MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

3185

Na temelju članka 19. stavak 1. Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu (»Narodne novine« br. 140/05.) ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: ministar) donosi

PRAVILNIK

O PODRUČJIMA PROVENIJENCIJA SVOJTI ŠUMSKOG DRVEĆA OD GOSPODARSKOG ZNAČAJA

Članak 1.

Ovim pravilnikom se propisuju područja provenijencija za gospodarski važne svojte šumskog drveća.

Članak 2.

U smislu ovoga pravilnika površina područja provenijencije odgovara jedinstvenim ekološkim odnosima unutar kojih, uvažavanjem nadmorskih visina, sastojine ili skupine sjemenskih stabala imaju slične fenotipske ili genetske karakteristike.

Članak 3.

Područja provenijencija utvrđuju se za sljedeće svojte šumskog drveća od gospodarskog značaja:
1. Hrast lužnjak (Quercus robur L.)
2. Hrast kitnjak (Quercus petraea (Matt.) Liebl.)
3. Hrast crnika (Quercus ilex L.)
4. Hrast medunac (Quercus pubescens Willd.)
5. Obična bukva (Fagus sylvatica L.)
6. Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl)
7. Obični jasen (Fraxinus excelsior L.)
8. Crna joha (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.)
9. Bijela vrba (Salix alba L.) i njezini hibridi
10. Topole (Populus sp.) i njezini hibridi
– Europska crna topola (Populus nigra L.);
– Bijela topola (Populus alba L.);
– Trepetljika (Populus tremula L.);
– Američka crna topola (Populus deltoides Marsh.).
11. Obična jela (Abies alba Mill.)
12. Obična smreka (Picea abies (L.) H. Karst.)
13. Obični bor (Pinus sylvestris L.)
14. Crni bor (Pinus nigra J. F. Arnold)
15. Alepski bor (Pinus halepensis Mill.)
16. Brucijski bor (Pinus brutia Ten.)
17. Čempres (Cupressus sempervirens L.)
18. Primorski bor (Pinus pinaster Aiton).

Članak 4.

Površine područja provenijencija dijele se na sljedeće sjemenske jedinice:
• sjemenske oblasti
• sjemenske zone
• sjemenske regije.

Članak 5.

Površine područja provenijencija podijeljena su na sjemenske oblasti i sjemenske zone:
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)
1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)
1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)
2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)
2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)
2.3. Sjemenska zona šume panonske bukve i jele (800 – 1000 m n. v.)
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n.v.)
3.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena (150 – 400 m n. v.)
3.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n.v.)
3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.)
3.4. Sjemenska zona primorskih bukovih šuma (800 – 1000 m n. v.)
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n.v.)
4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n.v.)
4.2. Sjemenska zona jugoistočna (od Tijarice) (0 – 1000 m n.v.)
5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n.v.)
5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n.v.)
5.2. Sjemenska zona šuma dalmatinskog crnog bora (otoci, od 400 m n. v. na više).

Članak 6.

Površine područja provenijencija dijele se na razini oblasti, odnosno zona na sjemenske regije za svojte šumskog drveća iz članka 3. ovoga pravilnika kako slijedi:

Vrsta: Quercus robur L. – hrast lužnjak

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n.v.)
1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n.v.)
1.1.1. Sjemenska regija Baranja, Đakovački i Vukovarski ravnjak
1.1.2. Sjemenska regija srednja Podravina
1.1.3. Sjemenska regija gornja Podravina
1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n.v.)
1.2.1. Sjemenska regija donja Posavina
1.2.2. Sjemenska regija srednja Posavina
1.2.3. Sjemenska regija gornja Posavina i Pokuplje
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n.v.)
4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0-1000 m n.v.)
4.1.1. Sjemenska regija Motovunska šuma
 

Vrsta: Quercus petraea (Matt.) Liebl. – hrast kitnjak

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n.v.)
2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)
2.1.1. Sjemenska regija srednja Hrvatska
2.1.2. Sjemenska regija Moslavina
2.1.3. Sjemenska regija Zagorsko-bilogorska
2.1.4. Sjemenska regija Korduna i Banovine
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)
3.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena (150 – 400 m.n.v.)
3.1.1. Sjemenska regija Lička

Vrsta: Quercus ilex L. – hrast crnika

5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n.v.)
5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n.v.)
5.1.1. Sjemenska regija sjeverna
5.1.2. Sjemenska regija srednja
5.1.3. Sjemenska regija južna

Vrsta: Quercus pubescens Willd. – hrast medunac

4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)
4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n.v.)
4.1.1. Sjemenska regija medunčevih šuma s bjelograbićem (0 – 300 m n. v.)
4.1.2. Sjemenska regija medunčevih šuma s crnim grabom (300 – 1000 m n. v.)
4.2. Sjemenska zona jugoistočna (od Tijarice) (0 – 1000 m n.v.)
4.2.1. Sjemenska regija medunčevih šuma s bjelograbićem (0 – 300 m n. v.)
4.2.2. Sjemenska regija medunčevih šuma s crnim grabom (300 – 1000 m n. v.)

Vrsta: Fagus sylvatica L. – obična bukva

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)
2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)
2.2.1. Sjemenska regija Diljsko-psunjska
2.2.2. Sjemenska regija Zagorsko-bilogorska
2.2.3. Sjemenska regija Žumberačko-pokupsko-banovinska
2.3. Sjemenska zona šuma panonske bukve i jele (800 – 1000 m n. v.)
2.3.1. Sjemenska regija Papučka
2.3.2. Sjemenska regija Sljemenska
2.3.3. Sjemenska regija Zagorska
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)
3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.)
3.3.1. Sjemenska regija Gorsko kotarska
3.3.2. Sjemenska regija Kapelsko-velebitska
3.4. Sjemenska zona primorskih bukovih šuma (800 – 1000 m n. v.)
3.4.1. Sjemenska regija Istarska
3.4.2. Sjemenska regija Velebitsko-dinarska
3.4.3. Sjemenska regija Mosorsko-biokovska

Vrsta: Fraxinus angustifolia Vahl – poljski jasen

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n.v.)
1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n.v.)
1.1.1. Sjemenska regija Podunavlja
1.1.2. Sjemenska regija srednje i gornje Podravine
1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n.v.)
1.2.1. Sjemenska regija donje Posavine
1.2.2. Sjemenska regija srednje Posavine
1.2.3. Sjemenska regija gornje Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja

Vrsta: Fraxinus excelsior L. – obični jasen

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n.v.)
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n.v.)

Vrsta: Alnus glutinosa (L.) Gaertn. – crna joha

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n.v.)
1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n.v.)
1.1.2. Sjemenska regija srednje i gornje Podravine
1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n.v.)
1.2.1. Sjemenska regija Posavine
1.2.2. Sjemenska regija Pokuplja

Vrsta: Salix alba L. – bijela vrba i njezini hibridi

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n.v.)
1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n.v.)
1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n.v.)

Vrsta: Populus sp. – topole i njezini hibridi

– Europska crna topola (Populus nigra L.);
– Bijela topola (Populus alba L.);
– Trepetljika (Populus tremula L.);
– Američka crna topola (Populus deltoides Marsh.).
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n.v.)
1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n.v.)
1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n.v.)
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)
4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)

Vrsta: Abies alba Mill. – obična jela

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)
2.3. Sjemenska zona šume panonske bukve i jele (800 – 1000 m n. v.)
2.3.1. Sjemenska regija međuriječja rijeka Save i Drave
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)
3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.)
3.3.1. Sjemenska regija Gorski Kotar – Velebit
3.3.2. Sjemenska regija Biokovo

Vrsta: Picea abies (L.) H. Karst. – obična smreka

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)
2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)
3.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)
3.2.1. Sjemenska regija Gorski Kotar i Lika
3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.)
3.3.1. Sjemenska regija Gorski Kotar
3.3.2. Sjemenska regija Velebit i Lika

Vrsta: Pinus sylvestris L. – obični bor

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n.v.)
2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n.v.)
2.1.1. Sjemenska regija šuma običnog bora srednje i sjeverne Hrvatske
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n.v.)
3.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n.v.)
3.2.1. Sjemenska regija šuma običnog bora gorske Hrvatske

Vrsta: Pinus nigra J. F. Arnold – crni bor

3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n.v.)
3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n.v.)
3.3.1. Sjemenska regija austrijskog crnog bora (kontinentalna Hrvatska)
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n.v.)
4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n.v.)
4.2. Sjemenska zona jugoistočna (od Tijarice) (0 – 1000 m n.v.)
5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n.v.)
5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n.v.)
5.1.1. Sjemenska regija korzičkog crnog bora (Istra i Kvarner)
5.1.2. Sjemenska regija dalmatinskog crnog bora (otoci)

Vrsta: Pinus halepensis Mill. – alepski bor i Pinus brutia Ten. – brucijski bor

5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n.v.)
5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n.v.)
5.1.1. Sjemenska regija od Šibenika na sjever (uključujući i otoke)
5.1.2. Sjemenska regija od Šibenika na jug (uključujući i otoke)

Vrsta: Cupressus sempervirens L. – obični čempres

5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n.v.)
5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n.v.)
5.1.1. Sjemenska regija sjeverna
5.1.2. Sjemenska regija srednja
5.1.3. Sjemenska regija južna.

Članak 7.

Detaljan opis područja provenijencija, s pripadajućim šumskim zajednicama, tablično prikazanim stanišnim podacima i kartografskim prikazima sadržan je u Prilogu I ovoga pravilnika i njegov je sastavni dio.
Popis gospodarskih jedinica prema pripadnosti po sjemenskim regijama sadržan je u Prilogu II ovog pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 8.

Korištenje šumskog reprodukcijskog materijala gospodarski važnih svojti šumskog drveća dopušteno je samo u skladu sa smjernicama propisanim u Prilogu I ovog pravilnika.

Članak 9.

U slučaju pomanjkanja šumskog reprodukcijskog materijala određene svojte šumskog drveća unutar propisane sjemenske jedinice za korištenje, ministar na temelju mišljenja Povjerenstva za šumski reprodukcijski materijal može odobriti korištenje šumskog reprodukcijskog materijala te svojte šumskog drveća iz druge sjemenske jedinice.

Članak 10.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/08-01/08
Urbroj: 538-07-08-01
Zagreb, 8. rujna 2008.

Ministar
Petar Čobanković, v. r.

PRILOG 1

RAZDJELBA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA NA PODRUČJA PROVENIJENCIJA

Na temelju dosadašnjih istraživanja, uvažavajući saznanja do kojih je došla šumarska znanost i struka, predložena je podjela šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske na sjemenske oblasti, zone i regije.

