana pravna osoba ili svaki drugi Davatelj preporuka čija je glavna poslovna djelatnost izrada preporuka, u preporuci treba jasno i vidljivo objaviti sljedeće informacije o njihovim interesima i sukobima interesa:
1. značajne udjele u kapitalu koji postoje između Davatelja preporuka ili svake povezane pravne osobe s jedne strane, te izdavatelja s druge strane. Ovi značajni udjeli u kapitalu obuhvaćaju barem sljedeće situacije: kada Davatelj preporuka ili svaka povezana pravna osoba drži udjele u kapitalu veće od 1% ukupnog izdanog temeljnog kapitala izdavatelja, ili kada izdavatelj drži udjele u kapitalu veće od 1% ukupnog izdanog temeljnog kapitala Davatelja preporuka ili svake povezane pravne osobe,
2. druge značajne financijske interese koje Davatelj preporuka ili svaka povezana pravna osoba ima u odnosu na izdavatelja,
3. izjavu da je Davatelj preporuka ili svaka povezana pravna osoba održavatelj tržišta ili drugi održavatelj likvidnosti za financijske instrumente izdavatelja, kada je to primjenjivo,
4. izjavu da je tijekom prethodnih dvanaest mjeseci Davatelj preporuka ili bilo koja povezana pravna osoba bila glavni voditelj ili suvoditelj postupka bilo koje objavljene ponude financijskih instrumenata izdavatelja u smislu članka 5. stavka 1. točke 6. i 7. ovog Zakona, kada je to primjenjivo,
5. izjavu da je Davatelj preporuka ili svaka povezana pravna osoba stranka u bilo kojem drugom sporazumu s izdavateljem koji se odnosi na pružanje usluga investicijskog bankarstva, osim ako bi to značilo objavljivanje povjerljivih poslovnih informacija i da je sporazum bio na snazi prethodnih dvanaest mjeseci ili je tijekom istog razdoblja doveo do plaćanja naknade ili obećanja da će naknada biti plaćena, kada je to primjenjivo,
6. izjavu da je Davatelj preporuka ili svaka povezana pravna osoba stranka sporazuma s izdavateljem koji se odnosi na izradu preporuke, kada je to primjenjivo.
(2) Investicijska društva i kreditne institucije dužne su, na općenit način, objaviti svoja organizacijska i administrativna pravila koja se odnose na sprječavanje i izbjegavanje sukoba interesa u pogledu preporuka, uključujući i informacijske prepreke.
(3) Za fizičke ili pravne osobe koje rade za investicijsko društvo ili kreditnu instituciju na temelju ugovora o radu ili drugog pravnog posla, te koje su sudjelovale u pripremi preporuke, zahtjev predviđen člankom 475. stavkom 2. ovog Zakona posebno obuhvaća obvezu objavljivanja je li naknada tih osoba povezana s poslovima investicijskog bankarstva koje je izvršilo investicijsko društvo ili kreditna institucija ili svaka povezana pravna osoba. Kada te fizičke osobe steknu dionice izdavatelja prije javne ponude tih dionica, također treba objaviti cijenu po kojoj su dionice stečene i datum stjecanja.
(4) Investicijska društva i kreditne institucije dužne su tromjesečno objavljivati udio svih preporuka koje glase »kupiti«, »držati« ili »prodati« ili ekvivalentne izraze, kao i udio izdavatelja koji odgovara svakoj od tih kategorija kojima su investicijsko društvo ili kreditna institucija pružali usluge investicijskog bankarstva tijekom prethodnih 12 mjeseci u značajnom opsegu.
(5) Objave iz stavka 1. do 4. ovog članka, trebaju biti sadržane u samoj preporuci. Kada bi takve objave bile nerazmjerne u odnosu na opseg distribuirane preporuke, dovoljno je u samoj preporuci na jasan i vidljiv način uputiti na mjesto gdje javnost izravno i jednostavno može pristupiti traženim objavama, kao što je izravna internetska veza na te objave na odgovarajućim internetskim stranicama investicijskog društva ili kreditne institucije.
(6) U slučaju nepisanih preporuka smatrat će se da je udovoljeno standardima iz stavka 1. ovog članka ako preporuka upućuje na mjesto na kojem javnost može izravno i jednostavno pristupiti toj objavi, primjerice na internetskim stranicama investicijskog društva ili kreditne institucije.
Distribucija preporuke koju je izradila treća strana
Članak 477.
(1) Davatelj preporuka koji pod vlastitom odgovornošću distribuira preporuku koju je izradila treća strana, na preporuci mora na jasan i vidljiv način istaknuti svoj identitet.
(2) Kad osoba koja distribuira preporuku koju je izradila treća strana istu značajno izmijeni, dužna je jasno i detaljno istaknuti tu izmjenu.
(3) Kad se izmjena iz stavka 2. ovog članka sastoji od promjene smjera preporuke (npr. promjena preporuke »kupiti« u preporuku »držati« ili »prodati« ili obrnuto), osoba koja distribuira preporuku dužna je udovoljavati uvjetima propisanim člancima 472. do 475. ovog Zakona koji se odnose na osobe koje izrađuju preporuke u dijelu na koji se ta izmjena odnosi.
(4) Davatelj preporuke – pravna osoba koja sama ili putem fizičke osobe distribuira značajno izmijenjenu preporuku, dužna je donijeti obvezujuće interne propise kako bi se osobe koje tu preporuku primaju uputile na mjesto na kojem imaju pristup podacima o identitetu osobe koja je izradila preporuku, samoj preporuci i objavljivanju interesa ili sukoba interesa osobe koja je izradila preporuku, sve dok su te informacije dostupne javnosti.
(5) Odredbe stavka 2. do 4. ovog članka ne primjenjuju se na vijesti u kojima se izvještava o preporukama koje je izradila treća strana kada bit preporuke nije izmijenjena.
(6) Davatelj preporuka koji distribuira sažetak preporuke koju je izradila treća strana, dužan je osigurati da je takav sažetak jasan te da ne dovodi u zabludu, kao i da sažetak upućuje na izvorni dokument i mjesto gdje javnost može izravno i jednostavno pristupiti objavama koje se odnose na izvorni dokument, sve dok su te informacije dostupne javnosti.
Dodatne obveze za investicijska društva i kreditne institucije
Članak 478.
Pored obveza utvrđenih u članku 477. ovog Zakona, kada kao Davatelj preporuka investicijsko društvo, kreditna institucija ili fizička osoba koja za te osobe radi na temelju ugovora o radu ili drugog pravnog posla, distribuira preporuke koje je izradila treća strana, isti su dužni:
1. jasno i vidljivo istaknuti naziv svog nadležnog tijela,
2. ispuniti uvjete propisane člankom 476. ovog Zakona, kad osoba koja je preporuku izradila istu nije distribuirala putem distribucijskog kanala,
3. ispuniti uvjete iz članaka 472. do 476. ovog Zakona, kad investicijsko društvo ili kreditna institucija značajno izmijeni preporuku.
Članak 479.
Javne institucije koje distribuiraju statistike koje imaju značajan utjecaj na financijska tržišta dužne su distribuirati iste na fer i transparentan način.
GLAVA V.
Nadzorne mjere
Članak 480.
(1) Agencija je ovlaštena za nadzor nad poštivanjem zabrana i obveza iz članaka 450. do 487. ovog Zakona.
(2) Agencija nadzor nad poštivanjem odredbi članaka 450. do 487. ovog Zakona obavlja u svrhu sprječavanja i otkrivanja djelatnosti koje predstavljaju zlouporabu tržišta prema odredbama ovog Zakona, te pridržavanja obveza propisanih ovim dijelom Zakona.
(3) Agencija nadzor iz ovog članka obavlja:
1. praćenjem, prikupljanjem i provjerom objavljenih podataka i obavijesti, te izvješća koja su sudionici tržišta po ovom ili drugom Zakonu dužni dostavljati Agenciji,
2. prikupljanjem podataka i neposrednim nadzorom,
3. izricanjem nadzornih mjera iz stavka 6. ovog članka.
(4) Ako je to potrebno u svrhu nadzora nad poštivanjem odredbi članaka 450. do 487. ovog Zakona, Agencija može od bilo koje fizičke ili pravne osobe zahtijevati:
1. pristup svakom dokumentu u bilo kojem obliku i dobivanje kopije istog,
2. pregled razmjene podataka, uključujući i zapise telefonskih poziva.
(5) Agencija može od bilo koje fizičke ili pravne osobe, uključujući i osobe koje su uključene u prijenos naloga ili koje obavljaju druge poslove pri sklapanju transakcija koje su predmet nadzora Agencije, zatražiti sve podatke koji su Agenciji potrebni za nadzor. Ako to zahtijeva svrha nadzora, Agencija je ovlaštena te osobe pozvati na saslušanje.
(6) Ako Agencija pri nadzoru nad poštivanjem odredbi ovog Zakona utvrdi kršenje odredbi članaka 450. do 487. ovog Zakona, ovlaštena je izreći sljedeće nadzorne mjere:
1. naložiti pravnoj ili fizičkoj osobi prestanak svakog postupanja koje je u suprotnosti s odredbama članaka 450. do 487. ovog Zakona,
2. izreći opomenu pravnoj ili fizičkog osobi koja postupa suprotno odredbama članaka 450. do 487. ovog Zakona,
3. naložiti tržišnom operateru da obustavi trgovanje financijskim instrumentom, te ukine već donesenu obustavu, u opsegu u kojem je to potrebno za uklanjanje ili sprječavanje štetnih posljedica na uređenom tržištu,
4. naložiti središnjem klirinškom depozitarnom društvu, odnosno operateru središnjeg registra privremenu blokadu financijskih instrumenata,
5. predložiti ovlaštenom tijelu donošenje zabrane raspolaganja imovinom, oduzimanje predmeta i imovinske koristi te druge mjere kada je to primjenjivo,
6. privremeno zabraniti obavljanje profesionalne djelatnosti subjektima nadzora.
(7) Neovisno od odredaba iz stavka 6. ovog članka, Agencija može u svrhu provedbe nadzora nad primjenom odredbi članaka 450. do 487. ovog Zakona nalagati primjerene mjere koje pridonose uspostavljanju zakonitog postupanja.
(8) Ako osoba koja je obvezna objaviti povlaštenu informaciju u skladu s dijelom Četvrtim ovog Zakona istu ne objavi, ili ako istu netočno objavi ili je ne objavi na način kako je to propisano odredbama članaka 450. do 487. ovog Zakona, Agencija može istu objaviti o njegovom trošku.
(9) Agencija može poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala da je javnost točno i ispravno obaviještena u smislu odredbi članaka od 459. do 464., kao i članaka od 471. do 478. ovog Zakona.
(10) U odnosu na članke od 471. do 478. ovog Zakona, mjera iz stavka 9. ovog članka osobito se odnosi na nalaganje Davatelju preporuke da objavi ispravljenu preporuku koja je u skladu s odredbama tih članaka, na isti način na koji je objavljena prvotna preporuka.
(11) Svako postupanje novinara koje je suprotno odredbama ovog dijela Zakona, Agencija će bez odgode prijaviti odgovarajućem strukovnom udruženju novinara.
Članak 481.
(1) Mjera iz članka 480. stavka 6. točke 4. ovog Zakona može se donijeti kad postoje barem osnove sumnje da je osoba počinila kazneno djelo korištenja, otkrivanja i preporučivanja povlaštenih informacija ili manipulacije tržištem. Ova mjera može trajati do šezdeset dana.
(2) Agencija surađuje s nadležnim tijelima u svrhu otkrivanja kaznenih djela iz stavka 1. ovog članka.
(3) Mjeru iz članka 480. stavka 6. točke 6. ovog Zakona Agencija može donijeti kada se radi o kaznenim djelima korištenja, otkrivanja i preporučivanja povlaštenih informacija ili manipulacije tržištem, koja mjera može trajati najdulje do završetka postupka nadzora pred Agencijom.
Članak 482.
Agencija može informirati javnost o svakoj poduzetoj mjeri ili sankciji koja će biti izrečena zbog povrede ovog Zakona, osim ako takva objava ne bi ozbiljno ugrozila financijsko tržište ili strankama u postupku prouzročila nerazmjernu štetu.
GLAVA VI.
Međunarodna suradnja u svezi nadzora obveza i zabrana iz dijela Četvrtog Zakona
Članak 483.
(1) Agencija, na temelju sporazuma sklopljenih u svrhu nadzora nad primjenom obveza i zabrana iz članaka od 450. do 487. ovog Zakona i odgovarajućih obveza i zabrana u propisima trećih država, pruža pomoć i surađuje s nadležnim tijelima trećih država, osobito u području razmjene informacija i suradnje u nadzornim i istražnim aktivnostima, i to kako u odnosu na aktivnosti koje se provode na području Republike Hrvatske ili izvan njega u odnosu na financijske instrumente uvrštene na uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj ili za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje, tako i u odnosu na aktivnosti koje se provode na području Republike Hrvatske u odnosu na financijske instrumente uvrštene na uređenom tržištu u trećim državama ili za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na to uređeno tržište kao i na financijske instrumente uvrštene na drugo tržište različito od tog uređenog tržišta, a na koje se tržište primjenjuju istovjetne zabrane i obveze. Pri sklapanju takvih sporazuma, Agencija je obvezna primjenjivati na odgovarajući način odredbe članaka 485., 487. stavka 4., te članaka 560. i 562. ovog Zakona.
(2) Agencija, na temelju odredbi ove Glave Zakona, u svrhu nadzora nad primjenom obveza i zabrana iz članaka od 450. do 487. ovog Zakona i odgovarajućih obveza i zabrana u propisima država članica, pruža pomoć i surađuje s nadležnim tijelima država članica, osobito u području razmjene informacija i suradnje u nadzornim i istražnim aktivnostima, i to kako u odnosu na aktivnosti koje se provode na području Republike Hrvatske ili izvan njega u odnosu na financijske instrumente, uvrštene na uređenom tržištu u Repub­lici Hrvatskoj ili za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje, tako i u odnosu na aktivnosti koje se provode na području Republike Hrvatske u odnosu na financijske instrumente, uvrštene na uređenom tržištu u državi članici ili za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na to uređeno tržište, kao i na financijske instrumente uvrštene na drugo tržište različito od tog uređenog tržišta, a na koje se tržište primjenjuju istovjetne zabrane i obveze. Agencija može s nadležnim tijelima država članica sklapati sporazume kojima se detaljnije regulira način suradnje u okvirima propisanim odredbama ove Glave Zakona.
(3) U smislu stavka 1. i 2. ovog članka, nadležna tijela su tijela nadležna za vršenje nadzora propisa koji u pojedinim državama uređuju na odgovarajući način obveze i zabrane iz članaka od 450. do 487. dijela Četvrtog ovog Zakona.
Članak 484.
(1) Agencija, na zahtjev nadležnog tijela druge države članice, odmah dostavlja svaku informaciju u svrhu navedenu u članku 483. stavku 2. ovog Zakona. Kad je potrebno, Agencija odmah poduzima potrebne mjere kako bi prikupila tražene informacije. Ako Agencija nije u mogućnosti odmah dostaviti traženu informaciju, obavještava nadležno tijelo druge države članice koje je podnijelo zahtjev, o razlozima za nedostavljanje takve informacije.
(2) Za informacije poslane u svrhu članka 483. stavka 2. ovog Zakona, vrijedi obveza čuvanja službene tajne kojoj podliježu osobe koje su zaposlene ili su prije bile zaposlene pri nadležnim tijelima drugih država članica koja primaju te informacije ili kojim su osobama prenijeti u nadležnost poslovi tih nadležnih tijela ili koje osobe u svojstvu stručnjaka angažiraju ta nadležna tijela, i druge osobe koje primaju te informacije. Odredbe ovog stavka na odgovarajući se način primjenjuju kad nadležno tijelo države članice dostavlja informaciju Agenciji.
Članak 485.
(1) Agencija može odbiti postupanje po zahtjevu za informacijom iz članka 483. ovog Zakona kad:
1. bi slanje informacija moglo negativno utjecati na suverenitet, sigurnost ili javni interes Republike Hrvatske,
2. je već pokrenut sudski postupak u svezi istih radnji i protiv istih osoba pred tijelom u Republici Hrvatskoj,
3. je donesena pravomoćna presuda u odnosu na te osobe za iste radnje u Republici Hrvatskoj.
(2) U slučajevima iz prethodnog stavka Agencija će obavijestiti nadležno tijelo druge države članice koje je podnijelo zahtjev, pružajući što je moguće detaljnije informacije o tom postupku ili presudi.
Članak 486.
Kada nadležno tijelo druge države članice ne postupi u razumnom roku ili odbije zahtjev Agencije za informacijom, Agencija može o tome obavijestiti Odbor europskih nadzornih tijela za vrijednosne papire, koji će održati raspravu kako bi se donijelo brzo i učinkovito rješenje.
Članak 487.
(1) Ne dovodeći u pitanje obveze kojima podliježu u sudskim postupcima u okviru kaznenog zakona, kada Agencija i nadležna tijela drugih država članica prime informacije temeljem članaka 483. i 484. ovog Zakona, mogu ih koristiti samo u izvršavanju svojih funkcija prema člancima od 450. do 487. ovog Zakona i u upravnim ili sudskim postupcima koji se posebno odnose na izvršavanje tih funkcija. Agencija i nadležna tijela država članica koja primaju informaciju, mogu istu koristiti za druge svrhe ili je poslati nadležnim tijelima trećih država, samo ako je Agencija ili nadležno tijelo države članice koje šalje informaciju na to pristalo.
(2) Kad Agencija raspolaže dokazima da se na području neke druge države članice čine ili su počinjene aktivnosti kojima se krše odredbe ovog dijela Zakona ili odgovarajuće odredbe inozemnih propisa ili da te aktivnosti utječu na financijske instrumente kojima se trguje na uređenom tržištu koje se nalazi u drugoj državi članici, ona o toj činjenici, što je određenije moguće, obavještava nadležno tijelo druge države članice. Nadležno tijelo druge države članice poduzima odgovarajuće mjere. Ono obavještava Agenciju koja ga je obavijestila o rezultatima i, u mjeri u kojoj je to moguće, o značajnom privremenom razvoju događaja. Ovaj stavak ne dovodi u pitanje nadležnosti Agencije koja je poslala informaciju. Nadležna tijela različitih država koja su nadležna u smislu članka 453. ovog Zakona, međusobno se savjetuju o predloženom nastavku njihovih radnji.
