HRVATSKI SABOR

3561

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O KONCESIJAMA

Proglašavam Zakon o koncesijama, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 17. listopada 2008. godine.

Klasa: 011-01/08-01/136
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 22. listopada 2008.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O KONCESIJAMA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju postupci davanja koncesije, prestanak koncesije, pravna zaštita u postupcima davanja i prestanka koncesije te druga pitanja u vezi s koncesijama.
(2) U smislu ovog Zakona:
– Koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra jest ugovorom uređen pravni odnos čiji je predmet korištenje općeg ili drugog dobra za koje je zakonom određeno da je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku.
– Koncesija za javne radove jest ugovorom uređen pravni odnos čiji je predmet izvođenje radova ili projektiranje i izvođenje radova, a koji se odnose na jednu ili više djelatnosti ili određenih zakonom kojim se uređuje pojedina koncesija ili navedenih u Dodatku I. propisa kojim se uređuje javna nabava, ako se naknada za javne radove sastoji ili samo od prava na gospodarsko korištenje radova ili od tog prava zajedno s plaćanjem.
– Koncesija za javne usluge jest ugovorom uređen pravni odnos čiji je predmet pružanje jedne ili više usluga u općem interesu ili određenih zakonom kojim se uređuje pojedina koncesija ili navedenih u Dodatku II. propisa kojim se uređuje javna nabava, ako se naknada za pružene usluge sastoji ili samo od prava na gospodarsko korištenje usluga ili od tog prava zajedno s plaćanjem.

Značenje pojmova

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovog Zakona imaju sljedeće značenje:
1. Davatelj koncesije (koncedent) je tijelo, odnosno pravna osoba koja je, u skladu s ovim Zakonom, nadležna za davanje koncesije.
2. Koncesionar je fizička ili pravna osoba s kojom je davatelj koncesije potpisao ugovor o koncesiji.
3. Ugovor o koncesiji je ugovor koji su potpisali davatelj koncesije s jedne strane i koncesionar s druge strane, a koji sadrži odredbe o međusobnim pravima i obvezama vezanim uz korištenje dane koncesije.
4. Naknada za koncesiju je naknada koju plaća koncesionar na temelju ugovora o koncesiji.
5. Registar koncesija je jedinstvena elektronička evidencija ugovora o koncesijama danim na području Republike Hrvatske.
6. Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja je upravni akt koji donosi davatelj koncesije na prijedlog stručnog povjerenstva za koncesiju, a nakon ocjene pristiglih ponuda za davanje koncesije i u skladu s dokumentacijom za nadmetanje i kriterijima za odabir najpovoljnije ponude.
7. Pisani ili u pisanom obliku znači svaki izričaj koji se sastoji od riječi ili brojčanih iznosa koji se mogu čitati, umnožavati i nak­nadno slati. Takav izričaj može uključivati podatke koji se prenose i pohranjuju pomoću elektroničkih sredstava.
8. Ponuditelj je pravna ili fizička osoba koja je dostavila ponudu u postupku za davanje koncesije.

Davatelj koncesije

Članak 3.

Davatelj koncesije može biti:
a) Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, središnja tijela državne uprave, u ime Republike Hrvatske,
b) nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u ime jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te
c) pravne osobe posebnim propisima ovlaštene za davanje koncesija.

Predmet koncesije

Članak 4.

(1) Koncesija se može dati u različitim područjima i za različite djelatnosti, a naročito:
1. za eksploataciju mineralnih sirovina,
2. za korištenje voda i javnog vodnog dobra,
3. za pravo lova u državnim lovištima i uzgajalištima divljači,
4. na pomorskom dobru,
5. na poljoprivrednom zemljištu,
6. za pojedine djelatnosti unutar zaštićenih područja prirode, te za korištenje drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti i speleoloških objekata,
7. za igre na sreću,
8. u području energetike,
9. za obavljanje linijskog i obalnog pomorskog i riječnog prijevoza,
10. za luke,
11. za javne ceste,
12. za javni prijevoz,
13. za zračne luke,
14. u području sporta,
15. na kulturnim dobrima,
16. za komunalne djelatnosti,
17. u području željeznica,
18. za gospodarsko korištenje žičare,
19. za djelatnosti gospodarenja otpadom te
20. u području turizma.
(2) Koncesija se ne može dati na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i na drugim dobrima utvrđenim posebnim propisima.
(3) Uvjeti, postupak, način i druga pitanja od značaja za davanje koncesija za pojedino područje ili djelatnost iz stavka 1. ovog članka uređuju se posebnim zakonom.

Izuzeća od primjene Zakona

Članak 5.

(1) Ovaj se Zakon ne primjenjuje:
1. na koncesiju koja je, na temelju propisa Republike Hrvatske, određena kao klasificirana ili čije izvršenje, na temelju zakona ili drugih propisa Republike Hrvatske, zahtijeva primjenu mjera informacijske sigurnosti,
2. na koncesiju koja je, u skladu s međunarodnim ugovorima koje je Republika Hrvatska sklopila s jednom ili više drugih država, namijenjena zajedničkoj provedbi ili korištenju projekata,
3. na koncesiju koja se daje u skladu s posebnim postupovnim pravilima međunarodnih organizacija.
(2) U slučaju davanja koncesija iz stavka 1. točke 2. i 3. ovog članka davatelj koncesije mora prije početka postupka davanja koncesije o tome obavijestiti Europsku komisiju.

Članak 6.

(1) Na koncesije za obavljanje djelatnosti radija i televizije ne primjenjuju se odredbe Glave III., IV., V., VI. i VII. ovog Zakona.
(2) Postupak davanja koncesije, propisan Glavom III. ovog Zakona, ne primjenjuje se na davanje koncesije za javne usluge i gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra i to:
– na poljoprivrednom zemljištu,
– u području igara na sreću.
(3) Postupak davanja koncesije iz stavka 2. ovog članka pobliže se uređuje posebnim zakonom, uz obvezno poštivanje načela postupka davanja koncesije kako je to određeno člankom 17. ovog Zakona.

Članak 7.

(1) Vlasnik nekretnine na kojoj će se obavljati djelatnost za koju se namjerava dati koncesija sudjeluje kao stranka u postupku davanja te koncesije.
(2) Ako je Republika Hrvatska vlasnik nekretnine na kojoj će se obavljati djelatnost za koju se namjerava dati koncesija, u postupku davanja te koncesije sudjeluje nadležno državno odvjetništvo.
(3) U postupku davanja koncesije za gospodarsko korištenje općeg dobra, sudjeluje nadležno državno odvjetništvo.

Tajnost dokumentacije u postupcima davanja koncesije

Članak 8.

Na tajnost dokumentacije u postupcima davanja koncesije primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje javna nabava.

II. PRIPREMNE RADNJE ZA DAVANJE KONCESIJE

Članak 9.

