3240
Na temelju članka 19. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj: 76/2007.), ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim Tehničkim propisom (u daljnjem tekstu: Propis) propisuju se:
– tehnički zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje
treba ispuniti prilikom projektiranja i građenja novih zgrada, te tijekom
uporabe postojećih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12°C,
– tehnički zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje
treba ispuniti prilikom projektiranja rekonstrukcije postojećih zgrada koje se
griju na unutarnju temperaturu višu od 12°C,
– ostali tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u
zgradama,
– tehnička svojstva i drugi zahtjevi za neke građevne proizvode koji se ugrađuju
u zgradu u svrhu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite i ocjenjivanje
sukladnosti tih proizvoda s navedenim zahtjevima,
– sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za grijanje i
hlađenje te toplinsku zaštitu,
– sadržaj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije
za hlađenje zgrade,
– održavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu.
(2) Ovim Propisom implementira se Direktiva 2002/91/EC Europskog parlamenta od
16. prosinca 2002.g. o energetskim svojstvima zgrada u dijelu koji se odnosi na:
– propisivanje minimalnih zahtjeva za energetska svojstva novih zgrada i
postojećih zgrada kod kojih se provode veće rekonstrukcije,
– potrebu izrade elaborata tehničke, ekološke i ekonomske primjenjivosti
alternativnih sustava za opskrbu energijom za nove zgrade s ploštinom korisne
površine većom od 1000 m², kao i poboljšanja energetskih svojstava postojećih
zgrada koje imaju ploštinu korisne površine veću od 1000 m² u slučaju njihovih
većih rekonstrukcija.
(3) Ovim Propisom implementira se i Direktiva 89/108/EEC Europskog parlamenta od
22. prosinca 1989. g. u dijelu koji se odnosi na građevne proizvode koji se
ugrađuju u zgrade u svrhu ispunjavanja bitnog zahtjeva za građevinu: »ušteda
eneregije i toplinska zaštita«.
Članak 2.
(1) Zahtjeve iz ovoga Propisa koji se moraju ispuniti projektiranjem i građenjem
novih zgrada, odnosno projektiranjem rekonstrukcije i rekonstrukcijom postojećih
zgrada, vlasnik zgrade je dužan očuvati njezinim održavanjem.
(2) Za zgrade za koje nije predviđeno grijanje ili koje se griju do temperature
12°C moraju se, u skladu s namjenom zgrade, pri projektiranju i građenju novih
odnosno projektiranju rekonstrukcije i rekonstrukcije postojećih, ispuniti
zahtjevi ovoga Propisa koji se odnose na:
– toplinsku zaštitu zgrade tijekom ljeta, i
– sprječavanje nastajanja građevinske štete, koja nastaje npr. zbog kondenzacije
vodene pare.
Članak 3.
Ovaj Propis ne primjenjuje se na:
1. zgrade koje imaju predviđeni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje,
2. privremene zgrade izgrađene u okviru pripremnih radova za potrebe
organizacije gradilišta,
3. staklenike koji se koriste u poljoprivredi,
4. radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade
koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju držati otvorenima više od polovice
radnog vremena ako nemaju ugrađene zračne zavjese,
5. šatore i slične privremene građevine, koje se mogu višekratno postavljati i
rastavljati,
6. jednostavne građevine utvrđene posebnim propisom.
Značenje pojedinih pojmova u ovom Propisu
Članak 4.
Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Propisu imaju u smislu ovog propisa sljedeće
značenje:
1. Zgrada jest građevina s krovom i zidovima, u kojoj se koristi energija radi
ostvarivanja određenih klimatskih uvjeta, namijenjena boravku ljudi, odnosno
smještaju životinja, biljaka i stvari, a sastoji se od tijela zgrade,
instalacija, ugrađene opreme i prostora zgrade;
2. Nova zgrada jest izgrađena zgrada prije nego je puštena u pogon, odnosno
prije početka uporabe;
3. Postojeća zgrada jest izgrađena zgrada na temelju građevinske dozvole ili
drugog odgovarajućeg akta i svaka zgrada koja je prema Zakonu o prostornom
uređenju i gradnji s njom izjednačena a koja je u uporabi i koja se prodaje,
iznajmljuje ili daje na leasing;
4. Stambena zgrada jest zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 90%
bruto podne površine namijenjeno za stanovanje, odnosno da nema više od 50 m²
ploštine neto podne površine u drugoj namjeni. Stambenom zgradom smatra se i
zgrada s apartmanima u turističkom području;
5. Nestambena zgrada jest zgrada koja nije stambena;
6. Nestambena zgrada gospodarske namjene jest zgrada namijenjena za obavljanje
gospodarske proizvodne i poljoprivredne djelatnosti (npr. to su: proizvodne hale
u industrijskoj proizvodnji, proizvodne radionice, skladišta, zgrade namijenjene
poljoprivrednom gospodarstvu i sl.);
7. Nestambene zgrade javne namjene jesu poglavito nestambene zgrade koje koriste
tijela vlasti i zgrade institucija koje pružaju javne usluge, te zgrade drugih
namjena koje pružaju usluge velikom broju ljudi;
8. Ploština neto podne površine zgrade jest ukupna ploština zgrade između
elemenata koji ga omeđuju i računa se prema točki 5.1.5. HRN EN ISO 9836:2002;
9. Ploština bruto podne površine zgrade jest zbroj ploština poda za sve razine
zgrade i računa se prema točki 5.1.3. HRN EN ISO 9836:2002;
10. Ploština ukupne korisne površine zgrade jest ukupna neto podna ploština
zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade i računa se prema točki 5.1.7. HRN
EN ISO 9836:2002;
11. Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom
višom od 12 °C, koja se grije neposredno ogrjevnim tijelima ili posredno zbog
prostorne povezanosti s neposredno grijanim prostorijama. Sve grijane prostorije
čine grijani dio zgrade;
12. Građevni dio zgrade jest glavni dio tijela zgrade (npr. zid, pod, krov i dr.);
13. Oplošje grijanog dijela zgrade, A (m²), jest ukupna ploština građevnih
dijelova koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog prostora, tla ili
negrijanih dijelova zgrade (omotač grijanog dijela zgrade), uređena prema HRN EN
ISO 13789:20XX, dodatak B, za slučaj vanjskih dimenzija;
14. Obujam grijanog dijela zgrade, Ve (m³), jest bruto obujam, obujam grijanog
dijela zgrade kojemu je oplošje A;
15. Obujam grijanog zraka, V (m³), jest neto obujam, obujam grijanog dijela
zgrade u kojem se nalazi zrak. Taj se obujam određuje koristeći unutarnje
dimenzije ili prema približnom izrazu V = 0,76·Ve za zgrade do tri etaže,
odnosno V = 0,8·Ve u ostalim slučajevima;
16. Faktor oblika zgrade, f0 = A/Ve (m-1), jest količnik oplošja, A (m²), i
obujma, Ve (m³), grijanog dijela zgrade;
17. Toplinski most jest manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz
koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala, debljine ili geometrije
građevnog dijela;
18. Ploština korisne površine zgrade, AK (m²), jest ukupna ploština neto podne
površine grijanog dijela zgrade. Kod stambenih zgrada se može odrediti prema
približnom izrazu AK = 0,32∙Ve;
19. Udio ploštine prozora u ukupnoj ploštini pročelja, f (-), jest količnik
ploštine prozora, balkonskih vrata i prozirnih elemenata pročelja (građevinski
otvor) i ukupne ploštine pročelja (zid + prozor,…). Kod grijanih potkrovlja
ploštini prozora dodaje se ploština krovnih prozora, a ukupnoj ploštini pročelja
dodaje se pripadna ploština kosog krova s krovnim prozorima;
20. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, FC
(-), jest
količnik između prosječne sunčeve energije koja dospije u zgradu kroz prozor s
napravom za zaštitu od sunčeva zračenja i sunčeve energije koja bi dospjela u
zgradu kroz prozor bez te naprave;
21. Vanjska temperatura, Θe (°C), jest temperatura vanjskog zraka prema podacima
iz Priloga »E« za najbližu meteorološku postaju;
22. Unutarnja projektna temperatura grijanja, Θint,set,H (°C), jest projektom
predviđena temperatura unutarnjeg zraka svih prostora grijanog dijela zgrade;
23. Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske
podatke, QH,nd (kWh/a), jest računski određena količina topline koju sustavom
grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu za održavanje unutarnje
projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja grijanja zgrade;
26. Godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje za stvarne klimatske
podatke, QC,nd (kWh/a), jest računski određena količina topline koju sustavom
hlađenja treba tijekom jedne godine odvesti iz zgrade za održavanje unutarnje
projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja hlađenja zgrade;
27. Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka, Htr,adj (W/K), jest količnik
između toplinskog toka koji se transmisijom prenosi iz grijane zgrade prema
vanjskom prostoru i razlike između unutarnje projektne temperature grijanja i
vanjske temperature;
28. Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem, HVe,adj (W/K), jest količnik
između toplinskog toka koji se prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru
izmjenom zraka u prostoriji s vanjskim zrakom i razlike između unutarnje
projektne temperature grijanja i vanjske temperature;
29. Broj izmjena zraka, n (h-1), jest broj izmjena grijanog zraka zgrade s
vanjskim zrakom u jednom satu;
30. Regulacijski element temperature jest element termotehničkog sustava pomoću
kojega se regulira temperatura u prostoriji, kao npr. termostatski ventil;
31. Obnovljivi izvori energije jesu sunčeva energija, toplina iz okoliša,
toplina zemlje i biomasa koja ne uključuje ogrjevno drvo.
Prilozi Propisu
Članak 5.
Ovaj Propis sadrži sljedeće priloge:
1. Prilog »A« u kojemu su popisane hrvatske norme i druge tehničke specifikacije
za proračune i ispitivanja građevnih dijelova zgrade i zgrade kao cjeline glede
zahtjeva za racionalnu uporabu.energije i zahtjeva za toplinsku zaštitu koje
treba ispuniti prilikom projektiranja novih i rekonstrukcije postojećih zgrada
na primjenu kojih upućuje ovaj Propis;
2. Prilog »B« u kojemu su popisane hrvatske norme i druge tehničke
specifikacije koje sadrže zahtjeve koje, u svezi s toplinskom zaštitom, trebaju
ispuniti toplinsko-izolacijski građevni proizvodi za zgrade;
3. Prilog »C« u kojemu su popisane najveće dopuštene vrijednosti koeficijenata
prolaska topline, U [W/(m²·K)], građevnih dijelova zgrade koje treba ispuniti
pri projektiranju novih i projektiranju rekonstrukcije postojećih zgrada i
utvrđene su vrijednosti tehničkih svojstava nekih građevnih proizvoda s kojima
se mogu provoditi dokazni proračuni propisani ovim Propisom;
4. Prilog »D« u kojemu su propisani obrasci Iskaznica potrebne topline za
grijanje i energije za hlađenje za zgradu grijanu na temperaturu 18 °C ili višu
i Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske enegije za
hlađenje za zgradu grijanu na temperaturu od 12°C do 18°C;
5. Prilog »E« u kojemu su sadržane meteorološke veličine za mjerodavne
meteorološke postaje (u daljnjem tekstu: postaje) potrebne za proračun
fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske
zaštite.
Članak 6.
(1) Ako je projekt zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku
zaštitu nove zgrade odnosno rekonstrukciju postojeće zgrade izrađen u skladu s
ovim Propisom, te ako je nova zgrada izgrađena i održavana odnosno ako je
postojeća zgrada rekonstruirana i održavana u skladu s tim projektom, smatra se
da zgrada ispunjava bitni zahtjev za građevinu »ušteda energije i toplinska
zaštita« u dijelu uštede toplinske energije za grijanje i toplinske zaštite, te
da ispunjava energetska svojstva propisana ovim Propisom.
(2) Uporabni vijek zgrade u odnosu na bitni zahtjev za građevinu »uštedu
energije i toplinsku zaštitu« je najmanje 50 godina ako posebnim propisom
donesenim u skladu sa Zakonom o prostornom uređenu i gradnji nije drukčije
određeno.
Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama
Članak 7.
Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama
propisani su:
1. najvećom dopuštenom godišnjom potrebnom toplinskom energijom za grijanje po
jedinici ploštine korisne površine zgrade, odnosno po jedinici obujma grijanog
dijela zgrade,
2. najvećim dopuštenim koeficijentom transmisijskog toplinskog gubitka po
jedinici oplošja grijanog dijela zgrade,
3. spriječavanjem pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja sunčeva
zračenja tijekom ljeta,
4. ograničenjima zrakopropusnosti omotača zgrade,
5. najvećim dopuštenim koeficijentima prolaska topline pojedinih građevnih
dijelova omotača zgrade,
6. smanjenjem utjecaja toplinskih mostova,
7. najvećom dopuštenom kondenzacijom vodene pare unutar građevnog dijela zgrade,
8. sprječavanjem površinske kondenzacije vodene pare, ako ovim Propisom nije
drukčije određeno.
II. TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU ZAŠTITU ZA NOVE
ZGRADE
Zahtjevi za zgrade grijane na temperaturu 18 °C ili višu
Članak 8.
Stambena zgrada za koju je grijanje predviđeno na temperaturu 18 °C ili višu
mora biti projektirana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplinska
energija za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade, Q’’H,nd
[kWh/(m²·a)], ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije veća od vrijednosti:
– za f0 ≤ 0,20 Q’’H,nd = 51,31 kWh/(m²·a)
– za 0,20 < f0 < 1,05 Q’’H,nd = (41,03 + 51,41·f0) kWh/(m²·a)
– za f0 ≥ 1,05 Q’’H,nd = 95,01 kW·h/(m²·a).
