Pravilnik o izvještavanju o adekvatnosti kapitala investicijskih društava

NN 48/2009 (17.4.2009.), Pravilnik o izvještavanju o adekvatnosti kapitala investicijskih društava

HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA

1110

Na temelju odredbi članka 200. stavka 4. i članka 218. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, broj 88/08 i 146/08, dalje: Zakon), Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (dalje: Agencija) na sjednici održanoj 26. ožujka 2009. godine donijela je

PRAVILNIK

O IZVJEŠTAVANJU O ADEKVATNOSTI KAPITALA INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se vrste i sadržaj izvještaja o ispunjenju kapitalnih zahtjeva, način i rokovi njihove dostave, te način i rokovi izvještavanja o izloženosti.

(2) Sastavni dio ovog Pravilnika čine:

1. uputa za izračun adekvatnosti kapitala investicijskih društava (Prilog 1.),

2. obrasci o izračunu kapitala i kapitalnih zahtjeva za rizike kojima je investicijsko društvo izloženo (Prilog 2.),

3. obrasci o izloženostima investicijskog društva prema osobi ili grupi povezanih osoba (Prilog 3.).

VRSTE IZVJEŠTAJA

Članak 2.

Investicijsko društvo dužno je Agenciji dostavljati izvještaje na sljedećim obrascima iz tablice 1. u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

Tablica 1. OBRASCI O ADEKVATNOSTI KAPITALA INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA

Red.
broj

Naziv obrasca

Oznaka

1.

Kapital

K

2.

Adekvatnost kapitala

AK

3.

Adekvatnost kapitala na konsolidiranoj osnovi za grupu investicijskog društva u RH

KONS

KAPITALNI ZAHTJEV ZA TRŽIŠNE RIZIKE

4.

Knjiga trgovanja – dnevna stanja

KT

5.

Detaljna knjiga trgovanja

DKT

6.

Specifični rizik dužničkih instrumenata

SR

7.

Opći rizik dužničkih instrumenata (pristup temeljen na dospijeću)

ORD

8.

Opći rizik dužničkih instrumenata (pristup temeljen na trajanju)

ORT

9.

Specifični i opći pozicijski rizik jedinica u subjektima za zajednička ulaganja

JSZU

10.

Specifični i opći pozicijski rizik vlasničkih financijskih instrumenata

VFIR

11.

Valutni rizik

VR

12.

Robni rizik (jednostavni pristup)

RRJP

13.

Robni rizik (pristup ljestvice dospijeća)

RRLD

14.

Rizik pozicije u opcijama

RPO

15.

Rizik namire

RN

16.

Rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti

PDI

17.

Pozicijski rizik, valutni rizik i/ili robni rizik primjenom internih modela

IM

18.

Pozicijski rizik, valutni rizik i/ili robni rizik primjenom internih modela – detaljan pregled

IM-DET

KAPITALNI ZAHTJEV ZA KREDITNI RIZIK, RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE I RIZIK SLOBODNIH ISPORUKA

19.

Kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane i rizik slobodnih isporuka izračunati prema standardiziranom pristupu

KRSP

KAPITALNI ZAHTJEV ZA OPERATIVNI RIZIK

20.

Operativni rizik

OPR

21.

Bruto gubitci po poslovnim linijama i vrstama događaja

OPR-DET

IZLOŽENOST INVESTICIJSKOG DRUŠTVA PREMA OSOBI ILI GRUPI POVEZANIH OSOBA

22.

Izvještaj o velikim izloženostima

IZL

23.

Velike izloženosti

IZL-1

24.

Izloženost prema osobama u posebnom odnosu s investicijskim društvom

IZL-2

25.

Izloženost iz knjige pozicija kojima se ne trguje

IZL-3

26.

Izloženost iz knjige trgovanja

IZL-4

ROKOVI DOSTAVE IZVJEŠTAJA

Članak 3.

(1) Investicijsko društvo dužno je sastavljati izvještaje o adekvatnosti kapitala iz članka 1. stavka 2. točke 2. i 3. ovog Pravilnika sa stanjem na zadnji dan izvještajnog razdoblja (mjesec, tromjesečje, polugodište).

(2) Investicijsko društvo dužno je na pojedinačnoj osnovi dostaviti Agenciji izvještaje o adekvatnosti kapitala iz članka 1. stavka 2. točke 2. i 3. ovog Pravilnika u roku od mjesec dana po proteku izvještajnog razdoblja (mjesec, tromjesečje, polugodište).

