Uredba o opasnim tvarima u vodama

NN 137/2008 (26.11.2008.), Uredba o opasnim tvarima u vodama

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

3841

Na temelju članka 70. stavka 2. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95 i 150/2005), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 21. studenoga 2008. godine, donijela

UREDBU

O OPASNIM TVARIMA U VODAMA

Članak 1.

Ovom se Uredbom propisuje koje se tvari i u kojim količinama smatraju opasnim tvarima u površinskim vodama.

Članak 2.

U smislu ove Uredbe sljedeći izrazi znače:

»Opasne tvari u vodama« su tvari opasne za vodni okoliš koje se utvrđuju temeljem sljedećih kriterija: toksičnost, razgradljivosti i bioakumulacije i štetnost djelovanja na život i zdravlje ljudi i stanje okoliša i prirode.

»Ispuštanje« znači ispuštanje u vode tvari iz Popisa 1. Dodatka I. ove Uredbe (u daljnjem tekstu: tvari iz Popisa 1.) i tvari iz Popisa 2. Dodatka I. ove Uredbe (u daljnjem tekstu: tvari iz Popisa 2.).

– »Prioritetne opasne tvari« su pojedinačna zagađivala ili grupe zagađivala koja predstavljaju značajnu opasnost za vodni okoliš te su posebno klasificirana kao opasna. Mjere poduzete kod takvih zagađivala usmjerene su na prestanak ili postupno isključivanje ispuštanja, emisija i gubitaka. Prioritetne opasne tvari su tvari iz Popisa 1., a posebno su označene u Tablici 1. Dodatka II. ove Uredbe (u daljnjem tekstu: Tablica 1).

– »Standard kakvoće voda (SKV)« označava koncentraciju određenog pojedinačnog zagađivala ili grupe zagađivala u vodi koja se ne smije premašiti radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša. SKV izražen je kao Prosječna godišnja koncentracija (PGK), odnosno Maksimalna dozvoljena koncentracija (MDK).

»Prosječna godišnja koncentracija (PGK)« je prosječna koncentracija pojedinog zagađivala ili grupe zagađivala iz Tablice 1. koja se ne smije premašiti unutar cjeline površinske vode s ciljem izbjegavanja ozbiljnih nepovratnih dugoročnih posljedica za ekosustave.

»Maksimalna dozvoljena koncentracija (MDK)« je maksimalna koncentracija pojedinog zagađivala ili grupe zagađivala iz Tablice 1. koja se ne smije premašiti unutar cjeline površinske vode s ciljem izbjegavanja ozbiljnih nepovratnih kratkoročnih posljedica za ekosustave.

»Toksičnost« označuje svojstvo neke tvari da u živom organizmu izaziva bolest, nenormalno ponašanje, kancerogene i genetičke promjene, fiziološke smetnje, fizičke deformacije odnosno smrt;

»Nerazgradljivost« je svojstvo neke tvari da se sporo razgrađuje ili uopće ne razgrađuje u vodama;

»Bioakumulacija« je svojstvo tvari da se ulaskom u žive organizme trajno ugrađuju i nakupljaju u staničnim tkivima, te se ulaskom u lance prehrane organizama višeg reda trajno ugrađuju i nakupljaju u tim organizmima, uključivo i čovjeka.

Članak 3.

Na osnovu kriterija iz članka 2. podstavaka 7., 8. i 9. ove Uredbe, opasne tvari u vodama svrstane su u tvari iz Popisa 1. i tvari iz Popisa 2.

Članak 4.

Standard kakvoće voda (SKV) za prioritetne i ostale onečišćujuće tvari iz Popisa 1. navodi se u Tablici 1.

Članak 5.

Popis ostalih opasnih tvari iz Popisa 2. navodi se u Tablici 2. Dodatka II. ove Uredbe.

Članak 6.

Za ocjenu vodnog tijela primjenjuje se Prosječna godišnja koncentracija (PGK) što znači da aritmetička sredina koncentracija izmjerenih za svaku reprezentativnu postaju u različitim razdobljima tijekom kalendarske godine ne prelazi standard (SKV).

Za ocjenu vodnog tijela primjenjuje se Maksimalno dozvoljena koncentracija (MDK) što znači da svaka pojedinačna izmjerena koncentracija na bilo kojoj reprezentativnoj postaji praćenja unutar tog vodnog tijela ne prelazi standard (SKV).