Članak 9.
Nestambena zgrada za koju je grijanje predviđeno na temperaturu 18 °C ili višu
mora biti projektirana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplinska
energija za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade, Q’H,nd
[(kWh/(m³·a)], ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije veća od vrijednosti:
– za f0 ≤ 0,20 Q’H,nd = 16,42 kWh/(m³·a)
– za 0,20 < f0 < 1,05 Q’H,nd = (13,13 + 16,45·f0) kWh/(m³·a)
– za f0 ≥ 1,05 Q’H,nd = 30,40 kWh/(m³·a).
Članak 10.
Ograničenja godišnje potrebne toplinske energije za grijanje iz odredbi članaka
8. i 9. ovoga Propisa ne primjenjuju se na:
– zgradu koje najmanje 70 % potrebne toplinske energije za grijanje podmiruje iz
individualnih obnovljivih izvora energije,
– zgradu kod koje se više od polovice toplinskih gubitaka nadoknađuje unutarnjim
izvorima topline iz tehnološkog procesa.
Članak 11.
Za grijanje zgrada nije dopušteno rabiti sustave elektrootpornog grijanja.
Članak 12.
(1) Stambena zgrada mora biti projektirana i izgrađena na način da koeficijent
transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade,
H’tr,adj = Htr,adj /A [W/(m²·K)], ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije veći
od vrijednosti utvrđene jednadžbom:
– H’tr,adj = 0,45 + 0,15/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka
najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 °C, odnosno
– H’tr,adj = 0,30 + 0,15/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka
najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest ≤ 3 °C.
(2) Vrijednost H’tr,adj koja se prema jednadžbama iz stavka 1. ovoga članka
dobije za f0 = 0,20 m-1 primjenjuje se i za f0 < 0,20 m-1. Vrijednost
H’tr,adj
koja se prema jednadžbama iz stavka 1. ovog članka dobije za f0 = 1,05 m-1
primjenjuje se i za f0 > 1,05 m-1.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na nestambene zgrade
kod kojih je udio ploštine prozora u ukupnoj ploštini pročelja f ≤ 30 %.
(4) Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka iz stavka 1. ovoga članka
očitava se za najbližu postaju iz podataka sadržanih u Prilogu »E« ovoga
Propisa.
Članak 13.
(1) Nestambena zgrada kod koje je udio ploštine prozora u ukupnoj ploštini
pročelja f > 30 %, mora biti projektirana i izgrađena na način da koeficijent
transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade, H’tr,adj
=Htr,adj /A [W/(m²·K)], ovisno o faktoru oblika zgrade,
f0, nije veći od
vrijednosti utvrđene jednadžbom:
– H’tr,adj = 0,45 + 0,24/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka
najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 °C, odnosno
– H’tr,adj = 0,35 + 0,24/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka
najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest ≤ 3 °C.
(2) Vrijednost H’tr,adj koja se prema jednadžbama iz stavka 1. ovoga članka
dobije za f0 = 0,20 m-1 primjenjuje se i za f0 < 0,20 m-1. Vrijednost
H’tr,adj
koja se prema jednadžbama iz stavka 1. ovoga članka dobije za f0 = 1,05 m-1
primjenjuje se i za f0 > 1,05 m-1.
(3) Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka iz stavka 1. ovoga članka
očitava se za najbližu postaju iz podataka sadržanih u Prilogu »E« ovoga
Propisa.
Članak 14.
(1) Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade,
QH,nd (kWh/a),
izračunava se u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008, metoda proračuna po
mjesecima, uz sljedeće uvjete:
– za proračun gubitaka topline, QH,ht, za zgradu s uvedenim sustavom za
klimatizaciju i nestambenu zgradu gospodarske namjene za unutarnju temperaturu
grijanja, Θint,set,H, primjenjuje se projektom predviđena vrijednost;
– za proračun gubitaka topline, QH,ht, za stambenu zgradu i nestambenu zgradu
javne namjene koja nema uveden sustav za klimatizaciju pretpostavlja se da
unutarnja projektna temperatura grijanja iznosi Θint,set,H = 20 °C;
– u slučaju prekidanog grijanja (nestambene zgrade javne ili gospodarske
namjene), gubici topline, QH,ht, računaju se tako da se unutarnja projektna
temperatura grijanja zamijeni s usrednjenom unutarnjom temperaturom; projektno
trajanje prekida grijanja kod nestambenih zgrada javne namjene iznosi 7 sati s
unutarnjom projektnom temperaturom 16 ºC, a za nestambene zgrade gospodarske
namjene trajanje prekida grijanja je prema podacima iz projekta;
– unutarnji dobici topline, Qint, računaju se s vrijednošću 5 W/m² ploštine
korisne površine zgrade, ako drugim propisom nije drukčije određeno;
– kod proračuna solarnih dobitaka topline, Qsol ne uzimaju se u obzir neprozirne
plohe vanjskih građevnih dijelova koje su izložene sunčevu zračenju, a kod
prozirnih površina potrebno je uzeti u obzir mjeru zasjenjenosti;
– kod proračuna koeficijenta toplinskog gubitka provjetravanjem, Hve, broj
izmjena zraka, n, određuje se prema HRN EN ISO 13789:20XX za srednju razinu
nepropusnosti za zrak omotača zgrade. Ako ne postoje točniji podaci, dodatni tok
zraka uslijed vjetra i uzgona, Vx, može se računati s vrijednosti Vx = 0,2·Ve (m³/h);
– za efektivni toplinski kapacitet, Cm (W.h/K), grijanog dijela zgrade, koji se
koristi kod utvrđivanja stupnja iskorištenja dobitaka topline, dozvoljeno je
koristiti približne vrijednosti dobivene pomoću izraza Cm = 15·Ve [Wh/(m³·K)],
za zgrade s pretežno laganim unutarnjim zidovima, spuštenim stropovima, te za
visoke hale, odnosno pomoću izraza Cm = 50·Ve [Wh/(m³·K)], za zgrade s masivnim
unutarnjim i vanjskim zidovima bez spuštenih stropova. Primjenu ovih približnih
izraza treba navesti u dijelu projekta kojim se daje tehničko rješenje zgrade u
odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu;
– kod proračuna gubitaka topline prostor garaže s kojim graniči grijana
prostorija zgrade promatra se kao vanjski prostor.
(2) Godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje zgrade, QC,nd (kWh/a),
izračunava se u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008, metoda proračuna po
mjesecima.
Članak 15.
(1) Pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja sunčeva zračenja tijekom
ljeta potrebno je spriječiti odgovarajućim tehničkim rješenjima.
(2) Kada je tehničko rješenje iz stavka 1. ovoga članka naprava za zaštitu od
sunčeva zračenja prozirnih elemenata u omotaču zgrade, tada za prostoriju s
najvećim udijelom ostakljenja u ploštini pročelja, odnosno krova koji pripadaju
toj prostoriji, produkt stupnja propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje,
uključivo predviđene naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, gtot, i udijela
ploštine prozora u ploštini pročelja, odnosno krova promatrane prostorije, f,
treba ispuniti zahtjev:
1. gtot·f < 0,20 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg
mjeseca na lokaciji zgrade jest ≥ 21 °C, odnosno
2. gtot·f < 0,25 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg
mjeseca na lokaciji zgrade jest < 21 °C.
(3) Provjera ispunjenja zahtjeva iz stavka 2. ovog članka provodi se za svaku
projektom predviđenu različitu vrstu naprave za zaštitu od sunčeva zračenja.
(4) Vrijednosti produkta gtot·f iz stavka 2. ovoga članka odnose se na slučaj
kada je pokretna naprava za zaštitu od sunčeva zračenja u zatvorenom položaju.
(5) Stupanj propuštanja ukupne toplinske energije kroz ostakljenje uključivo i
predviđenu jednu napravu iz stavka 2. ovoga članka određuje se prema izrazu
(6) Izraz iz stavka 5. ovoga članka podrazumijeva:
1. Fw = 0,9 – faktor umanjenja zbog ne okomitog upada sunčeva zračenja,
2. – stupanj propuštanja ukupne sunčeve energije kroz ostakljenje kod okomitog
upada zračenja određuje se prema HRN EN 410:2003,
3. FC – faktor umanjenja naprave iz stavka 2. ovoga članka.
(7) Vrijednosti veličina g i FC iz stavka 6. ovoga članka, u pravilu, utvrđuju
se mjerenjima. U slučaju kada ne postoje rezultati mjerenja računa se prema
vrijednostima utvrđenim u Prilogu »C« ovoga Propisa i to: za g utvrđenima u
tablici 1., a za FC utvrđenima u tablici 2. toga Priloga.
(8) Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka iz stavka 2. ovoga članka
očitava se za najbližu postaju iz podataka sadržanih u Prilogu »E« ovoga
Propisa.
(9) Ako se zaštita od pregrijavanja prostorija zgrade koja nastaje zbog
djelovanja sunčeva zračenja tijekom ljeta rješava tehničkim rješenjem različitim
od rješenja iz stavka 2. ovoga članka, tada primjena takvog drugog rješenja ne
smije dati nepovoljniji rezultat zaštite od zahtjeva iz istog stavka.
Članak 16.
Za prozore orijentirane prema sjeveru ili one koji su cijeli dan u sjeni, najveće dopuštene vrijednosti produkta gtot·f iz članka 15. stavka 2. ovoga Propisa smiju se povećati za 0,25. Kao sjeverna orijentacija podrazumijeva se područje kuta između smjera sjever i pravca okomitog na površinu fasade, koji odstupa od smjera sjever na nekoj od dvije strane za 22,5°.
Zahtjev za zgrade grijane na temperaturu višu
od 12 °C a manju od 18 °C
Članak 17.
(1) Zgrada za koju je grijanje predviđeno na temperaturu višu od 12 °C a manju
od 18 °C, mora biti projektirana i izgrađena na način da koeficijent
transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog prostora zgrade,
HT’ = HT/A [W/(m²·K)], ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije veći od
vrijednosti utvrđene jednadžbom:
1. H’tr,adj = 0,65 + 0,10/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka
najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 °C, odnosno
2. H’tr,adj = 0,53 + 0,10/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka
najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest ≤ 3 °C.
(2) Vrijednost H’tr,adj, koja se prema jednadžbama iz stavka 1. ovoga članka
dobije za f0 = 0,20 m-1 primjenjuje se i za f0 < 0,20 m-1.
(3) Vrijednost H’tr,adj, koja se prema jednadžbama iz stavka 1. ovoga članka
dobije za f0 = 1,05 m-1 primjenjuje se i za f0 > 1,05 m-1.
(4) Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka iz stavka 1. ovoga članka
očitava se za najbližu postaju iz podataka sadržanih u Prilogu »E« ovoga
Propisa.
Članak 18.
Zahtjeve iz članaka 15. i 16. ovoga Propisa mora ispuniti zgrada kod koje
tijekom ljeta:
– troši energija radi njezina hlađenja, i
– treba ograničiti porast unutarnje temperature, u skladu s njezinom namjenom.
Članak 19.
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka, H’tr,adj (W/K), računa se prema HRN EN 13760:2006, u svezi s HRN EN ISO 13789:20XX.
Ograničenja zrakopropusnosti omotača zgrade,
ventiliranje prostora zgrade
Članak 20.
(1) Zgrada mora biti projektirana i izgrađena na način da građevni dijelovi koji
čine omotač grijanog prostora zgrade, uključivo možebitne spojnice između
pojedinih građevnih dijelova i prozirne elemente koji nemaju mogućnost
otvaranja, budu zrakonepropusni u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i
tehnologije u vrijeme izrade projekta.
(2) Zrakopropusnost prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora mora ispuniti
zahtjeve iz tablice 3. iz Priloga »C« ovoga Propisa.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka dopuštena je i veća zrakopropusnost od
propisane ako je to potrebno:
– da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, i/ili
– zbog uporabe uređaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim plamenom.
Članak 21.
(1) Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj borave
ili rade ljudi treba iznositi najmanje n = 0,5 h-1 ako propisom donesenim u
skladu s Zakonom o prostornom uređenju i gradnji kojim se uređuje to područje
nije drukčije propisano.
(2) U vrijeme kada ljudi ne borave u dijelu zgrade koji je namijenjen za rad
i/ili boravak ljudi, potrebno je osigurati izmjenu unutarnjeg zraka od najmanje
n = 0,2 h-1.
(3) Najmanji broj izmjena zraka iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka mora biti
veći u pojedinim dijelovima zgrade ako je to potrebno:
– da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, i/ili
– zbog uporabe uređaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim plamenom.
Članak 22.
(1) Ako se za ventiliranje zgrade osim prozora ili umjesto njih koriste i
posebni uređaji s otvorima za ventiliranje, tada mora postojati mogućnost
njihova jednostavnog ugađanja sukladno potrebama korisnika zgrade.
(2) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se kod ugradnje uređaja za
ventiliranje s automatskom regulacijom propusnosti vanjskog zraka.
(3) Uređaji za ventiliranje u zatvorenom stanju moraju ispuniti zahtjeve
utvrđene u tablici 3. iz Priloga »C« ovoga Propisa.
Članak 23.
(1) Ispunjavanje zahtjeva o zrakonepropusnosti iz odredbi članka 20. ovoga
Propisa dokazuje se i ispitivanjem na izgrađenoj zgradi prema HRN EN 13829:2002,
metoda određivanja A.
(2) Prilikom ispitivanja iz stavka 1. ovoga članka, za razliku tlakova između
unutarnjeg i vanjskog zraka od 50 Pa, izmjereni tok zraka, sveden na obujam
grijanog zraka, ne smije biti veći od vrijednosti n50 = 3,0 h-1 kod zgrada bez
mehaničkog uređaja za provjetravanje, odnosno n50 = 1,5 h-1 kod zgrada s
mehaničkim uređajem za provjetravanje.