(1) Pripremne radnje za davanje koncesije provodi davatelj koncesije.
(2) Pripremnim radnjama smatraju se posebno:
– procjena vrijednosti koncesije,
– izrada studije opravdanosti davanja koncesije,
– imenovanje stručnog povjerenstva za koncesiju,
– izrada dokumentacije za nadmetanje te
– poduzimanje svih ostalih mjera koje prethode postupku davanja koncesije u skladu s odredbama ovog Zakona i posebnih propisa kojima se pobliže uređuje pojedina vrsta koncesije.

Procjena vrijednosti koncesije

Članak 10.

(1) Na procjenu vrijednosti koncesije za javne usluge i javne radove primjenjuju se odgovarajuće odredbe propisa kojima se uređuje javna nabava.
(2) Na procjenu vrijednosti koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra primjenjuju se odgovarajuće odredbe propisa kojima se uređuje pojedina vrsta koncesije.

Studija opravdanosti davanja koncesije

Članak 11.

Davatelj koncesije u izradi studije opravdanosti davanja koncesije posebno uzima u obzir javni interes, utjecaj na okoliš, zaštitu prirode i kulturnih dobara, financijske učinke koncesije na državni proračun, odnosno proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i usklađenost s gospodarskim razvojnim planovima i planovima davatelja koncesije.

Stručno povjerenstvo za koncesiju

Članak 12.

(1) Prije početka postupka davanja koncesije, davatelj koncesije dužan je imenovati stručno povjerenstvo za koncesiju iz redova istaknutih stručnjaka iz područja prava, ekonomije, tehničkih i drugih odgovarajućih struka, ovisno o predmetu koncesije. Broj članova stručnog povjerenstva mora biti neparan, no ne smije biti veći od 7 članova. Član stručnog povjerenstva ne smije imati izravnih ili neizravnih osobnih interesa u bilo kojoj aktivnosti koji bi doveli do sukoba tih interesa s njegovim dužnostima u radu stručnog povjerenstva.
(2) Davatelj koncesije obvezan je obavijestiti ministarstvo nadležno za financije o namjeri osnivanja stručnog povjerenstva iz ovog članka.
(3) Ministarstvo nadležno za financije može imenovati svojeg predstavnika u stručno povjerenstvo u roku od deset dana od dana zaprimanja obavijesti iz stavka 2. ovog članka, poštujući odredbe stavka 1. ovog članka o najvećem dopuštenom broju članova.
(4) Iznimno od stavka 1., 2. i 3. ovog članka, poslove stručnog povjerenstva iz stavka 5. ovog članka za koncesiju za obavljanje djelatnosti radija i televizije obavlja nezavisno regulatorno tijelo u skladu s odredbama posebnih propisa.
(5) Zadaci stručnog povjerenstva za koncesiju su:
1. pomoć davatelju koncesije pri pripremi potrebnih analiza i/ili studija opravdanosti davanja koncesije, pri pripremi i izradi uvjeta i dokumentacije za nadmetanje, pravila i uvjeta za ocjenu ponuditelja i primljenih ponuda te kriterija za odabir ponude,
2. analiza projektnog prijedloga koncesije radi utvrđivanja radi li se o projektu javno-privatnog partnerstva, kako je određen propisima kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo,
3. pregled i ocjena pristiglih ponuda,
4. utvrđivanje prijedloga odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za davanje koncesije ili prijedloga odluke o poništenju postupka davanja koncesije, i obrazloženje tih prijedloga,
5. obavještavanje nadležnog državnog odvjetništva o namjeri davanja koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, te
6. obavljanje ostalih poslova potrebnih za provedbu postupka davanja koncesije.
(6) Stručno povjerenstvo za koncesije o svom radu vodi zapisnik koji potpisuju svi članovi povjerenstva.

Projekti javno-privatnog partnerstva

Članak 13.

(1) U postupku analize iz članka 12. stavka 5. točke 2. ovog Zakona, stručno povjerenstvo primjenjuje kriterije određene propisima kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo.
(2) U postupku iz stavka 1. ovog članka stručno povjerenstvo surađuje s tijelom nadležnim za odobravanje projekata javno-privatnog partnerstva.
(3) Ukoliko stručno povjerenstvo, prilikom provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, utvrdi da se radi o koncesiji koja ima obilježja projekta javno-privatnog partnerstva, primjenjuju se odgovarajuće odredbe propisa kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo u dijelu koji se odnosi na predlaganje i odobravanje projekata javno-privatnog partnerstva.

Dokumentacija za nadmetanje

Članak 14.

(1) Dokumentacija za nadmetanje sadrži oblik ponude, sadržaj ponude, rok valjanosti ponude, opis predmeta koncesije (tehničke specifikacije), nacrt ugovora o koncesiji, uvjete i dokaze koje su ponuditelji obvezni dostaviti uz ponudu u svrhu dokazivanja sposobnosti ponuditelja, zahtjev za dostavom iscrpnog popisa društava iz članka 33. stavka 9. i 10. ovog Zakona, rok za donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja te sve ostale zahtjeve koje ponuditelj mora ispuniti.
(2) Ako davatelj koncesije ili drugo javnopravno tijelo na temelju posebnog propisa ima pravo ili određivanja cijene koju koncesionaru za njegove usluge plaćaju krajnji korisnici ili davanja suglasnosti koncesionaru na cjenik njegovih javnih usluga, takvo pravo, kao dio odredbi ugovora o koncesiji koja je predmet nadmetanja, treba biti sastavni dio dokumentacije za nadmetanje.
(3) Opis predmeta koncesije (tehničke specifikacije) ne smije ograničavati tržišno natjecanje u postupku davanja koncesije.
(4) Dokumentacija za nadmetanje mora biti izrađena na način koji omogućava usporedivost ponuda za davanje predmetne koncesije.
(5) Davatelj koncesije može u dokumentaciji za nadmetanje navesti tijela od kojih pravna i/ili fizička osoba koja ima interes za sudjelovanjem u postupku davanja koncesije može dobiti informacije o obvezama vezanima uz poreze, doprinose i ostala porezna davanja, uz zaštitu okoliša, prirode i kulturnih dobara, energetsku učinkovitost, odredbe o zaštiti na radu i o radnim uvjetima koje su na snazi na području na kojem će se izvoditi djelatnosti navedene u ugovoru o koncesiji.
(6) U postupku davanja koncesije svakoj se pravnoj i/ili fizičkoj osobi koja ima interes za sudjelovanjem u postupku davanja koncesije daje mogućnost da pod jednakim uvjetima dobije na uvid dokumentaciju za nadmetanje potrebnu za izradu ponude ili da je otkupi.
(7) Davatelj koncesije dužan je unaprijed odrediti novčanu naknadu za uvid ili otkup dokumentacije za nadmetanje potrebne za izradu ponude.
(8) Naknada iz stavka 7. ovog članka prihod je državnog proračuna, odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako su iste davatelji koncesija.
(9) Podaci o pravnim i/ili fizičkim osobama koje zatraže uvid u dokumentaciju ili otkupe dokumentaciju čuvaju se kao tajna u skladu s člankom 8. ovog Zakona.
(10) Ako su za vrijeme roka za dostavu ponuda potrebne dopune, izmjene ili ispravci dokumentacije za nadmetanje, u skladu s posebnostima davanja predmetne koncesije, ona se dopunjava, mijenja ili ispravlja, a ako je potrebno dopunjava se, mijenja ili ispravlja i objava obavijesti o namjeri davanja koncesije, a rok za dostavu ponuda po potrebi se odgovarajuće produljuje.
(11) Davatelj koncesije obvezan je osigurati pravovremenu dostupnost promjena navedenih u stavku 10. ovog članka svim pravnim i/ili fizičkim osobama koje su iskazale interes za sudjelovanjem u postupku davanja koncesije.
(12) Na sva ostala pitanja sadržaja dokumentacije za nadmetanje u slučaju davanja koncesije za javne radove primjenjuju se odgovarajuće odredbe propisa kojima se uređuje javna nabava.