(3) Investicijsko društvo dužno je na pojedinačnoj osnovi dostaviti Agenciji revidirane izvještaje o adekvatnosti kapitala iz članka 1. stavka 2. točke 2. i 3. ovog Pravilnika sa stanjem na dan 31. prosinca najkasnije do 30. travnja sljedeće godine.

(4) Matično investicijsko društvo dužno je za svoju grupu investicijskog društva u RH na konsolidiranoj osnovi dostaviti Agenciji izvještaje o adekvatnosti kapitala iz članka 1. stavka 2. točke 2. i 3. ovog Pravilnika sa stanjem na dan 30. lipnja najkasnije do 30. rujna tekuće godine.

(5) Matično investicijsko društvo dužno je za svoju grupu investicijskog društva u RH na konsolidiranoj osnovi dostaviti Agenciji revidirane izvještaje o adekvatnosti kapitala iz članka 1. stavka 2. točke 2. i 3. ovog Pravilnika sa stanjem na dan 31. prosinca najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine.

(6) Rokovi dostave izvještaja o adekvatnosti kapitala iz članka 1. stavka 2. točke 2. i 3. ovog Pravilnika sadržani su u tablici 2.

Tablica 2. ROKOVI DOSTAVE IZVJEŠTAJA O ADEKVATNOSTI KAPITALA INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA

VRSTE IZVJEŠTAJA

Datum izvještavanja

ROKOVI DOSTAVE IZVJEŠTAJA O ADEKVATNOSTI KAPITALA

KAPITALNI ZAHTJEVI

VELIKE IZLOŽENOSTI

ID iz članka 35. Zakona

ID iz članka 32. stavka 1. i 2. Zakona

ID iz članka 32. stavka 3. Zakona

ID za grupu investicijskog društva u RH

Velike izloženosti

Velike izloženosti – ID za grupu investicijskog društva u RH

IZVJEŠTAJI O ADEKVATNOSTI KAPITALA

31. sij

28. vlj

30. tra

31. srp

30. ruj

30. tra

30. ruj

28. vlj

31. ožu

31. ožu

30. tra

30. tra

31. svi

31. srp

31. srp

31. svi

30. lip

30. lip

31. srp

31. srp

31. kol

31. lis

31. sij

 

31. lis

 

31. kol

30. ruj

30. ruj

31. lis

31. lis

30. stu

31. sij

31. sij

30. stu

31. pro

31. pro

31. sij

REVIDIRANI IZVJEŠTAJI O ADEKVATNOSTI KAPITALA

31. pro

30. tra

30. tra

30. tra

30. lip

30. tra

30. lip

NAČIN DOSTAVE IZVJEŠTAJA

Članak 4.

(1) Investicijsko društvo dužno je izvještaje o adekvatnosti kapitala iz članka 1. stavka 2. točke 2. i 3. ovog Pravilnika dostavljati Agenciji u elektroničkom obliku.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka investicijsko društvo dužno je izvještaje na obrascima pod rednim brojem 2., 3. i 22. dostavljati i na papiru potpisane i datirane od ovlaštene osobe zadužene za izvještavanje i najmanje jednog člana uprave investicijskog društva.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 5.

(1) Investicijsko društvo je dužno prvi izvještaj sukladno ovom Pravilniku koji će sadržavati obrasce iz tablice 1. ovog Pravilnika pod rednim brojem 1., 2. i 4. do 26., sastaviti sa stanjem na dan 1. srpnja 2009. i dostaviti Agenciji do 31. srpnja 2009.

(2) Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a početak primjene je od 1. srpnja 2009.

Klasa: 011-02/09-04/39

Urbroj: 326-01-09-1

Zagreb, 26. ožujka 2009.

Član Uprave
Ivo Šulenta, v. r.

PRILOG 1.

UPUTA ZA IZRAČUN ADEKVATNOSTI KAPITALA INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA

Ovom Uputom pobliže se propisuje sadržaj i oblik izvještaja o adekvatnosti kapitala te način sastavljanja i popunjavanja obrazaca o izračunu kapitala i kapitalnih zahtjeva za rizike koje je investicijsko društvo dužno dostavljati Agenciji.