Članak 24.
(1) Za višestambene zgrade (stambene zgrade koje imaju više od jednog stana)
zahtjevi navedeni u člancima 20., 21., 22., i 23. ovoga Propisa moraju biti
zadovoljeni za svaki stan.
(2) Za nestambene zgrade zahtjevi navedeni u člancima 20., 21., 22., i 23. ovoga
Propisa odnose se na omotač grijanog dijela zgrade.
Minimalna toplinska zaštita
Članak 25.
(1) Za zgradu koja se grije na temperaturu višu od 12 °C koeficijenti prolaska
topline, U [W/(m²·K)], građevnih dijelova zgrade koji graniče s vanjskim zrakom,
tlom ili dijelom zgrade s temperaturom ≤ 12 °C ne smiju biti veći od vrijednosti
utvrđenih u tablici 5. iz Priloga »C« ovoga Propisa.
(2) U tablici iz stavka (1) ovoga članka navedene vrijednosti koeficijenta
prolaska topline, U [W/(m²·K)], vrijede za svaki građevni element ploštine 0,5
m² ili veći.
(3) Za zgradu koja se grije na temperaturu 18 °C ili višu koeficijent prolaska
topline, U [W/(m²·K)], prozora, balkonskih vrata, krovnih prozora i drugih
prozirnih elemenata u omotaču grijanog dijela zgrade ne smije biti veći od 1,80
W/(m²·K).
(4) Za zgradu koja se grije na temperaturu višu od 12 °C, a manju od 18 °C,
koeficijent prolaska topline, U [W/(m²·K)] prozora, krovnih prozora i/ili drugih
prozirnih elemenata koji se u građuju u omotaču grijanog dijela zgrade ne smije
biti veći od 3,00 W/(m²·K).
(5) Za zgradu koja se grije na temperaturu višu od 12 °C koeficijent prolaska
topline, U [W/(m²·K)], stijenki kutije za rolete ne smije biti veći od 0,80
W/(m²·K).
(6) Za zgradu koja se grije na temperaturu višu od 12 °C koeficijent prolaska
topline, U [W/(m²·K)], vanjskih vrata s neprozirnim vratnim krilom ne smije biti
veći od 2,90 W/(m²·K).
Toplinski mostovi
Članak 26.
(1) Zgrada koja se grije na temperaturu višu od 12 °C mora biti projektirana i
izgrađena na način da utjecaj toplinskih mostova na godišnju potrebnu toplinu za
grijanje bude što manji.
Da bi se ispunio taj zahtjev, prilikom projektiranja treba primjeniti sve
ekonomski prihvatljive tehničke i tehnološke mogućnosti.
(2) Utjecaj toplinskih mostova kod proračuna godišnje potrebne toplinske
energije za grijanje i koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici
oplošja grijanog dijela zgrade uređeni su prema HRN EN ISO 13789:20XX, HRN EN
ISO 14683:20XX, HRN HRN EN ISO 10211-1:20XX i HRN EN 13370:20XX.
(3) Ako je potencionalni toplinski most projektiran u skladu s hrvatskom normom
koja sadrži katalog dobrih rješenja toplinskih mostova, tada se može umjesto
točnog proračuna iz stavka 2. ovoga članka utjecaj toplinskih mostova uzeti u
obzir povećanjem koeficijenta prolaska topline, U [W/(m²·K)], svakog građevnog
dijela oplošja grijanog dijela zgrade za ∆UTM = 0,05 W/(m²·K).
(4) Ako rješenje toplinskog mosta nije iz kataloga hrvatske norme iz stavka 3.
ovoga članka ili rješenje toplinskog mosta nije u skladu s rješenjem iz te
norme, tada se umjesto točnog proračuna prema hrvatskim normama iz stavka 2.
ovoga članka utjecaj toplinskih mostova može uzeti u obzir s povećanjem
koeficijenta prolaska topline, U [W/(m²·K)], svakog građevnog dijela oplošja
grijanog dijela zgrade za ∆UTM = 0,10 W/(m²·K).
(5) Iznimno, odredbe stavka 2. ovog članka ne primjenjuju se na građevne
dijelove kod kojih je utjecaj toplinskih mostova već bio uzet u obzir u
proračunu koeficijenta prolaska topline, U [W/(m²·K)].
Članak 27.
Za zgradu s parcijalnim tlakom vodene pare većim od 1750 Pa (npr. 20 °C/75 %), koja ima toplinske mostove s duljinskim koeficijentom prolaska topline ψi > 0,20 W/(m·K) ili ψe > 0,15 W/(m·K), potrebno je dokazati da se vodena para neće kondenzirati na unutarnjoj površini toplinskih mostova. Ovaj dokaz se provodi prema HRN EN ISO 10211-1:20XX, i HRN EN ISO 13788:2002.
Kondenzacija vodene pare unutar građevnih dijelova zgrade
Članak 28.
(1) Građevni dijelovi grijane zgrade, koji graniče s vanjskim zrakom ili
negrijanim prostorijama projektiraju se i izvode na način da se spriječi
nastajanje građevinske štete uslijed kondenzacije vodene pare koja difuzijom
ulazi u građevni dio.
(2) Kondenzacija vodene pare unutar građevnog dijela zgrade i njeno isparavanje
računaju se u skladu s HRN EN ISO 13788:2002, uzimajući u obzir slijedeće
uvjete:
– za stambenu zgradu i nestambenu zgradu javne namjene, u kojima nije uveden
sustav klimatizacije, proračun se provodi za temperaturu unutarnjeg zraka Θi
=
20 °C,
– za zgradu u kojoj je uveden sustav klimatizacije i nestambenu zgradu
gospodarske namjene proračun se provodi za projektom predviđenu vrijednost
temperature.
(3) Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti, λ [W/(m·K)], određuju se u
skladu s odredbama članka 32. stavaka 4. i 5. ovoga Propisa, a približne
vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pare, µ (-), prema tablici 4. iz
Priloga »C« ovoga Propisa, odnosno prema HRN EN ISO 13788:2002. Ako su
vrijednosti za µ (-) utvrđene u rasponu, tada za proračun treba odabrati onu
vrijednost µ (-), koja je nepovoljnija za kondenzaciju odnosno isparavanje
vodene pare.
(4) Da kod kondenzacije vodene pare unutar građevnog dijela ne nastane
građevinska šteta potrebno je ispuniti sljedeće uvjete:
1. građevni materijal koji dolazi u dodir s kondenzatom ne smije biti oštećen
(npr. uslijed korozije i sl.);
2. nastali kondenzat na jednoj ili više graničnih površina, na svakoj od tih
površina, mora potpuno ispariti tijekom ljetnih mjeseci;
3. najveća ukupna količina kondenzata unutar građevnog dijela ne smije biti veća
od 1,0 kg/m², odnosno najveći sadržaj vlage u materijalu sloja u kojem dolazi do
kondenzacije vodene pare ne smije biti veći od vrijednosti koja je utvrđena u
tehničkoj specifikaciji za taj materijal. Ovo se ne primjenjuje na slučaj
propisan u točki 4. ovoga stavka;
4. ako kondenzat nastaje na graničnoj površini sa slojem materijala koji
kapilarno ne upija vodu, tada najveća ukupna količina kondenzata unutar
građevnog dijela ne smije biti veća od 0,5 kg/m², odnosno najveći sadržaj vlage
u materijalu sloja u kojem dolazi do kondenzacije vodene pare ne smije biti veći
od vrijednosti koja je utvrđena u tehničkoj specifikaciji za taj materijal;
5. ako se radi o drvu nije dopušteno povećanje njegovog sadržaja vlage, u
(kg/kg), za više od 0,05 kg/kg, a kod industrijskih materijala koji su na bazi
drva povećanje sadržaja vlage ne smije biti više od 0,03. Ovo se ne primjenjuje
na jednoslojne i višeslojne ploče od drvene vune.
Kondenzacija vodene pare na površini građevnog
dijela zgrade
Članak 29.
(1) Građevni dijelovi grijane zgrade, koji graniče s vanjskim zrakom ili
negrijanim provjetravanim prostorijama (npr. tavan, garaža) moraju se
projektirati i izvesti na način da se spriječi nastajanje uvjeta za razvoj
gljivica i plijesni, odnosno da se spriječi kondenzacija vodene pare na
površinama tih dijelova koji su okrenuti prema grijanoj prostoriji.
(2) Računski dokaz ispunjenja zahtjeva iz stavka 1. ovog članka provodi se prema
HRN EN ISO 13788:2002, uz slijedeće uvjete:
– za stambenu zgradu i nestambenu zgradu javne namjene, koje nisu klimatizirane,
proračun se provodi za temperaturu unutarnjeg zraka Θi = 20 °C,
– za klimatiziranu zgradu i nestambenu zgradu gospodarske namjene, proračun se
provodi za projektom predviđenu vrijednost temperature.
(3) Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti, λ [W/(m·K)], određuju se u
skladu s odredbama članka 34 stavaka 4. i 5. ovoga Propisa.
(4) Na prozorima, balkonskim vratima, krovnim prozorima i ostakljenim elementima
pročelja dopušteno je prolazno nastajanje manje količine kondenzata ukoliko su
predviđene odgovarajuće mjere kojima se sprječava dodir kondenzata sa susjednim,
na vlagu osjetljivim, materijalima.
Posebni zahtjevi za slobodnostojeće zgrade s ukupnom ploštinom korisne površine
zgrade manjom od 50 m²
Članak 30.
Za slobodnostojeće zgrade s ukupnom ploštinom korisne površine zgrade manjom od 50 m² smatrat će se da su ispunjeni zahtjevi utvrđeni odredbama članaka: 8., 9., 12., 13., 17. i 25. ovoga Propisa, ako koeficijenti prolaska topline, U [W/(m²·K)], građevnih dijelova koji čine omotač grijanog dijela zgrade, nisu veći od vrijednosti utvrđenih u tablici 5. iz Priloga »C«. ovoga Propisa.
III. TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU ZAŠTITU
PRILIKOM REKONSTRUKCIJE POSTOJEĆIH ZGRADA
Članak 31.
(1) Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu koje
treba ispuniti prilikom projektiranja rekonstrukcije postojećih zgrada određuju
se za slučajeve rekonstrukcije:
1. kojom se postojeća zgrada dograđuje i / ili nadograđuje, tako da se ploština
korisne površine zgrade, koja se grije na temperaturu višu od 12 ºC, poveća za
više od 50 m²,
2. kojom se obnavljaju, djelomično ili potpuno zamjenjuju građevni dijelovi
zgrade koji su dio omotača grijanog dijela zgrade, te ako ti radovi obuhvaćaju
najmanje po 25 % površine svakog građevnog dijela, ili najmanje 75 % omotača
grijanog dijela zgrade,
3. kojom se obnavljaju samo pojedini građevni dijelovi zgrade iz omotača
grijanog dijela zgrade na površini većoj od 25 %,
4. kojom se negrijana zgrada ili njezin dio ploštine korisne površine veće od 50
m² prenamjenjuje u prostor koji se grije na temperaturu višu od 12 °C.
(2) Kod vanjskih zidova i ostakljenih elementa pročelja površina od 25% iz
prethodnog stavka odnosi se pojedinačno na svaku geografsku orijentaciju tog
građevnog dijela, odnosno elementa.
Članak 32.
(1) Prilikom rekonstrukcije postojećih zgrada iz članka 31. stavka 1. točke 1.
ovoga Propisa na dograđeni i/ili nadograđeni dio postojeće zgrade primjenjuju se
zahtjevi ovoga Propisa koji se odnose na nove zgrade.
(2) Prilikom rekonstrukcije postojećih zgrada iz članka 31. stavka 1. točke 2.
ovoga Propisa na rekonstruiranu postojeću zgradu primjenjuju se zahtjevi ovoga
Propisa koji se odnose na nove zgrade.
(3) Prilikom rekonstrukcije postojećih zgrada iz članka 31. stavka 1. točke 3.
ovoga Propisa, koeficijent prolaska topline, U [W/(m²·K)], čitavog građevnog
dijela na kojem je proveden građevinski zahvat ne smije biti viši od vrijednosti
utvrđenih u tablici 5. iz Priloga »C« ovoga Propisa.
(4) Prilikom rekonstrukcije postojećih zgrada iz članka 31. stavka 1. točke 4.
ovoga Propisa, dokaz ispunjenja zahtjeva iz ovoga propisa može se provesti na
način da se:
1. na rekonstruiranu zgradu primijene zahtjevi ovoga Propisa koji se odnose na
nove zgrade ili
2. na pojedine građevne dijelove rekonstruirane zgrade primijeni ograničenje
koeficijenata prolaska topline, U [W/(m²·K)], utvrđenih u tablici 5. iz Priloga
»C« ovoga Propisa.
(5) Prilikom rekonstrukcije postojeće zgrade iz članka 31., kod koje se
obnavljaju, djelomično ili potpuno zamjenjuju prozori, balkonska vrata, krovni
prozori, odnosno prozirni elementi pročelja, uz zahtjeve iz stavka 3. ovoga
članka, oni moraju ispuniti i zahtjeve iz članaka 15., 16. i 17., te članka 20.
stavka 2.
Članak 33.
(1) Zahtjevi iz članka 32. ovoga Propisa ne primjenjuju se:
– prilikom obnove vanjske žbuke postojećeg vanjskog zida zgrade, koji ima
koeficijent prolaska topline U = 0,80 W/(m²·K) ili manji, uređen prema HRN EN
ISO 6946:20XX;
– na staklenu plohu velikog izloga koji ima ploštinu veću od 4 m²;
– na staklene dijelove vjetrobrana;
– na krov kod kojeg se postojeća hidroizolacija samo popravlja – kad se ne
izvodi novi hidroizolacijski sloj;
– na pod na tlu i strop prema negrijanom dijelu zgrade ili vanjskom prostoru,
koji se obnavlja ili dograđuje samo na strani grijane prostorije.