Jamstvo za ozbiljnost ponude

Članak 15.

(1) Prije početka postupka davanja koncesije davatelj koncesije dužan je u dokumentaciji za nadmetanje i obavijesti o namjeri davanja koncesije navesti jamstvo za ozbiljnost ponude koje ponuditelj mora dostaviti.
(2) Vrsta i vrijednost jamstava određuju se ovisno o posebnostima davanja pojedine vrste koncesije, a u skladu s procjenom davatelja koncesije i u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje ta vrsta koncesije.
(3) Stručno povjerenstvo iz članka 12. ovog Zakona predlaže vrstu i vrijednost pojedinog jamstva.
(4) Davatelj koncesije dužan je utvrditi visinu jamstva za ozbiljnost ponude u apsolutnom iznosu. Jamstvo za ozbiljnost ponude, osim u opravdanim slučajevima, ne može iznositi više od 5% procijenjene vrijednosti koncesije.
(5) Jamstvo za ozbiljnost ponude, ako je neiskorišteno, mora se vratiti najkasnije 10 dana nakon donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, odnosno odluke o poništenju postupka davanja koncesije.
(6) Ako se odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja ne donese unutar propisanog roka za donošenje te odluke, jamstvo za ozbiljnost ponude vraća se najkasnije 14 dana nakon isteka roka za donošenje navedene odluke, osim ako je davatelj koncesije tražio produljenje važenja jamstva u skladu s traženim produljenjem roka valjanosti ponude.
(7) Jamstvo za ozbiljnost ponude mora se bez odgode vratiti ako se ponuda ne razmatra pri odabiru.
(8) Na sva pitanja jamstva za ozbiljnost ponude kod davanja koncesija za javne radove primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje javna nabava.

III. POSTUPAK DAVANJA KONCESIJE

Opće odredbe

Članak 16.

(1) Postupak davanja koncesije započinje danom objave obavijesti o namjeri davanja koncesije u »Narodnim novinama«, a završava konačnošću Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja ili konačnošću Odluke o poništenju postupka davanja koncesije.
(2) Pitanja postupka davanja koncesija za javne usluge i gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra koja nisu uređena ovim Zakonom mogu se pobliže urediti posebnim zakonom, uz obvezno poštivanje načela postupka davanja koncesije kako je to određeno člankom 17. ovog Zakona.
(3) Na postupak davanja koncesije za javne radove odgovarajuće se primjenjuju propisi kojima se uređuje javna nabava, pri čemu se:
a) na postupak davanja koncesije za javne radove čija je vrijednost ugovora u ukupnom iznosu jednaka ili niža od 36.000.000,00 kuna, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), primjenjuju odgovarajuće odredbe o nabavama male vrijednosti, a
b) na postupak davanja koncesije za javne radove čija je vrijednost ugovora u ukupnom iznosu viša od 36.000.000,00 kuna, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), odgovarajuće primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje javna nabava.
(4) Na koncesije iz stavka 3. ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Zakona osim odredbi članka 17. do 25. ovog Zakona.
(5) Iznos iz stavka 3. ovog članka može se izmijeniti, a o čemu odluku donosi Vlada Republike Hrvatske.
(6) Postupak davanja koncesije za javne radove iz stavka 3. ovog članka ne primjenjuje se na davanje koncesije za javne radove za obavljanje jedne od sljedećih djelatnosti kada tu koncesiju daje davatelj koncesije koji obavlja tu djelatnost:
a) u području plina, toplinske i električne energije,
b) u području vodnog gospodarstva (javna vodoopskrba, javna odvodnja, zaštita od štetnog djelovanja voda, navodnjavanje i dr.),
c) za prijevozne usluge,
d) za poštanske usluge,
e) traženja ili vađenja nafte, plina, ugljena ili drugih krutih goriva, kao i vodene i zračne luke.
(7) Na postupak davanja koncesije za javne radove iz stavka 6. ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Zakona pri čemu se određena pitanja davanja koncesije mogu pobliže urediti posebnim zakonom, uz obvezno poštivanje načela postupka davanja koncesije kako je određeno člankom 17. ovog Zakona.

Načela postupka davanja koncesije

Članak 17.

Prilikom provođenja postupka davanja koncesija davatelji koncesija obvezni su, u odnosu na sve pravne i fizičke osobe, poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana, načelo slobode pružanja usluga, načelo učinkovitosti, kao i ostala temeljna načela iz Ustava Republike Hrvatske te Ugovora o osnivanju Europske zajednice, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti.

Obavijest o namjeri davanja koncesije

Članak 18.

(1) Davatelj koncesije svoju namjeru za davanje koncesije obznanjuje putem obavijesti.
(2) Obavijest o namjeri davanja koncesije mora sadržavati sljedeće podatke:
1. Naziv, adresu, telefonski broj, broj faksa i adresu elektroničke pošte davatelja koncesije;
2. a) Predmet koncesije,
b) Prirodu i opseg djelatnosti koncesije,
c) Mjesto obavljanja djelatnosti koncesije,
d) Rok trajanja koncesije;
3. a) Rok za predaju ponuda,
b) Adresu na koju se moraju poslati ponude,
c) Jezik/jezike i pismo/pisma na kojima ponude moraju biti napisane;
4. Osobne, stručne, tehničke i financijske uvjete koje moraju zadovoljiti ponuditelji te isprave kojima se dokazuje njihovo ispunjenje;
5. Kriterije koji će se primijeniti za odabir najpovoljnijeg ponuditelja;
6. Datum otpreme obavijesti;
7. Naziv i adresu tijela nadležnog za rješavanje žalbe te podatke o rokovima za podnošenje žalbe.
(3) Obavijest o namjeri davanja koncesije sadrži podatak o vrsti postupka na temelju kojeg se provodi davanje koncesije.
(4) Obavijest o namjeri davanja koncesije može sadržavati i druge podatke u skladu s posebnim zakonom.
(5) Obavijest o namjeri davanja koncesije objavljuje se u »Narodnim novinama«, a nakon toga, neizmijenjenog sadržaja, može biti objavljena i u ostalim sredstvima javnog priopćavanja i na web-stranici davatelja koncesije, s navedenim datumom objave u »Narodnim novinama«.