I. OPĆE ODREDBE

U zaglavlju izvještajnih obrazaca iz članka 2. Pravilnika o izvještavanju investicijskog društva (tablica 1.) opći podaci odnose se na:

»Naziv investicijskog društva« – na pojedinačnoj osnovi upisuje se naziv investicijskog društva koje je obveznik izvještavanja, a na konsolidiranoj osnovi osim naziva matičnog investicijskog društva koje izvještava za svoju grupu investicijskog društva u RH dodaje se i riječ »Grupa«,

»MB investicijskog društva« – upisuje se matični broj investicijskog društva koji određuje Državni zavod za statistiku,

»Oznaka izvještaja« – za revidirane izvještaje upisuje se oznaka »R« (revidirano),

»Datum« – upisuje se zadnji dan izvještajnog razdoblja u obliku dd.mm.gggg.

Izvještajni obrasci iz članka 2. Pravilnika o izvještavanju investicijskog društva sastavljaju se u tisućama kuna pri čemu se iznos stavke koji je jednak 500 ili više kuna zaokružuje na tisuću kuna dok se iznos stavke manji od 500 kuna zanemaruje (pojedinačna izvještajna stavka koja iznosi manje od 500 kuna, u izvještajima se upisuje kao nula). Stavke koje uvećavaju pozicije u obrascima upisuju se u pozitivnom iznosu, dok stavke koje umanjuju pozicije u obrascima (odbitne stavke) upisuju se u negativnom iznosu odnosno s predznakom (–).

Iznosi stavki na izvještajnim obrascima iz članka 2. Pravilnika o izvještavanju investicijskih društava koji korespondiraju, trebaju biti međusobno usklađeni i usporedivi.

Pozicije obrazaca koje su osjenčane ostaju prazne, kao i pojedine pozicije obrazaca koje se zbog primjene računovodstvenih standarda ili zbog razine konsolidacije ne popunjavaju.

II. NAPUTAK ZA SASTAVLJANJE I POPUNJAVANJE OBRAZACA O IZRAČUNU KAPITALA I ADEKVATNOSTI KAPITALA, NA POJEDINAČNOJ I KONSOLIDIRANOJ OSNOVI

1. OBRAZAC K: Kapital

Investicijsko društvo izračunava kapital sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o kapitalu investicijskih društava, a rezultat izračuna unosi na pozicije obrasca K. Pojedine pozicije obrasca K, popunjavaju se kako slijedi:

1. Kapital (A+B+C-D) ili (A+B+C-E)

Upisati iznos koji je jednak zbroju iznosa osnovnog kapitala s pozicije A., dopunskog kapitala I s pozicije B. i dopunskog kapitala II s pozicije C., sve umanjeno za iznos odbitnih stavki s pozicije D. ili umanjeno za iznos nelikvidnih sredstava s pozicije E.

1.1. Izračun osnovnog kapitala

Pozicije od 1.1.1. do 1.1.13. odnose se na stavke kapitala koje s pozitivnim ili s negativnim predznakom čine osnovni kapital, prije umanjenja za odbitne stavke iz članka 161. Zakona. Pozicije izračuna osnovnog kapitala, popunjavaju se kako slijedi:

1.1.1. Uplaćene redovne dionice (članak 157. stavak 1. točka 1. Zakona): upisati nominalnu vrijednost uplaćenih (i upisanih) redovnih dionica koje čine temeljni kapital investicijskog društva (članci 32., 33. i 35. Zakona).

1.1.2. Uplaćene nekumulativne povlaštene dionice (članak 157. stavak 1. točka 1. Zakona): upisati nominalnu vrijednost uplaćenih (i upisanih) nekumulativnih povlaštenih dionica koje čine temeljni kapital investicijskog društva (članci 32., 33. i 35. Zakona).

1.1.3. Uplaćeni poslovni udjeli (članak 157. stavak 1. točka 1. Zakona): za investicijsko društvo osnovano kao društvo s ograničenom odgovornošću upisati nominalnu vrijednost uplaćenog (i upisanog) poslovnog udjela koji čini temeljni kapital investicijskog društva (članci 32., 33. i 35. Zakona).

1.1.4. Rezerve formirane iz dobiti nakon oporezivanja (članak 157. stavak 1. točka 2. Zakona): upisati matematički zbroj rezervi koje se odnose na:

1.1.4.1. zakonske rezerve – iznos neto dobiti koji je raspoređen u ovu vrstu rezervi uvažavajući odredbe članaka 220. i 222. Zakona o trgovačkim društvima,

1.1.4.2. statutarne rezerve – iznos neto dobiti koji je raspoređen u rezerve sukladno Statutu investicijskog društva uvažavajući odredbe članaka 220. i 222a. Zakona o trgovačkim društvima,

1.1.4.3. rezerve za otkup vlastitih dionica – iznos neto dobiti koji je raspoređen u rezerve uvažavajući odredbe članaka 220. i 222a. Zakona o trgovačkim društvima,

1.1.4.4. ostale rezerve – iznos neto dobiti koji je raspoređen u rezerve formirane sukladno odredbi članaka 220. i 222a. Zakona o trgovačkim društvima.