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)

Oblast nizinskih šuma pripada eurosibirsko-sjevernoameričkom šumskom području, a rasprostire se uz naše velike vodotoke. Oblast nizinskih šuma obuhvaća dvije sjemenske zone koje su obrasle listopadnim drvećem, a ponajviše hrastom lužnjakom.
Ova oblast obuhvaća planarni i najniži dio Republike Hrvatske do 200 m n. v. Glavnina oblasti smještena je između rijeka Save, Drave i Dunava, u njihovim dolinama i oko njihovih pritoka.
Oblast je izložena djelovanju umjereno tople kišne klime, bez izrazito suhog razdoblja. Srednja godišnja temperatura zraka kreće se od 10 – 11°C. Ukupne godišnje količine oborina iznose od 600 do 900 mm koje su jednoliko razdijeljene tijekom godine. Najsuši dio godine pada u hladno godišnje doba. Prema istoku ukupna godišnja količina oborina se smanjuje. Prema Köppenovoj klasifikaciji tip klime je Cfwbx" i Cfwb"x".
Oborinska, poplavna i podzemna voda te mikroreljef ove oblasti bitno utječu na preraspodjelu vlage u tlu što se odražava na pedogenetske procese i pojavu vegetacije.
Geološku podlogu ove oblasti čine aluvijalni nanosi i pretaloženi močvarni prapor. Na takvoj geološkoj podlozi dolaze močvarna (euglejna) tla s podtipovima hipoglejno, epiglejno i amfiglejno. Velike površine zauzima nizinski pseudoglej na pleistocenim ilovinama i glinama na terasama i gredama (mikrouzvisinama). Uže zone uz riječne tokove zauzimaju aluvijalna tla.
Unutar ove oblasti izdvojene su dvije zone:

1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)

Glavno obilježje daje rijeka Drava. Svojom snagom, količinom vode, njezinim vodostajem i dinamikom plavljenja stvoreni su tipovi tala sa specifičnim obilježjima. Veliko učešće pijeska i šljunka stvaraju posebne hidrološke prilike što ova staništa čine različitim od onih u području Save. Direktna blizina sjevernog dijela Panonske nizine utječe na klimatske parametre koji su obilježeni s ne toliko toplijom, koliko sušom klimom. Utjecaj Alpa odnosno topljenje snijega u njima odrazio se i na vrijeme poplava koje su u ovim staništima prisutne nešto kasnije nego uz rijeku Savu, a najčešće u kasno proljeće.
Osnovni sinekološki čimbenici opisani su za cjelokupnu nizinsku oblast.
Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja obuhvaća područje provenijencija tri sjemenske regije u kojima su razvijene šumske zajednice i to:
a) ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I VELIKE ŽUTILOVKE S RASTAVLJENIM ŠAŠEM
(Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae I. Horvat 1938)
b) TIPIČNA ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA
(Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1971)
c) ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA S CEROM
(Carpino betuli-Quercetum roboris quercetosum cerris Rauš 1969)
d) ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA S BUKVOM
(Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum Rauš 1971)
e) ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA S LIPOM
(Carpino betuli-Quercetum roboris tilietosum tomentosae Rauš 1969)
f) ŠUMA CRNE JOHE S TRUŠLJIKOM
(Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968)
g) ŠUMA CRNE JOHE I POLJSKOG JASENA SA SREMZOM
(Pruno-Fraxinetum angustifoliae Oberdorfer 1953)
h) ŠUMA CRNE I BIJELE TOPOLE
(Populetum nigro-albae Slavnić 1952)
i) ŠUMA BIJELE VRBE I CRNE TOPOLE
(Salici albae-Populetum nigrae Tüxen 1931)
j) ŠUMA BIJELE VRBE
(Salicetum albae Issler 1926)
k) ŠUMA BIJELE VRBE I CRNE TOPOLE S PLAVOM KUPINOM
(Salici – Populetum nigrae rubetosum caesii Rauš 1973)

1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)

Vodni odnosi u ovoj zoni ovisni su o rijeci Savi, koja ove prostore plavi najčešće u rano proljeće. Povratne vode nabujalih potoka često izazivaju poplave i tijekom vegetacijskog razdoblja. Osnovni činitelj rasporeda vode je mikroreljef koji je u ovim prostorima naročito izražen mikrouzvisinama i mikroudubinama, nazvan u narodu grede, nize i bare.
Raznolikost terena uvjetovao je mozaički raspored tala koja su u odnosu na podravsko-podunavsku sjemensku zonu težeg mehaničkog sastava, dubljeg ekološkog profila i duže zadržavaju akumuliranu vlagu. Različitost stanišnih prilika uvjetovala je pridolazak šumskih zajednica hrasta lužnjaka i poljskog jasena. U ovoj zoni prevladava kontinentalna klima opisana u oblasti nizinskih šuma.
Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja obuhvaća područje provenijencija u tri sjemenske regije u kojima su razvijene šumske zajednice i to:
a) ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I VELIKE ŽUTILOVKE S DRHTAVIM ŠAŠEM
(Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides I. Horvat 1938)
b) ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I VELIKE ŽUTILOVKE S RASTAVLJENIM ŠAŠEM
(Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae I. Horvat 1938)
c) ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I VELIKE ŽUTILOVKE SA ŽESTILJEM
(Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici Rauš 1971)
d) TIPIČNA ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA
(Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1971)
e) ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA S BUKVOM
(Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum Rauš 1971)
f) ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA S CEROM
(Carpino betuli-Quercetum roboris quercetosum cerris Rauš 1969)
g) ŠUMA POLJSKOG JASENA S KASNIM DRIJEMOVCEM
(Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959)
h) ŠUMA VEZA I POLJSKOG JASENA
(Fraxino-Ulmetum laevis Slavnić 1952)
i) ŠUMA CRNE JOHE S TRUŠLJIKOM
(Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968)
j) ŠUMA CRNE JOHE I POLJSKOG JASENA SA SREMZOM
(Pruno-Fraxinetum angustifoliae Oberdorfer 1953)

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)

Ova oblast jasno je obilježena rijekom Savom i Dravom, te se proteže do podnožja Velike i Male Kapele.
Većina masiva vrlo je razgranata, s puno dolina i jaruga, tako da ovo područje obiluje mnoštvom različitih stanišnih prilika. Zauzima područje od 150 m n. v. do 1061 m na Ivanščici. Šume na nižim položajima iskrčene su na većim površinama, dok se iznad 400 m n. v. prostiru cjeloviti šumski kompleksi.
Velika složenost pedološkog pokrova ovog prostora uvjetovana je, u prvom redu, složenom litološkom građom, a zatim geomorfološkom raščlanjenošću prostora. Pedogenetski čimbenici bitno su utjecali na površinsku preraspodjelu oborina, taložnih tvari i solarne energije te na transport i transformacije mineralne i organske komponente tla.
Prevladava umjereno topla kišna klima, oznake Cfwbx" prema Köppenu. Nadmorska visina i ekspozicija bitno utječu na promjene pojedinih parametara klime, što stvara puno mikroklimatskih karakteristika. Oborine su dobro raspoređene tijekom cijele godine, a značajnije povećanje događa se iznad 500 m n. v.
S obzirom na petrografiju i sastav stijena, uočava se vertikalna zonalnost tala. Na tvorbu, njihovih tipova i podtipova te sastojina koje obitavaju na njima naročito je utjecala izmjena silikatnih i karbonatnih stijena.
Na osojnim padinama razvijeni su vlažniji, dublji tipovi tala, podtipovi i njihovi varijeteti. Na tim površinama, uglavnom su rasprostranjene bukovo-jelove i submontanske bukove šume, a samo lokalno šume gorskog javora i jasena. Prisojne strane pokrivene su plićim i sušim tlima, na kojima se razvijaju šume hrasta kitnjaka s povećanim udjelom hrasta cera.
Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske pripada eurosibirsko-sjevernoameričkom šumskom području. Ovu oblast tvore tri sjemenske zone.

2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)

Ovaj kotlinski ili brežuljkasti pojas karakteriziran je šumama gdje dominira hrast kitnjak. Klimatski odnosi i tlo uvjetuju širinu ovog pojasa. Na grebenima, toplijim ekspozicijama te plitkim do srednje dubokim tlima dominira hrast kitnjak. Na nešto dubljim i svježim tlima, gdje se duže zadržavaju hladne zračne mase, prevladava obična bukva. Na toplijim zaravnima, sedlima ili blagim padinama, na tlima dubljeg ekološkog profila prostire se pitomi kesten.
Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena obuhvaća područje provenijencija pet sjemenskih regija u kojima se rasprostiru šumske zajednice hrasta kitnjaka i to:
a) ŠUMA HRASTA KITNJAKA S BEKICOM
(Luzulo-Quercetum petraeae /Hilitzer 1932/ Passarge 1953)
b) ACIDOFILNA ŠUMA HRASTA KITNJAKA S RUNJIKOM
(Hieracio racemosi-Quercetum petraeae Vukelić /1990/ 1991)
c) ŠUMA HRASTA KITNJAKA S VLASULJOM
(Festuco drymeiae-Quercetum petraeae /Janković 1968/ Hruška 1974)
d) ILIRSKA ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOGA GRABA
(Epimedio-Carpinetum betuli /I. Horvat 1938/ Borhidi 1963)

2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)

Ova zona obilježena je oštrijom klimom, godišnja temperatura kreće se oko 8°C, a prosječna količina oborina iznosi oko 1200 mm. Geološka podloga sačinjena je od pretežno silikatnih stijena. Tla su acidofilna, više ili manje duboka o čemu ovise dimenzije i kvaliteta šumskih sastojina. Prevladavaju šume obične bukve, jednoličnog izgleda.
Sjemenska zona gorske bukove šume obuhvaća područje provenijencija u tri sjemenske regije u kojima pridolaze šumske zajednice obične bukve i to:
a) GORSKA BUKOVA ŠUMA S MRTVOM KOPRIVOM
(Lamio orvalae -Fagetum sylvaticae /I. Horvat 1938/ Borhidi 1963)
b) BUKOVA ŠUMA S BEKICOM
(Luzulo-Fagetum sylvaticae Meusel 1937)
c) BRDSKA BUKOVA ŠUMA S TREPAVIČASTIM ŠAŠEM
(Carici pilosae-Fagetum sylvaticae Oberdorfer 1957)
d) BUKOVA ŠUMA S GRAHORICOM
(Vicio oroboidi-Fagetum sylvaticae (I. Horvat 1938/ Pocs et Borhidi 1960)

2.3. Sjemenska zona šume panonske bukve i jele (800-1000 m n. v.)

Najviši pojas u ovoj zoni izložen je oštrim klimatskim prilikama i dovoljnim količinama vlage. Šume su pod utjecajem panonske klime, s istoka i alpske klime, koja obiluje oborinama i manjih je temperaturnih kolebanja. Rasprostranjene su na Medvednici, Ivanščici, Macelju i Papuku, na južnim ekspozicijama iznad 800 m n.v., a na sjevernim ponekad već od 300 m n.v. na pješčenjacima i škriljevacima, a ostali zapadni dijelovi areala nalaze se na karbonatnim stijenama.
Sjemenska zona šume panonske bukve i jele obuhvaća područje provenijencija u tri sjemenske regije u kojima se razvijaju šumske zajednice obične bukve i jele i zajednica gorskog javora i običnog jasena:
a) PANONSKA BUKOVO-JELOVA ŠUMA S BRDSKOM VLASULJOM
(Festuco drymeiae-Abietetum Vukelić et Baričević 2007)
b) ŠUMA GORSKOG JAVORA I OBIČNOG JASENA
(Chrysanthemo macrophylli-Aceretum pseudoplatani /I. Horvat 1938/ Borhidi 1963)

3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)

Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma pripada eurosibirsko-sjevernoameričkom šumskom području u gorsko-kotarskoj i dinarskoj regiji. Ovu oblast čine četiri sjemenske zone.
Šume visokih gora i planina dinarskog područja Hrvatske zauzimaju prostore Gorskog kotara, Like i visokih planina Dalmacije, kao što su Dinara, Svilaja i Biokovo. Na relativno malom prostoru smjestio se velik broj šumskih zajednica nastalih prirodnim putem, s prirodnom strukturom i velikim brojem biljaka, koje su za razliku od sličnih područja Europe dosta dobro očuvane.
Tla ovih šuma su se razvila na pretežno čistim vapnencima i dolomitima, vapnenim brečama i konglomeratima te djelomično na silikatima paleozojskih i verfenskih klastita. Na takvim geološkim podlogama najčešće susrećemo smeđa tla na vapnencima i dolomitima, tla tipa vapneno-dolomitne crnice, smeđa i lesivirana tla i rendzine. Što je veća nadmorska visina, udio crnice i plitkih kalkokambisola je veći.
Što se tiče klime, dolaze do izražaja mediteranska klima, utjecaj Atlantika sa sjeverozapada preko Alpa i kontinentalna klima koja utječe sa sjevera preko Panonske nizine. Prema Köppenu klimatski tip definiran je formulom Cfsbx”, što označava umjereno toplu kišnu klimu, bez sušnog razdoblja, s oborinama jednoliko raspoređenim na cijelu godinu. Najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba. Maksimumu oborine u početku toplog dijela godine pridružuje se maksimum u kasnoj jeseni koji je veći od prvoga. U planinskim predjelima iznad 1200 m nadmorske visine javlja se borealni tip klime – Dfsbx". Srednja mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca niža je od -3°C, a najtoplijeg mjeseca iznad 10 °C, te postoji toplo ljeto i oštra zima. Temperatura najtoplijeg mjeseca je ispod 22°C. Tlo je prekriveno dugotrajnim snježnim prekrivačem. Oborina je jednoliko raspodijeljena na cijelu godinu, ali najsušniji dio pada u toplo godišnje doba.
Uzajamnim utjecajem sinekoloških čimbenika tijekom tisuća godina na tom su se prostoru formirale različite šumske zajednice. Neke od njih su klimatogene zajednice, a neke su prijelazne odnosno azonalne. Klimatogene zajednice tvore na tim prostorima mješovite ili čiste sastojine obične jele (Abies alba Mill.) i obične bukve (Fagus sylvatica L.). Prijelazne zajednice tvore one vrste drveća koje imaju široku ekološku valenciju, što ih svrstava u grupu pionirskih vrsta drveća. To su ponajprije obična smreka (Picea abies (L.) H. Karst.), obični bor (Pinus sylvestris L.), crni bor (Pinus nigra J. F. Arnold.), tisa (Taxus baccata L.), bor krivulj (Pinus mugo Turra), gorski javor (Acer pseudoplatanus L.), obični jasen (Fraxinus excelsior L.) i dr. Pionirske vrste drveća na tim prostorima zauzimaju ekstremno loše stojbine, bilo da se radi o plitkim kamenitim tlima, mrazištima ili stojbinama izloženima pretežni dio godine niskim temperaturama, vjetru, ledu i snijegu. Vrlo često se događa da pionirske vrste drveća ispune svoj zadatak stvaranja povoljnih ekoloških uvjeta na staništu koje zauzimaju te omogućuju pridolazak vrsta i klimatogenih zajednica, npr. bukovih ili jelovo – bukovih šuma. Na ekstremno lošim stanišnim uvjetima, kao što su velika stjenovitost bez kvalitetnog tla ili velike visine blizu granice šumske vegetacije gdje vladaju vrlo niske temperature, taj proces je vrlo spor i teško uočljiv, ali se on ipak odvija. Gdje se god nalaze šume koje tvore pionirske vrste drveća, nastaje progresija stojbine i progresivna sukcesija vrsta drveća koje tvore klimatogene zajednice.