(3) Nadležno tijelo druge države članice može zatražiti od Agencije da ona provede nadzor na svom području, kao što i Agencija može zatražiti od nadležnog tijela druge države članice da ono provede nadzor na svom području. U tom slučaju može se zatražiti da tijekom nadzora članovima osoblja nadležnog tijela druge države članice, odnosno, Agencije bude dopuštena prisutnost u postupku nadzora. Nadzor, međutim, u cijelosti podliježe potpunoj kontroli države na čijem se području vodi.
(4) Agencija može odbiti postupiti po zahtjevu da se provede nadzor u skladu sa stavkom 3. ovog članka kada bi:
1. takav nadzor mogao negativno utjecati na suverenitet, sigurnost ili javni interes države članice kojoj je upućen zahtjev, ili
2. kad je pred tijelima države kojoj je upućen zahtjev već pokrenut sudski postupak u svezi istih radnji i protiv istih osoba, ili
3. kad je u svezi tih osoba za iste radnje već donesena pravomoćna presuda u državi kojoj je upućen zahtjev.
(5) U slučaju iz prethodnog stavka Agencija je dužna o tome obavijestiti nadležno tijelo druge države članice koje je podnijelo zahtjev, pružajući što detaljnije informacije o tom postupku ili presudi.
(6) Kada se po zahtjevu Agencije za otvaranje nadzora ili za dopuštanje njezinom osoblju prisustvovanja u postupku nadzora nadležnoga tijela druge države članice ne postupi u razumnom roku ili se njezin zahtjev odbije, ona može o tom obavijestiti Odbor europskih nadzornih tijela za vrijednosne papire, koji će održati raspravu kako bi se donijelo brzo i učinkovito rješenje.
DIO PETI
Poglavlje 1.
NEMATERIJALIZIRANI VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI
Središnji depozitorij
Članak 488.
(1) Središnji depozitorij je središnji registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira u koji se upisuju prava iz nematerijaliziranih vrijednosnih papira, imatelji tih prava i prava trećih osoba na vrijednosnim papirima.
(2) Središnjim depozitorijem nematerijaliziranih vrijednosnih papira upravlja središnje klirinško depozitarno društvo.
Središnji registar
Članak 489.
(1) Središnji registar je središnji registar nematerijaliziranih financijskih instrumenata koji nisu nematerijalizirani vrijednosni papiri, u koji se upisuju podaci o imateljima istih.
(2) Središnjim registrom upravlja operater u skladu s odredbama ovog Zakona (u daljnjem tekstu: operater središnjeg registra). Na operatera središnjeg registra na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona, koje se odnose na središnje klirinško depozitarno društvo.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovog članka, na odgovarajući način se primjenjuju na financijske instrumente koji su izdani u materijaliziranom obliku, koji su na zbirnoj pohrani u središnjem registru.
(4) Na središnji registar na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovog Zakona koje se odnose na središnji depozitorij.
Nematerijalizirani vrijednosni papiri
Članak 490.
(1) Nematerijalizirani vrijednosni papir je elektronički zapis na računu vrijednosnih papira u računalnom sustavu središnjeg depozitorija kojim se njegov izdavatelj obvezuje zakonitom imatelju ispuniti obvezu sadržanu u nematerijaliziranom vrijednosnom papiru.
(2) Vrijednosni papiri izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji se izdaju ili nude javnom ponudom na području Repub­like Hrvatske, moraju se izdati, odnosno nuditi kao nematerijalizirani vrijednosni papiri.
(3) Kreditne institucije, investicijska društva osnovana kao dioničko društvo, društva za osiguranje i zatvoreni investicijski fondovi, dužni su izdati isključivo nematerijalizirane vrijednosne papire.
(4) Nematerijalizirani vrijednosni papiri koji unutar iste vrste i istog roda daju ista prava u pravnom prometu su zamjenjivi bez ograničenja, tako da bilo koja obveza može biti ispunjena prijenosom bilo kojeg vrijednosnog papira iste vrste i istog roda, pa vjerovnik ne može potraživati pojedinačno određene nematerijalizirane vrijednosne papire.
Račun nematerijaliziranog vrijednosnog papira
Članak 491.
(1) Na računima nematerijaliziranih vrijednosnih papira vode se podaci o vrstama, rodovima, količinama, stvarnim pravima i nosiocima tih prava, ograničenjima stvarnih prava, te povijesti upisa nematerijaliziranih vrijednosnih papira.
(2) Račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira može glasiti na jednu osobu, ili na više osoba koje mogu biti imatelji, odnosno suovlaštenici na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima (zajednički račun).
(3) Neovisno o odredbama stavka 2. ovog članka, račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira može:
1. glasiti na investicijsko društvo ili kreditnu instituciju koja pruža usluge iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, a može biti na ime, pod zaporkom i zbirni račun, ili
2. biti otvoren kao zastupnički račun, ili
3. biti otvoren kao račun portfelja, ili
4. biti otvoren kao račun povjerenika.
(4) Račun povjerenika iz stavka 3. točke 4. ovog članka je račun vrijednosnih papira ili financijskih instrumenata čiji je nositelj središnje klirinško depozitarno društvo ili operater središnjeg registra koje na tom računu, na temelju ugovora o povjereništvu, vodi ubilježene vrijednosne papire u ime i za račun osobe određene ugovorom o povjereništvu.
(5) Na vrijednosne papire na računima iz stavka 2. i 3. ovog članka, primjenjuje se odredba članka 529. ovog Zakona.
(6) Središnje klirinško depozitarno društvo može svojim pravilima propisati i druge vrste računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira.
Kome pripada pravo iz vrijednosnog papira
Članak 492.
(1) Potraživanje, odnosno pravo iz nematerijaliziranoga vrijednosnog papira pripada njegovom zakonitom imatelju.
(2) Zakoniti imatelj nematerijaliziranoga vrijednosnog papira (u daljnjem tekstu: imatelj) je osoba na čije ime glasi račun vrijednosnih papira u središnjem depozitoriju na kojem je ubilježen nematerijalizirani vrijednosni papir, osim ako je upis nematerijaliziranog vrijednosnog papira izvršen u njegovu korist bez naloga izdavatelja, prijašnjeg imatelja ili bez druge valjane pravne osnove.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, osoba koja je postupala u dobroj vjeri i u čiju korist je nematerijalizirani vrijednosni papir upisan u središnji depozitorij, smatra se zakonitim imateljem i stječe sva prava iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira i kada je upis u njenu korist izvršen bez naloga izdavatelja, prijašnjeg imatelja ili bez druge valjane pravne osnove.
(4) Smatra se da je stjecanje izvršeno u dobroj vjeri kada je nematerijalizirani vrijednosni papir upisan u korist pojedine osobe na temelju transakcije sklopljene na uređenom tržištu ili MTP-u.
(5) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, u slučajevima iz članka 491. stavka 3. točaka 1., 2. i 4. ovog Zakona, imatelj je osoba za čiji račun se vrijednosni papiri drže ili se njima upravlja.
Bitni sastojci nematerijaliziranoga vrijednosnog papira
Članak 493.
(1) Nematerijalizirani vrijednosni papir mora imati sljedeće bitne sastojke upisane u središnji depozitorij:
1. naznaku vrste vrijednosnog papira,
2. identifikacijske podatke o izdavatelju,
3. ukupan broj izdanih vrijednosnih papira upisanih u središnji depozitorij,
4. ako vrijednosni papir glasi na nominalni iznos, ukupni nominalni iznos izdanih vrijednosnih papira upisanih u središnji depozitorij,
5. datum upisa vrijednosnog papira u središnji depozitorij.
(2) Nematerijalizirana dionica mora pored sastojaka iz stavka 1. ovog članka imati i sljedeće bitne sastojke upisane u središnji depozitorij:
1. oznaku roda,
2. nominalni iznos na koji glasi ili naznaku da se radi o dionici bez nominalnog iznosa,
3. podatak daje li imatelju pravo glasa,
4. ako dionica daje posebna prava, sadržaj tih posebnih prava.
(3) Nematerijalizirana obveznica ili drugi nematerijalizirani vrijednosni papir, na temelju kojeg imatelj od izdavatelja ima pravo zahtijevati isplatu glavnice i mogućih kamata (nematerijalizirani dužnički vrijednosni papir), pored sastojaka iz stavka 1. ovog članka mora imati i sljedeće bitne sastojke upisane u središnji depozitorij, kada je to primjenjivo:
1. nominalni iznos na koji glasi, iznos glavnice,
2. ako imatelj ima pravo na isplatu kamata, podatke o kamatnoj stopi i podatke o načinu i razdobljima obračuna kamate,
3. podatke o dospijeću obveza izdavatelja iz vrijednosnog papira,
4. ako izdavatelj ima pravo prijevremenog otkupa:
– podatke o otkupnoj vrijednosti za koju može ostvariti to pravo ili načinu određivanja otkupne vrijednosti,
– podatke o načinu ostvarenja tog prava,
– moguće druge uvjete za ostvarenje tog prava,
5. podatke o danu uz koji se veže pravo na isplatu obroka glavnice ili kamate.
(4) Nematerijalizirani vrijednosni papir koji imatelju daje pravo zamijeniti ga za drugi vrijednosni papir, pored sastojaka iz stavka 1. ovog članka, mora imati i sljedeće bitne sastojke upisane u središnji depozitorij, kada je to primjenjivo:
1. sadržaj prava iz vrijednosnog papira za koji ga je moguće zamijeniti,
2. omjer u kojem je moguće izvršiti zamjenu,
3. podatke o načinu ostvarenja prava na zamjenu,
4. rok za ostvarenje prava na zamjenu, ako je pravo vezano uz rok,
5. moguće druge uvjete za ostvarenje prava na zamjenu.
(5) Nematerijalizirani vrijednosni papiri, različiti od onih iz stavka 2. do 4. ovog članka, moraju u središnji depozitorij imati upisan točan sadržaj prava koja daju.
Stjecanje nematerijaliziranih vrijednosnih papira
Članak 494.
(1) Nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira stječu se u trenutku njegova upisa na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja ili osobe koja, u smislu članka 491. stavka 3. točke 1. i 2. ovoga Zakona, drži nematerijalizirani vrijednosni papir za račun stjecatelja, osim ako trenutak stjecanja nije drugačije utvrđen posebnim propisom.
(2) Nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira, stječu se na temelju valjanog pravnog posla prijenosom s računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira prenositelja na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja, ili temeljem odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanja i na temelju zakona.
(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju i na otpuštanje nematerijaliziranog vrijednosnog papira.
Založno pravo na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima
Članak 495.
(1) Založno pravo na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru osniva se na temelju valjanog pravnog posla, odgovarajućim upisom tog prava na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira, ili na temelju sudske odluke ili zakona.
(2) Na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru uvijek je dopušteno namirivanje zalogom osigurane tražbine izvansudskim putem.
(3) Neovisno o pravnom temelju prestanka, založno pravo na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru prestaje u trenutku njegovog brisanja.
Prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira
Članak 496.
(1) Prijenos nematerijaliziranog vrijednosnog papira s računa prenositelja na račun stjecatelja, na temelju transakcije sklopljene na uređenom tržištu, MTP-u ili izvan uređenog tržišta i MTP-a, a uz posredovanje člana sudionika, provodi se putem sustava poravnanja i namire.
(2) Prijenos nematerijaliziranog vrijednosnog papira s računa prenositelja na račun stjecatelja kao i prijenos prava na nematerijaliziranim vrijednosnim papirom na temelju valjanih pravnih poslova sklopljenih izvan uređenog tržišta ili MTP-a, na temelju odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanja i na temelju zakona, provodi se odgovarajućim preknjižbama.
Dostupnost podataka iz središnjeg depozitorija
Članak 497.
(1) Imatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira, odnosno investicijsko društvo i kreditna institucija koja pruža usluge iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, ima pravo uvida u podatke iz članka 491. stavka 1. ovoga Zakona, a koji se odnose na njegove račune nematerijaliziranih vrijednosnih papira, odnosno podatke o vrstama, rodovima, količinama, stvarnim pravima i nosiocima tih prava te ograničenjima stvarnih prava ostalih imatelja istih nematerijaliziranih vrijednosnih papira istog izdavatelja.
(2) Izdavatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira ima pravo uvida u podatke iz članka 491. stavka 1. ovoga Zakona kojih je izdavatelj, i o imateljima tih vrijednosnih papira.
(3) Svakome imatelju nematerijaliziranih vrijednosnih papira na njegov zahtjev izdavatelj ili središnje klirinško depozitarno društvo treba omogućiti uvid u podatke iz stavka 1. ovog članka.
(4) Središnje klirinško depozitarno društvo ima pravo na nak­nadu troškova izrade i dostave izvještaja u skladu s cjenikom. Podatke o imateljima i vrijednosnim papirima iz stavka 3. ovog članka dobivene na temelju uvida, imatelj ne smije priopćavati niti učiniti dostupnima drugim osobama.
(5) Svaka osoba koja dokaže pravni interes, uz razumnu komercijalnu naknadu, ima pravo uvida u podatke iz članka 491. stavka 1. ovog Zakona, kao i pravo na presliku dokumentacije koja je bila temelj za izvršene upise.
(6) Agencija ima pravo uvida u podatke iz članka 491. stavka 1. ovoga Zakona, kao i u sve ostale podatke i dokumentaciju koja se vodi u središnjem klirinškom depozitarnom društvu.
(7) Pravosudna i upravna tijela, na temelju zahtjeva i u okviru ovlaštenja u skladu s odredbama posebnog zakona, imaju pravo uvida u podatke i dokumentaciju koja se vodi u središnjem klirinškom depozitarnom društvu.
(8) Središnje klirinško depozitarno društvo obvezno je podatke iz središnjeg depozitorija čuvati kao poslovnu tajnu, osim u slučajevima propisanim odredbama ovog Zakona.
Obveza obavještavanja
Članak 498.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je obvezno na način i u opsegu propisanom svojim pravilima obavještavati:
1. izdavatelje nematerijaliziranih vrijednosnih papira o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima koje su izdali i o imateljima tih vrijednosnih papira,
2. imatelje o stanju i promjenama na njihovim računima nematerijaliziranih vrijednosnih papira,
3. članove o bitnim podacima o poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima koje su poduzeli za svoj ili za račun nalogodavca.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo izrađuje i dostavlja Agenciji mjesečno izvješće o radu u roku i sa sadržajem koji propisuje Agencija.
Poravnanje i namira poslova s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima
Članak 499.
(1) Poravnanje označava postupak uspoređivanja podataka po sklopljenim pravnim poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, utvrđivanje rokova podmirenja tih pravnih poslova te izračun obveza za namiru.
(2) Namira označava postupak posredovanja i kontrole prijenosa nematerijaliziranih vrijednosnih papira i/ili plaćanja u svezi s pravnim poslovima s vrijednosnim papirima.
Članak 500.
Odredbe članaka 490. do 499. ovog Zakona, na odgovarajući se način primjenjuju na nematerijalizirane financijske instrumente upisane u središnjem registru.
Sustav poravnanja i namire
Članak 501.
(1) Sustav poravnanja i namire je sustav koji:
1. vodi ili kojim upravlja središnja druga ugovorna strana ili druga pravna osoba koja za to dobije odobrenje Agencije (u daljnjem tekstu: operater sustava poravnanja i namire),
2. omogućava poravnanje i namiru poslova s financijskim instrumentima sklopljenim na uređenom tržištu, MTP-u ili izvan uređenog tržišta i MTP-a, uz posredovanje člana sudionika, u skladu s unaprijed propisanim pravilima tog sustava,
3. ima utvrđene pravne odnose između svojih članova, te između tih članova i operatera tog sustava, kojima se uređuju njihova međusobna prava i obveze u svezi s poravnanjem i namirom poslova s financijskim instrumentima.
(2) Osim uvjeta iz stavka 1. ovog članka, sustav poravnanja i namire mora udovoljavati uvjetima propisanim posebnim zakonom koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.
Sustav poravnanja i namire transakcija s vrijednosnim papirima sklopljenih na uređenom tržištu i MTP-u u Republici Hrvatskoj
Članak 502.
(1) Poravnanje i namira transakcija sklopljenih na uređenom tržištu i MTP-u u Republici Hrvatskoj s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima koji su upisani u središnjem depozitoriju, obavlja se putem sustava poravnanja i namire kojim upravlja središnje klirinško depozitarno društvo, osim ako burza, odnosno operater MTP-a ne izabere sustav poravnanja i namire kojim upravlja drugi operater sukladno odredbama članka 535. ovog Zakona.
(2) Odredbe stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju na potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima koje su radi osiguranja poravnanja i namire izdane na način propisan člancima 532. do 534. ovog Zakona.
Sustav poravnanja i namire transakcija s drugim financijskim instrumentima sklopljenih na uređenom tržištu i MTP-u u Republici Hrvatskoj
Članak 503.
Burza, odnosno operater MTP-a je dužan, radi omogućavanja poravnanja i namire transakcija s drugim financijskim instrumentima, osim vrijednosnih papira iz članka 502. ovog Zakona, sklopljenih na uređenom tržištu odnosno MTP-u kojim upravlja, sklopiti odgovarajući ugovor s operaterom sustava poravnanja i namire u skladu s odredbama članka 535. ovog Zakona.
Članak 504.
Agencija može pravilnikom propisati:
1. detaljne organizacijske zahtjeve za vođenje središnjeg depozitorija, središnjeg registra i za upravljanje sustavom poravnanja i namire,
2. pravila poravnanja i namire transakcija s vrijednosnim papirima i drugim financijskim instrumentima,
3. uvjete koje mora ispunjavati operater sustava poravnanja i namire koji preuzima položaj središnje druge ugovorne strane ili poduzima druge poslove kojima preuzima kreditni rizik druge ugovorne strane.
Poglavlje 2.
SREDIŠNJE KLIRINŠKO DEPOZITARNO DRUŠTVO
Odjeljak 1.
Opće odredbe
Članak 505.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo se osniva i posluje kao dioničko društvo u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo može se osnovati i kao Europsko društvo – Societas Europea (SE) sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(3) Tijela središnjeg klirinško depozitarnog društva su skupština, nadzorni odbor i uprava.