1.1.5. Rezerve kapitala (članak 157. stavak 1. točka 4. Zakona): upisati uplaćeni iznos koji prelazi nominalnu vrijednost dionica (redovne i nekumulativne povlaštene) koje čine temeljni kapital investicijskog društva. Ako su predmetne dionice izdane bez nominalne vrijednosti, upisuje se onaj iznos koji prelazi knjigovodstveno iznos temeljnog kapitala, a odnosi se na navedene rodove dionica (članak 222. Zakona o trgovačkim društvima).

1.1.6. Zadržana dobit (članak 157. stavak 1. točka 3. Zakona): upisati iznos zadržane dobiti prethodnih godina, prikazan u bilanci investicijskog društva, koja je utvrđena na osnovi revidiranih godišnjih financijskih izvještaja (neopterećena bilo kojim budućim obvezama) i usvojena od osnivača odnosno raspoređena sukladno odluci glavne skupštine investicijskog društva o upotrebi dobiti. U financijskim izvještajima za prvo tromjesečje tekuće godine investicijsko društvo može uključiti i dio dobitka iz prethodne godine (stavka dobit prethodne godine) ako je investicijsko društvo odlučilo ovaj dio dobiti zadržati uz odobrenje odluke od strane osnivača ili nadzornog odbora.

1.1.7. Dobit tekuće godine (članak 157. stavak 1. točka 5. Zakona): upisati iznos koji odgovara upisanom podatku na poziciji 1.1.7.1. ili na 1.1.7.2., a odnosi se na sljedeće:

1.1.7.1. na osnovi godišnjeg financijskog izvještaja – upisati iznos dobiti tekuće godine koja je utvrđena na osnovi revidiranog godišnjeg financijskog izvještaja (neopterećena bilo kojim budućim obvezama – umanjena za isplaćene dividende, plaćene poreze i druge obveze iz dobitka u razdoblju izvještavanja) i usvojena od osnivača investicijskog društva odnosno raspoređena je sukladno odluci glavne skupštine investicijskog društva o upotrebi dobiti, ili

1.1.7.2. na osnovi financijskih izvještaja za razdoblja tijekom godine – upisati iznos dobiti koja je utvrđena na osnovi financijskih izvještaja za razdoblja tijekom godine i potvrđena od vanjskog revizora, a koja se, neopterećena bilo kojim budućim obvezama (umanjena za isplaćene dividende, plaćene poreze i druge obveze iz dobiti u razdoblju izvještavanja), sukladno odluci osnivača odnosno glavne skupštine investicijskog društva o upotrebi dobiti, raspoređuje u rezerve i/ili zadržanu dobit tijekom godine.

1.1.8. Zbroj stavki (1.1.1. do 1.1.7.): upisati matematički zbroj pozicija od 1.1.1 do 1.1.7. Zbroj pozicija 1.1.1, 1.1.4., 1.1.5. (dio koji se odnosi na redovne dionice) i 1.1.6. mora biti veći od zbroja ostalih stavki osnovnog kapitala (članak 3. stavak 3. Pravilnika o izračunu kapitala investicijskog društva).

1.1.9. Stečene vlastite dionice (članak 157. stavak 2. točka 1. Zakona): upisati s negativnim predznakom matematički zbroj pozicija 1.1.9.1. i 1.1.9.2. koje se odnose na dionice koje je investicijsko društvo steklo neposrednim ili posrednim otkupom (knjigovodstvena vrijednost/trošak ulaganja) kao i one koje investicijsko društvo neposredno ili posredno drži u zalogu (knjigovodstvena vrijednost/nominalna vrijednost), i to:

1.1.9.1. redovne dionice,

1.1.9.2. nekumulativne povlaštene dionice.

1.1.10. Nematerijalna imovina (članak 157. stavak 2. točka 2. Zakona): upisati s negativnim predznakom iznos (uključujući i povećanje/višak s osnove revalorizacije) nematerijalne imovine koju karakterizira neizvjesnost buduće koristi, a odnosi se na: goodwill, licencije, patente, zaštitne znakove i koncesije.