3.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena (150 – 400 m n. v.)

Obuhvaća zapadni dio naše zemlje na nižim položajima kontinentalne klime, što ju čini bitno različitom od zone u panonskom dijelu Hrvatske.
Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena čini područje provenijencije jedne sjemenske regije.

3.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)

Sjemenska zona obuhvaća područje Velike i Male Kapele, Ličke Plješivice, Risnjaka i Velebita. Litološka podloga su uglavnom vapnenci i dolomiti, puno manje pješčenjaci na kojima su se razvila tla bogata skeletom (većim učešćem kamenja) i koja su slabo do umjereno lesivirana. Oštrija klima i obilnije oborine glavna su razlika između ove zone i zone u gorskoj bukovoj šumi (2.2.).
Sjemenska zona gorske bukove šume obuhvaća područje provenijencija u dvije sjemenske regije u kojima se razvijaju šumske zajednice gorske bukove šume:
a) BUKOVA ŠUMA S REBRAČOM
(Blechno-Fagetum sylvaticae I. Horvat ex Marinček 1970)
b) GORSKA BUKOVA ŠUMA S MRTVOM KOPRIVOM
(Lamio orvale-Fagetum sylvaticae /I. Horvat 1938/ Borhidi 1963)
c) BUKOVA ŠUMA S CRNIM GRABOM
(Ostryo-Fagetum sylvaticae M. Wraber ex Trinajstić 1972)

3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele
(700 – 1200 m n. v.)

Zona se prostire na području Gorskog Kotara, Like i viših planina Dalmacije. Ima veliku visinsku amplitudu gdje su se uzajamnim utjecajem ekoloških čimbenika formirale klimatogene i azonalne zajednice. Uz raznolikost zajednica izraženi krški fenomeni i geološke specifičnosti na vapneno-dolomitnoj i silikatnoj podlozi daju osnovno obilježje ovoj zoni. Klima je također oštrija, od zone u panonskom dijelu sa puno više oborina i dužim zadržavanjem snijega.
Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele obuhvaća područje provenijencija u Gorsko-kotarskoj sjemenskoj regiji u šumskim zajednicama:
a) DINARSKA BUKOVO-JELOVA ŠUMA
(Omphalodo vernae-Fagetum Marinček et al. 1992)
b) ŠUMA JELE l REBRAČE
(Blechno-Abietetum I. Horvat 1950)
c) ŠUMA CRNOGA BORA S KRESTUŠCEM
(Chamaebuxo-Pinetum I. Horvat 1956)
d) ŠUMA CRNOGA I OBIČNOGA BORA S KUKURIJEKOM
(Helleboro-Pinetum I. Horvat 1958)
e) ŠUMA CRNOG BORA S DUNJARICOM
(Cotoneastro-Pinetum nigrae I. Horvat 1938)
f) GORSKA SMREKOVA ŠUMA S PAVLOVCEM
(Aremonio-Picetum I. Horvat 1938)
g) SMREKOVA ŠUMA S KUKURJEKOM-BOŽIČNJAKOM NA DOLOMITU
(Helleboro nigri-Piceetum /I. Horvat 1950/ Trinajstić et Pelcer 2005)

3.4. Sjemenska zona primorskih bukovih šuma
(800 – 1000 m n. v.)

Sjemenska zona utjecana je značajnim djelovanjem primorske klime koja se sukobljava s oštrom kontinentalnom.
Sjemenska zona primorskih bukovih šuma obuhvaća područje provenijencije tri sjemenske regije u kojima se razvija šumska zajednica:
a) ŠUMA PRIMORSKE BUKVE S JESENSKOM ŠAŠIKOM
(Seslerio autumnalis-Fagetum sylvaticae /I. Horvat 1938/ M. Wraber ex Borhidi 1963)

4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)

Oblast ovih šuma obuhvaća nešto hladniji pojas našeg primorja, koji se pruža na primorskoj strani Dinarida.
U ovoj oblasti prevladava umjereno topla kišna klima, oznake Cfsax”. Ljeta su vruća sa srednjom mjesečnom temperaturom iznad 22°C. Zimsko kišno razdoblje je široko rascijepljeno u proljetni (travanj do lipanj) i jesensko-zimski maksimu (listopad – studeni). Najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba. Na nadmorskim visinama iznad 600 m dolazi varijanta osnovnog tipa klime sredozemnih obala Csbx”. Ljeta su svježa i suha, jer je srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca ispod 22 °C, s količinom oborina u najsušnijem mjesecu od 50 – 70 mm.
Litološka podloga većinom je sačinjena od vapnenca, dolomita i fliša, različite starosti. Ovo degradirano krško područje karakterizirano je veoma niskom produktivnom sposobnošću tla. Tla su, u pravilu, plitka i bogata skeletom, prevladavaju vapneno – dolomitne crnice, rendzine na dolomitu i flišu, luvisoli i u manjem dijelu crvenice. Tla su umjereno do jako erodirana. Klima je umjereno topla, kišna, s vrućim i suhim ljetima. Zima je nešto hladnija i s povremenim snježnim padalinama, koje se kratko zadržavaju. Vanjski izgled ovih šuma, uglavnom je dosta loš, upravo radi teških i nepovoljnih edafskih, hidroloških i klimatskih prilika.
Oblast submediteranskih šuma obuhvaća Istru i sve strane okrenute Jadranskom moru. Unutar ove oblasti razlikujemo dvije zone u kojima rastu šumske zajednice hrasta medunca.

4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice)
(0 – 1000 m n. v.)

Sjemenska zona obuhvaća priobalni pojas sjevernog Hrvatskog primorja. Na otocima kvarnerskog zaljeva, u vapnenačkom dijelu Istre, duž priobalnog dijela podvelebitskog kanala i u Ravnim kotarima, na plitkoj kamenoj podlozi antiklinala zauzima velike površine. Obilježena je zajednicom medunca i bijelog graba u litoralnom pojasu, te šumama medunca i crnoga graba u montanskom pojasu. Ovakav razvitak u vertikalnom profilu upućuje na hladnije klimatske prilike, čime se potvrđuje i izostanak vazdazelenih mediteranskih elemenata. Ovu zonu tvore područja provenijencije sa dvije sjemenske regije koje obuhvaćaju zajednice:
a) ŠUMA HRASTA MEDUNCA I BIJELOGA GRABA
(Querco-Carpinetum orientalis Horvatić 1939)
b) ŠUMA MEDUNCA I CRNOGA GRABA
(Ostryo-Quercetum pubescentis I. Horvat 1938)

4.2. Sjemenska zona jugoistočna (od Tijarice)
(0 – 1000 m n. v.)

Sjemenska zona proteže se od rijeke Zrmanje na istok, naročito na dubljim smeđim tlima. Hrast medunac postupno zamjenjuje dub (Quercus virgiliana (Ten.)Ten.) koji u dubrovačkom području dominira. Razlika u odnosu na medunčeve šume očituje se u jačem učešću ilirsko – apeninskih vrsta. Ovu zonu čini područje provenijencija dvije sjemenske regije koje obuhvaćaju zajednice:
a) ŠUMA DUBA I BIJELOGA GRABA
(Carpino orientali-Quercetum virgilianae Trinajstić 1987)
b) ŠUMA MEDUNCA I CRNOGA GRABA
(Ostryo-Quercetum pubescentis I. Horvat 1938)

5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n. v.)

Nastavlja se na oblast submediteranskih šuma. Ova oblast predstavlja tipično mediteransko područje u kojem u cijelosti dolazi do izražaja osnovni tip mediteranske klime. Obilježen je toplim i sušim ljetima i blagim zimama, bez snijega. Proteže se duž cijele obale Jadranskog mora, pa su i razlike u djelovanju nekih meteoroloških elemenata i pojava između sjevernih i južnih područja očekivane.
U ovoj oblasti vlada tip klime sredozemnih obala. Obilježen je blagom zimom i suhim ljetom s barem tri puta toliko oborine u najkišnijem mjesecu zime kao u najsušnijem mjesecu ljeta. Količina oborine u najsušnijem mjesecu manja je od 40 mm. Ljeta su vruća, suha i vedra. Ovaj tip klime označava se i kao klima masline.
Litološka podloga predstavljena je vapnencima i dolomitima s malo fliša, na kojima se razvijaju skeletna i skeletoidna tla, tipa rendzina, smeđa tla na vapnencima i dolomitima, te plitke crvenice.
Oblast eumediteranskih šuma pripada mediteranskom području, a razvijena je na uskom obalnom području Jadrana i jadranskim otocima. U toj oblasti nalazi se sjemenska zona šuma hrasta crnike s tri sjemenske regije u kojima su razvijene šumske zajednice hrasta crnike.

5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (sjeverna, srednja i južna varijanta) (0 – 400 m n. v.)

To je tipično mediteransko područje koje ne zauzima veliku površinu, ali se proteže duž cijele obale. Visinska razlika je relativno mala, najviše do 400 m n. v. na nekim dalmatinskim otocima. Razlika u klimi između sjevernih i južnih područja određuje florni sastav, a utjecaj čovjeka i djelovanje ekoloških čimbenika utječe na izgled sastojine.
U sjemenskoj zoni šuma hrasta crnike unutar šumskih zajednica hrasta crnike i crnoga jasena, kao i u zajednicama alepskog bora, razvija se obični čempres u manjim skupinama.
Ovu zonu čine područja provenijencija s tri sjemenske regije koje obuhvaćaju zajednice:
a) ŠUMA HRASTA CRNIKE S MIRTOM
(Myrto-Quercetum ilicis /Horvatić 1956/ Trinajstić 1985)
b) ŠUMA HRASTA CRNIKE I CRNOGA JASENA
(Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvatić /1956/ 1958)
c) ŠUMA ALEPSKOG BORA SA SOMINOM
(Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis Trinajstić 1988)
d) ŠUMA ALEPSKOG BORA S RESIKOM
(Erico-Pinetum halepensis Krause et al. 1963)
e) ŠUMA ALEPSKOG BORA I HRASTA CRNIKE
(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971)

5.2. Sjemenska zona šuma dalmatinskog crnog bora (otoci, od 400 m n. v. na više)

Zona se nalazi se unutar zimzelenog eumediteranskog područja na višim položajima (400 m). Najveće površine nalaze se na otoku Braču, a ima ih na Korčuli, Hvaru i poluotoku Pelješcu.
U tom području dalmatinski crni bor tvori mješovite šume s crnikom, koje se mogu smatrati trajnim stadijem, nastalim degradacijom crnikovih šuma.
Ovu zonu čine područja provenijencija sa dvije sjemenske regije koje obuhvaćaju zajednice:
a) ŠUMA DALMATINSKOGA CRNOGA BORA S RESIKOM
(Erico manipuliflorae-Pinetum dalmaticae Trinajstić 1977)
b) ŠUMA DALMATINSKOGA CRNOGA BORA S KLEČICOM
(Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticae Domac /1962/ 1965)

RAZDJELBA PODRUČJA PROVENIJENCIJA ZA SVOJTE ŠUMSKOG DRVEĆA OD GOSPODARSKOG ZNAČAJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Vrsta: Quercus robur L. – hrast lužnjak

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n.v.)
1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)
1.1.1. Sjemenska regija Baranja, Đakovački i Vukovarski ravnjak
1.1.2. Sjemenska regija srednja Podravina
1.1.3. Sjemenska regija gornja Podravina
1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)
1.2.1. Sjemenska regija donja Posavina
1.2.2. Sjemenska regija srednja Posavina
1.2.3. Sjemenska regija gornja Posavina i Pokuplje
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)
4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)
4.1.1. Sjemenska regija Motovunska šuma

Smjernica za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala

Uporaba šumskog reprodukcijskog materijala dozvoljena je unutar jedne sjemenske zone.
U oblasti submediteranskih šuma, dozvoljena je uporaba šumskog reprodukcijskog materijala samo unutar postojeće sjemenske regije.