Djelatnosti središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Članak 506.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo može obavljati sljedeće djelatnosti:
1. poslove vođenja središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira,
2. poslove vođenja središnjeg registra financijskih instrumenata,
3. poslove upravljanja sustavom poravnanja i namire transakcija sklopljenih na uređenom tržištu i MTP-u ili izvan uređenog tržišta i MTP-a,
4. usluge vezane uz korporativne akcije izdavatelja nematerijaliziranih vrijednosnih papira,
5. poslove pohrane dionica u svezi s preuzimanjem dioničkih društava,
6. poslove u svezi isplata i drugih prinosa iz nematerijaliziranih vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata,
7. usluge povjereništva,
8. usluge glasovanja u svojstvu opunomoćenika na glavnim skupštinama,
9. određivanje jedinstvene identifikacijske oznake nematerijaliziranih vrijednosnog papira,
10. prodaja i održavanje računalnih programa koje razvije za obavljanje usluga iz točaka 1. do 7. ovog stavka, te druge s tim povezane poslove,
11. poslove Operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, u skladu s odredbama članka 222. stavka 3. ovog Zakona,
12. vođenje službenog registra propisanih informacija, u skladu s odredbama članka 444. ovog Zakona,
13. druge usluge u svezi poslovanja s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, odnosno drugim financijskim instrumentima, ispunjenjem obveza iz istih, te utvrđenja i ostvarenja prava koja iz njih proizlaze.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo dužno je za obavljanje poslova iz stavka 1. točke 1., 2., 3., 11., 12. i 13. ovog članka dobiti prethodno odobrenje Agencije.
(3) Vođenje središnjeg depozitorija znači obavljanje sljedećih upisa u središnji depozitorij:
1. upis u vezi s izdavanjem, prestankom postojanja ili zamjenom nematerijaliziranih vrijednosnih papira,
2. upis u vezi s prijenosom nematerijaliziranih vrijednosnih papira s jednog računa na drugi,
3. upis u vezi s upisom, promjenom ili brisanjem prava trećih na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima i drugim pravnim učincima predmet kojih su nematerijalizirani vrijednosni papiri.
(4) Središnje klirinško depozitarno društvo ne smije obavljati niti jednu drugu djelatnost osim onih iz stavka 1. ovog članka.
(5) Usluge iz stavka 1. ovog članka središnje klirinško depozitarno društvo mora obavljati pod razumnim komercijalnim uvjetima i vodeći se načelom jednakosti svih osoba.
Temeljni kapital
Članak 507.
(1) Temeljni kapital središnjeg klirinškog depozitarnog društva mora iznositi najmanje 20.000.000,00 kuna.
(2) Temeljni kapital iz stavka 1. ovog članka mora u cijelosti biti uplaćen u novcu, a dionice koje ga čine ne mogu biti izdane prije uplate punog iznosa za koji se izdaju.
Dionice
Članak 508.
(1) Sve dionice središnjeg klirinškog depozitarnog društva glase na ime i izdaju se u nematerijaliziranom obliku.
(2) Dionice središnjeg klirinškog depozitarnog društva nije dopušteno uvrstiti na uređeno tržište, MTP ili drugo organizirano tržište.
Uprava i nadzorni odbor središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Članak 509.
Na upravu i nadzorni odbor središnjeg klirinškog depozitarnog društva na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 286. i 287. ovog Zakona, pri čemu se izraz »burza« na odgovarajući način zamjenjuje izrazom »središnje klirinško depozitarno društvo«.
Imatelji kvalificiranog udjela središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Članak 510.
Na imatelje i promjenu imatelja kvalificiranog udjela središnjeg klirinškog depozitarnog društva, usku povezanost, pravne posljedice stjecanja kvalificiranog udjela bez odobrenja Agencije, te mjere koje Agencija poduzima u slučajevima kada je upravljanje središnjim depozitorijem i sustavom poravnanja i namire pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 28. i 29. te članaka 44. do 52. ovog Zakona, pri čemu se na odgovarajući način izraz »investicijsko društvo« zamjenjuje izrazom »središnje klirinško depozitarno društvo«.
Odjeljak 2.
Organizacijski zahtjevi za vođenje središnjeg depozitorija i upravljanje sustavom poravnanja i namire
Sukob interesa
Članak 511.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati i primjenjivati odgovarajuće mjere i postupke za utvrđivanje sukoba interesa između interesa središnjeg klirinško depozitarnog društva, članova upravnih i nadzornih tijela i dioničara, i interesa da središnje klirinško depozitarno društvo uredno obavlja usluge vođenja središnjeg depozitorija, usluge upravljanja sustavom za poravnanje i namiru transakcija i druge usluge, vodeći se pri tome načelom jednakosti svih osoba.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati i primjenjivati učinkovite mjere i postupke za sprječavanje i upravljanje sukobom interesa, što uključuje sve razumne korake radi sprječavanja da suprotni interesi iz stavka 1. ovog članka nepovoljno utječu na sigurno, uredno i učinkovito poravnanje i namiru transakcija s vrijednosnim papirima.
Sustav upravljanja
Članak 512.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo mora propisati i primjenjivati stabilan i siguran sustav upravljanja koji mora sadržavati:
1. jasan organizacijski ustroj s detaljno propisanim, preglednim i dosljednim unutarnjim odnosima glede odgovornosti,
2. učinkovite postupke utvrđivanja, mjerenja ili ocjenjivanja, upravljanja i kontroliranja rizika kojima je središnje klirinško depozitarno društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju,
3. učinkovit sustav internih kontrola koji uključuje primjerene administrativne i računovodstvene postupke.
(2) Organizacijski ustroj, postupci i sustavi iz stavka 1. ovog članka moraju biti jasno i razumljivo utvrđeni i razmjerni vrsti, opsegu i složenosti poslova koje središnje klirinško depozitarno društvo obavlja.
Upravljanje rizicima
Članak 513.
(1) Upravljanje rizicima obuhvaća utvrđivanje, mjerenje ili ocjenjivanje, upravljanje i kontroliranje rizika, uključujući i obavještavanje odgovornih osoba o rizicima kojima je središnje klirinško depozitarno društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo pri obavljanju svojih poslova.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati i primjenjivati pravila postupanja o upravljanju rizicima za svaku vrstu rizika kojima je izloženo pri obavljanju pojedinih poslova.
(3) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati i primjenjivati mjere i postupke i ustrojiti sustave za utvrđivanje i upravljanje rizicima koji proizlaze iz njegovog poslovanja te svođenje istih na najmanju moguću mjeru.
(4) U svrhu osiguranja urednog poslovanja središnje klirinško depozitarno društvo je dužno raspolagati dovoljnim financijskim sredstvima, ovisno o vrsti i opsegu poslova koje obavlja, kao i opsegu i strukturi rizika koji proizlaze iz njegovog poslovanja.
(5) U slučaju ozbiljnog ugrožavanja sustava upravljanja rizicima, središnje klirinško depozitarno društvo je dužno o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.
Izdvajanje poslovnih procesa
Članak 514.
(1) Kada središnje klirinško depozitarno društvo izdvoji poslovne procese koji su značajni za njegovo poslovanje, to ne smije imati za posljedicu:
1. ugrožavanje pohrane i provedbe poravnanja i namire na način propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona, ili
2. promjenu uvjeta pod kojima je središnjem klirinškom depozitarnom društvu izdano odobrenje za rad, ili
3. promjenu uvjeta pod kojim središnje klirinško depozitarno društvo vodi središnji depozitorij i upravlja sustavom poravnanja i namire, ili
4. nemogućnost nadzora od strane Agencije.
(2) Kada središnje klirinško depozitarno društvo izdvoji poslovne procese koji su bitni za njegovo poslovanje, dužno je:
1. te usluge uključiti u interni sustav kontrole,
2. bez odgode izvijestiti Agenciju o namjeri i načinu izdvajanja poslovnih procesa.
Sustav središnjeg depozitorija
Članak 515.
(1) Sustav središnjeg depozitorija sastoji se od računalnog sustava i skupa postupaka koji omogućuju:
1. vođenje središnjeg depozitorija,
2. upravljanje postupkom poravnanja i namire,
3. podršku u obavljanju drugih poslova i usluga iz članka 506. stavka 1. točke 1. do 6. ovog Zakona.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati i primjenjivati mjere i postupke radi osiguranja ispravnog, neprekidnog i učinkovitog funkcioniranja sustava središnjeg depozitorija, te primjenjivati primjerene i djelotvorne sigurnosne mjere za eventualne poremećaje u sustavu.
(3) Sustav iz stavka 1. ovog članka mora biti takav da je uvijek sa sigurnošću moguće provjeriti u korist i na teret kojeg računa je bio obavljen pojedinačni upis.
(4) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno poduzeti sve primjerene mjere koje su potrebne da bi se osiguralo neprekidno i redovito obavljanje svojih poslova, koristeći odgovarajuće sustave, sredstva i postupke, koji su proporcionalni vrsti i opsegu usluga i poslova koje obavlja.
(5) Agencija može pravilnikom detaljnije propisati uvjete koje sustav središnjeg klirinškog depozitarnog društva mora ispunjavati.
Čuvanje i pohrana podataka
Članak 516.
Središnje klirinško depozitarno društvo je obvezno zaštititi podatke kojima raspolaže od neovlaštenog korištenja, izmjene i gubitka te na sigurnom mjestu čuvati izvornu dokumentaciju, na temelju koje su obavljeni upisi i to najmanje pet godina. Podaci zabilježeni na elektroničkim medijima čuvaju se trajno.
Članak 517.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo, u svezi s poravnanjem i namirom transakcija na uređenom tržištu, MTP-u ili izvan uređenog tržišta i MTP-a, i drugih poslova s vrijednosnim papirima ili isplatom obveza iz vrijednosnih papira, ne smije kreditirati člana sustava poravnanja i namire, izdavatelja ili druge osobe ili obavljati druge poslove kod kojih bi preuzelo kreditni rizik suprotne strane.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno ustrojiti odjel interne revizije, zadužen za provjeru i nadzor učinkovitosti, pouzdanosti i sigurnosti svih sustava i postupaka središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
Članak 518.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno bez odgode obavijestiti Agenciju o svim promjenama osoba iz članka 509. i 510. ovog Zakona, kao i o svim promjenama podataka iz zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno izraditi godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja te ih dostaviti Agenciji zajedno s revizorskim izvješćem u roku od petnaest dana od dana zaprimanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.
(3) Agencija je ovlaštena pravilnikom propisati sadržaj i strukturu godišnjih financijskih izvještaja središnjeg klirinškog depozitarnog društva te oblik i način njihovog dostavljanja Agenciji.
Obveza čuvanja tajne
Članak 519.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno čuvati kao tajne sve podatke o pojedinom izdavatelju, imatelju, članu ili o drugoj osobi, bez obzira na to kako je do tog podatka došlo. Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno internim aktom propisati podatke koji se smatraju poslovnom tajnom, kao i način korištenja tih podataka, osim kada je drugačije određeno odredbama ovog Zakona i drugim propisima.
(2) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužna je jednom mjesečno Agenciji podnijeti izvještaj o stjecanju ili otuđenju financijskih instrumenata članova uprave, nadzornog odbora i zaposlenika središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
(3) Obveza iz stavka 2. ovog članka odnosi se i na stjecanja i otuđenja financijskih instrumenata od strane bračnog druga, djeteta, posvojenika, roditelja ili usvojitelja i drugih osoba koje sa članom uprave, nadzornog odbora ili zaposlenikom središnjeg klirinškog depozitarnog društva žive u zajedničkom kućanstvu, te na stjecanja i otuđenja od strane pravnih osoba u kojima ove osobe imaju većinski udjel.
(4) Članovi uprave i zaposlenici središnjeg klirinškog depozitarnog društva ne smiju biti članovi upravnih i nadzornih tijela investicijskih društava.
Objava podataka o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima
Članak 520.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno na svojim internetskim stranicama objaviti i dnevno obnavljati podatke o:
1. izdavanju, zamjeni i brisanju nematerijaliziranih vrijednosnih papira u središnjem depozitoriju,
2. svim nematerijaliziranim vrijednosnim papirima upisanim u središnjem depozitoriju,
3. korporativnim akcijama koje se rade preko središnjeg klirinškog depozitarnog društva,
4. identitetu imatelja prvih deset računa na kojima je ubilježena najveća količina bilo kojeg vrijednosnog papira i podaci o količini vrijednosnih papira na tim računima (u apsolutnim i relativnim pokazateljima).
(2) Agencija može pravilnikom propisati sadržaj podataka iz stavka 1. točaka 2. i 4. ovog članka.
Pravila i upute
Članak 521.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno donijeti i primjenjivati pravila (u daljnjem tekstu: pravila središnjeg klirinškog depozitarnog društva) i provedbene mjere (upute središnjeg klirinško depozitarnog društva) u kojima mora detaljno odrediti način obavljanja poslova iz članka 506. ovog Zakona, a posebice:
1. odredbe o članovima,
2. odredbe o vođenju središnjeg depozitorija i/ili središnjeg registra,
3. odredbe o poravnanju i namiri,
4. odredbe o prihvatu i neopozivosti naloga za prijenos, u skladu s odredbama posebnog zakona koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata,
5. odredbe o postupcima u svezi s pohranom dionica vezanom uz ponudu za preuzimanje u skladu s odredbama zakona koji uređuje uvjete i postupak preuzimanja dioničkih društava,
6. odredbe o deponiranju vrijednosnih papira izdavatelja iz drugih država.
(2) Akte iz stavka 1. ovog članka, kao i sve njihove promjene odobrava Agencija.
(3) Odobrene akte iz stavka 1. ovog članka središnje klirinško depozitarno društvo je dužno objaviti na svojim internetskim stranicama i o donošenju ili promjeni istih obavijestiti svoje članove, najmanje sedam dana prije početka njihove primjene.
Naknada za usluge središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Članak 522.
(1) Za usluge središnjeg klirinškog depozitarnog društva plaća se naknada koju cjenikom utvrđuje središnje klirinško depozitarno društvo.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno donijeti cjenik iz stavka 1. ovog članka, vodeći se jednakopravnošću položaja svih korisnika njegovih usluga i pod razumnim komercijalnim uvjetima.
(3) Cjenik, kao i sve njegove promjene odobrava Agencija.
(4) Odobreni cjenik središnje klirinško depozitarno društvo je dužno objaviti na svojim internetskim stranicama i o donošenju ili promjeni istog obavijestiti korisnike svojih usluga najmanje sedam dana prije početka primjene istih.
Odjeljak 3.
Odobrenje i oduzimanje odobrenja za rad
Izdavanje odobrenja za rad središnjem klirinškom depozitarnom društvu
Članak 523.
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 506. stavka 2. ovog Zakona podnose osnivači središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
(2) U zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovog članka mora biti naznačeno koje djelatnosti iz članka 506. stavka 2. ovog Zakona središnje klirinško depozitarno društvo namjerava obavljati te za koje vrste financijskih instrumenata.
(3) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno, prije početka upravljanja sustavom poravnanja i namire transakcija s financijskim instrumentima koji nisu sadržani u već izdanom odobrenju za rad, zatražiti od Agencije proširenje odobrenja za rad.
(4) Sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i proširenja odobrenja za rad, potrebnu dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije, Agencija propisuje pravilnikom.
Odlučivanje Agencije o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
Članak 524.
(1) Agencija može istovremeno odlučivati o:
1. zahtjevu središnjeg klirinškog depozitarnog društva za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti iz članka 506. stavka 2. ovog Zakona,
2. zahtjevu namjeravanih stjecatelja kvalificiranih udjela središnjeg klirinškog depozitarnog društva, za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranih udjela središnjeg klirinškog depozitarnog društva,
3. zahtjevu kandidata za članove uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
(2) Agencija će središnjem klirinškom depozitarnom društvu izdati odobrenje za obavljanje djelatnosti iz članka 506. stavka 2. ovog Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. ako je ustrojena u skladu sa člankom 505. ovog Zakona,
2. ako temeljni kapital zadovoljava uvjete iz članka 507. ovog Zakona,
3. ako članovi uprave i nadzornog odbora ispunjavaju uvjete iz članka 509. ovog Zakona,
4. ako su ispunjeni uvjeti iz članka 510. ovog Zakona,
5. ako ispunjava obveze iz članaka 511. do 515. ovog Zakona,
6. ako ispunjava uvjete za Operatera Fonda za zaštitu ulagatelja iz članka 222. do 246. ovoga Zakona, kada je to primjenjivo,
7. ako ispunjava uvjete za vođenje službenog registra propisanih informacija, koji su propisani ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona, kada je to primjenjivo,
8. ako sustav poravnanja i namire kojim namjerava upravljati ispunjava uvjete iz članka 501. ovog Zakona.
(3) U odobrenju iz stavka 2. ovog članka bit će navedene vrste financijskih instrumenata na koje se odnosi odobrenje za rad.
(4) Odobrenje za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.
(5) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno trajno udovoljavati uvjetima pod kojima je odobrenje izdano.
(6) Agencija će o odobrenju za upravljanje sustavom poravnanja i namire obavijestiti Europsku komisiju.
Proširenje odobrenja za rad
Članak 525.
(1) Ako, nakon što je pribavilo odobrenje za rad iz članka 506. stavka 2. ovog Zakona, središnje klirinško depozitarno društvo želi obavljati dodatnu djelatnost i/ili istu djelatnost koja se odnosi na dodatne vrste financijskih instrumenta, mora od Agencije prethodno dobiti odobrenje.
(2) Odredbe članaka 523. i 524. ovog Zakona na odgovarajući način primjenjuju se na proširenje odobrenja za rad. Zahtjev za proširenje odobrenja za rad podnosi uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
Prestanak važenja odobrenja za rad
Članak 526.
(1) Odobrenje za rad prestaje važiti:
1. ako središnje klirinško depozitarno društvo ne započne obavljati poslove za koje je odobrenje izdano u roku od godinu dana od datuma izdavanja odobrenja za rad, protekom navedenog roka,
2. ako središnje klirinško depozitarno društvo ne obavlja poslove za koje je odobrenje za rad izdano dulje od šest mjeseci, protekom navedenog roka,
3. na vlastiti zahtjev središnjeg klirinškog depozitarnog društva, dostavom rješenja Agencije,
4. dostavom rješenja Agencije kojim se oduzima odobrenje za rad,
5. danom otvaranja stečajnog postupka,
6. zaključenjem postupka likvidacije.
(2) Ako nastupi razlog iz stavka 1. točke 1. i 2. ovog članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje prestanak važenja izdanog odobrenja za rad.
Odjeljak 4.
Članovi središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Vrste članova
Članak 527.
(1) Članovi središnjeg klirinškog depozitarnog društva mogu biti osobe koje su članovi burze, članovi MTP-a, društva za upravljanje investicijskim fondovima i izdavatelji nematerijaliziranih vrijednosnih papira, i druge osobe ako ispunjavaju uvjete za članstvo.