Članak 7.

Ispuštanje iz članka 2. podstavka 2. ove Uredbe ne odnosi se na ispuštanje opasnih tvari s brodova.

Članak 8.

Dodatak I s Popisima 1. i 2. i Dodatak II. s Tablicama 1. i 2., sastavni su dio ove Uredbe.

Članak 9.

Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o opasnim tvarima u vodama (»Narodne novine«, broj 78/98).

Članak 10.

Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 325-01/08-01/03

Urbroj: 5030116-08-1

Zagreb, 21. studenoga 2008.

Predsjednik
dr. sc. Ivo Sanader, v. r.

DODATAK I.

Popis 1.

Popis 1. sadrži određene pojedinačne tvari koje pripadaju skupinama tvari, odabrane na osnovi toksičnosti, razgradljivosti i bioakumulacije, uz iznimku onih tvari koje su biološki neškodljive ili brzo prelaze u biološki neškodljive tvari:

1. organohalogeni spojevi i tvari iz kojih mogu nastati takvi spojevi u vodenom okolišu,

2. organofosforni spojevi,

3. organokositreni spojevi,

4. tvari za koje je dokazano da posjeduju kancerogena svojstva ili poprimaju takva svojstva u vodenom okolišu,

5. živa i živini spojevi,

6. kadmij i kadmijevi spojevi,

7. postojana mineralna ulja i ugljikovodici naftnog podrijetla,

8. postojane sintetičke tvari koje mogu plutati, lebdjeti ili potonuti i koje mogu omesti uporabu vode.

Popis 2.

Popis 2. sadrži:

– tvari koje pripadaju skupinama tvari iz Popisa 1. za koje nisu utvrđene granične vrijednosti ispuštanja predviđene direktivama*,

– određene pojedinačne tvari i kategorije tvari koje pripadaju niže nabrojanim skupinama tvari, a koje imaju štetan učinak na vodeni okoliš.

1. sljedeći metaloidi i metali i njihovi spojevi:

1.

cink

6.

selen

11.

kositar

16.

vanadij

2.

bakar

7.

arsen

12.

barij

17.

kobalt

3.

nikal

8.

antimon

13.

berilij

18.

talij

4.

krom

9.

molibden

14.

bor

19.

telur

5.

olovo

10.

titan

15.

uran

20.

srebro

2. biocidi i njihovi derivati koji se ne nalaze na Popisu 1.

3. tvari koje imaju štetan učinak na okus i/ili miris proizvoda iz vodenog okoliša namijenjenih ljudskoj potrošnji i spojevi koji mogu uzrokovati nastanak takvih tvari u vodi.

4. toksični ili nerazgradljivi organski spojevi silicija i tvari koje mogu uzrokovati nastanak takvih spojeva u vodi, isključujući one koji su biološki neškodljive ili koje brzo prelaze u neškodljive tvari.

5. anorganski spojevi fosfora i elementarni fosfor.

6. razgradljiva mineralna ulja i ugljikovodici naftnog podrijetla.

7. cijanidi.

8. fluoridi.

9. tvari koje imaju negativan učinak na ravnotežu kisika, posebice: amonij, nitriti.

*direktive navedene u Dodatku IX direktive 2000/60/EZ

DODATAK II.

Tablica 1. STANDARD KAKVOĆE VODA (SKV) ZA PRIORITETNE OPASNE TVARI I OSTALE ONEČIŠĆUJUĆE TVARI

Red.

broj

Opasne tvari

CAS broj

PGK – prosječna godišnja koncentracija

MDK-maksimalna dozvoljena koncentracija

μg/L

μg/L

μg/L

μg/L

Površinske vode

Ostale vode*

Površinske vode

Ostale vode*

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

1.

Alaklor

15972-60-8

0,3

0,3

0,7

0,7

2.

Antracenx

120-12-7

0,1

0,1

0,4

0,4

3.

Atrazin

1912-24-9

0,6

0,6

2,0

2,0

4.

Benzen

71-43-2

10

8

50

50

5.

Pentabromdifenileterx1

32534-81-9

0,0005

0,0002

-

-

6.

Kadmij i njegovi spojevix

(Ovisno o tvrdoći vode)2

7440-43-9

≤0,08 (klasa 1)

0,08 (klasa 2)

0,09 (klasa 3)

0,15 (klasa 4)

0,25 (klasa 5)

0,2

≤0,45 (klasa 1)

0,45 (klasa 2)

0,6 (klasa 3)

0,9 (klasa 4)

1,5 (klasa 5)

7.