Dostava ponude

Članak 19.

(1) Ponude se dostavljaju u pisanom obliku u zatvorenoj omotnici s adresom davatelja koncesije, naznakom postupka za davanje koncesije na koji se odnosi, naznakom »ne otvaraj« i adresom ponuditelja.
(2) Ponuda je obvezujuća za ponuditelja koji ju je dostavio do isteka roka valjanosti ponude.
(3) Tijekom roka za dostavu ponuda ponuditelj ne može mijenjati i dopunjavati svoju ponudu.

Rok za dostavu ponude

Članak 20.

Rok za dostavu ponude iznosi najmanje 30 dana od dana objave obavijesti o namjeri davanja koncesije u »Narodnim novinama«.

Kriteriji za odabir najpovoljnije ponude

Članak 21.

(1) Kriteriji na kojima davatelj koncesija temelji odabir najpovoljnije ponude jesu:
1. u slučaju ekonomski najpovoljnije ponude sa stajališta davatelja koncesije, kriteriji vezani uz predmet koncesije, kao što su: kvaliteta, visina naknade, cijena, tehničko dostignuće, estetske, funkcionalne i ekološke osobine, operativni troškovi, ekonomičnost, servisiranje nakon predaje i tehnička pomoć, datum isporuke i rokovi isporuke ili rokovi završetka radova, ili
2. najviša ponuđena naknada za koncesiju.
(2) Kada se najpovoljniji ponuditelj odabire na temelju kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, davatelj koncesije u dokumentaciji za nadmetanje, te u obavijesti o namjeri davanja koncesije navodi sve kriterije za odabir ponude čiju primjenu predviđa u odnosu na relativno značenje koje im pridaje. Značenje kriterija može se izraziti određivanjem niza maksimalnih vrijednosti u odgovarajućem rasponu. Ako to iz opravdanih razloga nije moguće, davatelj koncesije navodi u obavijesti o namjeri davanja koncesije kriterije poredane po važnosti od najvažnijeg prema najmanje važnom.
(3) Davatelj koncesije obvezan je odrediti, definirati i, prilikom procjene opravdanosti davanja koncesije, primijeniti i kriterije određene posebnim propisima koji ukazuju na dugoročnu održivost ponuditelja za vrijeme provedbe koncesije u predviđenom razdoblju.

Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja

Članak 22.

(1) Davatelj koncesije donosi odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja kojem će ponuditi potpisivanje ugovora o koncesiji.
(2) Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, davatelj koncesije dužan je svakom ponuditelju bez odgode dostaviti preporučenom poštom s povratnicom ili na drugi način kojim će se dostava moći dokazati.
(3) Preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda ne smiju se povrijediti odredbe propisa o tajnosti dokumentacije u postupcima davanja koncesije.
(4) Davatelj koncesije ne smije potpisati ugovor o koncesiji prije isteka razdoblja mirovanja, koje iznosi 15 dana od dana dostave odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja svakom ponuditelju.
(5) Završetkom razdoblja mirovanja iz stavka 4. ovog članka smije se potpisati ugovor o koncesiji između davatelja koncesije i odabranog ponuditelja jedino ako žalbom nije pokrenut postupak pravne zaštite.
(6) Ako je žalbom pokrenut postupak pravne zaštite, ugovor o koncesiji smije se potpisati kada odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja postane konačna, tj. ako je uložena žalba odbačena ili odbijena.

Rok za donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja

Članak 23.

(1) Rok za donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja mora biti primjeren, a počinje teći danom isteka roka za dostavu ponude. Ako u dokumentaciji za nadmetanje nije navedeno drugačije, rok za donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja iznosi 30 dana.
(2) Ponuditelj može produljiti rok valjanosti svoje ponude na zahtjev davatelja koncesije.
(3) Ako davatelj koncesije ne donese odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i ne dostavi je ponuditelju u propisanom roku, ponuditelj ima pravo žalbe zbog nepoštivanja zakonskih rokova.

Sadržaj odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja

Članak 24.

(1) Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja sadrži:
1. naziv davatelja koncesije s brojem i datumom donošenja odluke,
2. naziv ponuditelja,
3. predmet koncesije,
4. prirodu i opseg te mjesto obavljanja djelatnosti koncesije,
5. rok trajanja koncesije,
6. posebne uvjete kojima tijekom trajanja koncesije mora udovoljavati ponuditelj,
7. iznos naknade za koncesiju ili osnovu za utvrđivanje iznosa naknade za koncesiju koju će koncesionar plaćati,
8. rok u kojem je najpovoljniji ponuditelj obvezan potpisati ugovor o koncesiji s davateljem koncesije,
9. obrazloženje razloga za odabir ponuditelja,
10. uputu o pravnom lijeku,
11. potpis odgovorne osobe i pečat davatelja koncesije.
(2) Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja može sadržavati i druge odgovarajuće podatke u skladu s dokumentacijom za nadmetanje, podnesenom ponudom te odredbama posebnih propisa kojima se uređuju koncesije.

Odluka o poništenju postupka davanja koncesije

Članak 25.

(1) Davatelj koncesije poništit će postupak davanja koncesije nakon isteka roka za dostavu ponude u sljedećim slučajevima:
1. ako postanu poznate okolnosti koje bi, da su bile poznate prije pokretanja postupka davanja koncesije, dovele do neobjavljivanja obavijesti o namjeri davanja koncesije ili do sadržajno bitno drugačije obavijesti, ili
2. ako nema pristiglih ponuda do isteka roka za dostavu ponuda, ili
3. ako nakon isključenja ponuda u postupku davanja koncesije ne preostane nijedna prihvatljiva ponuda, ili
4. ako se na temelju kriterija za odabir najpovoljnijeg ponuditelja ne može izvršiti odabir, ili
5. u ostalim slučajevima određenim posebnim propisima.
(2) Davatelj koncesije može poništiti postupak davanja koncesije ako je do isteka roka za dostavu ponude pristigla samo jedna ponuda, odnosno ako nakon isključenja ponuda u postupku davanja koncesije preostane samo jedna prihvatljiva ponuda.
(3) U slučaju postojanja razloga navedenih u stavku 1. i 2. ovog članka, odluku o poništenju postupka davanja koncesije donosi davatelj koncesije.
(4) Odluku o poništenju postupka davanja koncesije, s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, davatelj koncesije dužan je svakom ponuditelju bez odgode dostaviti preporučenom poštom s povratnicom ili na drugi način kojim će se dostava moći dokazati.
(5) Danom dostave odluke o poništenju postupka davanja koncesije svakom ponuditelju počinje teći rok od 10 dana za pokretanje postupka pravne zaštite, u skladu s propisima kojima se uređuje javna nabava.
(6) Novi postupak davanja koncesije može se pokrenuti nakon što odluka o poništenju postupka davanja koncesije postane konačna.