(2) Članovi središnjeg klirinškog depozitarnog društva su:
1. članovi korisnici usluge pohrane (članovi depozitorija),
2. članovi sudionici sustava poravnanja i namire (članovi sudionici).
(3) Član depozitorija je član kojem središnje klirinško depozitarno društvo omogućava uporabu informacijskog sustava središnjeg depozitorija za vođenje računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira.
(4) Član sudionik je član koji koristi sustav poravnanja i namire transakcija izvršenih na uređenom tržištu, MTP-u i izvan uređenog tržišta i MTP-a.
(5) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno donijeti transparentna pravila o članstvu koja se temelje na jednoznačnim i objektivnim kriterijima, a posebice pravila o primanju u članstvo, prestanku članstva, uvjete članstva, kao i prava i obveze članova.
(6) Središnje klirinško depozitarno društvo može svojim pravilima propisati i druge vrste članstva osim onih iz stavka 2. ovog članka.
(7) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno Agenciju redovito obavještavati o svakom novom članu i prestanku članstva te dostavljati obnovljen popis članova.
(8) Na međusobna prava i obveze između središnjeg klirinškog depozitarnog društva i njegovih članova primjenjuje se pravo Republike Hrvatske.
Nadzor središnjeg klirinškog depozitarnog društva nad članovima
Članak 528.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati i primjenjivati mjere i postupke radi nadzora ispunjavaju li članovi uvjete za članstvo.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno Agenciju, burzu i/ili operatera MTP-a bez odgode obavijestiti o svakom neispunjenju obveze člana sudionika u svezi s poravnanjem i namirom transakcija na uređenom tržištu i/ili MTP-u, i o svakom težem kršenju pravila središnjeg klirinškog depozitarnog društva od strane člana sudionika.
Imovina članova
Članak 529.
Financijski instrumenti i novčana sredstva ulagatelja i članova središnjeg klirinškog depozitarnog društva ne ulaze u imovinu niti u stečajnu ili likvidacijsku masu središnjeg klirinškog depozitarnog društva i ne mogu biti predmetom ovrhe protiv središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
Nesolventnost
Članak 530.
U pogledu postupka nesolventnosti nad članom sudionikom središnjeg klirinško depozitarnog društva i pravnim posljedicama nesolventnosti, primjenjuju se odredbe posebnog zakona koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.
Jamstveni fond
Članak 531.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo obvezno formira jamstveni fond.
(2) Jamstveni fond čine uplate članova središnjeg klirinškog depozitarnog društva koji koriste usluge poravnanja i namire.
(3) Sredstva jamstvenog fonda koriste se za podmirenje obveza članova kada na njihovim računima nema dovoljno sredstava, odnos­no financijskih instrumenata za ugovornu namiru, te se ne mogu koristiti u druge svrhe, niti mogu biti predmetom ovrhe protiv člana niti protiv središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
(4) Pravila o načinu uplate doprinosa i upotrebi sredstava jamstvenog fonda propisuje središnje klirinško depozitarno društvo, uz odobrenje Agencije.
Odjeljak 5.
Izdavanje potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima
Članak 532.
Potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima je vrijednosni papir koji sadrži pravo imatelja tog vrijednosnog papira da od izdavatelja potvrde o deponiranju zahtijeva:
1. ispunjenje obveze iz vrijednosnog papira na kojeg se ta potvrda odnosi (osnovni vrijednosni papir), ili
2. da za njegov račun ostvaruje prava iz osnovnog vrijednosnog papira prema izdavatelju osnovnog vrijednosnog papira.
Članak 533.
Izdavatelj potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima može biti:
1. izdavatelj osnovnog vrijednosnog papira, ili
2. investicijsko društvo ili kreditna institucija koja je u Repub­lici Hrvatskoj ovlaštena neposredno ili preko podružnice pružati investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 7. ovog Zakona.
Izdavanje potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima kao nematerijaliziranog vrijednosnog papira
Članak 534.
(1) Potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima izdaje se kao nematerijalizirani vrijednosni papir.
(2) Za izdavanje potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima moraju biti ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. osnovni vrijednosni papiri su:
– izdani kao nematerijalizirani vrijednosni papiri upisani u odgovarajućem središnjem depozitoriju, ili
– u zbirnoj pohrani u tom središnjem depozitoriju,
2. osnovni vrijednosni papiri su u središnjem depozitoriju iz točke 1. ovog stavka upisani u korist računa izdavatelja potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima,
3. izdavatelj potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima treba osigurati da se na teret njegovog računa iz točke 2. ovog stavka upiše zabrana raspolaganja.
Odjeljak 6.
Drugi sustav za poravnanje i/ili namiru transakcija s vrijednosnim papirima sklopljenih na uređenom tržištu i MTP-u
Članak 535.
(1) Burza može izabrati drugi sustav poravnanja i/ili namire iz Republike Hrvatske ili druge države, u svrhu poravnanja i/ili namire pojedinačnih ili svih transakcija sklopljenih na uređenom tržištu kojim upravlja.
(2) Operater MTP-a može izabrati drugi sustav poravnanja i/ili namire iz Republike Hrvatske ili druge države, u svrhu poravnanja i/ili namire pojedinačnih ili svih transakcija sklopljenih na MTP-u kojim upravlja.
(3) Za izbor operatera sustava iz stavka 1. i 2. ovog članka burza, odnosno Operater MTP-a, mora dobiti prethodnu suglasnost Agencije.
(4) Agencija može odbiti davanje prethodne suglasnosti iz stavka 3. ovog članka ako je to potrebno radi osiguranja urednog funkcioniranja uređenog tržišta, odnosno MTP-a.
(5) Agencija će kod nadzora nad sustavom poravnanja i/ili namire iz druge države, a u svrhu izbjegavanja dvostrukog nadzora, uzeti u obzir nadzor koji nad tim sustavom obavlja drugo nadležno tijelo.
Pravo člana burze, odnosno MTP-a izabrati sustav poravnanja i/ili namire
Članak 536.
(1) Burza, odnosno Operater MTP-a mora svom članu na zah­tjev omogućiti poravnanje i/ili namiru njegovih obveza nastalih na temelju transakcija na uređenom tržištu, odnosno na MTP-u kojim upravlja, preko drugog sustava poravnanja i/ili namire različitog od onog kojeg je izabrala burza, odnosno Operater MTP-a, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. ako između sustava poravnanja i/ili namire kojeg je izabrala burza, odnosno Operater MTP-a u skladu sa člancima 502. i 503. ovog Zakona i sustava kojeg je izabrao član burze, odnosno MTP-a, postoji odgovarajuća povezanost koja osigurava učinkovitu i ekonomičnu namiru predmetne transakcije, i
2. ako je Agencija članu burze, odnosno MTP-a, izdala odobrenje za poravnanje i/ili namiru putem sustava kojeg je izabrao.
(2) Agencija će na zahtjev člana burze, odnosno MTP-a, izdati odobrenje iz stavka 1. točke 2. ovog članka ako tehnički uvjeti za poravnanje i/ili namiru preko sustava kojeg je član izabrao omogućuju uredno funkcioniranje financijskog tržišta.
(3) Operater sustava poravnanja i/ili namire može odbiti pružiti zatraženu uslugu iz stavka 1. ovog članka.
(4) Agencija će kod nadzora nad sustavom poravnanja i/ili namire kojeg je izabrao član burze, odnosno MTP-a, a u svrhu izbjegavanja dvostrukog nadzora, uzeti u obzir nadzor koji nad tim sustavom obavlja drugo nadležno tijelo.
Članak 537.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na poslove pohrane, poravnanja i namire nematerijaliziranih vrijednosnih papira na odgovarajući se način primjenjuju i na druge financijske instrumente.
Odjeljak 7.
Nadzor nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom
Nadležnost Agencije za nadzor
Članak 538.
(1) Agencija je nadležna za nadzor nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom u odnosu na sve djelatnosti i poslove koje središnje klirinško depozitarno društvo obavlja.
(2) Kad je to potrebno radi nadzora nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom, Agencija može zahtijevati odgovarajuće obavijesti i podatke od sljedećih osoba i izvršiti pregled njihova poslovanja:
1. osoba koje su sa središnjim klirinškim depozitarnim društvom u odnosu uske povezanosti,
2. osobe na koje je središnje klirinško depozitarno društvo izdvojilo poslovne procese,
3. imatelja kvalificiranih udjela u središnjem klirinškom depozitarnom društvu.
(3) Kada je za nadzor nad pojedinom osobom iz stavka 2. ovog članka ovlašteno drugo nadležno tijelo, Agencija će pregled poslovanja te osobe obaviti u suradnji s drugim nadležnim tijelom.
Svrha nadzora
Članak 539.
(1) Agencija obavlja nadzor nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom:
1. prikupljanjem dokumentacije i provjerom objavljenih informacija i obavijesti, te obavijesti koje središnje klirinško depozitarno društvo ili druge osobe moraju dostavljati u skladu s odredbama ovog ili drugih zakona,
2. obavljanjem pregleda poslovanja središnjeg klirinškog depozitarnog društva i osoba iz članka 538. stavka 2. ovog Zakona,
3. izricanjem nadzornih mjera.
(2) Agencija može središnjem klirinškom depozitarnom društvu kao nadzornu mjeru:
1. izreći javnu opomenu,
2. naložiti otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti što može uključivati zahtjev za promjenom ili dopunom pravila središnjeg klirinškog depozitarnog društva,
3. oduzeti odobrenje za rad.
Oduzimanje odobrenja za rad
Članak 540.
Agencija može središnjem klirinškom depozitarnom društvu oduzeti odobrenje za rad ako:
1. prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje izdano,
2. teško i sustavno krši odredbe ovog dijela Zakona i pravilnika donesenih na temelju istih,
3. je odobrenje izdano na temelju neistinitih podataka.
DIO ŠESTI
GLAVA I.
Postupak nadzora koji provodi Agencija
Članak 541.
(1) Agencija provodi nadzor nad subjektima nadzora u skladu sa ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovog Zakona.
(2) Na postupke koje u okviru svoje nadležnosti provodi Agencija, primjenjuju se odredbe iz ove glave, ako nije drukčije propisano.
(3) Na postupke iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako nije drukčije propisano.
(4) Subjekti nadzora Agencije su osobe koje su subjekti nadzora prema odredbama ovog Zakona, i zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje Agencije.
Način obavljanja nadzora
Članak 542.
(1) Agencija provodi nadzor po službenoj dužnosti:
1. neposrednim nadzorom, kojeg provode ovlaštene osobe Agencije u prostorijama subjekta nadzora, ili pravne osobe s kojima je nadzirana osoba izravno ili neizravno, poslovno, upravljački ili kapitalno povezana, pregledom izvorne dokumentacije,
2. kontinuiranim nadzorom, kojeg provode ovlaštenici po zaposlenju na temelju analize izvještaja koje su subjekti nadzora dužni u propisanim rokovima dostavljati Agenciji, te praćenjem, prikupljanjem i provjerom dokumentacije, obavijesti i podataka dobivenih na poseban zahtjev Agencije, kao i praćenjem, prikupljanjem i provjerom podataka i saznanja iz drugih izvora.
(2) Neposredni nadzor iz stavka 1. točke 1. ovog članka može biti redovit ili izvanredan.
(3) Agencija donosi godišnji plan nadzora u kojem utvrđuje raspored prema kojem će se odvijati redovit neposredni nadzor.
(4) Postupak nadzora nad drugim osobama iz članka 253. ovog Zakona, Agencija provodi na temelju prijave tijela državne uprave ili tijela s javnim ovlastima, po službenoj dužnosti, te kada iz saznanja kojima raspolaže obavljajući neku od svojih ovlasti propisanih ovim Zakonom, proizlazi da postoje razlozi za takav nadzor.
Dostavljanje podataka na zahtjev Agencije
Članak 543.
(1) Na zahtjev Agencije, subjekt nadzora dužan je dostaviti ili učiniti dostupnom dokumentaciju, izvještaje i podatke o svim okolnostima važnim za nadzor ili izvršavanje drugih ovlasti i mjera koje Agencija ima na temelju ovog Zakona, zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje Agencije te propisima donesenim na temelju tih zakona.
(2) Podatke iz stavka 1. ovog članka Agenciji su dužni dostaviti članovi uprave i zaposlenici subjekta nadzora.
(3) Agencija je, od osoba iz stavka 2. ovog članka, ovlaštena zatražiti pisano očitovanje o okolnostima iz stavka 1. ovog članka u roku koji ne smije biti kraći od tri dana, ili ih pozvati da daju usmeno očitovanje na okolnosti, osim ako se nadzor provodi prema četvrtom dijelu ovog zakona.
Obavijest o neposrednom nadzoru
Članak 544.
(1) Prije početka obavljanja neposrednog nadzora, subjektu nadzora dostavlja se pisana obavijest o neposrednom nadzoru koja sadrži najmanje:
1. predmet nadzora,
2. podatke o tome što je subjekt nadzora dužan pripremiti ovlaštenim osobama za potrebe obavljanja neposrednog nadzora,
3. podatke o osobama ovlaštenima za nadzor,
4. naznaku lokacije na kojoj će se nadzor obavljati,
5. datum početka obavljanja nadzora.
(2) Agencija može tijekom nadzora nadopuniti obavijest o nadzoru.
(3) Na obavijest iz stavka 2. ovog članka na odgovarajući način se odnose odredbe stavka 1. ovog članka.
Dostava obavijesti o neposrednom nadzoru
Članak 545.
(1) Obavijest o neposrednom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora u roku koji ne može biti kraći od osam dana prije dana početka nadzora.
(2) Iznimno, stavak 1. ovog članka ne primjenjuje se ako bi se time ugrozila svrha neposrednog nadzora, o čemu odluku donosi Uprava Agencije.
(3) U slučajevima iz stavka 2. ovog članka, ovlašteni djelatnici Agencije uručuju obavijest o nadzoru na dan početka provođenja nadzora.
Neposredan nadzor poslovanja
Članak 546.
(1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, nakon uručenja obavijesti o nadzoru, omogućiti pristup u sjedištu subjekta nadzora i na ostalim mjestima u kojima on ili druga osoba po njegovom ovlaštenju obavlja djelatnost i poslove u svezi kojih Agencija obavlja nadzor.
(2) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, na njezin zahtjev, omogućiti kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, te administrativne ili poslovne evidencije u opsegu potrebnom za obavljanje nadzora.
(3) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, na njezin zahtjev, predati svu traženu poslovnu dokumentaciju, računalne ispise i zapise o telefonskim razgovorima.
Uvjeti za obavljanje neposrednog nadzora
Članak 547.
(1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije osigurati prikladne prostorije u kojima je moguće neometano i bez prisutnosti drugih osoba obavljati nadzor poslovanja.
(2) Na zahtjev ovlaštene osobe Agencije, subjekt nadzora dužan je osigurati stručnu i tehničku pomoć te potrebna pojašnjenja i omogućiti provođenje nadzora u svom sjedištu.
(3) Subjekt nadzora dužan je na zahtjev ovlaštene osobe Agencije osigurati i druge uvjete potrebne za obavljanje nadzora.
(4) Nadzor poslovanja iz stavka 1. i 2. ovog članka obavlja ovlaštena osoba Agencije tijekom radnog vremena subjekta nadzora. Ako je zbog opsega ili prirode posla nužno, subjekt nadzora dužan je omogućiti ovlaštenoj osobi Agencije obavljanje nadzora poslovanja i izvan radnog vremena.
(5) Dokumentaciju iz članka 546. ovog Zakona, financijske instrumente, novac ili predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom ili prekršajnom postupku, ovlaštene osobe Agencije mogu, uz izdavanje potvrde, privremeno oduzeti subjektu nadzora, ali samo do pokretanja tih postupaka, kada ih predaju tijelu nadležnom za vođenje postupka.
Završetak postupka nadzora
Članak 548.
(1) Nakon obavljenog neposrednog nadzora, sastavlja se zapisnik o obavljenom nadzoru koji se uručuje subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica.
(2) Na dostavljeni zapisnik subjekt nadzora ima pravo uložiti prigovor u roku od osam dana od dana primitka istog.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka Agencija, može odrediti rok koji je kraći od roka iz stavka 2. ovog članka, kad je to potrebno u svrhu sprječavanja mogućih značajnih štetnih posljedica za investicijsko društvo, klijente investicijskog društva ili treće osobe.
Razlozi prigovora
Članak 549.
Prigovor protiv zapisnika o obavljenom nadzoru dopušten je iz ovih razloga:
1. ako je zapisnik o obavljenom nadzoru sastavljen u nadzoru nad osobom nad kojom Agencija nije nadležna provoditi nadzor,
2. ako je u zapisniku pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.
Sadržaj prigovora
Članak 550.
(1) Prigovor mora sadržavati:
1. navođenje zapisnika na koji se prigovor podnosi,
2. izjavu da se navodi iz zapisnika pobijaju u cijelosti ili u određenom dijelu,
3. razloge prigovora,
4. druge podatke koje mora sadržavati svaki podnesak, u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku.
(2) U prigovoru, subjekt nadzora može navesti činjenice iz kojih proizlazi da nezakonitosti i nepravilnosti, navedene u zapisniku ne postoje i predočiti dokaze. Ako se subjekt nadzora u izjavi poziva na isprave, dužan ih je kao dokaze priložiti prigovoru.
(3) Ako subjekt nadzora kao dokaze prigovoru ne priloži isprave, Agencija će kod donošenja odluke uzeti u obzir samo one dokaze koji su prigovoru priloženi.
(4) Nakon proteka roka za prigovor subjekt nadzora nema pravo navoditi nove činjenice i iznositi nove dokaze.
(5) Dostavljeni prigovor na zapisnik čini sastavni dio zapisnika.
Izricanje nadzornih mjera
Članak 551.
(1) Na temelju provedenog postupka nadzora, Agencija može subjektima nadzora izreći nadzorne mjere propisane ovim Zakonom, a u svrhu urednog trgovanja financijskim instrumentima na uređenom tržištu ili zaštite interese ulagatelja.
(2) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom kaznenom djelu ili prekršaju, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.
Kontinuirani nadzor
Članak 552.
Ovlaštenik po zaposlenju tijekom kontinuiranog nadzora:
1. utvrđuje jesu li propisana izvješća i drugi podaci dostavljeni u propisanom roku i propisanoj formi
2. utvrđuje jesu li podaci u izvješćima ili drugoj traženoj dokumentaciji točni i ispravni.
Zapisnik o kontinuiranom nadzoru
Članak 553.