(2) Prilikom građevinskog zahvata iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka smatra
se da su zahtjevi iz članka 32. ovoga Propisa ispunjeni kada je pod izveden u
skladu s pravilima struke, s najvećom mogućom debljinom toplinsko-izolacijskog
sloja (s λ ≤ 0,04 W/(m·K)) za koju nije potrebno podrezivati krila vrata.
IV. OSTALI TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU ZAŠTITU
Određivanje koeficijenata prolaska topline, U
Članak 34.
(1) Koeficijenti prolaska topline, U [W/(m²·K)], određuju se:
– za neprozirne građevne dijelove prema HRN EN ISO 6946:20XX, s tim da se za
građevne dijelove koji graniče s tlom uzima da je Rse = 0;
– za prozore i balkonska vrata prema HRN EN ISO 10077-1:2002, s tim da se mogu
koristiti izmjerene U vrijednosti okvira prema HRN EN 12412-2:2004 i ostakljenja
prema HRN EN 674:2005, ili prema tehničkim specifikacijama za proizvode, odnosno
mjerenjem prema HRN EN ISO 12567-1:2002;
– za ostakljenje prema HRN EN 673:2003, ili prema tehničkim specifikacijama za
proizvode.
(2) U proračunu koeficijenta prolaska topline, U [W/(m²·K)], kod podova na tlu i
krovova u obzir se uzimaju samo slojevi koji su sa strane prostorije do sloja
hidroizolacije.
(3) Iznimno, odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju sustava
obrnutog krova na toplinsko-izolacijski sloj i na perimetarsku toplinsku
izolaciju (vanjska toplinska izolacija dijela zgrade koji je u dodiru s tlom
koja ne leži u podzemnoj vodi kada su oni od ekstrudiranog polistirena ili
drugog odgovarajućeg vodoneupojnog materijala.
(4) Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti, λ [W/(m·K)], i projektne
vrijednosti toplinskog otpora, R (m²·K/W), za sadržaj vlage u materijalu koji je
u ravnoteži sa zrakom temperature 23 °C i relativne vlažnosti 80 %, koje su
potrebne za proračun koeficijenata prolaska topline, U [W/(m²·K)], za određene
građevne materijale uređene su u HRN EN ISO 12524:20XX i/ili u tablici 4.
Priloga »C« ovoga Propisa.
(5) Za neke građevne materijale koji nisu uređeni u HRN EN ISO 12524:20XX ili u
tablici 4. iz Priloga »C« ovoga Propisa, projektne vrijednosti toplinske
provodljivosti, λ [W/(m·K)], i projektne vrijednosti toplinskog otpora, R
(m²·K/W), određuju se prema odgovarajućoj tehničkoj specifikaciji za građevni
proizvod i/ili prema postupku uređenom u HRN EN ISO 10456:20XX. za sadržaj vlage
u materijalu koji je u ravnoteži sa zrakom temperature 23 °C i relativne
vlažnosti 80%.
(6) Podaci o ravnotežnom sadržaju vlage, u (kg/kg), i koeficijentima
preračunavanja za ravnotežni sadržaj vlage za određene građevne materijale kod
temperature zraka 23 °C i relativne vlažnosti zraka 80 % uređeni su u HRN EN ISO
12524:20XX.
(7) Za neke građevne materijale podaci o ravnotežnom sadržaju vlage uređeni su u
tablici 6. iz Priloga »C« ovoga Propisa. Faktori preračunavanja za ravnotežni
sadržaj vlage, Fm (23 °C/ 80%), u odnosu na vrijednost toplinske provodljivosti
suhog materijala, uređeni su u tablici 7. Priloga »C« ovoga Propisa.
Odvojeni proračuni energetskih svojstava za dio zgrade
Članak 35.
(1) Proračun energetskih svojstava dijela zgrade glede racionalne uporabe
energije te toplinske zaštite može se izraditi za dio zgrade kao za samostalnu
zgradu (toplinska zona) ako se taj dio od preostalog dijela zgrade razlikuje:
1. u pogledu namjene,
2. u vrijednosti unutarnje projektne temperature za više od 4ºC,
3. u pogledu uporabljenog termotehničkog sustava,
4. po režimu uporabe termotehničkih sustava.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, kada se proračun energetskih svojstava
dijelova zgrade radi odvojeno i kada je razlika temperature grijanja do 4 ºC
smatra se da kroz razdjelne plohe između tih dijelova zgrade ne prolazi toplina
i njihova ploština se ne uzima u obzir kod izračunavanja oplošja grijanog dijela
zgrade.
Zahtjevi za kuće u nizu
Članak 36.
Ako kod kuća u nizu (ili dvojnih zgrada) izgradnja susjedne kuće nije istovremena, razdjelni zidovi prema toj kući moraju imati minimalnu toplinsku zaštitu u skladu s odredbama članka 25. ovoga Propisa.
Ograničenje koeficijenta prolaska topline
u slučaju panelnog grijanja
Članak 37.
U slučaju panelnog grijanja (npr. podno grijanje) koeficijent prolaska topline slojeva građevnog dijela, koji se nalaze između površine grijanja i vanjskog zraka, zemlje ili negrijanog dijela zgrade, ne smije biti veći od 0,35 W/(m²·K).
Tipske montažne zgrade
Članak 38.
Ako se zgrada izvodi prema tipskim projektima koji se primjenjuju na različitim lokacijama, kod proračuna dobitaka topline od sunčeva zračenja može se računati kao da su svi prozori te zgrade orijentirani prema istoku ili prema zapadu.
Smještaj ogrjevnih tijela ispred prozora
Članak 39.
Ogrjevno tijelo dopušteno je postaviti ispred prozirnih vanjskih površina samo ako je ono sa stražnje strane zaštićeno oblogom i ako koeficijent prolaska topline, U [W/(m²·K)], te obloge nije veći od 0,9 W/(m²·K).
Ugradnja elemenata za regulaciju topline
Članak 40.
Ogrijevno tijelo, koje dovodi toplinu u prostoriju, mora imati ugrađen element za regulaciju topline (npr. termostatski ventil) kada je korisna ploština neto podne površine prostorije veća od 6 m².
Razdioba topline – tehničke mjere za elemente
razvoda topline u građevini
Članak 41.
Projektom novog odnosno projektom rekonstrukcije postojećeg termotehničkog
sustava s razdiobom topline i razvodom tople vode za grijanje uključivo
armatura, potrebno je predvidjeti toplinski izolirane vodove odnosno armaturu.
Najmanja debljina toplinske izolacije iz stavka 1. ovoga članka propisana je na
sljedeći način i iznosi:
– 2/3 promjera cijevi, a najviše do 100 mm za vodove odnosno armaturu u prostoru
zgrade u kojemu se ne održava kontrolirana temperatura;
– 1/3 promjera cijevi, a najviše do 50 mm za vodove i armaturu u zidovima i
utorima u međukatnoj konstrukciji, na mjestu križanja vodova, kod središnjih
razdjeljivača ogrjevnog medija;
– 1/3 promjera cijevi, a najviše do 50 mm za vodove i armaturu u prostoru zgrade
u kojemu se održava kontrolirana temperatura;
– 6 mm (može se izostaviti kod postavljanja zvučne izolacije u međukatnoj
konstrukciji prema prostoru zgrade u kojemu se održava kontrolirana temperatura
za vodove i armature u površinskom sloju poda).
Za priključni ogranak nema zahtjeva za primjenu toplinske izolacije.
Podaci navedeni u stavku 2. ovoga članka svedeni su na toplinsku vodljivost
izolacije 0,035 W/(mK). Toplinsku izolaciju s toplinskom vodljivošću većom od
0,035 W/(mK) potrebno je proračunati na potrebnu debljinu prema priznatim
pravilima struke.
Spremnik za akumulaciju topline
Članak 42.
Prilikom projektiranja novog ili projektiranja rekonstrukcije postojećeg sustava sa spremnikom za akumulaciju topline (tople vode), treba izvesti sustav s postavljenom izolacijom spremnika debljine najmanje 50 mm i to tako da se na najmanju mjeru svedu toplinski gubici priključnih vodova i armature prema mjerama iz članka 41. ovoga Propisa.
Sustav prisilne ventilacije ili klimatizacije
Članak 43.
Prilikom ugradnje novog sustava prisilne ventilacije ili klimatizacije, odnosno prilikom opsežne rekonstrukcije postojećeg sustava, specifična apsorbirana električna snaga novougrađenih ventilatora u sustav treba biti najmanje klase I prema HRN EN 13779:2008.
Sustav povrata topline
Članak 44.
Povrat topline iz odlaznog zraka potrebno je osigurati u zgradi kod koje su
ispunjeni kumulativno sljedeće uvjeti:
– da se ventilira mehaničkim uređajem,
– broj izmjena zraka, u skladu s namjenom zgrade, veći je od 0,7 h-1,
– protok zraka prelazi ukupno 2500 m³/h.
Centralna proizvodnja/priprema topline
Članak 45.
(1) Za nove stambene zgrade s više od 3 stambene jedinice obvezno je koristiti
centralno postrojenje za pripremu topline.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka centralno postrojenje za pripremu topline
nije obvezno za:
– zgrade s priključkom na daljinsko grijanje,
– zgrade sa sustavima grijanja loženim na plin,
– ako godišnja potreba za toplinskom energijom za grijanje zgrade po 1 m²
ploštine korisne površine zgrade na kojoj se održava kontrolirana temperatura ne
prelazi 25 kWh/(m²a),
– kuće u nizu.
Promjena građevnih dijelova i uređaja
Članak. 46.
Građevni dijelovi koji čine oplošje grijanog dijela zgrade i uređaji kojih je energetska učinkovitost uzeta u obzir kod dokazivanja ispunjavanja zahtjeva iz ovoga Propisa ne smiju se tijekom uporabe zgrade promijeniti na način da se pogorša energetska učinkovitost zgrade.
Pregrade prema prostorijama druge namjene i prostorijama koje se povremeno rabe
Članak 47.
(1) Koeficijenti prolaska topline, U [W/(m²·K)], razdjelnih građevnih dijelova,
koji u grijanoj zgradi odjeljuju prostorije koje se koriste stalno od prostorija
koje se koriste povremeno, moraju ispuniti zahtjeve određene u tablici 5. iz
Priloga »C« ovoga Propisa koji se primjenjuju na zidove i stropove prema
negrijanom prostoru.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na razdjelne građevne
dijelove između stambenih i nestambenih (primjerice: poslovnih) prostorija u
zgradama mješovite namjene.
Dinamičke toplinske karakteristike građevnih dijelova zgrade
Članak 48.
(1) Vanjski neprozirni građevni dijelovi, koji su izloženi sunčevu zračenju,
moraju imati odgovarajuće dinamičke toplinske karakteristike kako bi se smanjio
njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom ljetnih mjeseci.
(2) Ispunjenje dinamičkih toplinskih karakteristika za lagane vanjske građevne
dijelove izložene sunčevu zračenju, s plošnom masom manjom od 100 kg/m² dokazuje
se posredno preko koeficijenta prolaska topline, U [W/(m²·K)], koji:
– za zidove ne smije biti veći od 0,35 W/(m²·K),
– za krovove ne smije biti veći od 0,30 W/(m²·K).
V. TEHNIČKA SVOJSTVA I DRUGI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVNE PROIZVODE
Tehnička svojstva građevnih proizvoda
Članak 49.
(1) Tehnička svojstva građevnih proizvoda namijenjenih za ugradnju u zgradu u
svrhu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite (u daljnjem tekstu:
građevni proizvodi) ovisno o vrsti građevnog proizvoda, moraju ispunjavati opće
i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u zgradi i moraju biti specificirani
prema normama HRN EN 13162:2002 do HRN EN 13171:2002, HRN EN 13499:2004, HRN EN
13500:2004 i HRN EN 1745:2003 ili prema tehničkim dopuštenjima donesenim u
skladu sa Zakonom o građevnim proizvodima.
(2) Vrste građevnih proizvoda jesu:
– toplinsko-izolacijski građevni proizvodi,
– povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi
ekspandiranog polistirena i na osnovi mineralne vune,
– ziđe i proizvodi za zidanje.
(3) Građevni proizvodi koji se ugrađuju u zgradu u svrhu racionalne uporabe
energije i toplinske zaštite proizvode se u tvornicama izvan gradilišta ako ovim
Propisom nije za pojedine građevne proizvode drugačije propisano.
(4) Toplinsko-izolacijski građevni proizvodi za zgradu proizvedeni u tvornici
izvan gradilišta smiju se ugraditi ako, ovisno o vrsti materijala, njihovoj
namjeni i uvjetima kojima će biti izloženi u ugrađenom stanju, ispunjavaju
zahtjeve iz niza normi HRN EN 13162:2002 do HRN EN 13171:2002 i odgovaraju
specifikacijama iz projekta, te ako je za njih izdana isprava o sukladnosti u
skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje ocjenjivanje sukladnosti,
isprave o sukladnosti i označavanje građevnih proizvoda.
(5) Ocjenjivanje sukladnosti toplinsko-izolacijskih građevnih proizvoda za
zgrade provodi se na način uređen normama HRN EN 13172:2002 i HRN EN
13172/A1:2004 nakon provedbe radnji određenih tim normama.