IV. UGOVOR O KONCESIJI

Potpisivanje ugovora o koncesiji

Članak 26.

(1) Davatelj koncesije mora odabranom najpovoljnijem ponuditelju ponuditi potpisivanje ugovora o koncesiji u roku od 10 dana od trenutka kada je odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja postala konačna.
(2) Rok iz stavka 1. ovog članka može se produljiti u opravdanim slučajevima određenima posebnim propisima kojima se uređuju koncesije i u skladu a člankom 24. stavkom 1. točkom 8. ovog Zakona.
(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, u postupku davanja koncesije koja je sastavni dio projekta javno-privatnog partnerstva, rok za potpisivanje ugovora o koncesiji određuje se u skladu s propisima kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo.
(4) Ugovor o koncesiji sastavlja se u pisanom obliku koji potpisuju ovlaštena osoba davatelja koncesije i odabrani najpovoljniji ponuditelj.
(5) Potpisivanjem ugovora o koncesiji koncesionar stječe pravo i preuzima obvezu obavljanja djelatnosti iz ugovora o koncesiji.
(6) Ugovor o koncesiji mora biti sastavljen u skladu s dokumentacijom za nadmetanje, svim podacima iz obavijesti o namjeri davanja koncesije, odabranom ponudom te odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja.
(7) Davatelj koncesije dužan je prije potpisivanja ugovora o koncesiji prikupiti od odabranog najpovoljnijeg ponuditelja potrebna jamstva i/ili instrumente osiguranja naplate naknade koncesije te naknade moguće štete nastale zbog neispunjenja obveza iz ugovora o koncesiji (zadužnice, bankarske garancije, osobna jamstva, mjenice i ostalo) u skladu s procjenom očekivane vrijednosti koja proizlazi iz prava iz ugovora o koncesiji.
(8) Jamstva i instrumenti osiguranja iz stavka 7. ovog članka pohranjuju se na prikladnom mjestu kod davatelja koncesije koji ih je dužan čuvati za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji u skladu s odredbama ovog Zakona.

Sadržaj ugovora o koncesiji

Članak 27.

(1) Ugovorom o koncesiji određuju se prava i obveze davatelja koncesije i koncesionara u skladu s odredbama ovog Zakona te posebnih propisa kojima se uređuje određena koncesija.
(2) Na pitanja iz ugovora o koncesiji koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju obvezni odnosi.
(3) U slučaju koncesije koja je sastavni dio projekta javno-privatnog partnerstva odgovarajuće se primjenjuje i propis kojim se uređuje sadržaj ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Naknada za koncesiju

Članak 28.

(1) Koncesionar je dužan plaćati novčanu naknadu za koncesiju u iznosu i na način kako je to uređeno ugovorom o koncesiji, osim ako plaćanje naknade za koncesiju nije ekonomski opravdano.
(2) Novčana naknada za koncesiju može biti ugovorena kao stalan jednak iznos i/ili kao varijabilni iznos, ovisno o posebnostima pojedine vrste koncesije.
(3) Visina naknade za koncesiju određuje se ovisno o vrsti djelatnosti, roku trajanja koncesije, poslovnom riziku i očekivanoj dobiti, opremljenosti i površini općeg, odnosno javnog dobra.
(4) Ugovorom o koncesiji može se odrediti promjena visine naknade za koncesiju u određenom vremenskom razdoblju, za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji, što se naznačuje u dokumentaciji za nadmetanje.
(5) Naknade za koncesiju prihod su državnog proračuna i/ili proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(6) Omjer raspodjele prihoda od naknada za koncesije iz stavka 5. ovog članka propisuje se posebnim propisima kojima se uređuju koncesije.
(7) Za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji davatelj koncesije ne može ni propisivati niti ugovarati s koncesionarom bilo koji oblik kompenzacije u zamjenu za plaćanje naknade za koncesiju.

Rok na koji se daje koncesija

Članak 29.

(1) Trajanje koncesije se mora odrediti na način koji ne ograničava tržišno natjecanje više nego što je to nužno kako bi se osigurala amortizacija ulaganja koncesionara i razuman povrat uloženog kapitala, istovremeno uzimajući u obzir rizik koji je povezan s gospodarskim korištenjem koncesije.
(2) Rok na koji se daje koncesija utvrđuje se u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuju koncesije.
(3) Rok na koji je koncesija dana računa se od dana potpisivanja ugovora o koncesiji.
(4) Rok na koji je koncesija dana ne može se produljiti, osim u slučaju kada je koncesionar, bez svoje krivnje, onemogućen u obavljanju djelatnosti koncesije.
(5) Rok na koji je koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra dana može se, ako to zahtijeva interes Republike Hrvatske, produljiti bez provođenja ponovnog postupka davanja koncesije ukoliko to produljenje ne prelazi polovicu prvotno utvrđenog vremena trajanja koncesije.
(6) Interes Republike Hrvatske iz stavka 5. ovog članka utvrđuje Hrvatski sabor.

Podugovaranje

Članak 30.

(1) U slučaju koncesije za javne radove čija je ukupna vrijednost ugovora viša od 36.000.000,00 kuna, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), koncesionar može podugovorom povjeriti obavljanje određenih radova, koji su predmet ugovora o koncesiji, domaćoj ili stranoj pravnoj ili fizičkoj osobi ovlaštenoj za obavljanje tih radova na način i pod uvjetima predviđenim odredbama ugovora o koncesiji.
(2) Podugovor iz stavka 1. ovog članka ne može se sklopiti bez prethodne suglasnosti davatelja koncesije.
(3) U slučaju sklapanja podugovora iz stavka 1. ovog članka, davatelj koncesije može:
a) zahtijevati da koncesionar sklopi ugovore, koji čine minimalno 30% ukupne vrijednosti radova za koje će se sklopiti ugovor o koncesiji, sa trećim stranama, istovremeno pružajući mogućnost ponuditeljima da povećaju ovaj postotak i navedu ga u ugovoru o koncesiji, ili
b) zatražiti od ponuditelja da u svojim ponudama navedu postotak, ako ga imaju, ukupne vrijednosti radova za koje se sklapa ugovor o koncesiji koji namjeravaju dodijeliti trećim stranama.
(4) Postupak dodjele podugovora, navedenih u ugovoru o koncesiji, ne podliježe odredbama propisa kojima se uređuje javna nabava.
(5) Na nabavu roba, radova i usluga koje koncesionar nabavlja od povezanih društava iz članka 33. stavka 10. ovog Zakona ne primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje javna nabava.
(6) Koncesionar nema pravo ugovarati podkoncesiju.

Dodjeljivanje dodatnih radova koncesionarima

Članak 31.