(1) U slučaju utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju investicijskih društava tijekom kontinuiranog nadzora, ovlaštenik po zaposlenju sastavlja zapisnik.
(2) Zapisnik o obavljenom nadzoru uručuje se subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica u postupku nadzora.
(3) Na zapisnik o kontinuiranom nadzoru na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 548. do članka 550. ovog Zakona.
(4) Na temelju nalaza iz zapisnika iz ovog članka, Agencija je ovlaštena poduzeti sve nadzorne mjere kao i u slučaju neposrednog nadzora.
Članak 554.
Ako je donošenje mjera iz članka 262. stavka 2. točke 2. ovog Zakona, potrebno radi urednog funkcioniranja tržišta i/ili zaštite ulagatelja, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati te su činjenice na kojima se mjera temelji, utvrđene ili su barem učinjene vjerojatnim, Agencija može o njihovom izricanju odlučiti po skraćenom postupku.
GLAVA II.
Suradnja s nadležnim tijelima i razmjena informacija
Suradnja između nadležnih tijela Republike Hrvatske
Članak 555.
(1) Agencija i druga nadležna tijela u Republici Hrvatskoj koja su nadležna za nadzor nad kreditnim i drugim financijskim institucijama, na zahtjev pojedinog nadležnog tijela dostavit će drugom nadležnom tijelu sve podatke o subjektima nadzora koji su mu potrebni u postupku provođenja nadzora, u postupku vezanom za izdavanje odobrenja za rad, kao i pri odlučivanju o drugim pojedinačnim zahtjevima iz svoje nadležnosti.
(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su se međusobno obavještavati o nezakonitostima i nepravilnostima koje utvrde tijekom obavljanja nadzora, ako su ti nalazi bitni za rad tog drugog tijela.
(3) Razmjena podataka u skladu s ovim člankom ne smatra se odavanjem službene tajne, a Agencija i druga nadležna tijela dužni su čuvati primljene podatke kao povjerljive te ih mogu upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su dani.
(4) Opseg razmjene podataka te koordinacija postupaka i aktivnosti pri nadzoru i regulaciji kreditnih i drugih financijskih institucija i grupa, uredit će se međusobnim sporazumom o suradnji između nadležnih tijela.
Suradnja između Agencije i nadležnih tijela država članica
Članak 556.
(1) Agencija i nadležna tijela države članice međusobno surađuju u nadzoru investicijskih društava koja neposredno ili putem podružnice pružaju usluge na području Republike Hrvatske i na području te države članice.
(2) Ako Agencija ima razloga sumnjati da investicijsko društvo koje nije u njezinoj nadležnosti, a djeluje na području druge države članice, krši ili je prekršilo odredbe ovog Zakona, o tome će izvijestiti nadležno tijelo države članice.
(3) Agencija i nadležno tijelo države članice sklopit će ugovore o suradnji, ako aktivnosti uređenog tržišta koje je u državi članici domaćinu uspostavilo udaljeni pristup, postanu značajne za funkcioniranje tržišta kapitala u cjelini i zaštitu ulagatelja u toj državi članici domaćinu.
(4) U svrhu međusobne suradnje iz stavka 1. i 2. ovog članka, Agencija može koristiti sve ovlasti koje su joj dane ovim ili drugim zakonom.
(5) Ako Agencija od nadležnog tijela primi zahtjev za nadzor ili istragu, dužna je u okviru ovlasti iz ovog Zakona:
1. sama provesti nadzor ili istragu,
2. dopustiti tijelu koje je postavilo zahtjev da provede nadzor ili istragu, ili
3. dopustiti revizorima ili drugim stručnjacima da provedu nadzor ili istragu.
(6) Agencija će, prije izdavanja odobrenja za rad investicijskom društvu, pribaviti mišljenje nadležnog tijela države članice, kada je investicijsko društvo:
1. ovisno društvo investicijskog društva ili kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad u državi članici,
2. ovisno društvo matičnog društva investicijskog društva ili kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad u državi članici,
3. kontrolirano od strane iste fizičke ili pravne osobe koja kontrolira investicijsko društvo ili kreditnu instituciju koja je dobila odobrenje za rad u državi članici.
(7) Agencija će, prije izdavanja odobrenja za rad investicijskom društvu, pribaviti mišljenje tijela države članice, nadležnog za nadzor kreditne institucije ili osiguravajućeg društva, kad je investicijsko društvo:
1. ovisno društvo kreditne institucije ili osiguravajućeg društva koje je dobilo odobrenje za rad u državi članici,
2. ovisno društvo matičnog društva kreditne institucije ili osiguravajućeg društva koje je dobilo odobrenje za rad u državi članici,
3. kontrolirano od strane iste fizičke ili pravne osobe koja kontrolira kreditnu instituciju ili osiguravajuće društvo koje je dobilo odobrenje za rad u državi članici.
(8) Agencija će posebice mišljenja nadležnih tijela iz stavka 6. i 7. ovog članka uzeti u obzir pri procjeni prikladnosti imatelja kvalificiranih udjela i ugleda i iskustva osoba koje vode poslovanje investicijskog društva, a koje su uključene u vođenje poslovanja društva unutar iste grupe, kako za potrebe odlučivanja o izdavanju odobrenja za rad investicijskom društvu, tako i kod procjene trajnog zadovoljavanja uvjeta poslovanja za investicijska društva.
Razmjena informacija između Agencije i nadležnih tijela država članica
Članak 557.
(1) Agencija i nadležna tijela države članice međusobno razmjenjuju sve podatke u svezi:
1. upravljanja i vlasničke strukture investicijskog društva, a koje mogu olakšati nadzor,
2. provjere ispunjenja uvjeta za izdavanje odobrenja od strane nadzornih tijela,
3. informacija koje će olakšati nadzor.
(2) Ako je Agencija povjerljive podatke primila od nadležnog tijela druge države članice ili pri obavljanju nadzora poslovanja podružnice investicijskog društva sa sjedištem u državi članici, može ih učiniti dostupnima samo uz suglasnost nadležnog tijela.
Obveza čuvanja povjerljivih podataka
Članak 558.
(1) Članovi uprave Agencije, zaposlenici Agencije, ovlašteni revizori i ostale stručne osobe koje djeluju s ovlaštenjem Agencije, dužni su čuvati kao povjerljive sve podatke koje saznaju u tijeku nadzora i obavljanja svojih ovlaštenja.
(2) Povjerljivi podaci ne mogu se otkriti drugoj osobi ili državnom tijelu, osim u obliku izvatka iz kojeg nije vidljiv identitet subjekta nadzora na kojeg se povjerljivi podaci odnose.
(3) Zabrana iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na slučajeve:
1. kada se povjerljivi podaci traže za potrebe kaznenog postupka,
2. u slučaju stečaja ili prisilne likvidacije subjekta nadzora, povjerljive informacije koje su nužne za prijavu vjerovničkih potraživanja u stečajnom postupku, ili u građanskom postupku koji je povezan s njim.
(4) Obveza čuvanja povjerljivih podataka iz stavka 1. do 3. ovog članka primjenjuje se i na podatke koje Agencija ili osobe iz stavka 1. ovog članka saznaju u postupku razmjene informacija s drugim nadležnim tijelima.
Članak 559.
(1) Članovi uprave Agencije i zaposlenici ne smiju davati savjete glede trgovine financijskim instrumentima i ulaganja u financijske instrumente, niti davati mišljenja o povoljnosti ili nepovoljnosti stjecanja ili otuđenja financijskih instrumenata.
(2) Zabrana aktivnosti navedenih u stavcima 1. ovog članka prestaje nakon proteka roka od šest mjeseci od dana prestanka obavljanja dužnosti ili zadaća u Agenciji.
(3) Kad god steknu ili otuđe financijske instrumente, članovi i zaposlenici Agencije obvezni su o istom u roku od sedam dana obavijestiti upravu Agencije, te su pri tom obvezni navesti vrstu financijskog instrumenta, izdavatelja, datum i pravnu osnovu stjecanja ili otuđenja.
(4) Obveza iz stavka 3. ovog članka odnosi se i na stjecanja i otuđenja financijskih instrumenata od strane bračnog druga, djeteta, posvojenika, roditelja ili usvojitelja i drugih osoba koje sa članom, odnosno zaposlenikom žive u zajedničkom kućanstvu, te na stjecanja i otuđenja od strane pravnih osoba u kojima ove osobe imaju većinski udjel, a rok za prijavu počinje teći od dana kada je zaposlenik, predsjednik ili član Agencije saznao ili mu prema okolnostima slučaja nije mogla ostati nepoznata činjenica stjecanja, odnosno otuđenja.
(5) Agencija vodi evidenciju o stjecanju ili otpuštanju financijskih instrumenata od strane osoba iz stavka 1. i 4. ovog članka, te u svakom pojedinom slučaju provjerava postoji li sukob interesa za osobe iz stavka 1. ovog članka u odnosu na dužnosti i zadaće koje ista osoba obavlja u Agenciji, te poduzima odgovarajuće mjere prema tim osobama, u skladu s propisima i internim pravilima Agencije.
(6) Svatko ima pravo, na temelju propisa koji uređuju pravo na pristup informacijama zatražiti podatak iz evidencije Agencije o stjecanju ili otpuštanju financijskih instrumenata od strane osoba iz stavka 1. i 4. ovog članka.
Uporaba povjerljivih podataka
Članak 560.
Povjerljive podatke koje je saznala tijekom obavljanja nadzora ili drugih poslova iz svoje nadležnosti, Agencija može koristiti isključivo u svrhu obavljanja svojih zakonskih ovlasti, a posebno:
1. provjere uvjeta za izdavanje odobrenja i suglasnosti o kojima odlučuje na temelju ovoga Zakona,
2. obavljanja nadzora, na pojedinačnoj i/ili konsolidiranoj osnovi,
3. prekršajnih i kaznenih postupaka,
4. postupka pred Upravnim sudom koji se vodi protiv konačnih rješenja Agencije, te
5. praćenja i nadzora urednog funkcioniranja mjesta trgovanja.
Osobe na koje se ne odnosi obveza čuvanja povjerljivih informacija
Članak 561.
(1) Agencija može povjerljive informacije proslijediti sljedećim osobama u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici:
1. nadležnim tijelima ovlaštenim za nadzor investicijskih društava, kreditnih i financijskih institucija, te društava za osiguranje, kao i nadzor nad izvršavanjem obveze objave prospekta kod javne ponude ili uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, u obavljanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka,
2. sudu i drugim tijelima ili pravnim osobama ovlaštenim za obavljanje poslova u provođenju postupka likvidacije ili stečaja nadziranih osoba iz točke 1. ovog stavka, ili u drugim sličnim postupcima u obavljanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka,
3. revizorima koji obavljaju reviziju nadziranih osoba iz točke 1. ovog stavka u obavljanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka,
4. tijelima koja su nadležna za nadzor nad tijelima koja obavljaju poslove u postupku likvidacije ili stečaja banke ili u nekom drugom sličnom postupku ako su potrebne za obavljanje njihovih nadzornih zadataka,
5. tijelima koja su nadležna za nadzor nad revizorima koji obavljaju reviziju nadziranih kreditnih i financijskih institucija ako su potrebne za obavljanje njihovih nadzornih zadataka,
6. Europskoj središnjoj banci, središnjoj banci ili drugom tijelu s ovlastima i dužnostima provođenja monetarne politike, odnosno drugom tijelu nadležnom za nadzor platnih sustava,
7. ministarstvu nadležnom za financije, odnosno državnom tijelu druge države članice ovlaštenom za predlaganje zakona iz područja nadzora kreditnih institucija, financijskih institucija, investicijskih društava i društava za osiguranje samo za potrebe provođenja nadzora iz svoje nadležnosti,
8. klirinškoj organizaciji koje obavlja poslove poravnanja i namire, ako Agencija ocijeni da su ti podaci potrebni za stabilno poslovanje s obzirom na rizik neispunjenja ili mogućeg neispunjenja obveza sudionika tog tržišta.
(2) Agencija može, u cilju jačanja stabilnosti i cjelovitosti tržišta kapitala, razmjenjivati podatke i s drugim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj i drugoj državi članici koji u skladu sa zakonom provode postupke istrage i kažnjavanja u slučajevima kršenja prava trgovačkih društava, ako to pisanim putem zatraži ili naloži nadležni sud. Podatke koje je agencija pribavila od drugih nadležnih tijela mogu se priopćiti trećima samo uz suglasnost tijela koje je informaciju dalo.
(3) Agencija može podatke primljene na temelju članka 558. stavka 4. ovog Zakona, priopćiti tijelima iz stavka 2. ovog članka, samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela od kojeg je podatak primila.
(4) Osobe kojima Agencija dostavi povjerljive podatke u skladu sa stavkom 1. i 2. ovog članka, mogu ih upotrijebiti samo za svrhe za koje su dane i na njih se primjenjuje obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 558. ovog Zakona.
Odbijanje suradnje
Članak 562.
(1) Agencija može odbiti zahtjev za suradnjom u provođenju istrage ili nadzora samo ako:
1. istraga, provjera na licu mjesta, nadzor ili razmjena podataka mogu imati negativan utjecaj na suverenitet, sigurnost ili javni red u Republici Hrvatskoj,
2. je pokrenut postupak za ista djela i za iste osobe pred nadležnim sudom Republike Hrvatske,
3. je već donesena pravomoćna odluka nadležnog suda Republike Hrvatske za iste osobe i iste radnje pred tijelima.
(2) U slučaju odbijanja suradnje, Agencija je dužna o tome obavijestiti nadležno tijelo koje je zatražilo pomoć i dostaviti sve dostupne podatke o navedenom slučaju.
Članak 563.
(1) Agencija će surađivati s odgovarajućim nadležnim tijelima drugih država članica, kad je to potrebno radi provođenja nadzora nad poštivanjem odredbi Dijela trećeg ovog Zakona.
(2) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica te im pružiti odgovarajuću pomoć pri njihovom provođenju nadzora poštivanja propisa kojima se Direktiva 2003/71/EZ i Direktiva 2004/109/EZ prenosi u njihovo nacionalno zakonodavstvo.
(3) Agencija će surađivati s nadzornim tijelima drugih država članica posebno u slučajevima:
1. kad izdavatelj, zbog različitih izdanih vrijednosnih papira ima više od jedne matične države članice,
2. ako je došlo do prijenosa nadležnosti za odlučivanje o odobrenju prospekta u skladu sa člankom 563. ovog Zakona.
(4) Agencija je obvezna surađivati s nadležnim tijelima država članica, posebno u slučajevima kad je potrebno provesti suspenziju ili zabranu trgovanja vrijednosnim papirima radi ostvarenja jednakog položaja ulagatelja i zaštite tržišta.
(5) U slučajevima kad Republika Hrvatska ima položaj matične države članice Izdavatelja, Agencija je obvezna, na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina, u okviru informacija kojima raspolaže, pružiti pomoć tom nadzornom tijelu, a posebno u svezi s novim ili rijetkim vrstama vrijednosnih papira.
(6) U slučaju kad Republika Hrvatska ima položaj države članice domaćina, Agencija je obvezna, na zahtjev nadležnog tijela matične države članice Izdavatelja, pružiti sve informacije o posebnostima tržišta vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj.
(7) Razmjena podataka između Agencije s nadležnim tijelima drugih država članica ne smatra se odavanjem službene tajne, a Agencija i nadležna tijela drugih država članica dužni su čuvati primljene podatke kao povjerljive te ih mogu upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su dani.
Suradnja s nadležnim tijelima trećih država
Članak 564.
(1) Agencija može, s nadležnim tijelima treće države sklopiti sporazum o suradnji u kojem se predviđa razmjena podataka s nadležnim tijelom treće države.
(2) Podaci otkriveni pod uvjetima propisanima u ovom članku, podliježu obvezi čuvanja povjerljivih podataka iz članka 560. ovog Zakona.
(3) Agencija je ovlaštena zaključiti sporazum o suradnji u kojem se predviđa razmjena podataka namijenjenih isključivo obavljanju zadataka nadležnih tijela i drugih osoba iz treće države koje su ovlaštene i odgovorne za:
1. nadzor nad kreditnim institucijama, investicijskim društvima, osiguravajućim društvima i nadzor nad tržištima kapitala,
2. likvidaciju i stečaj investicijskih društava,
3. obavljanja obvezne revizije investicijskih društava i ostalih osoba koje pružaju financijske usluge, kreditnih institucija i osiguravajućih društava u okviru obavljanja njihove funkcije nadzora, ili onih koji vode sustave odštete u okviru obavljanja svojih funkcija,
4. nadzor nad osobama koje su uključene u likvidaciju ili stečaj investicijskih društava,
5. nadzor nad osobama koje su odgovorne za zakonsku reviziju osiguravajućih društava, kreditnih institucija, investicijskih društava i ostalih financijskih institucija
(4) Podaci koji se otkrivaju sporazumom iz stavka 1. ovog članka podliježu obvezi čuvanja povjerljivih podataka iz članka 560. ovog Zakona.
(5) Podaci koji potječu iz druge države članice ne mogu se otkriti trećim stranama bez izričite suglasnosti nadležnih tijela koja su je prenijela i samo u svrhu za koju su ta tijela dala suglasnost.
(6) Odredba članka 560. ovog Zakona primjenjuje se i na podatke koje daju nadležna tijela trećih zemalja.
(7) Agencija može dostaviti podatak ili informaciju stranom nadležnom tijelu ako ono jamči istu ili bolju pravnu zaštitu takvih podataka ili informacija od zaštite na temelju propisa Republike Hrvatske, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu podataka.
Suradnja Agencije i ovlaštenog revizora odnosno revizorskog društva
Članak 565.
(1) Revizija financijskih izvještaja investicijskih društava za poslovnu godinu provodi se u skladu sa Zakonom o reviziji ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega nije drukčije određeno.
(2) Ovlašteni revizor odnosno revizorsko društvo dužno je iskazati stručno i neovisno mišljenje jesu li financijski izvještaji investicijskog društva sastavljeni u skladu s propisima Republike Hrvatske i standardima struke, odnosno da li istinito i objektivno iskazuju financijsko stanje, rezultat poslovanja i novčani tok investicijskog društva.
Obveze ovlaštenog revizora
Članak 566.
(1) Ovlašteni revizor odnosno revizorsko društvo iz članka 565. ovog Zakona, dužno je pisanim putem obavijestiti Agenciju o svakoj činjenici ili odluci koja se odnosi na investicijsko društvo za koju sazna u postupku obavljanja revizije financijskih izvještaja društva, a koja:
1. predstavlja bitno kršenje zakona i propisa koji uređuju uvjete za izdavanje odobrenja za rad ili konkretno uređuju obavljanje djelatnosti investicijskih društava,
2. utječe na trajno funkcioniranje investicijskih društava,
3. može dovesti do odbijanja izdavanja revizorskog mišljenja ili izdavanja revizorskog mišljenja s rezervom.