C10-13 Kloroalkanix

85535-84-8

0,4

0,4

1,4

1,4

8.

Klorfenvinfos

470-90-6

0,1

0,1

0,3

0,3

9.

Klorpirifos (klorpirifos-etil)

2921-88-2

0,03

0,03

0,1

0,1

10.

1,2-Dikloretan

107-06-2

10

10

-

-

11.

Diklormetan

75-09-2

20

20

-

-

12.

Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP)

117-81-7

1,3

1,3

-

-

13.

Diuron

330-54-1

0,2

0,2

1,8

1,8

14.

Endosulfanx

115-29-7

0,005

0,0005

0,01

0,004

15.

Fluoranten

206-44-0

0,1

0,1

1

1

16.

Heksaklorbenzenx

118-74-1

0,01

0,01

0,05

0,05

17.

Heksaklorbutadienx

87-68-3

0,1

0,1

0,6

0,6

18.

Heksaklorcikloheksanx

608-73-1

0,02

0,002

0,04

0,02

19.

Izoproturon

34123-59-6

0,3

0,3

1,0

1,0

20.

Olovo i njegovi spojevi

7439-92-1

7,2

7,2

-

-

21.

Živa i njezini spojevix

7439-97-6

0,05

0,05

0,07

0,07

22.

Naftalen

91-20-3

2,4

1,2

-

-

23.

Nikal i njegovi spojevi

7440-02-0

20

20

-

-

24.

Nonilfenolx (4-nonilfenol)

104-40-5

0,3

0,3

2,0

2,0

25.

Oktilfenol (4-(1,1’, 3,3’-tetrametilbutilfenol)

140-66-9

0,1

0,01

-

-

26.

Pentaklorbenzenx

608-93-5

0,007

0,0007

-

-

27.

Pentaklorfenol

87-86-5

0,4

0,4

1

1

28.

Poliaromatski ugljikovodici

(PAH) x3

-

-

Benzo(a)piren

50-32-8

0,05

0,05

0,1

0,1

Benzo(b)fluoranten

205-99-2

Σ = 0,03

Σ = 0,03

Benzo(k)fluoranten

207-08-9

Benzo(g,h,i)perilen

191-24-2

Σ = 0,002

Σ = 0,002

Indeno(1,2,3-cd)piren

193-39-5

29.

Simazin

122-34-9

1

1

4

4

30.

Tributilkositrovi spojevix

36643-28-4

0,0002

0,0002

0,0015

0,0015

31.

Triklorbenzeni (svi izomeri)

12002-48-1

0,4

0,4

-

-

32.

Triklormetan

67-66-3

2,5

2,5

-

-

33.

Trifluralin

1582-09-8

0,03

0,03

-

-

34.

DDT ukupni4

0,025

0,025

-

-

para-para-DDT

50-29-3

0,01

0,01

-

-

35.

Aldrin

309-00-2

Σ = 0,010

Σ = 0,005

-

-

36.

Dieldrin

60-57-1

37.

Endrin

72-20-8

38.

Izodrin

465-73-6

39.

Tetraklorugljik

56-23-5

12

12

-

-

40.

Tetrakloretilen

127-18-4

10

10

-

-

41.

Trikloretilen

79-01-6

10

10

-

-

CAS – Chemical Abstract Services

* Prijelazne i priobalne vode

X Prioritetne opasne tvari

1 U skupini prioritetnih tvari bromirani difenileteri (broj 5) standard kakvoće voda (SKV) utvrđen je samo za pentabromdifenileter

2 Za kadmij i njegove spojeve (broj 6), vrijednosti (SKV) su izražene u pet klasa ovisno o tvrdoći vode (klasa 1: <40 mg CaCO3/L, klasa 2: 40 do <50 mg CaCO3/ L, klasa 3: 50 do <100 mg CaCO3/ L, klasa 4: 100 do <200 mg CaCO3/ L i klasa 5: ≥200 mg CaCO3/ L)

3 Za skupinu prioritetnih tvari poliaromatski ugljikovodici (PAH) (broj 28), moraju se zadovoljiti vrijednosti (SKV) iskazane za benzo(a)piren pojedinačno, te kao suma benzo(b)fluorantena i benzo(k)fluorantena, odnosno benzo(g,h,i)perilena i indeno(1,2,3-cd)pirena