(1) U slučaju koncesije za javne radove, davatelj koncesije može, bez provođenja novog postupka davanja koncesije, koncesionaru koji obavlja takve radove dodijeliti dodatne radove koji nisu bili uključeni u početno razmatrani projekt koncesije ili u osnovni ugovor o koncesiji, a koji su zbog nepredviđenih okolnosti postali nužni za izvedbu radova opisanih u njemu.
(2) Dodatni radovi iz stavka 1. ovog članka mogu se dodijeliti:
– kada se takve dodatne radove ne može tehnički ili ekonomski odvojiti od početnog ugovora a da se ne prouzroče velike poteškoće davatelju koncesije, ili
– kada su takvi dodatni radovi, iako odvojivi od izvođenja početnih radova, strogo nužni za njihovo dovršenje.
(3) Ukupna vrijednost ugovora koji se dodjeljuju za dodatne radove ne može biti veća od 50% iznosa osnovnog ugovora o koncesiji.
(4) O obavljanju dodatnih radova davatelj koncesije i koncesionar sklapaju dodatak (aneks) ugovora o koncesiji.

V. POSEBNA PRAVILA PRIMJENJIVA NA KONCESIONARE POTPISNIKE UGOVORA O KONCESIJI ZA JAVNE RADOVE ČIJA JE UKUPNA VRIJEDNOST UGOVORA VIŠA OD 36.000.000,00 KUNA, BEZ POREZA NA DODANU VRIJEDNOST (PDV-a)

Članak 32.

Koncesionar koji je naručitelj u smislu propisa kojima se uređuje javna nabava obvezan je poštivati odredbe propisa kojima se uređuje javna nabava koje se odnose na ugovore o javnim radovima u slučaju radova koje će obaviti treće strane.

Članak 33.

(1) Koncesionar koji nije naručitelj u smislu propisa kojima se uređuje javna nabava obvezan je pri sklapanju ugovora o javnim radovima s trećim osobama čija je ukupna vrijednost viša od 36.000.000,00 kuna, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), poštivati pravila o objavljivanju i rokovima iz ovog članka.
(2) Vrijednost ugovora iz stavka 1. ovog članka izračunava se u skladu s člankom 10. ovog Zakona.
(3) Koncesionar iz stavka 1. ovog članka svoju namjeru o sklapanju ugovora o javnim radovima objavljuje putem obavijesti.
(4) Na sadržaj i način objavljivanja obavijesti iz stavka 3. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju propisi kojima se uređuje javna nabava.
(5) Rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje koji određuje koncesionar iznosi najmanje 37 dana, a računa se od dana slanja obavijesti na objavu.
(6) Rok za dostavu ponude koji određuje koncesionar iznosi najmanje 40 dana, a računa se od dana slanja obavijesti na objavu, odnosno od poziva na dostavu ponuda.
(7) Na skraćivanje rokova iz stavka 5. i 6. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe o skraćenim rokovima za dostavu ponuda i zahtjeva za sudjelovanje pri korištenju elektroničkih sredstava u skladu s propisima kojima se uređuje javna nabava.
(8) Ako dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija ili dodatne informacije, premda pravodobno zatraženi, nisu iz bilo kojih razloga dostavljeni ili stavljeni na raspolaganje pravodobno, ili ako se ponude mogu sastaviti samo nakon posjeta gradilištu ili nakon neposrednog pregleda dokumenata koji potkrepljuju dokumentaciju za nadmetanje, rokovi za dostavu ponuda produžuju se tako da sve zainteresirane pravne i fizičke osobe mogu biti upoznate sa svim informacijama potrebnima za izradu ponude.
(9) Trećim osobama, u smislu ovog članka, neće se smatrati grupe društava koje su formirane kako bi dobile koncesiju ili povezana društva.
(10) Povezano društvo je svako društvo čiji se godišnji izvještaji konsolidiraju s godišnjim izvještajima javnog naručitelja u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva, ili svaki drugi subjekt na koji se ne odnosi zakon kojim se uređuju trgovačka društva, ali na koje društvo javni naručitelj ima, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj odnosno koje može imati prevladavajući utjecaj na naručitelja, ili koje, zajedno s naručiteljem, podliježe prevladavajućem utjecaju drugoga društva na temelju vlasništva, financijskog udjela ili pravila prema kojima se ravna.

VI. PRESTANAK KONCESIJE

Načini prestanka koncesije

Članak 34.

Koncesija prestaje:
– ispunjenjem zakonskih uvjeta,
– raskidom ugovora o koncesiji zbog javnog interesa,
– sporazumnim raskidom ugovora o koncesiji,
– jednostranim raskidom ugovora o koncesiji,
– pravomoćnošću sudske odluke kojom se ugovor o koncesiji utvrđuje ništetnim ili se poništava.

Prestanak koncesije ispunjenjem zakonskih uvjeta

Članak 35.

Koncesija prestaje:
a) istekom roka na koji je dana,
b) smrću koncesionara, odnosno prestankom pravne osobe kojoj je data koncesija.

Raskid ugovora o koncesiji zbog javnog interesa

Članak 36.

(1) Ugovor o koncesiji mora sadržavati odredbu o pravu davatelja koncesije da jednostranom izjavom raskine ugovor o koncesiji u cijelosti ili djelomično, ukoliko Hrvatski sabor odlukom odredi da to zahtijeva javni interes.
(2) Ako se ugovor o koncesiji raskida djelomično, koncesionar može u roku od 30 dana od dana primitka izjave o raskidu izjaviti da raskida ugovor o koncesiji u cijelosti.
(3) U slučaju raskida ugovora o koncesiji na temelju ovog članka, koncesionar ima pravo na naknadu štete u skladu s odredbama ugovora o koncesiji i općim odredbama obveznog prava.

Jednostrani raskid ugovora o koncesiji

Članak 37.

(1) Davatelj koncesije može jednostrano raskinuti ugovor o koncesiji u sljedećim slučajevima:
1. ako koncesionar nije platio naknadu za koncesiju više od dva puta uzastopno ili općenito neuredno plaća naknadu za koncesiju,
2. ako koncesionar ne obavlja javne radove ili ne pruža javne usluge prema standardima kvalitete za takve radove, odnosno usluge kako su dogovoreni ugovorom o koncesiji,
3. ako koncesionar ne provodi mjere i radnje nužne radi zaštite općeg, odnosno javnog dobra, te radi zaštite prirode i kulturnih dobara,
4. ako je koncesionar dao netočne podatke odlučujuće za ocjenu njegove sposobnosti prilikom odabira najpovoljnijeg ponuditelja za davanje koncesije,
5. ako koncesionar svojom krivnjom ne započne s izvršavanjem ugovora o koncesiji u ugovorenom roku,
6. ako koncesionar obavlja i druge radnje ili propušta obaviti dužne radnje koje su u suprotnosti s ugovorom o koncesiji,
7. ako je koncesionar prenio na treću osobu svoja prava iz ugovora o koncesiji bez prethodnog odobrenja davatelja koncesije, te
8. u drugim slučajevima u skladu s odredbama ugovora o koncesiji i općim odredbama obveznog prava.
(2) Kriteriji na temelju kojih davatelj koncesije utvrđuje postojanje razloga za raskid ugovora o koncesiji iz stavka 1. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. ovog članka utvrđuju se ugovorom o koncesiji.
(3) Prije jednostranog raskida ugovora o koncesiji, davatelj koncesije mora prethodno pisanim putem upozoriti koncesionara o takvoj svojoj namjeri te mu odrediti primjereni rok za otklanjanje razloga za raskid ugovora o koncesiji i za izjašnjavanje o tim razlozima.
(4) Ako koncesionar ne otkloni razloge za raskid ugovora o koncesiji u roku iz stavka 3. ovog članka davatelj koncesije raskinut će ugovor o koncesiji.
(5) U slučaju jednostranog raskida ugovora o koncesiji od strane davatelja koncesije, davatelj koncesije ima pravo na naknadu štete koju mu je prouzročio koncesionar u skladu s općim odredbama obveznog prava. Prihodi od naplate štete uzrokovanih radnjama koncesionara iz stavka 1. ovog članka prihod su državnog proračuna.
(6) Koncesionar može jednostrano raskinuti ugovor o koncesiji u skladu s općim odredbama obveznog prava.