1.1.11. Zadržani gubici (članak 157. stavak 2. točka 3. Zakona): upisati s negativnim predznakom iznos gubitaka iz prethodnih godina, prikazan u bilanci investicijskog društva, koji je utvrđen na osnovi revidiranih godišnjih financijskih izvještaja i usvojen od osnivača odnosno glavne skupštine investicijskog društva.

1.1.12. Gubitak tekuće godine (članak 157. stavak 2. točka 4. Zakona): upisati s negativnim predznakom iznos koji odgovara upisanom podatku s pozicije 1.1.12.1. ili 1.1.12.2., a odnosi se na sljedeće:

1.1.12.1. na osnovi godišnjega financijskog izvještaja – upisati s negativnim predznakom iznos gubitka tekuće godine utvrđenog na osnovi revidiranoga godišnjeg financijskog izvještaja koji je usvojen od osnivača odnosno glavne skupštine investicijskog društva, ili

1.1.12.2. na osnovi financijskih izvještaja za razdoblja tijekom godine – upisati s negativnim predznakom iznos gubitka utvrđenog na osnovi financijskih izvještaja za razdoblja tijekom godine koji su potvrđeni od vanjskog revizora, a sukladno odluci osnivača odnosno glavne skupštine investicijskog društva.

1.1.13. Rezerve kapitala (članak 157. stavak 2. točka 5. Zakona): upisati s negativnim predznakom iznos koji je manji od nominalne vrijednosti dionica (redovne i nekumulativne povlaštene), a ako su izdane dionice bez nominalne vrijednosti onaj iznos koji je manji od knjigovodstvenog iskaza iznosa temeljnog kapitala a odnosi se na navedene rodove dionica (članak 222. Zakona o trgovačkim društvima).

1.1.14. Zbroj stavki (1.1.9. do 1.1.13.): upisati matematički zbroj pozicija od 1.1.9. do 1.1.13.

1.1.15. Manjinski interesi (članak 212. stavak 2. Zakona): upisuje investicijsko društvo koje izračunava kapital na konsolidiranoj osnovi za grupu investicijskog društva u RH i to iznos manjinskog udjela koji se odnosi na redovne dionice i nekumulativne povlaštene dionice. Ova pozicija ne uključuje rezultate vrednovanja koji su sadržani u konsolidiranim rezervama.

1.1.16. Negativne konsolidirane rezerve (članak 212. stavak 2. Zakona): pri izračunu kapitala na konsolidiranoj osnovi u ovu poziciju unosi se iznos konsolidiranih rezervi koji obuhvaća stavke iz članka 212. stavak 2. Zakona: razlike proizašle iz prve konsolidacije, razlike preračuna koje su sadržane u konsolidiranim rezervama i ostale razlike proizašle iz uključivanja sudjelujućih interesa, osim manjinskih interesa. Konsolidirane rezerve s negativnim predznakom pribrajaju se konsolidiranom osnovnom kapitalu.

1.1.17. Pozitivne konsolidirane rezerve (članak 212. stavak 2. Zakona): pri izračunu kapitala na konsolidiranoj osnovi u ovu poziciju unosi se iznos konsolidiranih rezervi koji obuhvaća stavke iz članka 212. stavak 2. Zakona: razlike proizašle iz prve konsolidacije, razlike preračuna koje su sadržane u konsolidiranim rezervama i ostale razlike proizašle iz uključivanja sudjelujućih interesa, osim manjinskih interesa. Konsolidirane rezerve s pozitivnim predznakom oduzimaju se od konsolidiranog osnovnog kapitala.

1.1.18. Zbroj stavki (1.1.15. do 1.1.17.): upisati matematički zbroj pozicija od 1.1.15. do 1.1.17.

A. OSNOVNI KAPITAL (1.1.8. – 1.1.14.): upisati rezultat matematičke razlike između pozicije 1.1.8. i 1.1.14. uvećane za pozicije 1.1.15. i 1.1.16. te umanjene za poziciju 1.1.17.