4 DDT ukupni predstavlja zbroj izomera: 1,1,1-triklor-2,2 bis (p-klorofenil) etana (CAS broj 50-29-3); 1,1,1-triklor-2 (o-klorofenil)-2-(p-klorofenil) etana (CAS broj 789-02-6); 1,1-diklor-2,2 bis (p-klorofenil) etilena (CAS broj 72-55-9); i 1,1-diklor-2,2 bis (p-klorofenil) etana (CAS broj 72-54-8)

Maksimalno dozvoljene koncentracije (MDK) nisu dogovorene ali se smatra da prosječne godišnje koncentracije (PGK) također štite pri kratkotrajnim visokim onečišćenjima jer su značajno niže od vrijednosti koje proizlaze iz akutne toksičnosti.

Za sve tvari, osim metala (kadmij, olovo, živa i nikal), vrijednosti (SKV) izražene su kao ukupne koncentracije u nefiltriranom uzorku vode. U slučaju metala, (SKV) se odnosi na koncentraciju u otopljenoj fazi dobivenoj filtriranjem vode kroz filtar sa porama promjera 0,45 µm ili drugom odgovarajućom obradom.

Ako su prirodne osnovne koncentracije metala više od (SKV) ili ako tvrdoća, pH-vrijednost ili neki drugi pokazatelji kakvoće vode utječu na biološku raspoloživost metala, isto će se uzeti u obzir prilikom usporedbe rezultata monitoringa sa (SKV).

Tablica 2. POPIS OSTALIH OPASNIH TVARI

Redni

broj

Opasne tvari

CAS broj

(1)

(2)

(3)

Metali, metaloidi i njihovi spojevi

1.

Aluminij

7429-90-5

2.

Antimon

3.

Arsen

4.

Bakar

5.

Barij

7440-39-3

6.

Berilij

7.

Bor

7440-42-8

8.

Cink

9.

Kobalt

7440-48-4

10.

Kositar

7440-36-0

11.

Krom

12.

Mangan (II)

7439-96-5

13.

Molibden

14.

Selen

7782-492

15.

Srebro

7440-22-4

16.

Talij

17.

Titan

18.

Vanadij

7440-62-2

19.

Željezo

7439-89-6

Anorganski pokazatelji

20.

Amonij

21.

Nitrati

22.

Nitriti

23.

Ukupni dušik

24.

Fosfor (ukupni), tekućice

25.

Fosfor (ukupni), stajaćice

26.

Fluoridi

27.

Cijanidi

28.

Sulfidi

Ugljikovodici

29.

Mineralna ulja

30.

Toluen

108-88-3

31.

Ksileni (o-, m-, p-)

1330-20-7

32.

Etilbenzen

100-41-4

33.

Stiren

Halogenirani ugljikovodici

34.

Bromdiklormetan

35.

Bromoform

36.

Heksakloretan

37.

Vinilklorid

38.

Dikloretilen

39.

Monoklorbenzen

40.

Diklorbenzen

41.

Tetraklorbenzen

42.

Diklorpropan

43.

Diklorpropen

Nitrirani ugljikovodici

44.

Dinitrobenzen

45.

Nitroklorbenzen

46.

Dinitrotoluen

47.

N-nitrozodimetilamin

48.

N-nitrozodietilamin

49.

N-nitrozodibutilamin

50.

N-nitrozopirolidin

51.

Benzidin

52.

3,3-diklorbenzidin

Fenoli

53.

Fenoli (ukupno)

108-95-2

54.

Krezol (o-,m-,p-)

55.

2-klorfenol

56.

2,4-diklorfenol

57.

2,4,5-triklorfenol

58.

Nitrofenol (o-,m-,p-)

59.

2,4-dinitrofenol

60.

Pikrinska kiselina

61.

4,6-dinitro-o-krezol

62.

Aminofenol (o-,m-,p-)

Pesticidi

63.

Heptaklor

64.

Klordan

65.

Metoksiklor

66.

Toksafen (Kamteklor)

67.

Ostali organoklorirani pesticidi

68.

Ostali organofosforni i karbamatni pesticidi

Ostali organski spojevi

69.

Acetoncijanhidrin

70.

Akrolein

71.

Akrilonitril

72.

Formaldehid

73.

Sintetički anionski tenzidi

74.

Sintetički kationski tenzidi

75.

Sintetički neionski tenzidi