VII. PRAVNA ZAŠTITA

Članak 38.

(1) Pravna zaštita u postupku davanja koncesije provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje javna nabava.
(2) Nadzor kroz obavljanje preventivno instruktivne djelatnosti u postupku davanja koncesija za javne radove provodi se uz odgovarajuću primjenu propisa kojima se uređuje javna nabava.

Arbitraža

Članak 39.

(1) Za sporove između stranaka, koji nastaju na temelju ugovora o koncesiji, stranke mogu ugovoriti arbitražno rješavanje sporova.
(2) U postupku iz stavka 1. ovog članka mjerodavno pravo je pravo Republike Hrvatske.
(3) Ako stranke nisu ugovorile arbitražno rješavanje sporova, nadležan je isključivo mjesno nadležan trgovački sud prema sjedištu davatelja koncesije.

VIII. POLITIKA KONCESIJA

Članak 40.

(1) Politika koncesija, u smislu ovog Zakona, predstavlja sve mjere i aktivnosti usmjerene uspostavi i održanju učinkovitog sustava davanja koncesija te ustroj i vođenje Registra koncesija.
(2) U okviru politike koncesija ministarstvo nadležno za financije može samostalno, bez zahtjeva davatelja koncesije, pokrenuti postupak nadzora putem inspekcijskih službi i/ili nadležnih poreznih službi nad koncesionarom koji ne izvršava obveze u skladu s ugovorom o koncesiji, a u okviru djelokruga ministarstva nadležnog za financije.
(3) Davatelj koncesije, odnosno nadležno tijelo za provođenje ili nadzor nad provedbom zakona kojim se uređuje pojedina koncesija, dužan je poštovati i izvršavati zahtjeve ministarstva nadležnog za financije, te sudjelovati u provedbi svih vrsta nadzora iz stavka 2. ovog članka.
(4) U slučaju neizvršavanja mjera i preporuka ministarstva nadležnog za financije, te u slučaju nesuradnje, ministarstvo nadležno za financije može zatražiti pokretanje upravnog i inspekcijskog nadzora u skladu s djelokrugom i odredbama propisa kojima se uređuju poslovi tijela nadležnog za državnu upravu.
(5) Ministarstvo nadležno za financije osim navedenih mjera iz stavka 1. do 4. ovog članka provodi i sve ostale aktivnosti vezane uz suradnju s davateljima koncesija u svrhu preventivnog djelovanja, te usklađivanja svih aktivnosti na području koncesija, a za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji.

Članak 41.

(1) U skladu s ovim Zakonom, davatelj koncesije dužan je kontinuirano nadzirati rad koncesionara i izvršavanje njegovih obveza iz ugovora o koncesiji, te redovito pratiti izvršavanje svih uplata u skladu s ugovorom o koncesiji.
(2) Radi provođenja nadzora davatelj koncesije dužan je najmanje jedanput godišnje od koncesionara zatražiti posebne periodičke izvještaje o njegovom radu i korištenju koncesije, a u skladu s obvezama iz ugovora o koncesiji.
(3) Davatelj koncesije dužan je obavijestiti ministarstvo nadležno za financije o zaprimljenim periodičkim izvještajima u skladu s odredbama stavka 2. ovog članka.
(4) Koncesionar može dati u zalog ili druga osiguranja na imovini koja je predmet ugovora o koncesiji u korist kreditne institucije ili druge pravne osobe, uz prethodno odobrenje davatelja koncesije.
(5) Prava iz stavka 4. ovog članka ne mogu biti prenesena ili dodijeljena trećim osobama bez izričitog odobrenja davatelja koncesije.
(6) Davatelj koncesije dužan je u roku od najviše 30 dana od dana zasnivanja založnog prava obavijestiti ministarstvo nadležno za financije o svim založnim pravima ostvarenim na osnovi zahtjeva iz stavka 4. ovog članka.
(7) Davatelj koncesije dužan je za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji voditi posebnu dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje koncesionara, pri čemu je dužan voditi evidenciju o svim povezanim trgovačkim društvima koncesionara kojemu je dana predmetna koncesija.
(8) Davatelj koncesije dužan je čuvati dokumentaciju koja se odnosi na određenu koncesiju do isteka trajanja koncesije. Nakon isteka trajanja koncesije, koncesijska dokumentacija čuva se u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje čuvanje arhivske dokumentacije.
(9) Davatelj koncesije dužan je u roku od najviše 10 dana od primitka zahtjeva ministarstva nadležnog za financije dostaviti sve potrebne podatke o postojećoj koncesiji.
(10) Davatelj koncesije dužan je obavijestiti nadležno državno odvjetništvo o postupcima nepoštivanja ugovornih odredbi u skladu s djelokrugom rada i odredbama propisa kojima se uređuje rad državnih odvjetništava.
(11) U slučaju iz stavka 10. ovog članka, davatelj koncesije dužan je dostaviti ministarstvu nadležnom za financije izvješća o poduzetim radnjama u roku od najviše 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(12) Davatelj koncesije dužan je u slučaju nepodmirenih dugovanja proizašlih na temelju obveza iz ugovora o koncesiji poduzeti sve mjere nadzora i prisilne naplate, i svih pravnih radnji u skladu s odredbama ugovora o koncesiji, ostalim ovlastima davatelja koncesije, te odredbama ovog Zakona.

Članak 42.