1.2. Izračun dopunskog kapitala I

Pozicije od 1.2.1 do 1.2.5 odnose se na stavke kapitala koje čine dopunski kapital I, prije umanjenja za odbitne stavke iz članka 161. Zakona, uvažavajući ograničenje kapitala iz članka 162. stavka 1. Zakona prema kojem iznos dopunskog kapitala I ne smije prelaziti 100% iznosa osnovnog kapitala. U izračun se ne uključuju one stavke dopunskog kapitala I kojima su osigurana određena potraživanja ili potencijalne obveze investicijskog društva. Pozicije izračuna dopunskog kapitala I, popunjavaju se kako slijedi:

1.2.1. Posebne rezerve (članak 158. stavak 1. točka 1. Zakona): uvažavajući ograničenja kapitala iz članka 162. Zakona, upisati s pozitivnim predznakom iznos rezervi koje nisu formirane na teret dobiti nakon oporezivanja već se odnose na:

1.2.1.1. dugotrajnu materijalnu imovinu – upisati iznos rezerve s pripadnim predznakom neto kumulativnog efekta revalorizacije dugotrajne materijalne imovine (primjenom metode fer vrijednosti) koji je korigiran za ispravak vrijednosti revaloriziranih iznosa pojedine dugotrajne materijalne imovine na način da se kumulativni dobitak s osnove ispravka oduzima dok se kumulativni gubitak tretira kao da je jednak nuli,

1.2.1.2. dugotrajnu financijsku imovinu – upisati iznos rezerve s pripadnim predznakom neto efekta revalorizacije dugotrajne financijske imovine (dionice i udjeli) raspoložive za prodaju, primjenom metode fer vrijednosti koji je korigiran za ispravak vrijednosti revaloriziranih iznosa pojedine dugotrajne financijske imovine na način da se kumulativni dobitak s osnove ispravka oduzima dok se kumulativni gubitak tretira kao da je jednak nuli,

1.2.1.3. efekt metode zamjenske vrijednosti – upisani iznos rezerve s pripadnim predznakom neto efekta vrednovanja dugotrajne materijalne imovine s ograničenim vijekom upotrebe primjenom metode zamjenske vrijednosti,

1.2.1.4. efekt vrednovanja u uvjetima inflacije – upisati iznos rezerve s pripadnim predznakom neto efekta vrednovanja stavki godišnjega financijskog izvještaja u uvjetima inflacije.

Pri izračunu kapitala na konsolidiranoj osnovi za pozicije posebnih rezervi uvažava se pripadni dio manjinskog interesa iz tog naslova.

1.2.2. Kumulativne povlaštene dionice s pripadnim rezervama kapitala (članak 158. stavak 1. točka 2. Zakona): upisati s pozitivnim predznakom zbroj nominalne vrijednosti uplaćenih kumulativnih povlaštenih dionica koje ispunjavaju uvjete iz članka 5. Pravilnika o kapitalu investicijskih društava i rezervi kapitala pripadnih ovom rodu dionica, umanjeno za stečene vlastite kumulativne povlaštene dionice, po knjigovodstvenoj vrijednosti, pri tome razlikujući:

1.2.2.1. dionice s neodređenim dospijećem,

1.2.2.2. dionice s fiksnim dospijećem: su dionice kojima je definirano dospijeće ali ne kraće od pet godina i jednog dana.

1.2.3. Podređeni instrumenti (članak 158. stavak 1. točka 3. Zakona): upisati s pozitivnim predznakom iznos sredstava prikupljenih podređenim instrumentima koji ispunjavaju uvjete iz članka 6. Pravilnika o kapitalu investicijskih društava, uvažavajući sljedeće:

– u 100%-tnom iznosu kada je preostali rok dospijeća dulji od pet godina,

– u 80%-tnom iznosu kada je preostali rok dospijeća preko četiri godine do pet godina,

– u 60%-tnom iznosu kada je preostali rok dospijeća preko tri godine do četiri godine,

– u 40%-tnom iznosu kada je preostali rok dospijeća preko dvije godine do tri godine,

– u 20%-tnom iznosu kada je preostali rok dospijeća preko jedne godine do dvije godine,

– podređeni instrumenti s preostalim rokom dospijeća kraćim od jedne godine ne uključuje se u dopunski kapital I i ne upisuju se u ovoj poziciji.

1.2.4. Vrijednosni papiri i drugi instrumenti neodređenog roka dospijeća (članak 158. stavak 1. točka 4. Zakona): upisati s pozitivnim predznakom iznos sredstava prikupljenih vrijednosnim papirima i instrumentima koji ispunjavaju uvjete iz članka 7. Pravilnika o kapitalu investicijskih društava.

1.2.5. Instrumenti slični podređenima (članak 158. stavak 1. točka 5. Zakona): upisati s pozitivnim predznakom iznos sredstava prikupljenih instrumentima koji su slični podređenim instrumentima a ispunjavaju uvjete iz članka 8. Pravilnika o kapitalu investicijskih društava.