(6) Povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi
ekspandiranog polistirena i na osnovi mineralne vune smiju se ugraditi ako,
ovisno o vrsti materijala, njihovoj namjeni i uvjetima kojima će biti izloženi u
ugrađenom stanju, ispunjavaju zahtjeve iz normi HRN EN 13499:2004 i HRN EN
13500:2004 te dodatne zahtjeve koji se određuju projektom.
(7) Ocjenjivanje sukladnosti povezanih sustava za vanjsku toplinsku izolaciju
(ETICS) na osnovi ekspandiranog polistirena i na osnovi mineralne vune provodi
se na način uređen normama HRN EN 13499:2004 i HRN EN 13500:2004 nakon provedbe
radnji određenih tim normama, a sustav ocjenjivanja sukladnosti je 1 u skladu s
odredbama posebnog propisa kojim se uređuje ocjenjivanje sukladnosti i
označavanje građevnih proizvoda. Sustav ocjenjivanja sukladnosti ekspandiranog
polistirena koji se ugrađuje u ETICS sustav je 1, a ekspandirani polistiren mora
zadovoljiti zahtjeve iz norme HRN EN 13163:2002 i dodatne zahtjeve prema tablici
1 iz norme HRN EN 13499:2004. Sustav ocjenjivanja sukladnosti mineralne vune
koja se ugrađuje u ETICS sustav je 1, a mineralna vuna mora zadovoljiti zahtjeve
iz norme HRN EN 13162:2002 i dodatne zahtjeve prema tablici 1 iz norme HRN EN
13500:2004. Sustav ocjenjivanja sukladnosti staklene mrežice koja se ugrađuje u
ETICS sustav je 1, a staklena mrežica mora zadovoljiti zahtjeve iz točke 4.6
norme HRN EN 13499:2004 za ETICS sustav na osnovi ekspandiranog polistirena,
odnosno zahtjeve iz točke 4.6 norme HRN EN 13500:2004 za ETICS sustav na osnovi
mineralne vune.
(8) Ziđe i proizvodi za zidanje smiju se ugraditi ako, ovisno o vrsti
materijala, njihovoj namjeni i uvjetima kojima će biti izloženi u ugrađenom
stanju, glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite ispunjavaju
zahtjeve iz norme HRN EN 1745:2003 te dodatne zahtjeve koji se određuju
projektom.
(9) Ocjenjivanje sukladnosti proizvoda za zidanje provodi se na način uređen
normom HRN EN 1745:2003 nakon provedbe radnji određenih tom normom.
(10) Ocjenjivanje sukladnosti u smislu stavaka 5., te po potrebi stavaka 7. i 9.
ovoga članka obuhvaća radnje ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda te,
ovisno o propisanom sustavu ocjenjivanja sukladnosti i izdavanje izjave o
sukladnosti građevnih proizvoda odnosno izdavanje potvrde o sukladnosti
građevnih proizvoda sukladno posebnom propisu.
VI. SADRŽAJ PROJEKTA ZGRADE U ODNOSU NA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU
ZAŠTITU U ZGRADAMA
Članak 50.
Sadržaj projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu podrazumijeva tehničko rješenje zgrade i uvjete za njezino građenje i održavanje u projektima arhitektonske ili građevinske struke, te u projektima strojarske struke i/ili elektrotehničke struke u dijelu koji se odnosi na zahtjeve u odnosu na sustave grijanja i hlađenja.
Članak 51.
(1) Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije
i toplinsku zaštitu sadrži tehnički opis, proračun fizikalnih svojstava zgrade
glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite, proračun godišnje
potrebne toplinske energije za grijanje zgrade za stvarne klimatske podatke,
proračun godišnje potrebne toplinske energije za hlađenje za zgradu s
instaliranim sustavom za hlađenje za stvarne klimatske podatke, program kontrole
i osiguranja kvalitete, nacrte, te Iskaznicu potrebne toplinske energije za
grijanje i potrebne toplinske energije za hlađenje, ako posebnim propisom nije
drukčije određeno.
(2) Tehnički opis iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o:
– lokaciji i namjeni zgrade,
– o korištenim meteorološkim parametrima,
– podjeli zgrade u toplinske zone prema odredbi članka 35. stavka 1. ovoga
Propisa ako je zgrada podijeljena u toplinske zone,
– geometrijskim karakteristikama zgrade/zone (oplošje i obujam grijanog dijela
zgrade, faktor oblika zgrade, ploština korisne površine zgrade, udio ploštine
prozora u ukupnoj ploštini pročelja),
– vrsti izvora energije za grijanje i hlađenje te sustavu grijanja odnosno
hlađenja,
– vrsti, načinu uporabe i učešću obnovljivih izvora energije u podmirenju
potrebne topline za grijanje ako je predviđena uporaba obnovljive energije za
grijanje,
– predviđenim tehničkim rješenjima za sprječavanje pregrijavanja prostora zgrade
tijekom ljeta,
– uvjetima i načinu skladištenja i ugradnje građevnih proizvoda koji su od
utjecaja na toplinska svojstva,
– sastavu pojedinih građevnih dijelova zgrade,
– ugrađenoj opremi i instalacijama, koji su u funkciji racionalne uporabe
energije za grijanje i hlađenje te toplinske zaštite zgrade.
(3) Proračun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i
toplinske zaštite iz stavka 1. ovoga članka sadrži:
– dokaze o ispunjavanju zahtjeva iz ovoga Propisa i to, kako za pojedine
građevne dijelove, tako i za zgradu kao cjelinu,
– ulazne podatke koji su poslužili kao podloga kod proračunavanja.
(4) Program kontrole i osiguranja kvalitete iz stavka 1. ovoga članka sadrži:
– popis građevnih i drugih proizvoda koji se ugrađuju u zgradu, a koji se odnose
na ispunjavanje zahtjeva iz tehničkog rješenja zgrade u odnosu na racionalnu
uporabu energije i toplinsku zaštitu zgrade sa zahtijevanim svojstvima,
– pregled i opis potrebnih kontrolnih postupaka ispitivanja i zahtijevanih
rezultata kojima će se dokazati sukladnost zgrade zahtjevu racionalne uporabe
energije i toplinske zaštite,
– uvjete građenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom građenja
zgrade, a koji imaju utjecaj na postizanje odnosno zadržavanje projektiranih
odnosno propisanih tehničkih svojstava zgrade i ispunjavanje zahtjeva u odnosu
na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu zgrade,
– uvjete održavanja zgrade u odnosu na ispunjenje zahtjeva racionalne uporabe
energije i toplinske zaštite za projektirani vijek uporabe zgrade,
– druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i
posebnim propisima,
– popis tehničkih specifikacija.
(5) Nacrti iz stavka 1. ovoga članka sadrže:
– shematski prikaz tlocrta i presjeka zgrade s ucrtanom granicom između prostora
različitih temperatura, te granicom temperaturnih zona,
– ucrtane granice i oznake sastava građevnih dijelova zgrade,
– smještaj elemenata sustava zaštite od pregrijavanja tijekom ljeta.
(6) Sadržaj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske
energije za hlađenje zgrade iz stavka 1. ovoga članka propisan je u Prilogu »D«
ovoga Propisa.
(7) Glavni projekt iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i druge podatke
ovisno o vrsti zgrade.
(8) Iznimno od stavka 1. ovoga članka za određene vrste zgrada, kada je to
određeno posebnim propisom donesenim u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i
gradnji, izrađuje se poseban projekt u odnosu na racionalnu uporabu energije i
toplinsku zaštitu zgrade.
Članak 52.
(1) Za zgrade s ploštinom korisne površine većom od 1000 m², zahtjevu za
izdavanje građevinske dozvole, odnosno potvrdi glavnog projekta obvezno se
prilaže elaborat tehničke, ekološke i ekonomske izvedivosti alternativnih
sustava za opskrbu energijom, naročito decentraliziranih sustava opskrbe
energijom korištenjem obnovljivih izvora energije, kogeneracijskih sustava,
daljinskog ili blokovskog grijanja, sustava s dizalicama topline te sustava s
gorivnim ćelijama.
(2) Elaborat iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se na temelju podataka iz
studije primjenjivosti alternativnih sustava, a podaci iz elaborata služe za
izradu glavnog projekta.
(3) Studija iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se na službenim internetskim
stranicama Ministarstva.
Članak 53.
(1) Glavni projekt kojim se daje tehničko rješenje za grijanje za zgrade iz
članka 10. podstavka 1. ovoga Propisa obvezno sadrži i tehničko rješenje uporabe
individualnih obnovljivih izvora energije za grijanje.
(2) Glavni projekt kojim se daje tehničko rješenje za grijanje za zgrade iz
članka 10. podstavka 2. ovoga Propisa obvezno sadrži i dokaz o uporabi
unutarnjih izvora topline iz tehnološkog procesa za potrebe grijanja.
Članak 54.
Izvedbeni projekt sadrži karakteristične detalje pojedinih dijelova zgrade, koji imaju utjecaja na ispunjavanje propisanih uvjeta glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite zgrade osobito detalje područja potencijalnih toplinskih mostova.
Članak 55.
(1) Za rekonstrukciju postojeće zgrade opisane u poglavlju III. ovoga Propisa,
projekt kojim se daje tehničko rješenje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu
energije i toplinsku zaštitu, osim sadržaja iz članka 51. ovoga Propisa sadrži i
detaljan opis i tehničke karakteristike postojećeg stanja zgrade odnosno
postojećeg građevnog dijela zgrade obuhvaćenog rekonstrukcijom u odnosu na
racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu prije predviđenog građevinskog
zahvata.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za određene vrste zgrada, kada je to
propisano posebnim propisom donesenim u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju
i gradnji, izrađuje se elaborat postojećeg stanja kao podloga za izradu glavnog
projekta.
Meteorološke veličine
Članak 56.
Za toplinske proračune prema propisanim zahtjevima iz ovog Propisa primjenjuju se meteorološke veličine za mjerodavne postaje sadržane u Prilogu »E« ovoga Propisa.
VII. ISKAZNICA POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA GRIJANJE I TOPLINSKE ENERGIJE ZA
HLAĐENJE ZGRADE
Članak 57.
(1) Iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za
hlađenje zgrade je sastavni dio glavnog projekta iz članka 51. ovoga Propisa.
(2) Posebna Iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske
energije za hlađenje izrađuje se za pojedini dio zgrade kada se provode odvojeni
proračuni prema odredbi članka 35. stavka 1. ovoga Propisa.
(3) Projektant dijela glavnog projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu
uporabu energije i toplinsku zaštitu i glavni projektant potpisuju Iskaznicu iz
stavka 1. ovoga članka i ovjeravaju je svojim žigovima.
VIII. ODRŽAVANJE ZGRADE U ODNOSU NA RACIONALANU UPORABU ENERGIJE I
TOPLINSKU ZAŠTITU
Članak 58.
(1) Održavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku
zaštitu mora biti takvo da se tijekom trajanja zgrade očuvaju njezina tehnička
svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom zgrade i ovim Propisom, te
drugi zahtjevi koje zgrada mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom
donesenim u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji.
(2) Održavanje zgrade koja je izvedena odnosno koja se izvodi u skladu s prije
važećim propisima u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu
mora biti takvo da se tijekom trajanja zgrade očuvaju njezina tehnička svojstva
i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom zgrade i propisima u skladu s kojima
je zgrada izvedena.
Članak 59.
(1) Održavanje zgrade u smislu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite
podrazumijeva:
– pregled zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u
razmacima i na način određen projektom zgrade i/ili na način određen posebnim
propisom donesenim u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji,
– izvođenje radova kojima se zgrada zadržava u stanju određenom projektom zgrade
u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu i ovim Propisom
odnosno propisom u skladu s kojim je zgrada izvedena.
(2) Ispunjavanje propisanih uvjeta održavanja zgrade dokumentira se u skladu s
projektom zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu,
te:
– izvješćima o pregledima i ispitivanjima zgrade i pojedinih njezinih dijelova,
– zapisima o radovima održavanja,
– na drugi prikladan način ako ovim Propisom ili posebnim propisom donesenim u
skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji nije što drugo određeno.
Članak 60.
Za održavanje zgrade dopušteno je rabiti samo one građevne proizvode za koje je izdana isprava o sukladnosti prema posebnom propisu ili je uporabljivost dokazana u skladu s projektom zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu i ovim Propisom.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 61.
(1) Prilozi »A«, »B«, »C«, »D« i »E« sastavni su dio ovoga Propisa.
(2) Ministar ovlašten za donošenje ovoga Propisa posebnom odlukom će, osim normi
određenih u prilozima iz stavka 1. ovoga članka, odrediti norme na koje upućuju
norme iz tih priloga i druge norme te priznata tehnička pravila bitna za
primjenu ovoga Propisa. Ova odluka objavljuje se na službenim internetskim
stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Članak 62.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Propisa prestaje važiti Tehnički propis o
uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (»Narodne novine« br.
79/2005., 155/2005., 74/2006.).
(2) Glavni projekt u kojemu je tehničko rješenje zgrade dano prema propisu iz
stavka 1. ovoga članka smatrat će se pravovaljanim dokumentom za:
– početak radova na zgradi čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m²
i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska
(bruto) površina nije veća od 600 m², za koju investitor ima pravomoćno rješenje
o uvjetima građenja, ako prijavi početak građenja do 30. rujna 2009. godine,
– izdavanje potvrde glavnog projekta odnosno izdavanje građevinske dozvole ako
je zahtjev za izdavanje te potvrde odnosno dozvole zajedno s glavnim projektom
podnesen do 30. rujna 2009. godine.
Članak 63.