(1) U skladu s politikom koncesija i nadležnostima ministarstva nadležnog za financije, o svim uočenim nepravilnostima i poduzetim mjerama davatelj koncesije mora u pisanom obliku obavijestiti ministarstvo nadležno za financije pravovremeno, a najkasnije u roku od 30 dana od uočene nepravilnosti odnosno poduzete mjere.
(2) Koncesionar je dužan postupiti po zahtjevu davatelja koncesije ili ministarstva nadležnog za financije ukoliko se od njega traži potvrda o izvršavanju preuzetih obveza iz ugovora o koncesiji ili drugi važni podaci o poštivanju ugovora o koncesiji u roku od 10 dana od dana primitka zahtjeva.
(3) U slučaju neispunjavanja zahtjeva iz stavka 2. ovog članka, davatelj koncesije dužan je poduzeti sve pravne radnje u skladu s odredbama ugovora o koncesiji i ovlastima davatelja koncesije.
(4) U postupcima kada nije moguće ispunjenje obveza iz ugovora o koncesiji, davatelj koncesije dužan je o istome obavijestiti nadležno državno odvjetništvo i ostale nadzorne i inspekcijske službe, te pokrenuti sve nužne mjere radi ispravljanja uočenih nepravilnosti.
(5) Davatelj koncesije dužan je obavijestiti ministarstvo nadležno za financije o poduzetim mjerama iz stavka 4. ovog članka u roku od 10 dana od poduzimanja tih mjera te redovito izvještavati o svim postupcima pokrenutim za vrijeme provođenja navedenih mjera.

Plan davanja koncesija

Članak 43.

(1) Davatelji koncesija dužni su dostaviti ministarstvu nadležnom za financije godišnji i srednjoročni (trogodišnji) plan davanja koncesija kako je to određeno ovim Zakonom.
(2) Davatelj koncesije dužan je prije isteka tekuće kalendarske godine izraditi godišnji plan davanja koncesija iz svoje nadležnosti za narednu kalendarsku godinu.
(3) Godišnji plan davanja koncesija mora biti u skladu sa srednjoročnim (trogodišnjim) planom davanja koncesija.
(4) U slučaju odstupanja godišnjeg plana od iskazanog srednjoročnog (trogodišnjeg) plana davanja koncesija, davatelj koncesije dužan je ministarstvu nadležnom za financije dostaviti obrazloženje o navedenom odstupanju prilikom dostave podataka o godišnjem planu davanja koncesija.
(5) Godišnji plan davanja koncesija sadrži osobito:
a) planirani broj koncesija,
b) vrstu svake koncesije,
c) rokove na koje se pojedine koncesije planiraju dati,
d) pravnu osnovu za davanje koncesije,
e) procijenjenu godišnju naknadu za pojedinu koncesiju.
(6) Godišnji plan davanja koncesija iz stavka 1. ovog članka davatelj koncesija dužan je do isteka trećeg tromjesečja tekuće godine dostaviti ministarstvu nadležnom za financije.
(7) Ministarstvo nadležno za financije može po potrebi zatražiti dostavu dodatnih podataka od davatelja koncesija u roku od devedeset dana od dana dostave podataka iz stavka 5. ovog članka.
(8) Osim godišnjeg plana, iz stavka 2. do 7. ovog članka, davatelj koncesije, a na zahtjev ministarstva nadležnog za financije obvezan je dostaviti srednjoročni (trogodišnji) plan o davanju koncesija iz svoje nadležnosti, s jasno iskazanim ekonomskim učincima provedbe budućih ugovora o koncesijama uz odgovarajuću primjenu propisa kojima se uređuju javne financije, odnosno priprema, ocjena i izvedba investicijskih projekata.
(9) U srednjoročnom (trogodišnjem) planu davanja koncesija navode se gospodarska i druga područja u kojima se planiraju dati koncesije, javni objekti koji će se graditi odnosno javne djelatnosti koje će se obavljati na temelju koncesije, planirani rashodi za koncesije i prihodi od koncesija, ocjena očekivane gospodarske koristi od planiranih koncesija.
(10) Srednjoročni (trogodišnji) plan može sadržavati i druge elemente koji su od značenja za provedbu učinkovite politike koncesija.
(11) U postupku dostave podataka iz stavka 8. i 9. ovog članka davatelj koncesije mora na jasan način prikazati usklađenost plana davanja koncesija s razvojnim gospodarskim okvirom i pojedinačnim projektima, a u skladu s javnim interesom, prema odredbama ovog Zakona.
(12) Osim podataka iz stavka 1. do 11. ovog članka davatelj koncesije dužan je na zahtjev ministarstva nadležnog za financije dostaviti i ostale podatke koji se odnose na postojeće koncesije i njihov rok isteka u tekućoj kalendarskoj godini ili u budućem razdoblju.

Registar koncesija

Članak 44.

(1) Registar koncesija jedinstvena je elektronička evidencija koncesija danih na području Republike Hrvatske.
(2) Registar koncesija vodi ministarstvo nadležno za financije.
(3) Registrom koncesija jamči se dostupnost javnosti podataka.
(4) Javni podaci u skladu sa stavkom 3. ovog članka smatraju se:
– naziv davatelja koncesije,
– matični broj davatelja koncesije,
– naziv koncesionara,
– datum početka ostarivanja koncesije,
– datum isteka koncesije,
– naziv (vrsta) koncesije,
– lokacija koncesije,
– važeći koeficijenti za obračun koncesijske naknade.
(5) Vođenje registra koncesija znači prikupljanje i evidenciju podataka iz koncesijske dokumentacije, pohranu podataka, upravljanje bazom podataka, osiguranje dostupnosti podacima te zaštitu baze podataka i dokumenata pohranjenih u arhivu.
(6) Ministar financija donosi pravilnik o ustroju i vođenju registra koncesija.
(7) Davatelj koncesije i koncesionar dužni su postupati po zahtjevu ministarstva nadležnog za financije, u rokovima propisanima odredbama pravilnika o ustroju i vođenju registra koncesija.

Članak 45.

Davatelj koncesije dužan je ugovor o koncesiji dostaviti ministarstvu nadležnom za financije u roku od 10 dana od dana njegova potpisivanja.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 46.

Postupci davanja koncesija koji su započeli prije stupanja na snagu ovog Zakona, te sudski ili drugi postupci koji se vode povodom istih, dovršit će se prema odredbama propisa koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 47.

(1) Davatelj koncesije dužan je pokrenuti postupak upisa u zemljišne knjige svih ugovora o koncesijama koji se odnose na nekretnine, a koji još nisu upisani u zemljišne knjige, u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(2) O pokretanju postupka upisa u zemljišne knjige iz stavka 1. ovog članka davatelj koncesije dužan je obavijestiti ministarstvo nadležno za financije, a radi evidencije podataka u registru koncesija, u roku od 10 dana od dana pokretanja postupka.

Članak 48.

(1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o koncesijama (»Narodne novine«, broj 89/92.). stavka 2. članka Hrvatske
(2) Ministar financija donijet će pravilnik iz članka 44. stavka 6. ovog Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(3) Pravilnik o ustroju i vođenju registra koncesija (»Narodne novine«, br. 164/04.) ostaje na snazi do stupanja na snagu pravilnika iz stavka 2. ovog članka.

Članak 49.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2009., osim odredbi članka 5. stavka 2. koje stupaju na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Klasa: 018-05/08-01/05
Zagreb, 17. listopada 2008.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.