1.2.6. Podređeni instrumenti iznad ograničenja (članak 162. stavak 2. Zakona): upisati s negativnim predznakom iznos sredstava prikupljenih podređenim instrumentima, vrijednosnim papirima, drugim instrumentima neodređenog roka dospijeća i instrumentima sličnim podređenima koja ne mogu biti uključena u dopunski kapital I jer, zajedno s kumulativnim povlaštenim dionicima s fiksnim dospijećem i pripadnim rezervama kapitala, prelaze 50% udjela u dopunskom kapitalu I. Zbroj pozicija 1.2.2.2., 1.2.3., 1.2.4. i 1.2.5. ne smije prelaziti 50% ukupnog iznosa dopunskog kapitala I.

1.2.7. Zbroj stavki dopunskog kapitala I (1.2.1. do 1.2.6.): upisati matematički zbroj pozicija od 1.2.1. do 1.2.6.

1.2.8. Dopunski kapital I iznad ograničenja (članak 162. stavak 1. Zakona): upisati s negativnim predznakom matematički zbroj stavki od 1.2.1. do 1.2.6. (ili iznos s pozicije 1.2.7.) koji prekoračuje ograničenje iz članka 162. stavak 1. Zakona prema kojem dopunski kapital I ne smije prelaziti 100% iznosa osnovnog kapitala.

B. DOPUNSKI KAPITAL I (1.2.7. – 1.2.8.): upisati iznos koji je jednak matematičkoj razlici između pozicije 1.2.7. (ukupan zbroj stavki dopunskog kapitala I) i pozicije 1.2.8. (iznos prekoračenja dopunskog kapitala I u odnosu na osnovni kapital).

1.3. Izračun dopunskog kapitala II

Pozicije od 1.3.1. do 1.3.5. odnose se na stavke kapitala koje čine dopunski kapital II, uvažavajući odredbu članka 162. stavka 3. Zakona prema kojoj se iznos dopunskog kapitala II može koristiti za pokriće pozicijskog, valutnog i robnog rizika do iznosa 150% osnovnog kapitala. U izračun dopunskog kapitala II ne uključuju se one stavke kojima su osigurana određena potraživanja ili potencijalne obveze investicijskog društva. Pozicije izračuna dopunskog kapitala II, popunjavaju se kako slijedi:

1.3.1. Podređeni instrumenti koji nisu uključeni u dopunski kapital I (članak 159. stavak 1. Zakona): upisati s pozitivnim predznakom iznos sredstava prikupljenih podređenim instrumentima koji ispunjavaju uvjete iz članka 6. Pravilnika o kapitalu investicijskih društava, a nisu uključeni u izračun dopunskog kapitala I, uvažavajući odredbe članka 9. istog Pravilnika i sljedeće:

– u 100%-tnom iznosu kada je preostali rok dospijeća dulji od pet godina,

– u 80%-tnom iznosu kada je preostali rok dospijeća preko četiri godine do pet godina,

– u 60%-tnom iznosu kada je preostali rok dospijeća preko tri godine do četiri godine,

– u 40%-tnom iznosu kada je preostali rok dospijeća preko dvije godine do tri godine,

– u 20%-tnom iznosu kada je preostali rok dospijeća preko jedne godine do dvije godine,

– podređeni instrumenti s preostalim rokom dospijeća kraćim od jedne godine ne uključuje se u dopunski kapital II i ne upisuju se u ovoj poziciji.

1.3.2. Vrijednosni papiri i drugi instrumenti neodređenog roka dospijeća koji nisu uključeni u dopunski kapital I (članak 159. stavak 1. Zakona): upisati s pozitivnim predznakom iznos sredstava prikupljenih vrijednosnim papirima i instrumentima koji ispunjavaju uvjete iz članka 7. Pravilnika o kapitalu investicijskih društava, uvažavajući i odredbe članka 9. istog Pravilnika.

1.3.3. Instrumenti slični podređenima koji nisu uključeni u dopunski kapital I (članak 159. stavak 1. Zakona): upisati s pozitivnim predznakom iznos sredstava prikupljenih instrumentima koji su slični podređenim instrumentima a ispunjavaju uvjete iz članka 8. Pravilnika o kapitalu investicijskih društava, uvažavajući i odredbe članka 9. istog Pravilnika.