(1) U zgradu koja se izvodi prema potvrđenom glavnom projektu odnosno
građevinskoj dozvoli čiji je sastavni dio glavni projekt koji nije izrađen u
skladu s ovim Propisom smije se ugraditi građevni proizvod specificiran prema
ovom Propisu ako ima odgovarajuća ili povoljnija tehnička svojstva, ako je to
određeno izvedbenim projektom i ako je u skladu s tim projektom utvrđeno da je
uporabljiv za tu zgradu uključujući uvjete njegove ugradbe i utjecaje okoline.
(2) Radi provedbe odredbi iz stavka 1. ovoga članka za dio zgrade koji je
izveden do početka ugradnje građevnih proizvoda specificiranih prema ovom
Propisu, mora se popisati stanje izvedenih radova u skladu s posebnim propisom o
vođenju građevinskog dnevnika.
(3) Izvedbeni projekt zgrade iz stavka 1. ovoga članka mora za ugradnju
građevnih proizvoda specificiranih prema ovom Propisu sadržavati detaljnu
razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete iz glavnog projekta kojom će
se, u skladu s ovim Propisom, odrediti osobito:
– svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u zgradu,
– ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji se
izrađuju na gradilištu za potrebe toga gradilišta,
– uvjete građenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja
zgrade, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih
tehničkih svojstava zgrade u odnosu na ispunjavanje bitnog zahtjeva uštede
energije i toplinske zaštite i zahtjeva energetske učinkovitosti te
– druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i
posebnim propisima, ocjenu međusobne usklađenosti načina dokazivanja
uporabljivosti dijela zgrade izgrađenog do početka ugradnje građevnih proizvoda
specificiranih prema ovom Propisu i kasnije izgrađenog dijela zgrade.
(4) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na
glavni projekt i drugu dokumentaciju zgrade čija građevinska (bruto) površina
nije veća od 400 m² i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih
djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m², za koju
investitor ima pravomoćno rješenje o uvjetima građenja, a koji glavni projekt
nije izrađen u skladu s ovim Propisom.
Članak 64.
Ako za projektiranje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu prema ovom Propisu nedostaju specifikacije – hrvatske prednorme odnosno neke od normi na koje upućuju hrvatske norme odnosno druge tehničke specifikacije navedene u Prilozima »A« i »B« ovoga Propisa, primjenjuju se odredbe priznatih tehničkih pravila koje nisu u suprotnosti sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, ovim Propisom i hrvatskim normama odnosno drugim tehničkim specifikacijama na koje ovaj Propis upućuje, a za određivanje kojih je sukladno zakonu odgovoran projektant.
Članak 65.
Do potpisivanja ugovora o pristupanju Republike Hrvatske u Europsku Uniju, označavanje građevnih proizvoda koji odgovaraju hrvatskim normama donesenim u skladu s načelima usklađivanja europskog zakonodavstva provodi se u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje to pitanje.
Članak 66.
(1) Nakon potpisivanja ugovora iz članka 65. ovoga Propisa i u skladu s tim
ugovorom, za projektiranje, izvođenje i održavanje zgrada mogu se rabiti i
građevni proizvodi sukladni harmoniziranim tehničkim specifikacijama na koje
ovaj Propis ne upućuje ako:
– su naslovi, referencijske oznake i datum početka primjene tih tehničkih
specifikacija, te datum završetka istovremene primjene oprečnih nacionalnih
tehničkih specifikacija objavljeni u službenom glasilu Europske unije,
– je za te građevne proizvode potvrđena sukladnost s tim tehničkim
specifikacijama,
– su ti proizvodi uporabljivi u Republici Hrvatskoj obzirom na zemljopisne,
klimatske i druge osobitosti Republike Hrvatske.
(2) U zgradu koja se izvodi prema potvrđenom glavnom projektu odnosno
građevinskoj dozvoli čiji je sastavni dio glavni projekt izrađen u skladu s
tehničkim specifikacijama na koje upućuje ovaj Propis, građevni proizvod iz
stavka 1. ovoga članka smije se ugraditi ako ima odgovarajuća ili povoljnija
tehnička svojstva, ako je to određeno izvedbenim projektom i ako je u skladu s
tim projektom utvrđeno da je uporabljiv za tu zgradu uključujući uvjete njegove
ugradbe i utjecaje okoline.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na glavni
projekt zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² i zgrade za
obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto)
površina nije veća od 600 m², za koju investitor ima pravomoćno rješenje o
uvjetima građenja, a koji glavni projekt je izrađen u skladu s tehničkim
specifikacijama na koje upućuje ovaj Propis.
Članak 67.
Do stupanja na snagu članka 11. ovoga Propisa, za novu zgradu ili njezin dio koji se grije sustavom elektrootpornog grijanja, proračunata godišnja potrebna toplina za grijanje te zgrade ili njezinog dijela množi se s faktorom 1,3 i dobivena vrijednost, svedena na jedinicu ploštine odnosno obujma, mora biti manja od najveće dopuštene vrijednosti iz članka 8. odnosno 9. ovoga Propisa.
Članak 68.
Ovaj Propis stupa na snagu 31. ožujka 2009. godine, osim članka 11. koji stupa
na snagu 31. prosinca 2015. godine.
Klasa: 360-01/08-04/4
Urbroj: 531-01-08-1
Zagreb, 22. rujna 2008.
Ministrica
Marina Matulović Dropulić, dipl. ing. arh., v. r.
PRILOG A
POPIS HRVATSKIH NORMI I DRUGIH TEHNIČKIH SPECIFIKACIJA ZA PRORAČUNE I
ISPITIVANJA GRAĐEVNIH DIJELOVA ZGRADE I ZGRADE KAO CIJELINE
A.1 NORME ZA PRORAČUN NA KOJE UPUĆUJE
OVAJ PROPIS
HRN EN 410:2003
Staklo u graditeljstvu -- Određivanje svjetlosnih i sunčanih značajka
ostakljenja (EN 410:1998)
Glass in building -- Determination of luminous and solar characteristics of
glazing (EN 410:1998)
HRN EN 673:2003
Staklo u graditeljstvu -- Određivanje koeficijenta prolaska topline (U
vrijednost) -- Proračunska metoda (EN 673:1997+A1:2000+A2:2002)
Glass in building -- Determination of thermal transmittance (U value) --
Calculation method (EN 673:1997+A1:2000+A2:2002)
HRN EN ISO 6946:20XX
Građevni dijelovi i građevni dijelovi zgrada -- Toplinski otpor i koeficijent
prolaska topline -- Metoda proračuna (ISO 6946:2007; EN ISO 6946:2007)
Building components and building elements -- Thermal resistance and thermal
transmittance -- Calculation method (ISO 6946:2007; EN ISO 6946:2007)
HRN EN ISO 10077-1:2002
Toplinske značajke prozora, vrata i zaslona -- Proračun koeficijenta prolaska
topline -- 1. dio: Pojednostavnjena metoda (ISO 10077-1:2000; EN ISO
10077-1:2000)
Thermal performance of windows, doors and shutters -- Calculation of thermal
transmittance -- Part 1: Simplified method (ISO 10077-1:2000; EN ISO
10077-1:2000)
HRN EN ISO 10211-1:20XX
Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Toplinski tokovi i površinske temperature –
Detaljni proračuni (ISO 10211:2007; EN ISO 10211:2007)
Thermal bridges in building construction -- Heat flows and surface temperatures
– Detailed calculations (ISO 10211:2007; EN ISO 10211:2007)
HRN EN ISO 10456:20XX
Toplinska izolacija -- Građevni materijali i proizvodi -- Određivanje nazivnih i
projektnih toplinskih vrijednosti (ISO 10456:2007; EN ISO 10456:2007)
Building materials and products -- Procedures for determining declared and
design thermal values (ISO 10456:2007; EN ISO 10456:2007)
HRN EN 12524:2002
Građevni materijali i proizvodi -- Svojstva s obzirom na toplinu i vlagu --
Tablice projektnih vrijednosti (EN 12524:2000)
Building materials and products -- Hygrothermal properties -- Tabulated design
values (EN 12524:2000)
HRN EN ISO 13370:20XX
Toplinske značajke zgrada -- Prijenos topline preko tla -- Metode proračuna (ISO
13370:2007; EN ISO 13370:2007)
Thermal performance of buildings -- Heat transfer via the ground -- Calculation
methods (ISO 13370:2007; EN ISO 13370:2007)
HRN EN ISO 13788:2002
Značajke građevnih dijelova i građevnih dijelova zgrada s obzirom na toplinu i
vlagu -- Temperatura unutarnje površine kojom se izbjegava kritična vlažnost
površine i unutarnja kondenzacija -- Metode proračuna (ISO 13788:2001; EN ISO
13788:2001)
Hygrothermal performance of building components and building elements --
Internal surface temperature to avoid critical surface humidity and interstitial
condensation -- Calculation methods (ISO 13788:2001; EN ISO 13788:2001)
HRN EN ISO 13789:20XX
Toplinske značajke zgrada -- Koeficijent (transmisijskih) prijenosnih toplinskih
gubitaka -- Metoda proračuna (ISO 13789:2007; EN ISO 13789:2007)
Thermal performance of buildings -- Transmission heat loss coefficient --
Calculation method (ISO 13789:2007; EN ISO 13789:2007)
HRN EN ISO 13790:2008
Energetska svojstva zgrada -- Proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje
prostora (EN ISO 13790:2008)
Energy performance of buildings – Calculation of energy use for space heating
and cooling (EN ISO 13790:2008)
HRN EN ISO 14683: 20XX
Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Linearni koeficijent prolaska topline --
Pojednostavljena metoda i utvrđene vrijednosti (ISO 14683:2007; EN ISO
14683:2007)
Thermal bridges in building construction -- Linear thermal transmittance --
Simplified methods and default values (ISO 14683:2007; EN ISO 14683:2007)
A.2 NORME ZA ISPITIVANJE NA KOJE UPUĆUJE
OVAJ PROPIS
HRN EN 674:2005
Staklo u graditeljstvu – Određivanje koeficijenta prolaska topline
(U-vrijednost) -- Metoda sa zaštićenom vrućom pločom (EN 674:1997)
Glass in building – Determination of thermal transmittance (U-value) – Guarded
hot plate method (EN 674:1997)
HRN EN 1026:2001
Prozori i vrata -- Propusnost zraka -- Metoda ispitivanja (EN 1026:2000)
Windows and doors -- Air permeability -- Test method (EN 1026:2000)
HRN EN 12207:2001
Prozori i vrata -- Propusnost zraka -- Razredba (EN 12207:1999)
Windows and doors -- Air permeability -- Classification (EN 12207:1999)
HRN EN ISO 12412-2:2004
Toplinske značajke prozora, vrata i zaslona -- Određivanje koeficijenta prolaska
topline metodom vruće komore -- 2. dio: Okviri (EN 12412-2:2003)
Thermal performance of windows, doors and shutters -- Determination of thermal
transmittance by hot box method -- Part 2: Frames (EN 12412-2:2003)
HRN EN ISO 12567-1:2002
Toplinske značajke prozora i vrata -- Određivanje prolaska topline metodom vruće
komore -- 1. dio: Prozori i vrata u cjelini (ISO 12567-1:2000; EN ISO
12567-1:2000)
Thermal performance of windows and doors -- Determination of thermal
transmittance by hot box method -- Part 1: Complete windows and doors (ISO
12567-1:2000; EN ISO 12567-1:2000)
HRN EN 13829:2002
Toplinske značajke zgrada -- Određivanje propusnosti zraka kod zgrada -- Metoda
razlike tlakova (ISO 9972:1996, preinačena; EN 13829:2000)
Thermal performance of buildings -- Determination of air permeability of
buildings -- Fan pressurization method (ISO 9972:1996, modified; EN 13829:2000)
PRILOG B
POPIS HRVATSKIH NORMI I DRUGIH TEHNIČKIH SPECIFIKACIJA KOJE UPUĆUJU NA ZAHTJEVE
KOJE, U SVEZI S TOPLINSKOM ZAŠTITOM, TREBAJU ISPUNITI TOPLINSKO-IZOLACIJSKI
GRAĐEVNI PROIZVODI
ZA ZGRADE
HRN EN 13162:2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
mineralne vune (MW) -- Specifikacija (EN 13162:2001)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made mineral wool (MW)
products -- Specification (EN 13162:2001)
HRN EN 13162/AC:2007
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
mineralne vune (MW) -- Specifikacija (EN 13162:2001/AC:2005)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made mineral wool (MW)
products -- Specification (EN 13162:2001/AC:2005)
HRN EN 13163:2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
ekspandiranog polistirena (ESP) -- Specifikacija (EN 13163:2001)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made products of expanded
polystyrene (EPS) -- Specification (EN 13163:2001)
HRN EN 13163/AC:2007
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
ekspandiranog polistirena (ESP) -- Specifikacija (EN 13163:2001/AC:2005)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made products of expanded