(2) Ovlašteni revizor odnosno revizorsko društvo iz članka 565. ovog Zakona, dužan je pisanim putem obavijestiti Agenciju o svakoj činjenici iz stavka 1. ovoga članka za koju sazna u postupku obavljanja revizije financijskih izvještaja društva koje je u odnosu tijesne povezanosti s investicijskim društvom u kojemu provodi postupak revizije.
(3) Kada revizorsko društvo odnosno ovlašteni revizor u dobroj vjeri Agenciji priopći činjenice i odluke navedene u stavku 1. ovog članka, to ne predstavlja kršenje ugovornih ili zakonskih ograničenja o objavljivanju i otkrivanju podataka/poslovne tajne i ne povlači za sobom odgovornost ovlaštenog revizora.
Objavljivanje od strane Agencije
Članak 567.
(1) Agencija objavljuje sljedeće informacije:
1. tekstove zakona, odluka, uputa i općih smjernica iz područja nadzora, donijetih u Republici Hrvatskoj,
2. način korištenja mogućnostima i diskrecijskim pravima navedenim u zakonodavstvu Europske unije,
3. opće kriterije i metodologije koje se koriste pri nadzoru investicijskih društava,
4. agregirane statističke podatke koje je Agencija prikupila na temelju ovog Zakona i na osnovu njega donesenih propisa.
(2) Informacije iz stavka 1. ovog članka objavit će se na način koji omogućuje usporedbu između pristupa usvojenih od strane nadležnih tijela u različitim državama članicama. Ove informacije bit će redovito ažurirane i dostupne na internetskim stranicama Agencije.
(3) Osim informacija iz stavka 1. ovog članka, Agencija može objaviti i druge informacije iz svoje nadležnosti.
DIO SEDMI
Prekršajne odredbe
Teži prekršaji investicijskog društva i kreditne institucije i društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom
Članak 568.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000 do 500.000 kuna kaznit će se za prekršaj investicijsko društvo ili kreditna institucija ili društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom:
1. ako izdvoji značajne poslovne procese na način koji onemogućava ili znatno otežava provođenje nadzora nad poslovanjem društva, suprotno članku 40. stavku 2. i pravilniku iz članka 43. ovog Zakona,
2. ako ne vodi i čuva poslovnu dokumentaciju na način koji omogućuje da se u svakom trenutku može provjeriti tijek pojedinog posla, suprotno članku 41. stavku 2. i pravilniku iz članka 43. ovog Zakona,
3. ako ne zaštiti poslovnu dokumentaciju od neovlaštenog pristupa, mogućih gubitaka u zapisu ili je ne čuva na način koji osigurava trajnost zapisa suprotno članku 41. stavku 4. i pravilniku iz članka 43. ovog Zakona,
4. ako poslovnu dokumentaciju ne čuva u roku iz članka 41. stavka 5. i u skladu s pravilnikom iz članka 43. ovog Zakona,
5. ako pri postupanju s financijskim instrumentima klijenata ne primjenjuje odgovarajuće mjere, u skladu sa člankom 42. stavkom 1. i pravilnikom iz članka 43. ovog Zakona,
6. ako za uporabu financijskih instrumenata klijenta za vlastiti račun investicijskog društva ne pribavi suglasnost klijenta na način iz članka 42. stavka 2. ovog Zakona,
7. ako pri raspolaganju s novčanim sredstvima klijenata ne provodi primjerene mjere, u skladu sa člankom 42. stavkom 3. i pravilniku iz članka 43. ovog Zakona,
8. ako osobe iz članka 54. stavka 2. suprotno zabrani iz članka 54. stavka 2. ovog Zakona koriste, odaju trećima ili omoguće trećima korištenje podataka o klijentima,
9. ako ne vodi evidencije u skladu sa člankom 58. ovog Zakona,
10. ako suprotno zabrani iz članka 82. stavka 4. ovog Zakona zlorabi informacije u svezi još neizvršenog naloga klijenta,
11. ako kao sistematski internalizator za dionice ne ističe istovremeno obvezujuće ponude na kupnju i prodaju, suprotno članku 102. stavku 1. ovog Zakona,
12. ako kao sistematski internalizator za dionice ponude iz članka 102. stavka 1. javno ne objavljuje, suprotno članku 102. stavku 1. ovog Zakona,
13. ako kao sistematski internalizator za dionice za koje ne postoji likvidno tržište, postupi suprotno obvezi iz članka 102. stavka 3. ovog Zakona,
14. ako kao sistematski internalizator izvršava naloge malog klijenta suprotno članku 105. ovog Zakona,
15. ako kao sistematski internalizator izvršava naloge profesionalnog klijenta suprotno člancima 106. ovog Zakona,
16. ako podatke iz članka 112. stavka 1. ne čuva u roku iz članka 112. stavka 1. ovog Zakona,
17. ako ne dostavi izvještaj Agenciji u skladu sa člankom 113. stavkom 1. ovog Zakona,
18. ako društvo koje trgujući za vlastiti račun ili za račun klijenta izvan uređenog tržišta ili MTP-a, ne objavi podatke o transakciji u skladu sa člankom 114. stavkom 1. i pravilnikom iz članka 114. stavka 5. ovog Zakona,
19. ako kao operater MTP-a ne primjenjuje mjere i postupke u skladu s odredbama članka 130. ovog Zakona,
20. ako kao operater MTP-a ne objavi podatke o ponudi i potražnji, suprotno odredbama članka 131. ovog Zakona,
21. ako kao Operater MTP-a ne objavi podatke o izvršenju transakcija koje su izvršene putem sustava kojim upravlja, suprotno članku 133. ovog Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000 do 100.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovog članka i odgovorna osoba investicijskog društva, odnosno kreditne institucije, odnosno društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom.
Lakši prekršaji investicijskog društva i kreditne institucije i društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom
Članak 569.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000 do 75.000 kuna kaznit će se za prekršaj investicijsko društvo, odnosno kreditna institucija, odnosno društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom:
1. ako ne obavijesti klijenta o odbijanju naloga, suprotno odredbama članka 81. ovog Zakona,
2. ako pri izvršavanju naloga klijenta postupa suprotno odredbama članka 82. stavka 3. i pravilnika iz članka 84. ovog Zakona,
3. ako ne izvrši nalog po najpovoljnijim uvjetima za klijenta, suprotno članku 85. i pravilniku iz članka 91. ovog Zakona,
4. ako izvrši nalog klijenta izvan uređenog tržišta ili MTP-a bez izričite prethodne suglasnosti klijenta, suprotno članku 88. ovog Zakona,
5. ako kao član Fonda za zaštitu ulagatelja koristi tu okolnost u svrhu svoje promidžbe, suprotno članku 245. stavku 3. ovog Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 20.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba investicijskog društva, odnosno kreditne institucije, odnosno društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom.
Ostali prekršaji investicijskog društva
Članak 570.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 150.000 kuna kaznit će se za prekršaj investicijsko društvo:
1. ako obavlja druge djelatnosti, osim onih za koje je dobilo odobrenje za rad, suprotno zabrani iz članka 11. stavka 2. ovog Zakona,
2. ako ne vodi poslovne knjige, ne sastavlja ili ne objavljuje godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće, suprotno članku 115. ovog Zakona,
3. ako suprotno članku 116. ovog Zakona Agenciji ne dostavi propisane izvještaje u propisanom roku,
4. ako suprotno članku 117. ovog Zakona ne objavi propisane izvještaje u propisanom roku,
5. ako investicijsko društvo u likvidaciji obavlja poslove suprotno odluci Agencije iz članka 118. stavka 4. ovog Zakona,
6. ako suprotno zabrani iz članka 263. ovog Zakona, nakon oduzimanja odobrenja za rad, odnosno prestanka važenja odobrenja po sili zakona, započne obavljati ili obavi novi posao vezan za pružanje investicijskih usluga i/ili obavljanje investicijskih aktivnosti,
7. ako osnuje podružnicu na području druge države članice, bez prethodnog obavještavanja Agencije, suprotno članku 136. ovog Zakona,
8. ako počne pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti preko podružnice u drugoj državi članici prije proteka roka iz članka 138. ovog Zakona,
9. ako osnuje podružnicu na području treće države, bez prethodnog odobrenja Agencije, suprotno članku 142. ovog Zakona,
10. ako suprotno članku 169. ovog Zakona ne utvrdi ili ne primjenjuje odgovarajuće postupke za djelotvoran sustav unutarnjih kontrola,
11. ako suprotno članku 192. stavku 1. ovog Zakona, ne obavijesti Agenciju o namjeri prelaska na korištenje standardiziranog pristupa za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik,
12. ako suprotno članku 192. stavku 2. ovog Zakona, ne obavijesti Agenciju o neispunjavanju kvalifikacijskih uvjeta za standardizirani ili za napredni pristup ili uvjete za kombiniranje pristupa,
13. ako suprotno odredbama članka 200. ovog Zakona, u propisanim rokovima ili na propisani način ne izvještava Agenciju o izloženosti,
14. ako ne izvještava Agenciju na način ili u rokovima propisanim odredbama članaka 216. i 217. ovog Zakona,
15. ako suprotno članku 219. stavka 1. ovog Zakona, ne objavljuje opće informacije o svom poslovanju.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 35.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba investicijskog društva.
Prekršaji ostalih osoba
Članak 571.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 150.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:
1. kao vezani zastupnik raspolaže novcem i/ili financijskim instrumentima klijenta ili potencijalnog klijenta, suprotno članku 93. stavku 2. ovog Zakona,
2. kao vezani zastupnik poslove iz članka 93. stavka 1. obavlja suprotno članku 93. stavku 3. ovog Zakona,
3. kao osoba iz članka 247. stavka 3. ovog Zakona na zahtjev Agencije, ne da na uvid ili ne dostavi tražene izvještaje i podatke, odnosno poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju suprotno članku 247. stavku 3. ovog Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 35.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovog članka i odgovorna osoba pravne osobe.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000 do 50.000 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:
1. kao vezani zastupnik raspolaže novcem i/ili financijskim instrumentima klijenta ili potencijalnog klijenta, suprotno članku 93. stavku 2. ovog Zakona,
2. kao vezani zastupnik poslove iz članka 93. stavka 1. obavlja suprotno članku 93. stavku 3. ovog Zakona,
3. kao osoba iz članka 247. stavka 3. ovog Zakona na zahtjev Agencije, ne da na uvid ili ne dostavi tražene izvještaje i podatke, odnosno poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju suprotno članku 247. stavku 3. ovog Zakona.
Prekršaji burze
Članak 572.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000 do 500.000 kuna kaznit će se za prekršaj burza:
1. koja kao operater MTP-a ne primjenjuje mjere i postupke u skladu s odredbama članka 130. ovog Zakona,
2. koja kao operater MTP-a ne objavi podatke o ponudi i potražnji, suprotno odredbama članka 131. ovog Zakona,
3. koja kao operater MTP-a ne objavi podatke o izvršenju transakcija koje su izvršene putem sustava kojim upravlja, suprotno članku 133. ovog Zakona,
4. koja obavlja djelatnosti za koje nema odobrenje Agencije, suprotno članku 281. stavku 4. ovog Zakona,
5. koja obavlja poslove iz članka 281. stavka 1. točke 1. ovog Zakona, bez odobrenja Agencije,
6. koja, suprotno odredbama članka 289. ovog Zakona, ne dostavi Agenciji podatke o svim promjenama vlasničke strukture,
7. koja ne obavještava Agenciju, u skladu s odredbama članka 291. ovog Zakona,
8. koja, suprotno članku 304. stavku 3. ovog Zakona, bez odgode ne izvijesti Agenciju o svakom značajnom kršenju svojih pravila, neurednim uvjetima trgovanja ili ponašanju koje u sebi sadrži zlouporabu tržišta,
9. koja, suprotno članku 330. stavku 1. i 2. ovog Zakona, ne obustavi trgovanje ili ne isključi iz trgovanja financijski instrument,
10. koja, suprotno odredbama članka 333. ovog Zakona, ne objavljuje podatke o ponudi i potražnji,
11. koja, suprotno odredbama članka 335. ovog Zakona, ne objavljuje podatke o izvršenim transakcijama.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000 do 100.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravne osobe.
Članak 573.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000 do 1.000.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, odnosno fizička osoba ako:
1. suprotno odredbama članka 354. ovog Zakona, ne obavijesti Agenciju o uporabi iznimke iz članaka 351., 352. ili 353. ovog Zakona, u roku propisanom člankom 354. ovog Zakona,
2. suprotno odredbama članka 361. ovog Zakona, ne izvijesti Agenciju o konačnoj cijeni i broju ponuđenih vrijednosnih papira ili ove informacije ne objavi na način propisan za objavu prospekta,
3. suprotno odredbama članka 364. ovog Zakona, u propisanom roku ne izradi ili ne objavi dokument koji sadrži ili upućuje na sve informacije koje su kroz prethodno godišnje razdoblje objavljene ili učinjene dostupnim javnosti na području Republike Hrvatske, u propisanom roku,
4. suprotno odredbama članka 364., u propisanom roku ne podnese Agenciji godišnji dokument objavljenih informacija, nakon objave godišnjih financijskih izviješća,
5. suprotno odredbama članka 364. stavka 5. ovog Zakona, u godišnjem dokumentu objavljenih informacija koje upućuju na neke informacije koje nisu sadržane u ovom dokumentu, nije navedeno gdje su ove informacije dostupne javnosti,
6. suprotno odredbama članka 373. stavaka 1., 2. i 3. ovog Zakona, ne izvrši obvezu objave prospekta na propisani način i u propisanom roku,
7. suprotno odredbama članka 373. stavka 4. i 5. ovog Zakona, ne objavi obavijest o načinu na koji je prospekt objavljen, te gdje i na koji način ulagatelji mogu pribaviti prospekt ili ako sadržaj obavijesti nije u skladu s člankom 378. ovog Zakona,
8. suprotno odredbama članka 377. stavka 1. ili 2. ovog Zakona, ne dostavi ulagatelju besplatno, na njegov zahtjev, tiskani prospekt.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000 do 1.000.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, odnosno fizička osoba ako:
1. suprotno odredbama članka 349. stavka 1. ovog Zakona, ponudi javnosti vrijednosne papire, ako prije ponude nije u svezi s istom objavljen valjani prospekt, a objava je obvezna u skladu s ovim Zakonom,
2. suprotno odredbama članka 349. stavka 2. ovog Zakona, odobri uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, ako prije uvrštenja nije u svezi s istim objavljen valjani Prospekt, a objava je obvezna u skladu s ovim Zakonom,
3. suprotno odredbama ovog Zakona, objavi Prospekt bez odobrenja Agencije,
4. objavi Prospekt različit od onoga koji je bio, radi izdavanja odobrenja, dostavljen Agenciji,
5. ako organizira ili provede upis i uplatu vrijednosnih papira u javnoj ponudi putem uređenog tržišta suprotno odredbama članka 348. ovog Zakona,
6. su suprotno odredbama članka 355. stavka 1. ili 2. ovog Zakona, Prospekt ili informacije u objavljenom Prospektu koji je izradio, nepotpune ili netočne, ili je Prospekt nedosljedan,
7. suprotno odredbama članka 363. ovog Zakona, objavi nevaljani Prospekt,
8. suprotno odredbama članka 379. stavaka 1., 2., 3., 5. i 6. ovog Zakona, ne objavi dopunu Prospekta ili sažetka Prospekta ili dopunu Prospekta ne objavi na isti način na koji je objavljen i Prospekt,
9. suprotno odredbama članka 379. stavka 2., 3. i 4. ovog Zakona objavi dopunu Prospekta koja nije odobrena,
10. suprotno odredbama članka 382. ne objavi Prospekt na propisanom jeziku ili jezicima,
11. ne postupi u skladu s izrekom neke od nadzornih mjera Agencije iz članka 386. ovog Zakona.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovog članka, kaznit će se i odgovorne osobe u pravnoj osobi i to novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 200.000 kuna.
Teži prekršaji kod izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište
Članak 574.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000 do 250.000 kuna kaznit će se za prekršaj izdavatelj ako:
1. izdavatelj vrijednosnih papira suprotno članku 403. stavku 1. ovog Zakona ne izradi ili u propisanom roku ne objavi javnosti godišnji izvještaj ili ne osigura da godišnji izvještaj u propisanom roku bude dostupan javnosti,
2. izdavatelj vrijednosnih papira suprotno članku 403. stavku 3. ovog Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti revizorsko izvješće,
3. izdavatelj vrijednosnih papira koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, suprotno odredbama članka 404. stavka 1. ovog Zakona, ne izrađuje godišnje izvještaje na propisani način,
4. izdavatelj vrijednosnih papira, suprotno članku 404. stavku 3. ovog Zakona, u propisanom roku i na propisan način ne objavi javnosti utvrđene godišnje financijske izvještaje,
5. izdavatelj vrijednosnih papira koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske, suprotno odredbama članka 405. ovoga Zakona, ne izrađuje godišnje izvještaje na propisani način,
6. izdavatelj vrijednosnih papira koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske, suprotno odredbama članka 406. ovog Zakona, ne izrađuje godišnje izvještaje na propisani način,
7. izdavatelj dionica i dužničkih vrijednosnih papira, suprotno članku 407. stavku 1. ovog Zakona, ne izradi ili u propisanom roku ne objavi javnosti polugodišnji izvještaj ili ne osigura da polugodišnji izvještaj u propisanom roku bude dostupan javnosti,
8. izdavatelj dionica i dužničkih vrijednosnih papira, u slučaju iz članka 407. stavka 3. ovog Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti revizorsko izvješće ili podatak o uvidu u financijske izvještaje,
9. izdavatelj dionica i dužničkih vrijednosnih papira, suprotno odredbama članka 408. ovog Zakona, ne izrađuje polugodišnje izvještaje na propisani način,
10. izdavatelj dionica i dužničkih vrijednosnih papira, suprotno odredbama članka 409. ovog Zakona, ne izrađuje polugodišnje izvještaje na propisani način,
11. izdavatelj dionica koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, suprotno članku 410. stavku 1. ovog Zakona, ne izradi ili u propisanom roku ne objavi javnosti tromjesečni izvještaj ili ne osigura da tromjesečni izvještaj u propisanom roku bude dostupan javnosti,
12. izdavatelj dionica koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, suprotno odredbama članka 410. ovog Zakona ne izrađuje tromjesečne izvještaje na propisan način,
13. izdavatelj dionica, suprotno članku 429. ovog Zakona, ne objavi javnosti informaciju o promjenama broja dionica s pravom glasa na koje je podijeljen temeljni kapital izdavatelja ili promjene broja glasačkih prava iz tih dionica, odnosno o novom ukupnom broju dionica s pravom glasa,
14. izdavatelj dionica, suprotno članku 431. stavku 1. ovog Zakona, bez odgode, ne objavi javnosti svaku promjenu u pravima iz izdanih dionica, za svaki rod dionica posebno, uključujući i promjene u pravima iz izvedenih vrijednosnih papira koje je izdao izdavatelj i koje daju pravo na stjecanje dionica izdavatelja,
15. izdavatelj ne objavljuje propisane informacije javnosti na način iz članka 440. stavka 1. do 6. ovog Zakona,
16. izdavatelj, suprotno članku 440. stavku 10. ovog Zakona na zahtjev Agencije ne dostavi zatražene podatke,
17. izdavatelj, suprotno članku 441. stavku 1. ovog Zakona, propisane informacije ne dostavi Agenciji i u službeni registar propisanih informacija, istovremeno kada ih dostavlja medijima.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000 do 250.000 kuna, u slučaju kada su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja, kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovog članka osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000 do 75.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba izdavatelja, odnosno osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000 do 250.000 kuna kaznit će se za prekršaj matično društvo društva za upravljanje, odnosno investicijskog društva ako suprotno odredbama članka 421. ovog Zakona, koristi iznimku kod izračunavanja postotka glasačkih prava.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000 do 75.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka i odgovorna osoba matičnog društva.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000 do 250.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravni subjekt, ako suprotno članku 413. ovog Zakona, ne dostavi Agenciji i izdavatelju dionica obavijest o dosezanju, prelasku ili padu ispod propisanih pragova u izdavatelju.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000 do 75.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka i odgovorna osoba pravnog subjekta.