Vrsta: Quercus petraea (Matt.) Liebl. – hrast kitnjak

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednie i sieverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)
2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)
2.1.1. Sjemenska regija srednja Hrvatska
2.1.2. Sjemenska regija Moslavina
2.1.3. Sjemenska regija Zagorsko-bilogorska
2.1.4. Sjemenska regija Korduna i Banovine
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500
m n. v.)
3.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena (150 – 400 m n. v.)
3.1.1. Sjemenska regija Lička

Smjernice za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala

Korištenje šumskog reprodukcijskog materijala dozvoljeno je unutar pojedine sjemenske oblasti.

Vrsta: Quercus ilex L. – hrast crnika

5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n. v.)
5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n. v.)
5.1.1. Sjemenska regija sjeverna
5.1.2. Sjemenska regija srednja
5.1.3. Sjemenska regija južna

Smjernice za korištenie šumskog reprodukcijskog materijala

Koristiti šumski reprodukcijski materijal unutar sjemenske regije.

 

Vrsta: Quercus pubescens Willd. – hrast medunac

4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)
4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)
4.1.1. Sjemenska regija medunčevih šuma s bjelograbićem (0 – 300 m n. v.)
4.1.2. Sjemenska regija medunčevih šuma s crnim grabom (300 – 1000 m n. v.)
4.2. Sjemenska zona jugoistočna (od Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)
4.2.1. Sjemenska regija medunčevih šuma s bjelograbićem (0 – 300 m n. v.)
4.2.2. Sjemenska regija medunčevih šuma s crnim grabom (300 – 1000 m n. v.)

Smjernice za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala

Koristiti šumski reprodukcijski materijal unutar iste sjemenske oblasti.

 

Vrsta: Fagus sylvatica L. – obična bukva

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)
2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)
2.2.1. Sjemenska regija Diljsko-psunjska
2.2.2. Sjemenska regija Zagorsko-bilogorska
2.2.3. Sjemenska regija Žumberačko-pokupsko-banovinska
2.3. Sjemenska zona šuma panonske bukve i jele (800 – 1000 m n. v.)
2.3.1. Sjemenska regija Papučka
2.3.2. Sjemenska regija Sljemenska
2.3.3. Sjemenska regija Zagorska
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500
m n. v.)
3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.)
3.3.1. Sjemenska regija Gorsko kotarska
2.2.2. Sjemenska regija Kapelsko-velebitska
3.4. Sjemenska zona primorskih bukovih šuma (800 – 1000 m n. v.)
3.4.1. Sjemenska regija Istarska
3.4.2. Sjemenska regija Velebitsko-dinarska
3.4.3. Sjemenska regija Mosorsko-biokovska

Smjernica za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala

Koristiti šumski reprodukcijski materijal iz sjemenskih objekata iste sjemenske zone, poštivajući visinske pojaseve rasprostranjenosti vrste.

Vrsta: Fraxinus angustifolia Vahl i Fraxinus excelsior L. – jaseni

Fraxinus angustifolia Vahl – poljski jasen

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)
1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)
1.1.1. Sjemenska regija Podunavlja
1.1.2. Sjemenska regija srednje i gornje Podravine
1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)
1.2.1. Sjemenska regija donje Posavine
1.2.2. Sjemenska regija srednje Posavine
1.2.3. Sjemenska regija gornje Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja

Fraxinus excelsior L. – obični jasen

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)

Smjernica za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala

Fraxinus angustifolia Vahl

Koristiti šumski reprodukcijski materijal unutar jedne sjemenske zone.

Fraxinus excelsior L.

Koristiti šumski reprodukcijski materijal unutar sjemenske oblasti.
 

Vrsta: Alnus glutinosa (L.) Gaertn. – crna joha

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)
1.1. Sjemenska zona Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)
1.1.2. Sjemenska regija srednje i gornje Podravine
1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n.v.)
1.2.1. Sjemenska regija Posavine
1.2.2. Sjemenska regija Pokuplja

Smjernice za uporabu šumskog reprodukcijskog materijala

Šumski reprodukcijski materijal može se koristiti u svim regijama unutar pojedine sjemenske zone. Izvan područja rasprostranjenja koristiti šumski reprodukcijski materijal lokalnih populacija.
 

Vrsta: Salix alba L. – bijela vrba i njezini hibridi

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)
1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)
1.2. Sjem2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)

Smjernice za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala

Na području sjemenske zone nizinskih šuma Podravine i Podunavlja u kulturama koristiti klonove stablastih vrba s izraženom fenotipskom stabilnošću.
Na području sjemenske zone nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja koristiti klonove stablastih vrba specifične adaptacije.

Vrsta: Populus sp. – topole i njezini hibridi

– Europska crna topola (Populus nigra L.);
– Bijela topola (Populus alba L.);
– Trepetljika (Populus tremula L.);
– Američka crna topola (Populus deltoides Marsh.).
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)
1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)
1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)
4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)

Smjernice za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala

Kod podizanja kultura i plantaža crnih topola i njezinih hibrida unutar sjemenske oblasti koristiti fenotipski stabilne klonove, a na težim, neplavljenim tlima koristiti klonove sa specifičnom adaptacijom za to stanište.
Kod bijelih topola i njezinih hibrida, te trepetiljke unutar sjemenske oblasti koristiti šumski reprodukcijski materijal iz lokalnih populacija.

Vrsta: Abies alba Mill. – obična jela

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)
2.3. Sjemenska zona šume panonske bukve i jele (800 – 1000 m n. v.)
2.3.1. Sjemenska regija međuriječja rijeka Save i Drave
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)
3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.)
3.3.1. Sjemenska regija Gorski Kotar – Velebit
3.3.2. Sjemenska regija Biokovo

Smjernice za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala

Koristiti šumski reprodukcijski materijal iz lokalnih populacija unutar jedne sjemenske regije, poštivajući visinske pojaseve rasprostranjenosti vrste.

Vrsta: Picea abies (L.) H. Karst. – obična smreka

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)
2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)
3.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)
3.2.1. Sjemenska regija Gorski Kotar i Lika
3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.)
3.3.1. Sjemenska regija Gorski Kotar
3.3.2. Sjemenska regija Velebit i Lika

Smjernice za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala

Koristiti šumski reprodukcijski materijal iz lokalnih populacija unutar jedne sjemenske oblasti, poštivajući visinske pojaseve rasprostranjenosti vrste.
 

Vrsta: Pinus sylvestris L. – obični bor

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)
2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)
2.1.1. Sjemenska regija šuma običnog bora srednje i sjeverne Hrvatske
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)
3.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)
3.2.1. Sjemenska regija šuma običnog bora gorske Hrvatske

Smjernice za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala

Koristiti šumski reprodukcijski materijal unutar pojedine sjemenske oblasti.

Vrsta: Pinus nigra J. F. Arnold – crni bor

3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)
3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.)
3.3.1. Sjemenska regija austrijskog crnog bora (kontinentalna Hrvatska)
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)
4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)
4.2. Sjemenska zona jugoistočna (od Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)
5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n. v.)
5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n. v.)
5.1.1. Sjemenska regija korzičkog crnog bora (Istra i Kvarner)
5.1.2. Sjemenska regija dalmatinskog crnog bora (otoci)

Smjernice za uporabu šumskog reprodukcijskog materijala

Koristiti šumski reprodukcijski materijal pojedine rase unutar iste sjemenske oblasti.
Za rasu dalmatinskog crnog bora koristiti šumski reprodukcijski materijal unutar sjemenske regije.

Vrsta: Pinus halepensis Mill. – alepski bor i Pinus brutia Ten. – brucijski bor

5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n. v.)
5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n. v.)
5.1.1. Sjemenska regija od Šibenika na sjever (uključujući i otoke)
5.1.2. Sjemenska regija od Šibenika na jug (uključujući i otoke)

Smjernice za korištenie šumskog reprodukcijskog materijala

Koristiti šumski reprodukcijski materijal unutar sjemenske oblasti.

Vrsta: Cupressus sempervirens L. – obični čempres

5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n. v.)
5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n. v.)
5.1.1. Sjemenska regija sjeverna
5.1.2. Sjemenska regija srednja
5.1.3. Sjemenska regija južna

Smjernice za korištenie šumskog reprodukcijskog materijala

Šumski reprodukcijski materijal je dozvoljeno koristiti unutar sjemenske zone.

 

PRILOG 2

RAZDJELBA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA NA PODRUČJA PROVENIJENCIJA

Vrsta drveća: Quercus robur L. – hrast lužnjak

width="128" rowspan="7" style="width: 96.2pt; height: 5.65pt; border-left: 1.0pt solid black; border-right: 1.0pt solid black; border-top: medium none; border-bottom: 1.0pt solid black; padding-left: 2.25pt; padding-right: 2.25pt; padding-top: 1.85pt; padding-bottom: 2.25pt">

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)

 