polystyrene (EPS) -- Specification (EN 13163:2001/AC:2005)
HRN EN 13164:2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
ekstrudirane polistirenske pjene (XPS) -- Specifikacija (EN 13164:2001)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made products of extruded
polystyrene foam (XPS) -- Specification (EN 13164:2001)
HRN EN 13164/A1:2004
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
ekstrudirane polistirenske pjene (XPS) -- Specifikacija (EN 13164:2001/A1:2004)
Thermal insulation products for buildings – Factory made products of extruded
polystyrene foam (XPS) – Specification (EN 13164:2001/A1:2004)
HRN EN 13164/AC:2007
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
ekstrudirane polistirenske pjene (XPS) -- Specifikacija (EN 13164:2001/AC:2005)
Thermal insulation products for buildings – Factory made products of extruded
polystyrene foam (XPS) – Specification (EN 13164:2001/AC:2005)
HRN EN 13165:2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
tvrde poliuretanske pjene (PUR) -- Specifikacija (EN 13165:2001)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made rigid polyurethane
foam (PUR) products -- Specification (EN 13165:2001)
HRN EN 13165/A1:2004
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
tvrde poliuretanske pjene (PUR) -- Specifikacija (EN 13165:2001/A1:2004)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made rigid polyurethane
foam (PUR) products -- Specification (EN 13165:2001/A1:2004)
HRN EN 13165/A2:2004
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
tvrde poliuretanske pjene (PUR) -- Specifikacija (EN 13165:2001/A2)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made rigid polyurethane
foam (PUR) products -- Specification (EN 13165:2001/A2)
HRN EN 13165/AC:2007
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
tvrde poliuretanske pjene (PUR) -- Specifikacija (EN 13165:2001/AC:2005)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made rigid polyurethane
foam (PUR) products -- Specification (EN 13165:2001/AC:2005)
HRN EN 13166:2002
Toplinsko izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
fenolne pjene (PF) -- Specifikacija (EN 13166:2001)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made products of phenolic
foam (PF) -- Specification (EN 13166:2001)
HRN EN 13166/A1:2004
Toplinsko izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
fenolne pjene (PF) -- Specifikacija (EN 13166:2001/A1:2004)
Thermal insulation products for buildings – Factory made products pf phenolic
foam (PF) – Specification (EN 13166:2001/A1:2004)
HRN EN 13166/AC:2007
Toplinsko izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
fenolne pjene (PF) -- Specifikacija (EN 13166:2001/AC:2005)
Thermal insulation products for buildings – Factory made products pf phenolic
foam (PF) – Specification (EN 13166:2001/AC:2005)
HRN EN 13167:2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
ćelijastog (pjenastog) stakla (CG) -- Specifikacija (EN 13167:2001)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made cellular glass (CG)
products -- Specification (EN 13167:2001)
HRN EN 13167/A1:2004
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
ćelijastog (pjenastog) stakla (CG) -- Specifikacija (EN 13167:2001/A1:2004)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made cellular glass (CG)
products -- Specification (EN 13167:2001/A1:2004)
HRN EN 13167/AC:2007
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
ćelijastog (pjenastog) stakla (CG) -- Specifikacija (EN 13167:2001/AC:2005)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made cellular glass (CG)
products -- Specification (EN 13167:2001/AC:2005)
HRN EN 13168:2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
drvene vune (WW) -- Specifikacija (EN 13168:2001)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made wood wool (WW)
products -- Specification (EN 13168:2001)
HRN EN 13168/A1:2004
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
drvene vune (WW) -- Specifikacija (EN 13168:2001/A1:2004)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made wood wool (WW)
products -- Specification (EN 13168:2001/A1:2004)
HRN EN 13168/AC:2007
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
drvene vune (WW) -- Specifikacija (EN 13168:2001/AC:2005)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made wood wool (WW)
products -- Specification (EN 13168:2001/AC:2005)
HRN EN 13169:2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
ekspandiranog perlita (EPB) -- Specifikacija (EN 13169:2001)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made products of expanded
perlite (EPB) -- Specification (EN 13169:2001)
HRN EN 13169/A1:2004
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
ekspandiranog perlita (EPB) -- Specifikacija (EN 13169:2001/A1:2004)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made products of expanded
perlite (EPB) -- Specification (EN 13169:2001/A1:2004)
HRN EN 13169/AC:2007
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
ekspandiranog perlita (EPB) -- Specifikacija (EN 13169:2001/AC:2005)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made products of expanded
perlite (EPB) -- Specification (EN 13169:2001/AC:2005)
HRN EN 13170:2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
ekspandiranog pluta (ICB) -- Specifikacija (EN 13170:2001)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made products of expanded
cork (ICB) -- Specification (EN 13170:2001)
HRN EN 13170/AC:2007
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
ekspandiranog pluta (ICB) -- Specifikacija (EN 13170:2001/AC:2005)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made products of expanded
cork (ICB) -- Specification (EN 13170:2001/AC:2005)
HRN EN 13171:2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
drvenih vlakana (WF) -- Specifikacija (EN 13171:2001)
Thermal insulating products for buildings -- Factory made wood fibre (WF)
products -- Specification (EN 13171:2001)
HRN EN 13171/A1:2004
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
drvenih vlakana (WF) -- Specifikacija (EN 13171:2001/A1:2004)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made wood fibre (WF)
products -- Specification (EN 13171:2001/A1:2004)
HRN EN 13171/AC:2007
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od
drvenih vlakana (WF) -- Specifikacija (EN 13171:2001/AC:2005)
Thermal insulation products for buildings -- Factory made wood fibre (WF)
products -- Specification (EN 13171:2001/AC:2005)
HRN EN 13172:2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi -- Vrednovanje sukladnosti (EN 13172:2001)
Thermal insulating products -- Evaluation of conformity (EN 13172:2001)
HRN EN 13172/A1:2005
Toplinsko-izolacijski proizvodi -- Vrednovanje sukladnosti (EN
13172:2001/A1:2005)
Thermal insulating products -- Evaluation of conformity (EN 13172:2001/A1:2005)
HRN EN 13499:2004
Toplinsko-izolacijski proizvodi za primjenu u zgradarstvu -- Povezani sustavi za
vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi ekspandiranog polistirena --
Specifikacija (EN 13499:2003)
Thermal insulation products for buildings -- External thermal insulation
composite systems (ETICS) based on expanded polystyrene -- Specification (EN
13499:2003)
HRN EN 13500:2004
Toplinsko-izolacijski proizvodi za primjenu u zgradarstvu -- Povezani sustavi za
vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi mineralne vune -- Specifikacija
(EN 13500:2003)
Thermal insulation products for buildings -- External thermal insulation
composite systems (ETICS) based on mineral wool -- Specification (EN 13500:2003)
HRN EN 1745:2003
Zidovi i proizvodi za zidanje -- Metode određivanja računskih toplinskih
vrijednosti (EN 1745:2002) Masonry and masonry products -- Methods for
determining design thermal values (EN 1745:2002)
PRILOG C
POPIS NAJVEĆIH DOPUŠTENIH VRIJEDNOSTI KOEFICIJENATA PROLASKA TOPLINE, U,
GRAĐEVNIH DIJELOVA ZGRADE KOJE TREBA ISPUNITI PRI PROJEKTIRANJU NOVIH I
REKONSTRUKCIJI POSTOJEĆIH ZGRADA I UTVRĐENE VRIJEDNOSTI TEHNIČKIH SVOJSTAVA
GRAĐEVNIH PROIZVODA S KOJIMA SE MOGU PROVODITI DOKAZNI PRORAČUNI PROPISANI OVIM
PROPISOM
Tablica 1. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje, g (-), za slučaj okomitog upada sunčeva zračenja
Redni broj |
Tip ostakljenja |
(-) |
1. |
Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo) |
0,87 |
2. |
Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim međuslojem zraka) |
0,80 |
3. |
Trostruko izolirajuće staklo (s dva međusloja zraka) |
0,70 |
4. |
Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (Low-E obloga) |
0,60 |
5. |
Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije Low-E obloge) |
0,50 |
6. |
Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja |
0,50 |
7. |
Staklena opeka |
0,60 |
Tablica 2. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, FC (-)
Redni broj |
Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja |
FC (-) |
1. |
Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja |
1 |
2. |
Naprava s unutrašnje strane ili između stakala |
|
2.1 |
– bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnostia) |
0,75 |
2.2 |
– svijetle boje ili malene transparentnosti |
0,80 |
2.3 |
– tamne boje ili povišene transparentnosti |
0,90 |
3 |
Naprava s vanjske strane |
|
3.1 |
– žaluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano |
0,25 |
3.2 |
– žaluzine, rolete, kapci (škure, grilje) |
0,30 |
4. |
Strehe, lođeb) |
0,50 |
5. |
Markize, gore i bočno provjetravaneb) |
0,40 |
a) Transparentnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja manja od 15% smatra se
malenom, a transparentnost u iznosu 15% ili većem smatra se povišenom.
b) Navedena vrijednost primjenjuje se za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora.
Tablica 3. Razredi zrakopropusnosti prozora, balkonska vrata i krovnih prozora
Redni broj |
Broj katova zgrade |
Razred zrakopropusnosti prema HRN EN 12207-1:2002 |
1. |
Zgrada do 2 kata |
2 |
2. |
Zgrada s više od 2 kata |
3 |
Tablica 4. Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti, λ [W/(m·K)], i
približne vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pare, µ (-)
Redni broj
|
Građevni materijal
|
Gustoća |
Toplinska provod |
Specifični
toplinski kapacitet |
Faktor otpora difuziji vodene pare µ |
1. |
ZIDOVI, uključivo mort u reškama |
||||
1.01 |
puna opeka od gline |
1800 |
0,81 |
900 |
5/10 |
1.02 |
puna opeka od gline |
1600 |
0,68 |
900 |
5/10 |
1.03 |
klinker opeka |
1900 |
0,85 |
800 |
50/100 |
1.04 |
klinker opeka |
1700 |
0,80 |
800 |
50/100 |
1.05 |
puna fasadna opeka od gline |
1800 |
0,83 |
900 |
5/10 |
1.06 |
puna fasadna opeka od gline |
1600 |
0,70 |
900 |
5/10 |
1.07 |
šuplja fasadna opeka od gline |
1200 |
0,55 |
900 |
5/10 |
1.08 |
šuplji blokovi od gline |
1100 |
0,48 |
900 |
5/10 |
1.09 |
šuplji blokovi od gline |
1000 |
0,45 |
900 |
5/10 |
1.10 |
šuplji blokovi od gline |
900 |
0,42 |
900 |
5/10 |
1.11 |
šuplji blokovi od gline |
800 |
0,39 |
900 |
5/10 |
1.12 |
puna vapneno silikatna opeka |
1800 |
0,99 |
900 |
15/25 |
1.13 |
puna vapneno silikatna opeka |
1600 |
0,79 |
900 |
15/25 |
1.14 |
vapneno silikatni šuplji blokovi |
1200 |
0,56 |
900 |
15/25 |
1.15 |
prirodni kamen |
2000 |
1,40 |
1000 |
50 |
1.16 |
šuplji blokovi od betona |
1000 |
0,70 |
1000 |
5/15 |
1.17 |
šuplji blokovi od betona |
1200 |
0,80 |
1000 |
5/15 |
1.18 |
šuplji blokovi od betona |
1400 |
0,90 |
1000 |
20/30 |
1.19 |
šuplji blokovi od betona |
1600 |
1,10 |
1000 |
20/30 |
1.20 |
šuplji blokovi od betona |
1800 |
1,20 |
1000 |
20/30 |
1.21 |
šuplji blokovi od betona |
2000 |
1,40 |
1000 |
20/30 |
1.22 |
šuplji blokovi od laganog betona |
500 |
0,30 |
1000 |
5/10 |
1.23 |
šuplji blokovi od laganog betona |
700 |
0,37 |
1000 |
5/10 |
1.24 |
šuplji blokovi od laganog betona |
900 |
0,46 |
1000 |