(8) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 25.000 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba, ako suprotno članku 413. ovog Zakona, ne dostavi Agenciji i izdavatelju obavijest o dosezanju, prelasku ili padu ispod propisanih pragova u izdavatelju.
Lakši prekršaji izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište
Članak 575.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 100.000 kuna kaznit će se za prekršaj izdavatelj ako:
1. izdavatelj vrijednosnih papira, suprotno članku 404. stavku 2. ovog Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti godišnje financijske izvještaje uz naznaku da na iste nije dana suglasnost nadležnog tijela izdavatelja,
2. izdavatelj dionica koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske, suprotno članku 411. stavku 1. ovog Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti izjavu svog poslovodstva,
3. izjava poslovodstva iz članka 411. stavka 1. ovog Zakona ne sadrži podatke iz stavka 4. istoga članka,
4. izdavatelj dionica, suprotno članku 428. ovog Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti podatke iz zaprimljene obavijesti iz članka 413. ovog Zakona,
5. izdavatelj dionica koji stječe ili otpušta vlastite dionice, suprotno članku 430. stavku 1. ovog Zakona, u propisanom roku, ne objavi javnosti broj vlastitih dionica,
6. izdavatelj vrijednosnih papira koje nisu dionice, suprotno članku 431. stavku 2. ovog Zakona, bez odgode, ne objavi javnosti svaku promjenu u pravima iz tih izdanih vrijednosnih papira, uključujući i promjene uvjeta koje mogu posredno utjecati na promjenu u pravima iz tih izdanih vrijednosnih papira, posebno promjene vezane uz uvjete zaduženja i kamatnu stopu,
7. izdavatelj vrijednosnih papira, suprotno članku 432. stavku 1. ovog Zakona, bez odgode ne objavi javnosti svako novo izdanje dužničkih vrijednosnih papira, a osobito podatke o svim osiguranjima ili jamstvima koja se odnose na predmetno izdanje,
8. izdavatelj vrijednosnih papira, suprotno članku 433. ovog Zakona, u propisanom roku, ne dostavi Agenciji i uređenom tržištu na kojem su uvršteni njegovi vrijednosni papiri, prijedlog izmjene svog statuta ili osnivačkog ugovora,
9. izdavatelj, suprotno odredbama članka 438. ovog Zakona, propisane informacije ne objavljuje javnosti na propisanom jeziku,
10. izdavatelj, suprotno članku 440. stavku 9. ovog Zakona, bez odgode ne dostavi Agenciji dokaz o izvršenju i načinu izvršenja svoje obveze objavljivanja javnosti,
11. izdavatelj kojem je Republika Hrvatska država članica domaćin, a čiji vrijednosni papiri su uvršteni samo na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, suprotno članku 397. stavku 3. ovog Zakona, ne objavi javnosti sve informacije koje je obvezan objaviti prema propisima matične države članice izdavatelja.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 100.000 kuna, u slučaju kada su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja, kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovog članka osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba izdavatelja, odnosno osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja.
Lakši prekršaji ostalih osoba kod izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište
Članak 576.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000 do 50.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravni subjekt ako:
1. obavijest iz članka 413. ovog Zakona ne sadrži podatke i priloge iz članka 423. ovog Zakona,
2. suprotno odredbama članka 424. ovog Zakona, u propisanom roku ne dostavi Agenciji i izdavatelju obavijest iz članka 413. ovog Zakona,
3. suprotno članku 439. stavku 1. i 2. ovog Zakona, ne dostavi Agenciji i izdavatelju obavijest na propisanom jeziku.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaz­nit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravnog subjekta.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako:
1. obavijest iz članka 413. ovog Zakona ne sadrži podatke i priloge iz članka 423. ovog Zakona,
2. suprotno odredbama članka 424. ovog Zakona, u propisanom roku ne dostavi Agenciji i izdavatelju obavijest iz članka 413. ovog Zakona,
3. suprotno članku 439. stavku 1. i 2. ovog Zakona, ne dostavi Agenciji i izdavatelju obavijest na propisanom jeziku.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 100.000 kuna kaznit će se za prekršaj održavatelj tržišta ako:
1. u slučaju iz članka 427. stavka 2. ovog Zakona, u propisanom roku, ne obavijesti Agenciju da djeluje ili namjerava djelovati kao održavatelj tržišta u odnosu na određenog izdavatelja,
2. suprotno članku 427. stavku 3. ovog Zakona, u propisanom roku ne obavijesti Agenciju o prestanku djelovanja kao održavatelj tržišta,
3. u slučaju iz članka 427. stavka 4. ovog Zakona, na zahtjev Agencije, ne dostavi dokaz o dionicama i/ili financijskim instrumentima iz članka 416. stavka 1. ovog Zakona, koje drži ili namjerava držati u svrhu djelovanja kao održavatelj tržišta.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka i odgovorna osoba održavatelja tržišta.
Teži prekršaji u svezi zlouporabe tržišta
Članak 577.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 500.000 do 1.500.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako kao izdavatelj, na propisani način i pod propisanim uvjetima ne obavijesti javnost o povlaštenim informacijama koje se izravno odnose na njega, suprotno odredbama članaka 459. i 460. ovog Zakona,
2. ako kao izdavatelj ili osoba koja djeluje u njegovo ime ili za njegov račun, u slučaju iz članka 462. ovog Zakona, ne objavi javnosti povlaštenu informaciju, suprotno odredbi članka 462. ovog Zakona,
3. ako kao izdavatelj ili osoba koja djeluje u njegovo ime ili za njegov račun ne vodi, ne čuva ili ne ažurira Popis upućenih osoba, odnosno ako ne dostavi Popis upućenih osoba Agenciji na njezin zahtjev, a sve suprotno odredbama članka 463. ovog Zakona,
4. ako trguje ili izvršava transakcije, daje naloge za trgovanje, na način koji bi predstavljao tržišnu manipulaciju, suprotno odredbama članaka 465. i 466. ovog Zakona;
5. ako ne surađuje s Agencijom tijekom postupka nadzora prema Dijelu četvrtom ovog Zakona, na način da ne dopusti ovlaštenim osobama Agencije ulazak u poslovne prostorije, pristup dokumentima, ne daje tražene informacije, ili ne surađuje s Agencijom na bilo koji drugi način, a koji je potreban radi ispunjenja svrhe nadzora, suprotno odredbama članka 480. stavka 3., 4. i 5. ovog Zakona,
6. ako ne postupi u skladu s mjerom Agencije iz članka 480. stavka 6. točke 1., stavka 7., stavka 9. i stavka 10. ovog Zakona,
7. ako širi informacije putem medija, uključujući i internet, ili bilo kojim drugim načinom koji daje ili bi mogao davati lažne ili obmanjujuće signale u pogledu financijskih instrumenata, uključujući širenje glasina i lažnih ili obmanjujućih vijesti, gdje je osoba koja je proširila informaciju znala ili trebala znati da je informacija lažna ili obmanjujuća, suprotno odredbama članaka 465. i 466. ovog Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 150.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravne osobe.
Lakši prekršaji u svezi zlouporabe tržišta
Članak 578.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 350.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako burza ne propiše i/ili primjenjuje postupke i mjere čiji je cilj otkrivanje i sprječavanje manipulacije na uređenom tržištu kojim upravlja, suprotno članku 467. ovog Zakona,
2. ako investicijsko društvo ili kreditna institucija ne obavijesti Agenciju o slučajevima za koje opravdano sumnja da se radi o zlouporabi tržišta, suprotno odredbama članka 468. ovog Zakona,
3. ako ne izrađuje ili distribuira preporuke na način i pod uvjetima iz članka 471. do 479. ovog Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 35.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Prekršaji fizičke osobe u svezi zlouporabe tržišta
Članak 579.
Novčanom kaznom u iznosu od 30.000 do 100.000 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
1. ako, u slučaju iz članka 462. ovog Zakona, ne objavi javnosti povlaštenu informaciju,
2. ako ne vodi, ne čuva ili ne ažurira Popis upućenih osoba, odnosno ako ne dostavi Popis upućenih osoba Agenciji na njezin zahtjev, a sve suprotno odredbama članka 463. ovog Zakona,
3. ako ne prijavi Agenciji transakcije na način i pod uvjetima iz članka 464. ovog Zakona,
4. ako trguje ili izvršava transakcije, daje naloge za trgovanje, na način koji bi predstavljao tržišnu manipulaciju, suprotno odredbama članaka 465. i 466. ovog Zakona,
5. ako ne izrađuje ili distribuira preporuke na način i pod uvjetima iz članaka od 471. do 479. ovog Zakona,
6. ako ne postupi u skladu s mjerom Agencije iz članka 480. stavka 6. točke 1., stavka 7., stavka 9. i stavka 10. ovog Zakona,
7. ako ne surađuje s Agencijom sukladno članku 480. stavak 5. ovog Zakona.
Prekršaji središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Članak 580.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000 do 500.000 kuna kaznit će se za prekršaj središnje klirinško depozitarno društvo:
1. ako obavlja djelatnosti koje ne smije obavljati, suprotno odredbi članka 506. stavka 4. ovog Zakona,
2. ako izdvoji značajne poslovne procese na način koji ugrožava pohranu i provedbu poravnanja i namire, dovodi do promjene uvjeta pod kojima je izdano odobrenje za rad ili onemogućava ili znatno otežava provođenje nadzora, suprotno odredbama članka 514. stavka 1. ovog Zakona,
3. ako ne izradi i ne dostavi Agenciji propisane izvještaje u propisanom roku, suprotno odredbama članka 518. stavka 2. ovog Zakona,
4. ako na svojim internetskim stranicama ne objavi podatke iz članka 520. ovog Zakona,
5. ako ne obavijesti Agenciju o novom članu ili prestanku članstva, suprotno odredbi članka 527. stavka 7. ovog Zakona,
6. ako bez odgode ne izvijesti Agenciju o svakom neispunjenju obveze, odnosno težem kršenju svojih pravila, suprotno odredbi članka 528. stavka 2. ovog Zakona,
7. ako ne omogući Agenciji obavljanje nadzora u skladu s odredbama članka 539. stavka 1. ovog Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000 do 100.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovog članka i odgovorna osoba središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
Prekršajni nalog Agencije
Članak 581.
(1) Agencija može izdati prekršajni nalog ako je utvrdila prekršaj:
1. neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzorom, pri obavljanju nadzora i drugih ovlasti iz njezine nadležnosti, pri čemu je sačinjena službena zabilješka ili zapisnik, ili
2. na temelju vjerodostojne dokumentacije, uključivši i zapisnik o nadzoru.
(2) Prekršajni nalog iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može izdati samo za počinjene prekršaje propisane odredbama ovog Zakona.
(3) Na sadržaj i postupak izdavanja i prigovor protiv prekršajnog naloga primjenjuju se odredbe Prekršajnog zakona o prekršajnom nalogu tijela državne uprave kao ovlaštenog tužitelja.
Zastara prekršajnog progona
Članak 582.
(1) Prekršajni postupak ne može biti pokrenut kada proteknu tri godine od dana počinjenja prekršaja.
(2) Zastara se prekida svakom postupovnom radnjom Agencije koja se poduzima radi prekršajnog progona počinitelja zbog počinjenog prekršaja.
(3) Nakon svakog prekida zastara počinje ponovno teći.
(4) Zastara prekršajnog progona nastupa u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je prema zakonu određena zastara prekršajnog progona.
DIO OSMI
Prijelazne i završne odredbe
GLAVA I.
Rokovi za usklađivanje s odredbama ovog Zakona
Članak 583.
Ako nije drugačije propisano ovim Zakonom, sve pravne i fizičke osobe dužne su uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Zakona do 30. lipnja 2009. godine.
Članak 584.
(1) Brokerska društva koja na dan stupanja na snagu ovog Zakona imaju dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima upisanih u sudski registar, nastavljaju poslovati kao investicijska društva prema ovom Zakonu na temelju postojeće dozvole i to na način:
1. posao iz članka 34. stavka 1. točke 1. Zakona o tržištu vrijednosnih papira (u daljnjem tekstu: ZTVP) nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 2. ovog Zakona,
2. posao iz članka 34. stavka 1. točke 2. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku aktivnost iz članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona,
3. posao iz članka 34. stavka 1. točke 3. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 4. ovog Zakona,
4. posao iz članka 34. stavka 1. točke 5. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 7. ovog Zakona,
5. posao iz članka 34. stavka 1. točke 6. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 6. ovog Zakona,
6. posao iz članka 34. stavka 1. točke 7. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 5. ovog Zakona.
(2) Postojeća dozvola za obavljanje poslova iz članka 34. ZTVP-a
vrijedi samo u odnosu na obavljanje poslova s financijskim instrumentima iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke a., b. i c. ovog Zakona.
(3) Investicijska društva iz stavka 1. ovog članka dužna su Agenciji dostaviti izvještaj o usklađenju u roku od trideset dana nakon proteka roka iz članka 1. ovog Zakona.
(4) Izvještaju o usklađenju iz stavka 3. ovog članka potrebno je priložiti:
1. osnivački akt u obliku javnobilježničke isprave,
2. popis dioničara ili članova društva iz stavka 1. ovog članka s podacima o njihovoj identifikaciji za fizičke osobe, odnosno tvrtki i sjedištu za dioničara ili člana društva za pravnu osobu i podatak o visini udjela u apsolutnom i relativnom iznosu,
3. za dioničare ili članove društva – imatelje kvalificiranih udjela, dokumentaciju propisanu pravilnikom iz članka 50. stavka 4. ovog Zakona,
4. popis osoba koje su s investicijskim društvom u odnosu uske povezanosti i detaljan opis načina povezanosti,
5. dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članaka 36. do 42. i pravilnika iz članka 43. ovog Zakona,
6. dokaze o ispunjavanju uvjeta koji se odnose na temeljni kapital,
7. dokaz o članstvu u Sustavu zaštite ulagatelja i uplati inicijalnog uloga.
(5) Ako iz izvješća i priloženih dokaza iz stavka 4. ovog članka proizlazi da je investicijsko društvo usklađeno s odredbama ovog Zakona, Agencija će izdati odobrenje za rad investicijskom društvu, u skladu s odredbama ovog Zakona o izdavanju odobrenja za rad.
(6) Ako investicijsko društvo ne postupi u skladu odredbama stavka 4. ovog članka, Agencija može investicijskom društvu oduzeti dozvolu iz stavka 1. ovog članka. U tom slučaju, investicijsko društvo dužno je prestati obavljati djelatnosti za koje ima dozvolu za rad i brisati iste djelatnosti iz sudskog registra. Investicijsko društvo ponovni zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama ovog Zakona ne može podnijeti prije proteka roka od jedne godine od dana oduzimanja dozvole.
(7) Investicijsko društvo iz članka 223. ovog Zakona dužno je najkasnije trideset dana od proteka roka iz članka 583. ovog Zakona uplatiti inicijalni doprinos iz članka 237. stavka 2. ovog Zakona.
Članak 585.
(1) Odobrenja za članove uprave investicijskog društva izdane do dana stupanja na snagu ovog Zakona, ostaju na snazi, kao suglasnosti za obavljanje dužnosti člana uprave izdane temeljem odredbi ovog Zakona.
(2) Dozvole za obavljanje poslova brokera izdane do dana stupanja na snagu ovog Zakona, ostaju na snazi kao odobrenja za rad brokera izdana u skladu s odredbama ovog Zakona.
(3) Dozvole za obavljanje poslova investicijskog savjetnika izdane do dana stupanja na snagu ovog Zakona, ostaju na snazi kao odobrenja za rad investicijskog savjetnika izdana u skladu s odredbama ovog Zakona.
(4) Položeni ispiti za obavljanje poslova brokera koji su organizirani ili priznati na temelju odredbi ZTVP-a, kao i položeni ispiti organizirani ili priznati na temelju odredbi Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima (»Narodne novine«, br. 107/95.) priznaju se kao položeni ispiti organizirani na temelju odredbi članka 24. stavka 4. Zakona za obavljanje poslova sadržanih u investicijskim uslugama iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 2. ovog Zakona.
(5) Položeni ispiti za obavljanje poslova investicijskog savjetnika koji su organizirani ili priznati na temelju odredbi ZTVP-a, kao i položeni ispiti organizirani na temelju odredbi Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima (»Narodne novine«, br. 107/95.) priznaju se kao položeni ispiti organizirani na temelju odredbi članka 24. stavka 4. Zakona za obavljanje poslova sadržanih u investicijskim uslugama iz članka 5. stavka 1. točke 1., 2., 4. i 5. ovog Zakona.