Sjemenska oblast	Sjemenska zona	Sjemenska regija	Uprava šuma	Gospodarska jedinica
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)	1.1.1. Baranja, Đakovački i Vukovarski ravnjak	Osijek	Valpovačke podravske šume
				Valpovačke nizinske šume
				Osječke podravske
				Erdutske podunavske šume
				Osječke nizinske šume
				Đakovački lugovi – Gajevi
				Vuka
				Breznica
				Sjeverni Dilj
				Kujnjak – Rakovac – Mačkovac
				Jagodnjačke šume
				Zmajevačke podunavske šume
				Tikveške podunavske šume
				Dvorac – Siget
				Haljevo – Kozaračke šume
				Darđanske šume
				Kopačevske podunavske šume
				Baranjska planina
				Bačke šume
				Torjanačke šume
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)	1.1.1. Baranja, Đakovački i Vukovarski ravnjak	Vinkovci	Dubrave
				Jelaš
				Vukovarske dunavske ade
				Iločke šume
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)	1.1.2. Srednja Podravina	Našice	Miholjačke podravske šume
				Čađavački lug – Jelas – Đol
				Kapelački lug – Karaš
				Lacić – Gložđe
				Bugodišće – Breza – Lugovi
				Đurđenovačke nizinske šume
				Krndija našička
				Obradovačke nizinske šume
				Pušinska planina
				Gaj
				Slatinske podravske šume
				Slatinske nizinske šume
				s="T-98bezuvl" align="center" style="text-align:center"> Slatinske prigorske šume (dio I i II )
				Kupres – Slana voda
				Sekulinačka planina
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)	1.1.3. Gornja Podravina	Koprivnica	Banov Brod
				Đurđevačka bilogora
				Đurđevačke nizinske šume
				Đurđevački pijesci
				Jazmak – Kosturač – Buk – Drobna
				Kalnik Kolačka
				Koprivničke nizinske šume
				Križevačke prigorske šume
				Mesarica – Plavo
				Novigradska planina
				Pitomačka Bilogora
				Polum – Medenjak
				Repaš Gabajeva greda
				Seča
				Donje Međimurje
				Gornje Međimurje
				Vinica Plitvica
				Lijepa Gorica
				Križančija
				Ludbreške podravske šume
				Varaždinske podravske šume
				Svibovica
				Kalnik
				Zelendvor
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)	1.1.3. Gornja Podravina	Bj0pt">Bjelovar	Suhopoljska Bilogora
				Suhopoljske virovitičke nizinske šume
				Virovitička Bilogora
				Suhopoljske dravske šume
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.1. Donja Posavina	Vinkovci	Trstenik
				Merolino
				Orljak
				Durgutovica
				Muško ostrvo
				Vrapčana
				Dionica
				Kunjevci
				Ceranski lugovi
				Krivsko ostrvo
				Banov dol
				Otočke šume
				Slavir
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.1. Donja Posavina	Vinkovci	Kusare
				Kragujna
				Vrbanjske šume
				Desićevo
				Trizlovi – rastovo
				Savski lugovi
				Debrinja
				Dubovica
				Narače
				Topolovac
1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.2. Srednja Posavina	Požega	Zapadni papuk Zvečevački
			Južna krndija Kutjevačka
			Južna krndija Čaglinska
			Sjeverni dilj Pleternički
			Sjeverni dilj Čaglinski
			Požeška gora
			Poljadijske šume
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.2. Srednja Posavina	Zagreb	Josip Kozarac
				enter"> Jamaričko brdo
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.2. Srednja Posavina	Nova Gradiška	Stupničko brdo – Cerje
				Mrsinjski lug – Migalovci
				Glovac – Renovica
				Dolca
				Ilijanska – Jelas
				Radinje
				Ješevik – Briknjevača
				Podložje – Ključevi
				Prašnik
				Ljeskovača
				Međustrugovi
				Novsko Brdo
				Trstika I
				Grede Kamare
				Krapje – Đol
				Žabarski bok
				Zelenika Podložje
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.3. Gornja Posavina i Pokuplje	Bjelovar	Bastajske šume – Krivaja – Klisa
				Bedenik
				Bjelovarska Bilogora
				Blatuško Brdo
				Bolčanski –Žabljački lug
				Bukovac
				Čazmanske nizinske šume
				Česma
				Daruvarske prigorske šume
				DišZobikovac – Petkovača
				Dugački gaj – Jasenova – Drljež
				Garjevica – Čazma
				Grđevačka Bilogora
				Grubišnopoljska Bilogora
				Krnjača – Gradina – Sječa
				Ivanske prigorske šume
				Lugovi
				Međuvođe – Ilovski lug
				Miletina rijeka
				Novakuša – Šikava
				Pisanička Bilogora
				Vrbovečke prigorske šume
				Zdenački gaj – Prespinjača
				Trupinski Pašijanski gaj
				Varoški lug
				Garjevica – Ivanska
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.3. Gornja Posavina i Pokuplje	Zagreb	Kutinske nizinske šume
				Kutinske prigorske šume
				Popovačke nizinske šume
				Žutica
				Veliki Jantak
				Čret Varoški lug
				Marča
				Bistranska gora
				Duboki jarak
				Črnovšak
				Obreški lug
				Savski vrbaci
				Limbuš – Sava
				Zlatarske prigorske šume
				Zelinske šume
				Šiljakovačka Dubrava II
				Vukomeričke gorice – Horvati
				Pregrada Klanjec
				Stubičko podgorje
				Turopoljski lug
				Vukomeričke gorice
				Stupnički lug
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.3. Gornja Posavina i Pokuplje	Karlovac	Draganički lugovi
				Jastrebarski lugovi
				Pisarovinski lugovi
				Rečički lugovi
				Domačaj lug – Kovačevički lug
				Gračec – Lučelnica
				Orlova
				Veliko brdo
				Crna draga
				Topličke kose
				Jastrebarske prigorske šume
				Loskunja
				Stražnji vrh
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.3. Gornja Posavina i Pokuplje	Sisak	Belčićev gaj – Šikara
				Brezovica
				Kalje
				Letovanički lug
				Lonja
				Petrinjski lug – Piškornjač
				Pešćenica – Cerje
				Pogledić – Biljeg
				Posavske šume – Sunja
				Vučjak – Tješnjak
				Leklan
				Pokupske šume
				Kotar – Stari gaj
				Prolom – Kobiljak – Šašava
				Posavske šume – Dubica
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n.v.)	4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0-1000 m n. v.)	4.1.1. Motovunska šuma	Buzet	Mirna

 

Vrsta drveća: Quercus petraea (Matt.) Liebl. – hrast kitnjak

Sjemenska oblast	Sjemenska zona	Sjemenska regija	Uprava šuma	Gospodarska jedinica
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)	2.1.1. Srednja Hrvatska	Našice	Krndija gazijska
				Krndija našička
				Krndija seonska
				Duzlučka planina
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)	2.1.1. Srednja Hrvatska	Našice	Pištanske prigorske šume
				Kokočačka planina
				Orahovačka planina
				Pušinska planina
				Drenovačka planina
				Gaj
				Slatinske prigorske šume
				Kupres – Slana voda
				Medveđak – Kusac
				Jovanovica
				Djedovica – Trešnjevica
				Jovac – Slana voda
				Kotline
				Sekulinačka planina
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)	2.1.1. Srednja Hrvatska	Požega	Zapadni Papuk Kamenski
				Zapadni Papuk Zvečevački
				Južni Papuk
				Poljanačke šume
				Južna Krndija Kutjevačka
				Južna Krndija Čaglinska
				Sjeverni Dilj Pleternički
				Sjeverni Dilj Čaglinski
				Požeška gora
				Sjeverna Babja gora
				Poljadijske šume
				Istočni Psunj
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)	2.1.1. Srednja Hrvatska	Osijek	Đakovački lugovi – Gajevi
				Vuka
				Breznica
				Sjeverni Dilj
				Kujnjak – Rakovac – Mačkovac
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)	2.1.1. Srednja Hrvatska	Bjelovar	Bastajske šume – Krivaja Klisa
				Blatuško brdo
				Daruvarske prigorske šume
				Javornik
				Miletina rijeka
				Pakračka gora – Zapadni Papuk
				Rogoljica
				Sjeverni Psunj – Javorovica
				Vrani kamen
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)	2.1.1. Srednja Hrvatska	Nova Gradiška	Stupničko brdo – Cerje
				Mlada vodica – Puavica
				Južni Dilj
				Bratljevci
				Dolca
				Ješevik – Brikljevača
				Južna Babja gora
				Gradiška brda
				Južni Psunj
				Zapadni Psunj
				Okučanska brda
				Novsko brdo
				Rajičko brdo
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)	2.1.2. Moslavina	Bjelovar	Dišnica – Zobikovac – Petkovača
				Dugački gaj – Jasenak
				Garjevica Čazma
				Ivanske prigorske šume
				Krnjača – Gradina – Sječa
				Garjevica Ivanska
				Garjevica Garešnica
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)	2.1.2. Moslavina	Zagreb	Jamaričko brdo
				Kutinske prigorske šume
				Kutinska garjevica
				Popovačke prigorske šume
				Veliki jantak
				Marča
				Popovačka garjevica
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)	2.1.3 Zagorsko-bilogorska	Bjelovar	Bjelovarska Bilogora
				Bukovac
				Grđevačka Bilogora
				Grubišnopoljska Bilogora
				Pisanička Bilogora
				Suhopoljska Bilogora
				Virovitička Bilogora
				Vrbovečke prigorske šun>
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)	2.1.3. Zagorsko-bilogorska	Zagreb	Macelj
				Sljeme medvedgradske šume
				Markuševačka gora
				Bistranska gora
				Stubička gora
				Duboki jarak
				Južna Ivančica
				Kal – Javorac
				Limbuš – Sava
				Strahinčica – Trnovec
				Zlatarske prigorske šume
				Žumberak – Novoselska gora
				Zelinske šume
				Pregrada Klanjec
				Stubičko podgorje
				Tepec – Palačnik – Stražnik
				Park šume grada Zagreba
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)	2.1.3 Zagorsko-bilogorska	Koprivnica	Dugačko brdo
				Đurdjevačka Bilogora
				Jazmak – Kosturač – Buk – Drobna
				Kalnik – Kolačka
				Križevačke prigorske šume
				Mesarica – Plavo
				Novigradska planina
				Pitomačka Bilogora
				Polum – Medenjak
				Seča
				Gornje Međimurje
				Sjeverna Ivančica
				Ravna gora
				Trakošćan
				Vinica Plitvica
				Lijepa Gorica
				Kalnik
				Varaždin breg
				Željeznica
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sj. Hrv. (150 – 1000 m n. v.)	2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)	2.1.4 Korduna i Banovine	Zagreb	Vukomeričke gorice – Horvati
				Vukomeričke gorice
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)	2.1.4 Korduna i Banovine	Ogulin	Međuvođe – Zale
				Krpel
				Pištenik – Hum
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)	2.1.4 Korduna i Banovine	Karlovac	Draganički lugovi
				Jastrebarski lugovi
				Domačaj lug – Kovačevički lug
				Blaževa gora
				Sušica
				Slapnica
				Kupčina Žumberak
				Jazbina Vučjak
				Jastrebarske prigorske šume
				Plešivica
				Gračec – Lučelnica
				Orlova
				Veliko brdo
				Petrova gora – Petrovac
				Petrova gora – Bublen
				Petrova gora – Bistra
				Trepča
				Crna draga
				Kremešnica
				Kozarac
				Topličke kose
				Loskunja
				Debela kosa – Markovac
				Crno Osovje – Veliki Lisac
				Glinica – Otmić
				Strmačka
				Repušnjak – Duga kosa
				Gredarska kosa – Begovac
				Komesarska kosa – Trnovi
				Stražnji vrh
				Dobra
				Perjasička kosa
				Bosiljevac
				Skradska gora
				Koranska dubrava
				Kremenita glavica
				Zvjerinjak – Broćarska kosa
				Mašvina
				Lipovača
				Kozjača
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)	2.1.4 Korduna i Banovine		Čorkovača – Karlice
				Javornik
				Kljuka
				Kotar – Stari gaj
				Letovanički lug
				Petrinjčica
				Petrinjski lug – Piškornjač
				Pešćenica – Cerje
				Pogledić – Biljeg
				Pokule – Pećine
				Pokupske šume
				Popov gaj
				Posavske šume – Sunja
				Prolom – Kobiljak – Šašava
				Šamarica 1
				Šamarica 2
				Vinica – Kobiljača
				Vučjak – Tješnjak
				Zrinska brda
				Posavske šume – Dubica
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)	2.1.4 Korduna i Banovine		Vojni poligon Slunj
3. Oblast brdsko-gorsko- -planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)	3.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena (150 – 400 m n. v.)	3.1.1. Lička	Gospić	Bovan – Jelar
				Konjska draga – Begovača
				Žitnik
				Duman
				Godača – Veliki kotao
				enter"> Crno jezero – Marković rudine
				Svilaruša – Kalčevac
				Grabar – Brušljan
				Kompoljski vrh
				Krekovača – Vrbovice
				Smolčić uvala
				Stajnička Kapela
				Bijeli vrh – Dolac
				Trovrh – Kik
				Orlovača
				Marina glava
				Mrsinj
				Ivčević kosa
				Vidovača
				Crni vrh
				Staza
				Vrebačka staza
				Srednja gora
				Trovrh – Mirkača
				Medačke borove kulture
				Oštrac bok
				Ostrvica
				Risovac – Grabovača
				Jadovno – Jazbine
				Šedrvan – Bukova glava
				Kosurina – Bogunica
				Grabar – Duliba
				Smrdljivac – Kom
				Bubinka – Marčića vrh
				Kestenovac – Nebljuška gora
				Visočica – Lisac
				Šijanova kosa
				Kalčić vrh – Obljaj

 

Vrsta drveća: Quercus ilex L. – hrast crnika

Ražanac – Vrsi

Sjemenska oblast	Sjemenska zona	Sjemenska regija	Uprava šuma	Gospodarska jedinica
5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n. v.)	5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n. v.)	5.1.1. Sjeverna	Buzet	Park šume Lošinja
				Dubrava
				Rovinj
				Proština
				Smokvica
				Ubaš
				Lošinj
				Punta križa
				Tramontana
				Vrana
				Priobalne šume Rovinja
				Presika
				Lim
				Magran Cuf
5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n. v.)	5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n. v.)	5.1.1. Sjeverna	Senj	Obzova
				Kras – Gabonjin
				Kamenjak
				Glavotok
				Pag
				Novalja
				Kalifront
5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n. v.)	5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n. v.)	5.1.2. Srednja	Split	Nin – Kožino
				Musapstan
				Sukošan
				Starigrad
				Novigrad
				Zadarski otoci
				Posedarje
				Biograd
				Turanj
				Pašman – Vrgada
				Jelinjak
				Hartić
				Jamina
				Mosor – Perun
				Kozjak – Zagora
				Opor
				Marina
				Bročanac
				Šumarija Šibenik – neuređeno
				Šumarija Biograd – neuređeno
				Šumarija Zadar – neuređeno
5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n. v.)	5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n. v.)	5.1.3. Južna	Split	Omiška Dinara
				Ščadin
				Šolta
				Vis
				Blato na Cetini
				Dol
				Gornji humac
				Plame
				Vidova gora
				Drvenik Plana
				Bašćanskišćanski gaj
				Sveti Nikola
				Šaknja rat
				Švibovica
				Slivno
				Baćina
				Nakovanj
				Kuna
				Češvinica
				Zagorje
				Blatska gora – Bugari
				Štedrica
				Dubrovnik elafiti
				Šumarija Makarska – neuređeno
				Šumarija Dubrovnik – neuređeno
				Šumarija Brač – neuređeno
				Šumarija Metković – neuređeno
				Šumarija Korčula – neuređeno
				Šumarija Split – neuređeno
5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n. v.)	5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n. v.)	5.1.3. Južna		Nacionalni park Mljet