5/10 |
1.25 |
šuplji blokovi od laganog betona |
1000 |
0,52 |
1000 |
5/10 |
1.26 |
šuplji blokovi od laganog betona |
1200 |
0,60 |
1000 |
5/10 |
1.27 |
šuplji blokovi od laganog betona |
1400 |
0,72 |
1000 |
5/10 |
2. |
BETON I ARMIRANI BETON |
||||
2.01 |
armirani beton |
2500 |
2,60 |
1000 |
80/130 |
2.02 |
teški beton |
3200 |
2,60 |
1000 |
80/130 |
2.03 |
beton |
2400 |
2,00 |
1000 |
80/130 |
2.04 |
beton |
2200 |
1,65 |
1000 |
70/120 |
2.05 |
beton |
2000 |
1,35 |
1000 |
60/100 |
2.06 |
beton s laganim agregatom |
2000 |
1,35 |
1000 |
60/100 |
2.07 |
beton s laganim agregatom |
1800 |
1,30 |
1000 |
60/100 |
2.08 |
beton s laganim agregatom |
1600 |
1,00 |
1000 |
60/100 |
2.09 |
beton s laganim agregatom |
1500 |
0,89 |
1000 |
60/100 |
2.10 |
beton s laganim agregatom |
1400 |
0,79 |
1000 |
60/100 |
2.11 |
beton s laganim agregatom |
1300 |
0,70 |
1000 |
60/100 |
2.12 |
beton s laganim agregatom |
1200 |
0,62 |
1000 |
60/100 |
2.13 |
beton s laganim agregatom |
1100 |
0,55 |
1000 |
60/100 |
2.14 |
beton s laganim agregatom |
1000 |
0,49 |
1000 |
60/100 |
2.15 |
beton s laganim agregatom |
900 |
0,44 |
1000 |
60/100 |
2.16 |
beton s laganim agregatom |
800 |
0,39 |
1000 |
60/100 |
2.17 |
porobeton |
1000 |
0,31 |
1000 |
6/10 |
2.18 |
porobeton |
900 |
0,29 |
1000 |
6/10 |
2.19 |
porobeton |
800 |
0,25 |
1000 |
6/10 |
2.20 |
porobeton |
750 |
0,24 |
1000 |
6/10 |
2,21 |
porobeton |
700 |
0,22 |
1000 |
6/10 |
2.22 |
porobeton |
650 |
0,21 |
1000 |
6/10 |
2.23 |
porobeton |
600 |
0,19 |
1000 |
6/10 |
2.24 |
porobeton |
550 |
0,18 |
1000 |
6/10 |
2.25 |
porobeton |
500 |
0,16 |
1000 |
6/10 |
2.26 |
porobeton |
450 |
0,15 |
1000 |
6/10 |
2.27 |
porobeton |
400 |
0,13 |
1000 |
6/10 |
2.28 |
porobeton |
350 |
0,11 |
1000 |
6/10 |
2.29 |
porobeton |
300 |
0,10 |
1000 |
6/10 |
2.30 |
beton s jednozrnatim šljunkom |
2000 |
1,40 |
1000 |
60/100 |
2.31 |
beton s jednozrnatim šljunkom |
1800 |
1,10 |
1000 |
60/100 |
2.32
|
beton s jednozrnatim šljunkom |
1600 |
0,81 |
1000 |
60/100 |
3. |
ŽBUKE, MORTOVI, ESTRISI |
||||
3.01 |
cementna žbuka |
2000 |
1,60 |
1000 |
15/35 |
3.02 |
vapnena žbuka |
1600 |
0,80 |
1000 |
6/10 |
3.03 |
vapneno-cementna žbuka |
1800 |
1,00 |
1000 |
15/35 |
3.04 |
vapneno-gipsana žbuka |
1400 |
0,70 |
1000 |
6/10 |
3.05 |
gipsana žbuka |
1500 |
0,54 |
1000 |
6/10 |
3.06 |
gipsana žbuka |
1400 |
0,51 |
1000 |
6/10 |
3.07 |
gipsana žbuka |
1300 |
0,47 |
1000 |
6/10 |
3.08 |
gipsana žbuka |
1200 |
0,43 |
1000 |
6/10 |
3.09 |
lagana žbuka |
1300 |
0,56 |
1000 |
15/20 |
3.10 |
lagana žbuka |
1000 |
0,38 |
1000 |
15/20 |
3.11 |
lagana žbuka |
700 |
0,25 |
1000 |
15/20 |
3.12 |
toplinsko-izolacijska žbuk |
400 |
0,11 |
1000 |
5/20 |
3.13 |
toplinsko-izolacijska žbuka |
250 |
0,08 |
1000 |
5/20 |
3.14 |
sanacijska žbuka |
1400 |
0,65 |
1000 |
6/15 |
3.15 |
polimerna žbuka |
1100 |
0,70 |
1000 |
50/200 |
3.16 |
silikatna žbuka |
1800 |
0,90 |
1000 |
50/70 |
3,17 |
žbuka na bazi akrilata |
1700 |
0,90 |
1000 |
100/150 |
3.18 |
cementni mort |
2000 |
1,60 |
1000 |
15/35 |
3.19 |
cementni estrih |
2000 |
1,60 |
1100 |
50 |
3.20 |
anhidrit estrih |
2100 |
1,20 |
1000 |
15/35 |
3.22 |
magnezitni estrih |
2300 |
0,70 |
1000 |
15/35 |
4. |
PODNE, ZIDNE I STROPNE OBLOGE |
||||
4.01 |
gipskartonske ploče |
900 |
0,25 |
900 |
8 |
4.02 |
gipsane ploče s dodatkom celuloznih vlakanaca |
1300 |
0,38 |
1000 |
10/15 |
4.03 |
keramičke pločice |
2300 |
1,30 |
840 |
200 |
4.04 |
kamene ploče |
2500 |
2,80 |
1000 |
40/200 |
4.05 |
drvo |
550 |
0,15 |
2000 |
50/70 |
5. |
HIDROIZOLACIJSKI MATERIJALI, PARNE BRANE |
||||
5.01 |
bitumenska traka s uloškom staklenog voala |
1100 |
0,23 |
1000 |
50000 |
5.02
|
bitumenska traka s uloškom staklene tkanine |
1100 |
0,23 |
1000 |
50000 |
5.03 |
bitumenska traka s uloškom poliesterskog filca |
1100
|
0,23
|
1000
|
50000
|
5.04
|
bitumenska traka s uloškom krovnog kartona |
1100 |
0,23 |
1000 |
50000 |
5.05
|
polimerna hidroizolacijska traka na bazi PVC-P |
1200
|
0,14
|
1000
|
100000
|
5.06
|
polimerna hidroizolacijska traka na bazi PIB |
1600
|
0,26
|
960
|
300000
|
5.07
|
polimerna hidroizolacijska traka na bazi CR |
1300
|
0,23
|
1000
|
100000
|
5.08
|
polimerna hidroizolacijska traka na bazi VAE |
1300
|
0,14
|
1000
|
20000
|
6. |
RASTRESITI MATERIJALI ZA NASIPAVANJE |
||||
6.01 |
ekspandirani perlit |
≤ 100 |
0,060 |
1000 |
3 |
6.02 |
lomljevina ekspandiranog pluta |
≤ 200 |
0,055 |
1300 |
3 |
6.03 |
lomljevina opeke od gline |
≤ 800 |
0,41 |
900 |
3 |
6.04 |
pijesak, šljunak, tucanik (drobljenac) |
≤ 1700 |
0,81 |
1000 |
3 |
7. |
TOPLINSKO – IZOLACIJSKI MATERIJALI |
||||
7.01
|
mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162 |
10 do 200 |
0,035 do 0,050 |
1030 |
1 |
7.02
|
ekspandirani polistiren (EPS) prema HRN EN 13163 |
15 do 30
|
0,035 do 0,040
|
1450
|
60
|
7.03
|
ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) prema HRN EN 13164 |
≥ 25
|
0,030 do 0,040
|
1450
|
150
|
7.04
|
tvrda poliuretanska pjena (PUR) prema HRN EN 13165 |
≥ 30
|
0,020 do 0,040
|
1400
|
60
|
7.05 |
fenolna pjena (PF) prema HRN EN 13166 |
≥ 30 |
0,030 do 0,045 |
1400 |
50 |
7.06
|
čelijasto (pjenasto) staklo (CG) prema HRN EN 13167 |
100 do 150 |
0,045 do 0,060 |
1000 |
∞ |
7.07 |
drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168 |
360 do 460 |
0,065 do 0,09 |
1470 |
3/5 |
|
drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168, debljina ploča 15 mm ≤ d ≤ 25 mm |
550 |
0,150 |
1470 |
4/8 |
7.08
|
ekspandirani perlit (EPB) prema HRN EN 13169 |
140 do 240 |
0,040 do 0,065 |
900 |
5 |
7.09 |
ekspandirano pluto (ICB) prema HRN EN 13170 |
80 do 500 |
0,045 do 0,055 |
1560 |
5/10 |
7.10 |
drvena vlakanca (WF) prema HRN EN 13171 |
110 do 450 |
0,035 0,070 |
1400 |
5/10 |
Tablica 5. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U
[W/(m²·K)], građevnih dijelova novih zgrada, malih zgrada (AK < 50 m²) i nakon
zahvata na postojećim zgradama
Redni broj |
Građevni dio |
U [W/(m²·K)] |
|||
Θi ≥ 18 °C |
12°C < Θi < 18 °C |
||||
Θe,mj, |
Θe,mj, |
Θe,mj, |
Θe,mj, |
||
1.
|
Vanjski zidovi, zidovi prema garaži, tavanu |
0,60 |
0,45 |
0,75 |
0,75 |
2.
|
Prozori, balkonska vrata, krovni prozori, prozirni elementi pročelja |
1,80 |
1,80 |
3,00 |
3,00 |
3.
|
Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora, stropovi prema tavanu |
0,40 |
0,30 |
0,50 |
0,40 |
4.
|
Stropovi iznad vanjskog zraka, stropovi iznad garaže |
0,40
|
0,30
|
0,50
|
0,40
|
5.
|
Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C |
0,65
|
0,50
|
2,00
|
2,00
|
6. |
Zidovi prema tlu, podovi na tlu |
0,501) |
0,501) |
0,801) |
0,651) |
7. |
Vanjska vrata, vrata prema negrijanom stubištu, s neprozirnim vratnim krilom |
2,90 |
2,90 |
2,90 |
2,90 |
8. |
Stijenka kutije za rolete |
0,80 |
0,80 |
0,80 |
0,80 |
9. |
Stropovi između stanova, stropovi između grijanih radnih prostorija različitih korisnika |
1,40 |
1,40 |
1,40 |
1,40 |
Napomena: Θe,mj,min je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg
mjeseca na lokaciji zgrade.
1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine poda prostorije 5 m od vanjskog
zida, zida prema tlu ili negrijanog prostora.
Tablica 6. Ravnotežni sadržaj vlage u građevnom materijalu kod temperature zraka
23 °C i relativne vlažnosti zraka 80 %
Redni broj |
Građevni materijal |
Sadržaj |
1. |
beton guste strukture sa šupljikavim agregatom |
0,130 |
2. |
beton šupljikave strukture s gustim agregatom |
0,030 |
3. |
beton šupljikave strukture sa šupljikavim agregatom |
0,045 |
4. |
gips, anhidrit |
0,020 |
5. |
drvo, proizvodi na bazi drva, proizvodi na bazi biljnih vlakanaca |
0,150 |
Tablica 7. Faktori preračunavanja za ravnotežni sadržaj vlage
(23 °C/80 %) u odnosu na vrijednost toplinske provodljivosti suhog materijala
Redni broj |
Građevni materijal ili zid |
Faktor Fm |
1. |
opeka od gline |
1,13 |
2. |
vapneno silikatna opeka |
1,27 |
3. |
Porobeton |
1,20 |
4. |
beton s granulama polistirena |
1,13 |
5. |
beton s laganim agregatom |
1,22 |
6. |
mort i žbuka |
1,27 |
7. |
beton s teškim agregatom |
1,17 |
8. |
beton guste strukture sa šupljikavim agregatom |
1,45 |
9. |
gips, anhidrit |
1,25 |
10. |
blokovi na bazi drva |
1,60 |
11. |
asfalt, bitumen |
1,00 |
PRILOG D
Obrazac 1, list 1/2
ISKAZNICA POTREBNE TOPLINSKE
ENERGIJE ZA GRIJANJE I TOPLINSKE ENERGIJE ZA HLAĐENJE
prema poglavlju VII. Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, za zgradu grijanu na temperaturu 18 °C ili višu
1. OZNAKA PROJEKTA |
||
2. OPIS ZGRADE |
||
Naziv zgrade ili dijela zgrade |
|
|
Lokacija zgrade (katastarska čestica, ulica, kućni broj, naselje s poštanskim brojem) |
|
|
Mjesec i godina izrade projekta |
|
|
Oplošje grijanog dijela zgrade A (m²) |
|
|
Obujam grijanog dijela zgrade Ve (m³) |
|
|
Faktor oblika zgrade f0 (m-1) |
|
|
Ploština korisne površine zgrade AK (m²) |
|
|
Način grijanja |
|
|
Vrsta i način korištenja obnovljivih izvora energije |
|
|
Udio obnovljivih izvora energije u potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje (%) |
|
|
Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,min (°C) |
|
|
Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,max (°C) |
|
|
3. POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE ZGRADE I IZRAČUNATA TOPLINSKA ENERGIJA ZA HLAĐENJE |
||
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke ΘH,nd [kWh/a] |
|
|
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade za stvarne klimatske podatke Θ’’H,nd [kWh/(m²·a)](za stambene zgrade) |
najveća dopuštena |
izračunata |
|
|
|
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici obujma
grijanog dijela zgrade za stvarne klimatske podatke Θ’H,nd
[kWh/(m³·a)] |
najveća dopuštena |
izračunata |
|
|
|
Izračunata godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje ΘC,nd
[kWh/a] |
|
Obrazac 1, list 2/2
4. DRUGA ENERGETSKA OBILJEŽJA ZGRAD |
||
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade HT’ [W/(m²·K)] |
najveći dopušteni |
izraču- |
|
|
|
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka HT (W/K) |
|
|
Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem HV (W/K) |
|
|
Ukupni godišnji gubici topline Ql (J) |
|
|
Godišnji iskoristivi unutarnji dobici topline Qi(J) |
|
|
Godišnji iskoristivi solarni dobici topline Qs (J) |
|
|
Ukupni godišnji iskoristivi dobici topline Qg (J) |
|
|
5. ODGOVORNOST ZA PODATKE |
||
Projektantska tvrtka (naziv i adresa) |
|
|
Projektant dijela glavnog projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu (potpis i žig) |
|
|
Glavni projektant zgrade (potpis i žig) |
|
|
Datum i pečat projektantske tvrtke |
|
Obrazac 2, list 1/1
ISKAZNICA POTREBNE TOPLINSKE
ENERGIJE ZA GRIJANJE I TOPLINSKE ENERGIJE ZA HLAĐENJE
prema poglavlju VII Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, za zgradu grijanu na temperaturu višu od 12 °C a manju od 18 °C
1. OPIS ZGRADE |
||
Naziv zgrade ili dijela zgrade |
|
|
Lokacija zgrade (katastarska čestica, ulica, kućni broj, naselje s poštanskim brojem) |
|
|
Mjesec i godina izrade projekta |
|
|
Oplošje grijanog dijela zgrade A (m²) |
|
|
Obujam grijanog dijela zgrade Ve (m³) |
|
|
Faktor oblika zgrade f0 (m-1) |
|
|
Ploština korisne površine zgrade AK (m²) |
|
|
Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,min (°C) |
|
|
Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,max (°C) |
|
|
2. TRANSMISIJSKI TOPLINSKI GUBICI ZGRADE |
||
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade HT’ [W/(m²·K)] |
najveći dopušteni |
izraču- |
|
|
|
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka HT (W/K) |
|
|
3. ODGOVORNOST ZA PODATKE |
||
Projektantska tvrtka (naziv i adresa) |
|
|
Projektant dijela glavnog projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu (potpisi i žig) |
|
|
Glavni projektant zgrade (potpis i žig) |
|
|
Datum i pečat projektantske tvrtke |
|
PRILOG E
TABLIČNI PRIKAZI METEOROLOŠKIH VELIČINA, POLOŽAJA I VISINA ZA REFERENTNE POSTAJE