Članak 586.
(1) Investicijska društva dužna su kapitalne zahtjeve u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2009. održavati na razini minimalnog iznosa kapitala koji je jednak upisanom kapitalu.
(2) Investicijska društva iz članaka 32. i 35. ovog Zakona, dužna su s danom 1. srpnja 2009. u potpunosti primjenjivati odredbe ovog Zakona o kapitalnim zahtjevima iz članaka 155. do 221. ovog Zakona.
Članak 587.
Članci od 224. do 228. i 230. do 235. ovog Zakona počinju se primjenjivati s 1. siječnja 2010.
Članak 588.
(1) Kreditne institucije, koje na dan stupanja na snagu ovog Zakona imaju dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima upisanih u sudski registar, nastavljaju pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge na temelju postojeće dozvole i to na način da:
1. posao iz članka 34. stavka 1. točke 1. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 2. ovog Zakona,
2. posao iz članka 34. stavka 1. točke 2. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku aktivnost iz članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona,
3. posao iz članka 34. stavka 1. točke 3. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 4. ovog Zakona,
4. posao iz članka 34. stavka 1. točke 5. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 7. ovog Zakona,
5. posao iz članka 34. stavka 1. točke 6. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 6. ovog Zakona,
6. posao iz članka 34. stavka 1. točke 7. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 5. ovog Zakona,
7. posao iz članka 34. stavka 1. točke 8. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao pomoćnu uslugu iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovog Zakona.
(2) Postojeća dozvola za obavljanje poslova iz članka 34. ZTVP-a vrijedi samo u odnosu na obavljanje poslova s financijskim instrumentima iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke a., b. i c. ovog Zakona.
(3) Kreditne institucije iz stavka 1. ovog članka dužne su Agenciji dostaviti izvještaj o usklađenju u roku od trideset dana nakon proteka roka iz članka 1. ovog Zakona.
(4) Izvještaju o usklađenju iz stavka 3. ovog članka potrebno je priložiti:
1. osnivački akt u obliku javnobilježničke isprave,
2. dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članaka 36. do 42. i pravilnika iz članka 43. ovog Zakona,
3. dokaz o članstvu u Sustavu zaštite ulagatelja i uplati inicijalnog uloga.
(5) Ako iz izvještaja i priloženih dokaza iz stavka 4. ovog članka, proizlazi da je kreditna institucija usklađena s odredbama ovog Zakona, Agencija će izdati prethodnu suglasnost o udovoljavanju uvjetima za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i s njima povezanih pomoćnih usluga, u skladu s odredbama ovog Zakona o izdavanju prethodne suglasnosti kreditnoj instituciji. Ako kreditna institucija u roku od šest mjeseci od dana izdavanja prethodne suglasnosti ne upiše u sudski registar djelatnosti za koje je dobila prethodnu suglasnost, ista prestaje važiti.
(6) Ako kreditna institucija ne postupi u skladu s odredbama stavka 4. ovog članka, Agencija može kreditnoj instituciji oduzeti dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima iz stavka 1. ovog članka i o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. U tom slučaju, kreditna institucija, od dana dostavljanja rješenja o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima ne smije obavljati poslove s vrijednosnim papirima na koje se oduzeta dozvola odnosi, te se na odgovarajući način primjenjuju odredbe o oduzimanju odobrenja za rad kreditnoj instituciji u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija. Kreditna institucija ponovni zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti u skladu s odredbama ovog Zakona ne može podnijeti prije proteka roka od jedne godine od dana oduzimanja dozvole.
(7) Kreditna institucija iz članka 223. ovog Zakona dužna je najkasnije trideset dana od proteka roka iz članka 586. ovog Zakona, uplatiti inicijalni doprinos iz članka 237. stavka 2. ovog Zakona.
Članak 589.
(1) Investicijska društva, nakon stupanja na snagu ovog Zakona, postojeće profesionalne ulagatelje čije je razvrstavanje provedeno na temelju odgovarajuće procjene stručnosti, iskustva i znanja klijenta, a čija procjena predstavlja razumni temelj, s obzirom na prirodu transakcije ili usluge koja je u pitanju, da je klijent sposoban donositi vlastite investicijske odluke i shvatiti uključene rizike, mogu nastaviti tretirati kao profesionalne ulagatelje u skladu s odredbama ovog Zakona.
(2) Investicijska društva dužna su obavijestiti svoje klijente o uvjetima razvrstavanja klijenata kako se ono provodi u skladu s odredbama ovog Zakona.
Članak 590.
(1) Društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom koja, u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje investicijskih fondova i društava za upravljanje investicijskim fondovima, obavljaju poslove upravljanja imovinom za račun nalogodavatelja – vlasnika portfelja i poslove investicijskog savjetovanja – savjetovanje pri ulaganju u vrijednosne papire, nastavljaju obavljati ove poslove kao investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 4. i 5. ovog Zakona.
(2) Pružanje investicijskih usluga iz stavka 1. ovog članka, vrijedi samo u odnosu na pružanje usluga s financijskim instrumentima iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke a., b. i c. ovog Zakona.
(3) Društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom iz stavka 1. ovog članka dužna su do 30. lipnja 2009. godine uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Zakona.
(4) Društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom iz stavka 1. ovog članka dužna su Agenciji dostaviti izvještaj o usklađenju u roku od trideset dana nakon proteka roka iz stavka 3. ovog članka.
(5) Izvještaju o usklađenju iz stavka 4. ovog članka potrebno je priložiti:
1. dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članaka 36. do 42. i pravilnika iz članka 43. ovog Zakona,
2. dokaze o ispunjavanju uvjeta koji se odnose na temeljni kapital,
3. dokaz o članstvu u Sustavu zaštite ulagatelja i uplati inicijalnog uloga.
(6) Ako iz izvještaja i priloženih dokaza iz stavka 5. ovog članka proizlazi da je društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom usklađeno s odredbama ovog Zakona, Agencija će izdati rješenje o usklađenosti s odredbama ovog Zakona u odnosu na pružanje investicijskih usluga iz članka 5. stavka 1. točke 4. i 5. ovog Zakona.
(7) Ako u roku iz stavka 3. ovog članka, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom ne uskladi svoje poslovanje u skladu s odredbama ovog Zakona, dozvola iz stavka 1. ovog članka prestaje važiti, o čemu će Agencija donijeti rješenje. U tom slučaju društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom dužno je prestati obavljati djelatnosti za koje ima dozvolu za rad. Društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom ponovni zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama ovog Zakona, ne može podnijeti prije proteka roka od jedne godine od dana oduzimanja dozvole.
(8) Društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom iz članka 223. stavka 2. ovog Zakona dužno je najkasnije trideset dana od proteka roka iz stavka 3. ovog članka uplatiti inicijalni doprinos iz članka 237. stavka 2. ovog Zakona.
Članak 591.
Investicijska društva, kreditne institucije i društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom dužna su uskladiti svoje opće akte s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Članak 592.
(1) Burza koja na dan stupanja na snagu ovog Zakona ima dozvolu za obavljanje poslova povezivanja ponude i potražnje vrijednosnih papira nastavlja, u skladu s odredbama ovog Zakona, poslovati kao burza koja obavlja djelatnosti iz članka 281. stavka 1. točke 1. i 2. ovog Zakona s financijskim instrumentima iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočka a. i b. ovog Zakona.
(2) Burza iz stavka 1. ovog članka koja obavlja djelatnost iz članka 281. stavka 1. točke 1. i 2. ovog Zakona s financijskim instrumentima iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke a. i b. ovog Zakona smatra se Operaterom MTP-a u smislu ovog Zakona.
(3) Burza iz stavka 1. i 2. ovog članka, dužna je uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Zakona, šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, uključujući i usklađenje s odredbama ovog Zakona koje propisuju uvjete za uvrštenje financijskih instrumenata na odgovarajuće segmente uređenog tržišta i MTP-a.
(4) Burza iz stavka 1. i 2. ovog Zakona, dužna je u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona, Agenciji na odobrenje dostaviti akte iz članaka 294. i 295. ovog Zakona.
(5) Vrijednosni papiri uvršteni u prvu kotaciju na temelju ZTVP-a, od dana stupanja na snagu ovog Zakona, smatrat će se uvrštenim na službeno tržište u skladu s odredbama ovog Zakona.
(6) Vrijednosni papiri uvršteni u kotaciju za javna dionička društva i kotaciju za zatvorene investicijske fondove na temelju ZTVP-a, od dana stupanja na snagu ovog Zakona, smatrat će se uvrštenim na redovito tržište u skladu s odredbama ovog Zakona.
(7) Ostale kotacije iz članka 88. stavka 4. ZTVP-a smatrat će se MTP-om u smislu ovog Zakona.
(8) Burza iz stavka 2. ovog članka, dužna je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, uskladiti svoje poslovanje s odredbama članaka 119. do 135. ovog Zakona.
(9) Članovi burze iz stavka 1. ovog članka, na dan stupanja na snagu ovog Zakona, ovlašteni su i dalje trgovati na uređenom tržištu i MTP-u kojim upravlja burza.
(10) Odobrenja za članove uprave burze, izdana do dana stupanja na snagu ovog Zakona, ostaju na snazi kao odobrenja za člana uprave burze.
(11) Ako burza ne postupi u skladu s odredbama stavka 3. ovog članka, Agencija joj može oduzeti odobrenje za rad.
(12) Burza je dužna u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona nadzorni odbor uskladiti s odredbama članka 286. stavka 6. do 9. ovog Zakona.
Članak 593.
(1) Središnja depozitarna agencija koja ima dozvolu za obavljanje poslova depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira te poslova prijeboja i namire sklopljenih pravnih poslova s tim papirima u skladu sa ZTVP-om, nastavlja poslovanje kao središnje klirinško depozitarno društvo u skladu s odredbama ovog Zakona, koje je dobilo odobrenje za obavljanje djelatnosti iz članka 506. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovog Zakona s vrijednosnim papirima i trezorskim, blagajničkim i komercijalnim zapisima.
(2) Sustav za obavljanje poslova prijeboja i namire sklopljenih prav­nih poslova s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima kojim up­ravlja središnja depozitarna agencija nastavlja djelovati kao sustav po­ravnanja i namire za vrijednosne papire iz članka 501. ovog Zakona.
(3) Središnje klirinško depozitarno društvo iz stavka 1. ovog članka dužno je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Zakona te podnijeti Agenciji na odobrenje usklađene opće akte iz članaka 521. i 522. ovog Zakona.
(4) Odobrenja za članove uprave središnje depozitarne agencije iz stavka 1. ovog članka, izdana do dana stupanja na snagu ovog Zakona ostaju na snazi kao odobrenja za člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
(5) Ako središnje klirinško depozitarno društvo ne postupi u skladu s odredbama stavka 3. ovog članka, Agencija može oduzeti odobrenje za rad.
(6) Središnje klirinško depozitorno društvo dužno je u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona nadzorni odbor uskladiti s odredbama članka 509. ovog Zakona.
Oblik dionica izdanih prije stupanja na snagu ovog Zakona
Članak 594.
(1) Dionička društva izdaju dionice kao vrijednosne papire u skladu s odredbama propisa koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava ili kao nematerijalizirane vrijednosne papire u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Dionička društva koja prije stupanja na snagu ovog Zakona nisu izdale isprave o dionicama niti su ih izdale kao nematerijalizirane vrijednosne papire u kompjutorskom sustavu središnje depozitarne agencije, obvezna su radi dematerijalizacije dostaviti središnjem klirinškom depozitarnom društvu podatke o vrijednosnim papirima i njihovim imateljima iz knjiga dionica ili registra izdavatelja, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
GLAVA II.
Prestanak i početak primjene pojedinih odredbi ovog Zakona danom ulaska Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije
Članak 595.
(1) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju prestaju važiti odredbe članka 4. točka 2., članka 49. stavka 4. točke 1., članka 73. točke 6., članka 113. stavka 3. i 10., članka 131. stavka 1. i 2., članka 132. stavka 1., članka 133. stavka 1. i 2., članka 134. stavka 3., članka 309. stavka 2. točke 4., članka 309. stavka 5., članka 310. stavka 3. točke 2., članka 333. stavka 1. i 2., članka 334. stavka 1., članka 335. stavka 1. i 2. i članka 336. stavaka 1., 2. i 4. ovog Zakona.
(2) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju stupaju na snagu odredbe članka 2., članka 4. točaka 3, 4, 5, 6, 7, druga alineja točke 8, 18, 20 i 21., članka 6. stavka 1. točke 2., članka 6. stavka 2. točke 2., članka 9. stavka 2., članka 10. stavka 2., članka 13. stavka 10., članka 41. stavka 6., članka 47., članka 49. stavka 4. točke 2., članka 59., članka 73. točke 7., članka 74., članaka od 100. do 111., članaka 113. stavka 4., članka 113. stavka 5. točke 3., članka 113. stavaka 6., 8., 9. i 11., članka 131. stavka 3., članka 132. stavka 2., članka 133. stavka 3., članka 134. stavka 4., članaka 136. do 141., članaka 144. do 147., članaka 148. do 151., članka 152., članka 153., članka 179. stavka 3., članka 199. stavka 4., članka 206. stavka 1. točke 2., stavka 2. točke 4. i 5., stavka 4. i stavka 5., članka 208. stavaka 3., 4., 5. i 6., članka 210. stavka 1. točaka 1. i 3. i stavka 2., članka 223. stavka 4., članka 248., članka 249., članka 250., članka 266. stavka 5., članka 267., članka 268., članka 269., članka 271. stavaka 3. i 4., članka 272., članka 273., članka 274., članka 275., članka 276. stavka 5., članka 277., članka 284. stavka 2., članka 291. stavaka 7. do 9., članka 300., članka 301. stavka 1. točke 2., članka 306., članka 307., članka 309. stavka 2. točke 5., članka 309. stavaka 6. i 7., članka 310. stavka 3. točke 3., članka 312., članka 314. stavka 7., članka 318., članka 321., članka 325., članka 332., članka 333. stavka 3., članka 334. stavka 2., članka 335. stavka 3., članka 336. stavka 3., članka 339. stavaka od 6. do 8. i članka 341. stavaka 7. i 8. ovog Zakona.
(3) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju, prestaju važiti Pravilnici koje je Agencija donijela na temelju članka 3. stavak 2. i članka 135. ovog Zakona.
(4) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju prestaju važiti odredbe članka 351. stavka 1. točke 11., članka 364. stavka 1., članka 365. stavka 1., članka 366. stavka 1., članka 367. stavka 1., članka 384. stavka 1. i 4., članka 391., članka 392., članaka 393. i 394. ovog Zakona.
(5) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju stupaju na snagu odredbe članka 342. stavka 1., točke 2. podtočke c), d). i e) i točke 3., 4. i 5., članka 343. stavka 1. točke 6. druge rečenice podtočke d) i druge rečenice podtočke e), članka 343. stavka 1. točke 12. i 13., članka 351. stavka 1. točke 2., članka 353., članka 355. stavka 6., članka 358. stavka 5., članka 361. stavka 3., članka 364 stavaka 2. i 3., članka 365. stavka 2., članka 366. stavka 2., članka 367. stavka 2., članka 368., članka 374. stavka 1. točke 2., članka 379. stavka 4., članka 380., članka 381., članka 382., članka 383., članka 384. stavaka 2. i 3. i članka 385. ovog Zakona.
(6) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju, prestaju važiti pravilnici koje je Agencija donijela na temelju članka 360. stavka 1., članka 364. stavka 6. i članka 374. stavka 4. ovog Zakona.
(7) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju prestaju važiti odredbe članka 396., članka 405., članka 408., članka 410. stavka 3., članka 425. stavka 1., članka 434. stavka 2., članka 435. stavka 2., članka 438. stavka 1., članka 439. stavka 1., članka 440. stavka 2., članka 446. stavka 2. točke 8. i stavka 4. ovog Zakona.
(8) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju stupaju na snagu odredbe članka 395. stavka 1. točke 4. alineje 3. i točke 7. do 9., članka 397., članka 398., članka 399., članka 406., članka 409., članka 410. stavka 4., članka 412. stavka 1. točke 2., 5., 6. i 7., članka 422., članka 425. stavka 2., članka 432. stavka 2., članka 434. stavka 3., članka 435. stavka 3. i 6., članka 436., članka 437., članka 438. stavci 2. do 7., članci 439. stavka 2. i 3., članka 440. stavka 3., članka 446. stavka 2. točke 9. i stavka 5., članka 447., članka 449. ovog Zakona.
(9) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju stupaju na snagu odredbe članka 450., 453. stavka 1. točke 2., članka 454. stavka 1. i 3., te članka 464. stavka 4. alineje 1. ovog Zakona.
(10) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju stupaju na snagu odredbe članka 451., članka 453. stavka 1. točke 3., članka 454. stavka 2. i 4., članka 464. stavka 4. alineje 2., te članka 483. stavka 2., članka 484., članka 485. stavka 2., članka 486. i članka 487. ovog Zakona.
(11) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju, prestaje važiti Pravilnik koji je Agencija donijela na temelju članka 454. stavka 1. ovog Zakona.
(12) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju stupaju na snagu odredbe članka 505. stavka 2. i članka 524. stavka 6. ovog Zakona.
(13) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju stupaju na snagu odredbe članka 556., članka 557. i članka 563. ovog Zakona.
Članak 596.
Do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju na države članice kako su definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 25. ovog Zakona, na odgovarajući način primjenjivat će se odredbe ovog Zakona koje se odnose na treće države.
Postupci
Članak 597.
Postupci pokrenuti pred Agencijom, uključujući i provedbu postupka javne ili privatne ponude vrijednosnih papira, do dana stupanja na snagu ovog Zakona, dovršit će se primjenom odredbi Zakona o tržištu vrijednosnih papira (»Narodne novine«, br. 84/02. i 138/06.).
Članak 598.
Do donošenja propisa na temelju ovog Zakona na odgovarajući se način primjenjuju propisi doneseni na temelju Zakona o tržištu vrijednosnih papira, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovog Zakona.
Prestanak važenja propisa na dan stupanja na snagu ovog Zakona
Članak 599.
(1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o tržištu vrijednosnih papira (»Narodne novine«, br. 84/02. i 138/06.).
(2) Agencija će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti propise za čije je donošenje ovlaštena ovim Zakonom.
Stupanje na snagu
Članak 600.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2009.
Klasa: 451-04/08-01/01
Zagreb, 15. srpnja 2008.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.