 

Vrsta drveća: Quercus pubescens Willd. – hrast medunac

width="70" rowspan="29" style="width: 52.3pt; height: 5.65pt; border-left: medium none; border-right: 1.0pt solid black; border-top: medium none; border-bottom: 1.0pt solid black; padding-left: 2.25pt; padding-right: 2.25pt; padding-top: 2.05pt; padding-bottom: 2.25pt">

Split

 

yle="height: 5.65pt">

Sjemenska oblast	Sjemenska zona	Sjemenska regija	Uprava šuma	Gospodarska jedinica
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)	4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)	4.1.1. Medunčevih šuma s bjelograbićem (0 – 300 m n. v.)	Buzet	Kras
				Kršin
				Dubrava
				Rovinj
				Proština
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)	4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)	4.1.1. Medunčevih šuma s bjelograbićem (0 – 300 m n. v.)	Buzet	Smokvica
				Ubaš
				Planik
				Liburnija
				Tramontana
				Priobalne šume Rovinja
				Presika
				Lim
				Motovun
				Magran cuf
				Oprtalj
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)	4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)	4.1.2. Medunčevih šuma s crnim grabom (300-1000 m n. v.)	Buzet	Učka – Labin
				Brgudske šume
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)	4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)	4.1.1. Medunčevih šuma s bjelograbićem (0 – 300 m n. v.)	Gospić	Sjeverne karlobaške šume
				Južne karlobaške šume
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)	4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)	4.1.1. Medunčevih šuma s bjelograbićem (0 – 300 m n. v.)	Senj	Glavotok
				Obzova
				Kras – Gabonjin
				Kotor Planina
				Radinje
				Drinak
				Greben
				Senjska Draga
				Biljevine
				Volarice
				Grabarje
				Brisnice
				Pag
				Kamenjak
				Kalifront
				Novalja
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)	4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)	4.1.1. Medunčevih šuma s bjelograbićem (0 – 300 m n. v.)	Nin – Kožino
			Ražanac – Vrsi
			Musapstan
			Gornji Zemunik
			Sukošan
			Škabrnja
			Starigrad
			Novigrad
			Zadarski otoci
			Lovinac
			Posedarje
			Kruševo
			Golubić
			Žegar
			Burovača
			Jasenice
			Zaton
			Nadvoda
			Karin
			Donji krš
			Bukovičko polje
			Razdolje
			Polača
			Biograd
			Turanj
			Vrana
			Pašman – Vrgada
			Laškovica
Bukarica
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)	4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)	4.1.1. Medunčevih šuma s bjelograbićem (0 – 300 m n. v.)	Split	Oton
				Vrbnik
				Zmijštak
				Jelinjak
				Orlovica
				Biskupija
				Kozjak
				Trtar
				Hartić
				Guduća
				Rimljača
				Jamina
				Konjička draga
				Seline
				Šumarija Benkovac – neuređeno
				Šumarija Biograd – neuređeno
				Šumarija Obrovac – neuređeno
				Šumarija Knin – neuređeno
				Šumarija Šibenik – neuređeno
				Šumarija Zadar – neur – neuređeno
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)	4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)	4.1.1. Medunčevih šuma s bjelograbićem (0 – 300 m n. v.)		Nacionalni park Kornati
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)	4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)	4.1.2. Medunčevih šume s crnim grabom (300 – 1000 m n. v.)	Split	Debelo brdo
				Brzovača
				Nunička kosa
				Dinara
				Serdup
				Kijevo – Glavaš
				Radučić
				Moseć – Srnobor
				Moseć
				Zagora
				Prominski plato
				Radonić – Kremenovo
				Svilaja I
				Drvenjak – Kamensko
				Mideno brdo
				Šumarija Obrovac – neuređeno
				Šumarija Drniš – neuređeno
				Šumarija Knin – neuređeno
				Šumarija Zadar – neuređeno
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)	4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)	4.1.2. Medunčevih šume s crnim grabom (300 – 1000 m n. v.)		Nacionalni park Krka
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)	4.2. Sjemenska zona jugoistočna (od Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)  <>	4.2.1. Medunčevih šuma s bjelograbićem (0 – 300 m n. v.)	Split	Jelinjak – Tovarnica
				Tijarica
				Kopršnica
				Peruća
				Borovača
				Omiška Dinara
				Svilaja II
				Plišivica
				Mosor – Perun
				Kozjak – Zagora
				Stražbenica
				Čemernica
				Blato na Cetini
				Runjevica
				Šćadin
				Kozjak – Kaštela
					Žeževica
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)	4.2. Sjemenska zona jugoistočna (od Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)	4.2.1. Medunčevih šuma s bjelograbićem (0 – 300 m n. v.)	Split	Opor
				Ljubeć
				Biluš
				Primorski Dolac
				Vilaja
				Marina
				Badnjevica
				Kotlenice
				Zelovo
				Crivac
				Šolta
				Vis
				Bročanac
				Srednja poljica
				Dol
				Gornji Humac
				Plame
				Vidova gora
				Drvenik plana
				Rastovac
				Bašćanski gaj
				Sveti Nikola
				Šaknja rat
				Bukovac
				Šibovnica
				Kozica
				Matokit
				Vrgorac – Kruševica
				Nova sela
				Slivno
				Baćina
				Rujnica
				Pupnasta luka
				Lastovo
				Nakovanj
				Kuna
				Češvinica
				Zagorje
				Blatska gora – Bugari
				Šibenik
				Štedrica
				Dubrovnik elafiti
				Šumarija Brač – neuređeno
				Šumarija Dubrovnik – neuređeno
				Šumarija Split – neuređeno
				Šumarija Sinj – neuređeno
				Šumarija Hvar – neuređeno
				Šumarija Metković – neuređeno
				Šumarija Makarska – neuređeno
				Šumarija Vrgorac – neuređeno
				Šumarija Korčula – neuređeno
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)	4.2. Sjemenska zona jugoistočna (od Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)	4.2.1. Medunčevih šuma s bjelograbićem (0 – 300 m n. v.)		Nacionalni park Mljet
4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)	4.2. Sjemenska zona jugoistočna (od Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)	4.2.2. Medunčevih šuma s crnim grabom (300 – 1000 m n. v.)	Split	Kamešnica
				Vrdovo
				Debelo brdo
				Visoka
				Lupoglav
				Biokovo
				Maglaj – Kruškovnik
				Osoje
				Orljača
				Biokovska sela
				Šumarija Sinj – neuređeno
				Šumarija Imotski – neuređeno

 

Vrsta drveća: Fagus sylvatica L. – obična bukva
 

/td>

Šedrvan – Bukova glava

Oprtalj

Sjemenska oblast	Sjemenska zona	Sjemenska regija	Uprava šuma	Gospodarska jedinica
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)	2.2.1. Diljsko-psunjska	Našice	Čađavački lug – Jelas – Đol
				Kapelački lug – Karaš
				Đurđenovačke nizinske šume
				Krndija gazijska
				Krndija našićka
				Krndija seonska
				Obradovačke nizinske šume
				Duzlučka planina
				Orahovačka planina
				Pušinska planina
				Drenovačka planina
				Gaj
				Slatinske nizinske šume
				Slatinske prigorske šume
				Kupres – Slana voda
				Medveđak – Kusac
				Jovanovica
				Djedovica – Trešnjevica
				Jovac – Slana voda
				Kotline
				Sekulinačka planina
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150-1000 m n. v.)	2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)	2.2.1. Diljsko-psunjska	Osijek	Đakovački lugovi – Gajevi
				Vuka
				Breznica
				Sjeverni Dilj
				Kujnjak – Rakovac – Mačkovac
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)	2.2.1. Diljsko-psunjska	Požega	Zapadni Papuk Kamenski
				Zapadni Papuk Zvečevački
				Južni Papuk
				Poljanačke šume
				Južna Krndija Kutjevačka
				Južna Krndija Čaglinska
				Sjeverni Dilj Pleternički
				Sjeverni Dilj Čaglinski
				Požeška gora
				Sjeverna Babja gora
				Poljadijske šume
				Istočni Psunj
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)	2.2.1. Diljsko-psunjska	Nova Gradiška	Stupničko brdo – Cerje
				Mlada vodica – Puavica
				Južni Dilj
				Bratljevci
				Ješevik – Briknjevača
				Južna Babja gora
				Gradiška brda
				Južni Psunj
				Zapadni Psunj
				Okučanska brda
				Novsko brdo
				Rajičko brdo
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)	2.2.2. Zagorsko-bilogorska	Bjelovar	Bastajske šume – Krivaja – Klisa
				Bjelovarska Bilogora
				Blatuško Brdo
				Bukovac
				Čazmanske nizinske šume
				Česma
				Daruvarske prigorske šume
				Dišnica – Zobikovac – Petkovača
				Dugački gaj – Jasenova – Drljež
				Garjevica – Čazma
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)	2.2.2. Zagorsko-bilogorska	Bjelovar	Grđevačka Bilogora
				Grubišnopoljska Bilogora
				Ivanske prigorske šume
				Javornik
				Krnjača – Gradina – Sječa
				Lugovi
				Međuvođe – Ilovski lug
				Miletina rijeka
				Novakuša – Šikava
				Pakračka gora – Zapadni Papuk
				Pisanička Bilogora
				Rogoljica
				Sjeverni Psunj – Javorovica
				Suhopoljska Bilogora
				Trupinski – Pašijanski gaj
				Virovitička Bilogora
				Vrani kamen
				Vrbovečke prigorske šume
				Zdenački gaj – Prespinjača
				Garjevica Ivanska
				Garjevica Garešnica
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)	2.2.2. Zagorsko-bilogorska	Koprivnica	Dugačko brdo
				Đurđevačka Bilogora
				Jazmak – Kosturač – Buk – Drobna
				Kalnik – Kolačka
				Križevačke prigorske šume
				Mesarica – Plavo
				Novigradska planina
				Pitomačka Bilogora
				Polum – Medenjak
				Seča
				Gornje Međimurje
				Sjeverna Ivančica
				Ravna gora
				Trakošćan
				Vinica Plitvica
				Lijepa Gorica
				Kalnik
				Varaždin breg
				Željeznica
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)	2.2.2. Zagorsko-bilogorska	Zagreb	Macelj
				Sljeme – Medvedgradske šume
				Markuševačka gora
				Bistranska gora
				Stubička gora
				Duboki jarak
				Južna Ivanščica
				Strahinjčica – Trnovec
				Zlatarske prigorske šume
				Zelinske šume
				Pregrada – Klanjec
				Stubičko podgorje
				Park šume grada Zagreba
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)	2.2.3. Žumberačko-pokupsko-banovinska	Zagreb	Josip Kozarac
	Jamaričko brdo
	Kutinske prigorske šume
	Kutinska garjevica
	Popovačke prigorske šume
	Žutica
	Veliki Jantak
	Čret – Varoški lug
	Marča
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)	2.2.3. Žumberačko-pokupsko-banovinska	Zagreb	Popovačka Garjevica
				Črnovšak
				Obreški lug
				Kal – Javorovac
				Limbuš – Sava
				Žumberak – Novoselska gora
				Šiljakovačka Dubrava II
				Vukomeričke gorice – Horvati
				Turopoljski lug
				Vukomeričke gorice
				Tepec – Palačnik – Stražnik
				Stupnički lug
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)	2.2.3. Žumberačko-pokupsko-banovinska	Karlovac	Draganički lugovi
				Pisarovinski lugovi
				Rečički lugovi
				Domačaj lug – Kovačevički lug
				Blaževa gora
				Sušica
				Slapnica
				Kupčina – Žumberak
				Jazbina Vučjak
				Jastrebarske prigorske šume
				Plešivica
				Gračec – Lučelnica
				Orlova
				Veliko brdo
				Petrova gora – Petrovac
				Petrova gora – Bublen
				Petrova gora – Bistra
				Trepča
				Crna draga
				Kremešnica
					Topličke kose
				Loskunja
				Debela kosa – Markovac
				Crno Osovje – Veliki Lisac
				Glinica – Otmić
				Strmačka
				Repušnjak – Duga kosa
				Gredarska kosa – Begovac
				Komesarska kosa – Trnovi
				Stražnji vrh
				Dobra
				Perjasička kosa
				Bosiljevac
				Skradska gora
				Koranska dubrava
				Kremenita glavica
				Zvjerinjak – Broćarska kosa
				Mašvina
				Lipovača
				Pištenica
				Bršljanovica
				Kozjača
				2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)	2.2.3. Žumberačko-pokupsko-banovinska	Sisak	Brezovica
Čorkovača – Karlice
Javornik
Kalje
Kljuka
Kotar – Stari gaj
Letovanićki lug
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)   v	Sisak	Petrinjčica
			Petrinjski lug – Piškornjač
			Pešćenica – Cerje
			Pogledić – Biljeg
			Pokule – Pećine
			Pokupske šume
			Popov gaj
			Posavske šume – Sunja
			Prolom – Kobiljak – Šašava
			Šamarica 1
			Šamarica 2
			Vinica – Kobiljača
			Vučjak – Tješnjak
			Zrinska brda
			Posavske šume – Dubica
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sj. Hr(150-1000 m n. v.)	2.3. Sjemenska zona šuma panonske bukve i jele (800 – 1000 m n. v.)	2.3.1. Papučka	Našice	Jovanovica
				Djedovica – Trešnjevica
				Sekulinačka planina
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sj. Hrvatske (150-1000 m n. v.)	2.3. Sjemenska zona šuma panonske bukve i jele (800 – 1000 m n. v.)	2.3.1. Papučka	Požega	Zapadni Papuk Kamenski
				Zapadni Papuk Zvečevački
				Južni Papuk
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sj. Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.3. Sjemenska zona šuma panonske bukve i jele (800 – 1000 m n. v.)	2.3.1. Papučka	Bjelovar	Javornik
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sj. Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.3. Sjemenska zona šuma panonske bukve i jele (800 – 1000 m n. v.)	2.3.2. Sljemenska	Zagreb	Sljeme – Medvedgradske šume
				Markuševačka gora
				Bistranska gora
				Stubička gora
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sj. Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.3. Sjemenska zona šuma panonske bukve i jele (800 – 1000 m n. v.)	2.3.3. Zagorska	Zagreb	Macelj
				Južna Ivančica
				Zlatarske prigorske šume
2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sj. Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)	2.3. Sjemenska zona šuma panonske bukve i jele (800 – 1000 m n. v.)	2.3.3. Zagorska	Koprivnica	Sjeverna Ivanščica
				Ravna gora
				Trakošćan
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)	3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.)	3.3.1. Gorsko-kotarska	Delnice	Milanov vrh
				Rudnik
				Crni Lazi
				Brestica
				Smrekova draga
				Lividraga
				Sušice
				Vršice
				Lazac
				enter"> Suho
				Dletvo
				Platak
				Jelenje velo
				Crni lug
				Oštrac
				Suha Rečina
				Brod na Kupi
				Delnice
				Podvodenjak
				Jasle
				Čedanj
				Završje
				Skrad – Rudač
				Velika Višnjevica – Sušički vrh
				Ravna gora
				Bjelolasica
				Sungerski lug
				Široka Draga
				Kob Bitoraj
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)	3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.)	3.3.1. Gorsko-kotarska	Delnice	Brloško
				Špićunak
				Umoli
				Litorić
				Goranska Dobra
				Miletka
				Gluhe drage
				Čarapine drage
				Potočine – Crna kosa
				Cetin
				Gložac
				Park šuma Japlenški vrh
				Park šuma Golubinjak
				Lužina
				Jarki
				Oštrovica
				Podplanina
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)	3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.)	3.3.1. Gorsko-kotarska		Nacionalni park Risnjak
				Šum. fakultet – Zalesina
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)	3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.)	3.3.2. Kapelsko-velebitska	Ogulin	Bukovača
				Međuvodje – Zale
				Krpel
				Zagorska kosa
				Klek
				Josipovac
				Jasenačka kosa
				Šiljevača
				Mala Javornica
				Čungar
				Bitoraj
				Crni vrh
				Alilovica
				Modruš
				Makovnik
				Plaška glava – Borovac
				Radošić
				Pištenik – Hum
				Krasnica
				Bršljanovica
				Titra Javornik
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)	3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.)	3.3.2. Kapelsko-velebitska	Senj	Štirovača
				Štokić Duliba
				Padeži
				Begovača
				Lubenovac
				Zavižan
				Lom
				Nadžak Bilo
				Švičko Bilo
				Kordinac
				Jelovac
				Senjska Duliba
				Senjsko Bilo
				Brušljan
				Javorov vrh – Stubica
				Miškovica
				Vučjak
				Jasenovo Bilo
				Ričičko Bilo
				Duliba
				Vidina greda
				Crna draga
				Trojbukve
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)	3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.)	3.3.2. Kapelsko-velebitska	Senj	Veliki Smolnik
				Viševica
				Treskavac
				Drivenik
				Planina
				Kotor planina
				Radinje
				Drinak
				Senjska Draga
				Biljevine
				Volarice
				Grabarje
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)	3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.)	3.3.2. Kapelsko-velebitska	Gospić	Crne grede
				Padeška kosa – Bijele grede
				Štirovača
				Bovan – Jelar
				Konjska draga – Begovača
				Križići
				Duan>
				Godača – Veliki kotao
				Crno jezero – Marković rudine
				Rastovka – Kuterevske kose
				Senjsko bilo
				Svilaruša – Kalčevac
				Grabar – Brušljan
				Kompoljski vrh
				Krekovača – Vrbovice
				Smolčić uvala
				Lisac – Staparuša
				Božin vrh
				Stajnička Kapela
				Pišćetak
				Bitoraj – Ivakuša
				Miškovica – Škalić
				Škamnica
				Golosmreke – Jelavlje
				Javorov vrh – Stubica
				Krivi javor
				Bijeli vrh – Dolac
				Kriva draga – Baćinovac
				Javornik – Tisov vrh
				Trovrh – Kik
				Mala Plješivica
				Čardak
				Karlović korita
				Orlovača
				Srneća draga – Janković kosa
				Istočna Mazinska glava
				Kalinovača
				Velika Plješivica – Drenovača
				Marina glava
				Laudonov gaj
				Mrsinj
				Ivčević kosa
				Vidovača
				Crni vrh
				Staza
				Ravne drage
				Vrebačka staza
				Srednja gora
				Trovrh – Mirkača
				Istočni Resnik
				Zapadni Resnik
				Kremen – Rudi lisac
				Oštrac bok
				Ostrvica
				Risovac – Grabovača
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)	3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.)	3.3.2. Kapelsko-velebitska	Gospić	Jadovno – Jazbine
				Visočica – Razbojna draga
				Kosurina – Bogunica
				Bubinka – Marčića vrh
				Javornik – Kremen
				Kestenovac – Nebljuška gora
				Visočica – Lisac
				Ravna Čemernica
				Zapadna Mazinska planina
				Kokirna – Mila ljut
				Maslovara
				Jelovi tavani – Kučina kosa
				Šijanova kosa
				Kalčić vrh – Obljaj
				Birovača
				Bogutovac
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)	3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.)	3.3.2. Kapelsko-velebitska		Nacionalni park Plitvička jezera
				Nacionalni park Sjeverni Velebit
				Vojni poligon Slunj
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)	3.4. Sjemenska zona primorskih bukovih šuma (800 – 1000 m n. v.)	3.4.1. Istarska	Buzet	Kras
				Kršin
				Smokovica
				Planik
				Brgudske šume
				Liburnija
				Lisina
				Učka Opatija
				Veprinačke šume
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)	3.4. Sjemenska zona primorskih bukovih šuma (800 – 1000 m n. v.)	3.4.2. Velebitsko-dinarska	Gospić	Laktin vrh – Dabri
				Crna duliba – Metla
				Ramino korito – Šugarska duliba
				Goli vrh
				Kozjak
				Šarić duplje
				Medačka staza
				Malovan – Dušice
				Sveto brdo – Crveni potoci
				Grabar – Duliba
				Jaselsko bilo – Crnopac
				Duboke jaslee jasle – Jabukovac
				Smrdljivac – Kom
				Sjeverne karlobaške šume
				Južne karlobaške šume
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)	3.4. Sjemenska zona primorskih bukovih šuma (800 – 1000 m n. v.)	3.4.2. Velebitsko-dinarska	Split	Starigrad
				Jasenice
				Zaton
				Oton
				Orlovica
3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)	3.4. Sjemenska zona primorskih bukovih šuma (800 – 1000 m n. v.)	3.4.3. Mosorsko-biokovska	Split	tyle="font-size:11.0pt">Dinara
				Kijevo – Glavaš
				Kamešnica
				Jelinjak – Tovarnica
				Borovača
				Svilaja II
				Visoka
				Zelovo
				Bukovac
				Maglaj – Kruškovnik
				Orljača
				Biokovska sela

 

Vrsta drveća: Fraxinus angustifolia Vahl – poljski jasen

Sjemenska oblast	Sjemenska zona	Sjemenska regija	Uprava šuma	Gospodarska jedinica
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)	1.1.1. Podunavlja	Vinkovci	Dubrave
				Jelaš
				Vukovarske dunavske ade
				Iločke šume
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)	1.1.1. Podunavlja	Osijek	Valpovačke podravske šume
				Valpovačke nizinske šume
				Osječke podravske šume
				Erdutske podunavske šume
				Osječke nizinske šume
				Đakovački lugovi-Gajevi
				Vuka
				Breznica
				Sjeverni Dilj
				Kujnjak – Rakovac – Mačkovac
				Jagodnjačke šume
				Zmajevačke podunavske šume
				Tikveške podunavske šume
				Dvorac – Siget
				Haljevo – Kozaračke šume
				Darđanske šume
				Kopačevske podunavske šume
				Baranjska planina
				Bačke šume
				Torjanačke šume
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)	1.1.2. Srednje i gornje Podravine	Našice	Miholjačke podravske šume
				Čađavački lug – Jelas – Đol
				Kapelački lug – Karaš
				Lacić – Gložđe
				Bugodišće – Breza – Lugovi
				Đurđenovačke nizinske šume
				Krndija našička
				Obradovačke nizinske šume
				Gaj
				Slatinske podravske šume
				Slatinske nizinske šume
				Slatinske prigorske šume (dio I i II )
				Sekulinačka planina
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)	1.1.2. Srednje i gornje Podravine	Bjelovar	Suhopoljska Bilogora
				Suhopoljske virovitičke nizinske šume
				Virovitička Bilogora
				Suhopoljske dravske šume
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)	1.1.2. Srednje i gornje Podravine	Koprivnica	Banov Brod
				Đurđevačke nizinske šume
				Đurđevački pijesci
				Jazmak – Kosturač – Buk – Drobna
				Kalnik Kolačka
				Koprivničke nizinske šume
				Križevačke prigorske šume
				Mesarica – Plavo
				Pitomačka Bilogora
				Polum – Medenjak
				Repaš Gabajeva greda
				Seča
				Donje Međimurje
				Gornje Međimurje
				Vinica Plitvica
				Lijepa Gorica
				Križančija
				Ludbreške podravske šume
				Varaždinske podravske šume
				Svibovica
				Zelendvor
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.1. Donje Posavine	Vinkovci	Trestenik
				Merolino
				Orljak
				Durgutovica
				Muško Ostrvo
				Vrapčana
				Dionica
				Kunjevci
				Ceranski lugovi
				Krivsko Ostrvo
				Banov Dol
				Otočke šume
				Slavir
				Kusare
				Kragujna
				Vrbanjske šume
				Desićevo
				Trizlovi – Rastovo
				Savski lugovi
				Debrinja
				Dubovica
				Narače
				Topolovac
1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.1. Donje Posavine	Nova Gradiška	Glovac – Renovica
			Dolca
			Ilijanska – Jelas
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.2. Srednje Posavine	Požega	Sjeverni dilj Pleternički
				Sjeverni dilj Čaglinski
				Požeška gora
				Poljadijske šume
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.2. Srednje Posavine	Nova Gradiška	Stupničko brdo – Cerje
				Mrsinjski lug – Migalovci
				Radinje
				Podložje – Ključevi
				Prašnik
				Ljeskovača
				Međustrugovi
				Novsko Brdo
				Trstika I
				Grede Kamare
				Krapje – Đol
				Žabarski bok
				Podložje
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.3. Gornje Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja &nbpt">	Zagreb	Josip Kozarac
				Jamaričko brdo
				Kutinske nizinske šume
				Kutinske prigorske šume
				Popovačke nizinske šume
				Žutica
				Veliki Jantak
				Čret – Varoški lug
				Marča
				Duboki jarak
				Črnovšak
				Obreški lug
				Savski vrbaci
				Limbuš – Sava
				Zlatarske prigorske šume
				Zelinske šume
				Šiljakovačka Dubrava II
				Vukome>Vukomeričke gorice – Horvati
				Stubičko podgorje
				Turopoljski lug
				Vukomeričke gorice
				Stupnički lug
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.3. Gornje Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja	Karlovac	Draganički lugovi
				Jastrebarski lugovi
				Pisarovinski lugovi
				Rečički lugovi
				Domačaj lug – Kovačevički lug
				Gračec – Lučelnica
				Veliko brdo
				Crna draga
				Topličke kose
				Stražnji vrh
				Jastrebarske prigorske šume
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.3. Gornje Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja	Sisak	Belčićev gaj – Šikara
				Brezovica
				Kalje
				Kotar – Stari gaj
				Letovanički lug
				Lonja
				Petrinjski lug – Piškornjač
				Pešćenica – Cerje
				Pogledić – Biljeg
				Posavske šume – Sunja
				Vučjak – Tješnjak
				Leklan
				Posavske šume – Dubica
				Pokupske šume
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.3. Gornje Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja	Bjelovar	Vrbovečke prigorske šume
				Zdenački gaj – Prespinjača
				Trupinski Pašijanski gaj
				Varoški lug
				Bastajske šume – Krivaja – Klisa
				Bedenik
				Blatuško Brdo
				Bolčanski -Žabljački lug
				Bukovac
				Čazmanske nizinske šume
				Česma
				Daruvarske prigorske šume
				Dišnica – Zobikovac – Petkovača
				Dugi gaj – Jasenova – Drljež
				Grđevačka Bilogora
				Grubišnopoljska Bilogora
				Krnjača – Gradina – Sječa
				Ivanske prigorske šume
				Lugovi
				Međuvođe – Ilovski lug
				Miletina rijeka
				Novakuša – Šikava
Pisanička Bilogora

 

Vrsta drveća: Alnus glutinosa (L.) Gaertn. – crna joha

Sjemenska oblast	Sjemenska zona	Sjemenska regija	Uprava šuma	Gospodarska jedinica
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)	1.1.2. Srednje i gornje Podravine	Koprivnica	Banov Brod
				Dugačko brdo
				Đurđevačka Bilogora
				Đurđevačke nizinske šume
				Đurđevački pijesci
				Jazmak – Kosturač – Buk – Drobna
				Kalnik – Kolačka
				Koprivničke nizinske šume
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)	1.1.2. Srednje i gornje Podravine	Koprivnica	Križevačke prigorske šume
				Mesarica – Plavo
					Pitomačka Bilogora
				Polum – Medenjak
				Repaš – Gabajeva greda
				Seča
				Svibovica
				Donje Međimurje
				Gornje Međimurje
				Trakošćan
				Vinica Plitvica
				Lijepa Gorica
				Križančija
				Ludbreške podravske šume
				Kalnik
				Varaždin breg
				Varaždinske podravske šume
				Željeznica
				1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podr Podunavlja (80 – 200 m n. v.)	1.1.2. Srednje i gornje Podravine	Osijek	Osječke nizinske šume
Đakovački lugovi – Gajevi
Vuka
Sjeverni Dilj
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)	1.1.2. Srednje i gornje Podravine	Našice	Čađavački lug – Jelas – Đol
				Kapelnički lug – Karaš
				Lacić – Gložđe
				Đurđenovačke nizinske šume
				Krndija gazijska
				Krndija našička
				Krndija seonska
				Duzlučka planina
				Pištanske prigorske šume
				Pušinska planina
				Gaj
				Slatinske nizinske šume
				Slatinske prigorske šume
				Kupres – Slana voda
				Medveđak – Kusac
				Jovanovica
				Djedovica – Trešnjevica
				Jovac – Slana voda
				Kotline
				Sekulinačka planina
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.1. Posavine	Požega	Zapadni Papuk Kamenski
				Zapadni Papuk Zvečevački
				Južni Papuk
				Južna Krndija Kutjevačka
				Sjeverni Dilj Pleternički
				Požeška gora
				Sjeverna babja gora
				Poljadijske šume
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.1. Posavine	Vinkovci	Trstenik
				Vrbanjske šume
				Desićevo
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma avine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.1. Posavine	Nova Gradiška	Mrsinjski lug – Migalovci
				Ilijanska – Jelas
				Radinje
				Podložje – Ključevi
				Prašnik
				Ljeskovača
				Grede Kamare
				Trstika
				Krapje – Đol
				Zelenika
				Južni Dilj
				Južni Psunj
				Okučanska brda
				Podložje
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)  >	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)	1.2.1. Posavine	Zagreb	Josip Kozarac
				Jamaričko Brdo
				Kutinske nizinske šume
				Kutinske prigorske šume
				Kutinska Garjevica
				Popovačke nizinske šume
				Popovačke prigorske šume
				Žutica
				Veliki Jantak
				Čret Varoški lug
				Marča
				Popovačka Garjevica
				Macelj
				Markuševačka gora
				Bistranska gora
				Duboki jarak
				Črnovšak
				Obreški lug
				Južna Ivančica
				Zlatarske prigorske šume
				Žumberak Novoselska gora
				Zelinske šume
				Stubičko podgorje
				Limbuš – Sava
				Turopoljski lug
				Stupnički lug
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n.v.)	1.2.1. Posavine	Bjelovar	Bastajske šume – Krivaja Klisa
				Bjelovarska Bilogora
				Blatuško brdo
				Bolčanski – Žabljački lug
				Bukovac
				Čazmanske nizinske šume
				Česma
				Dišnica – Zobikovac – Petkovača
				Dugački gaj – Jasenova – Drljež
				Garjevica Čazma
				Grdjevačka Bilogora
				Grubišnopoljska Bilogora
				Ivanske prigorske šume
				Javornik
				Krnjača – Gradina – Sječa
				Lugovi
				Medjuvodje – Ilovski lug
				Miletina rijeka
				Novakuša – Šikava
				Pakračka gora – Zapadni Papuk
				Pisanička Bilogora
				Rogoljica
				Sjeverni Psunj – Javorovica
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n.v.)	1.2.1. Posavine	Bjelovar	Trupinski – Pašijanski gaj
				Varoški lug
				Vrani kamen
				Vrbovečke prigorske šume
				Zdenački gaj – Prespinjača
				Daruvarske prigorske šume
				Garjevica Ivanska
				Garjevica Garešnica
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.) &nbst">	1.2.2. Pokuplja	Zagreb	Šiljkovačka Dubrava II
				Vukomeričke gorice 1
				Tugopoljski lug
				Vukomeričke gorice – Horvati
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n.v.)	1.2.2. Pokuplja	Sisak	Kalje
				Leklan
				Brezovica
				Čorkovača – Karlice
				Javornik
				Kljuka
				Letovanički lug
				Petrinjčica
				Pešćenica Cerje
				Pokule Pećine
				Pokupske šume
				Popov gaj
				Posavske šume – Sunja
				Prolom – Kobiljak – Šašava
				Šamarica 1
				Šamarica 2
				Vinica Kobiljača
				Zrinska brda
				Posavske šume – Dubica
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n.v.)	1.2.2. Pokuplja	Karlovac	Draganički lugovi
				Pisarovinski lugovi
				Rečički lugovi
				Domačaj lug – Kovačevački lug
				Jazbina Vučjak
				Gračec – Lučelnica
				Orlova
				Veliko brdo
				Petrova gora – Petrovac
				Petrova gora – Bublen
				Petrova gora – Bistra
				Topličke kose
				Trepča
				Debela kosa – Markovac
				Crno osovje – Veliki lisac

 

Vrsta drveća: Salix alba L. – bijela vrba i njezini hibridi

Sjemenska oblast	Sjemenska zona	Sjemenska regija	Uprava šuma	tyle="font-size:11.0pt">Gospodarska jedinica
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)		Koprivnica	Đurđevačke nizinske šume
				Koprivničke nizinske šume
				Repaš Gabajeva greda
				Svibovica
				Donje Međimurje
				Gornje Međimurje
				Ludbreške podravske šume
				Varaždinske podravske šume
				Križančija
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)		Bjelovar	Suhopoljske virovitičke nizinske šume
				Suhopoljske dravske šume
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)		Osijek	Valpovačke podravske šume
				Osječke podravske šume
				Erdutske podunavske šume
				Osječke nizinske šume
				Jagodnjačke šume
				Zmajevačke podunavske šume
				Tikveške podunavske šume
				Dvorac – Siget
				Dardjanske šume
				Kopačevske podunavske šume
				Bačke šume
				Baranjska planina
				Torjanačke šume
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)		Vinkovci	Dubrave
				Jelaš
				Vukovarske dunavske ade
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)		Našice	Miholjačke podravske šume
				Slatinske podravske šume
				Kupres – Slana voda
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)		Vinkovci	Muško Ostrvo
				Kunjevci
				Slavir
				Vrbanjske šume
				Desićevo
				Savski lugovi
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)		Bjelovar	Bolčanski – Žabljački lug
				Čazmanske nizinske šume
				Česma
				Dugački gaj – Jasenova – Drljež
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n.v.)		Zagreb	Josip Kozarac
				Kutinske nizinske šume
				Popovačke nizinske šume
				Žutica
				Veliki Jantak
				Čret Varoški lug
				Črnovšak
				Lučko Ježdovec
				Savski vrbaci
				Limbuš – Sava
				Turopoljski lug
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n.v.)		lass="T-98bezuvl" align="center" style="text-align:center"> Nova Gradiška	Mrsunjski lug – Migalovci
				Radinje
				Podložje – Ključevi
				Prašnik
				Ljeskovača
				Međustrugovi
				Grede Kamare
				Krapje – Đol
				Žabarski bok
				Zelenika
				Podložje

 

Vrsta drveća: Populus nigra L. i njezini hibridi, P. alba L., P. tremula L., P. deltoides Marsh. – topole

Sjemenska oblast	Sjemenska zona	Sjemenska regija	Uprava šuma	Gospodarska jedinica
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)		Našice	Miholjačke podravske šume
				Slatinske podravske šume
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)		Osijek	Valpovačke podravske šume
				Osječke podravske šume
				Erdutske podunavske šume
				Osječke nizinske šume
				Jagodnjačke šume
				Zmajevačke podunavske šume
				Tikveške podunavske šume
				Dvorac – Siget
				Dardjanske šume
				Kopačevske podunavske šume
				Bačke šume
				Baranjska planina
				Torjanačke šume
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)		Vinkovci	Muško Ostrvo
				Slavir
				Vrapčana
				Dionica
				Savski lugovi
				Dubovica
				Vukovarske dunavske ade
				Narače
				Dubrave
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)		Koprivnica	Djurdjevačke nizinske šume
				Koprivničke nizinske šume
				Repaš – Gabajeva greda
				Svibovica
				Donje Međimurje
				Gornje Međimurje
				Ludbreške podravske šume
				Varaždinske podravske šume
				Križančija
				Lijepa Gorica
				Zelendvor
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)		85pt"> Bjelovar	Suhopoljske virovitičke nizinske šume
				Suhopoljske dravske šume
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)		Bjelovar	Blatuško brdo
				Bolčanski – Žabljački lug
				Garjevica Ivanska
				Lugovi
				Garjevica Čazma
				Garjevica Garešnica
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)		Nova Gradiška	Mrsinjski lug – Migalovci
				Ilijanska – Jelas
				Radinje
				Podložje – Ključevi
				Prašnik
				Ljeskovača
				Medjustrugovi
				Grede Kamare
				Krapje – Đol
				Žabarski bok
				Podložje
1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)	1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)		Zagreb	Josip Kozarac