1.3.4. Neto dobit iz knjige trgovanja (članak 159. stavak 1. Zakona): upisati s pozitivnim predznakom iznos neto dobiti iz knjige trgovanja nakon odbitka svih predvidivih naknada ili dividendi, umanjena za neto gubitke iz poslovanja (pod uvjetom da niti jedan od tih iznosa nije prethodno uključen u osnovni kapital investicijskog društva) pri čemu se drugi dobici/gubici koji proizlaze iz vrijednosnog usklađenja stavki knjige trgovanja uključuju u izračun neto dobiti iz knjige trgovanja.

1.3.5. Pozitivni iznos izračuna kreditnim rizikom ponderiranih izloženosti prema IRB pristupu (članak 159. stavak 1. Zakona): upisati s pozitivnim predznakom pozitivni iznos koji proizlazi iz razlike između iznosa ispravaka vrijednosti i rezervacija za izloženosti koje su formirane primjenom računovodstvenih standarda i iznosa očekivanih gubitaka koji je izračunat sukladno Pravilniku o adekvatnosti kapitala investicijskih društava (poglavlje 2. Pristup temeljen na internim rejting sustavima glava IV. Kreditni rizik), a maksimalno do 0,6% iznosa kreditnim rizikom ponderiranih izloženosti prema IRB pristupu.

1.3.6. Zbroj stavki dopunskog kapitala II (1.3.1. do 1.3.5.): upisati matematički zbroj pozicija od 1.3.1 do 1.3.5.

1.3.7. Neiskorišteni dopunski kapital II: upisati iznos koji nije iskorišten za pokriće kapitalnih zahtjeva za pozicijski rizik, valutni rizik i robni rizik, a prema članku 162. stavak 3. Zakona može iznositi najviše 150% osnovnog kapitala koji je korišten za pokriće kapitalnih zahtjeva za iste tržišne rizike.

1.3.8. Dopunski kapital II iznad ograničenja: upisati s negativnim predznakom iznos razlike između pozicije 1.3.6. i pozicije 1.3.8., a odnosi se:

– u slučaju kad investicijsko društvo ne umanjuje kapital s odbitnim stavkama, na prekoračenje ograničenja iz članka 162. stavak 3. Zakona po kojem dopunski kapital II ne može biti veći od 150% osnovnog kapitala koji je korišten za pokriće kapitalnih zahtjeva za pozicijski rizik, valutni rizik i robni rizik ili

– u slučaju kad investicijsko društvo ne umanjuje kapital s odbitnim stavkama već oduzima nelikvidna sredstva, na prekoračenje ograničenja iz članka 162. stavak 5. Zakona prema kojem zbroj dopunskog kapitala I i dopunskog kapitala II ne može biti veći od 250% osnovnog kapitala koji je korišten za pokriće kapitalnih zahtjeva za iste rizike.

C. DOPUNSKI KAPITAL II (1.3.6. – 1.3.8.): upisati iznos matematičke razlike između pozicije 1.3.6. i pozicije 1.3.8.

1.4. Odbitne stavke kapitala

Pozicije od 1.4.1. do 1.4.6. odnose se na stavke koje se odbijaju od kapitala uvažavajući odredbe članka 161. stavka 3. Zakona. Pozicije odbitnih stavki kapitala, popunjavaju se kako slijedi:

1.4.1. Udjeli u drugim investicijskim društvima i drugim pravnim osobama, koji prelaze 10% njihova kapitala (članak 161. stavak 1. točka 1. Zakona): upisati s negativnim predznakom ukupni iznos udjela u drugim investicijskim društvima, drugim financijskim institucijama, kreditnim institucijama, društvima za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i društvima za pomoćne usluge, a koji su veći od 10% njihova kapitala

Pri izračunu kapitala na konsolidiranoj osnovi u ovu poziciju se uključuju i udjeli investicijskog društva (grupe investicijskog društva) u kapital financijskih institucija, društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i društava za pomoćne usluge društva (ovisnih društava) koji su isključeni iz konsolidacije.

1.4.2. Ulaganja u instrumente (iz članka 158. stavka 2. Zakona) drugih investicijskih društava i drugih pravnih osoba u kojima ID ima ulaganja veća od 10% kapitala (članak 161. stavak 1. točka 2. Zakona): upisati s negativnim predznakom ukupni iznos ulaganja u podređene instrumente, vrijednosne papire i druge instrumente neodređenog roka dospijeća i druge instrumente slične podređenim instrumentima koji su izdani od drugih investicijskih društava, drugih financijskih institucija, kreditnih institucija, društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i društava za pomoćne usluge u kojima investicijsko društvo ima ulaganja veća od 10% svog kapitala.

1.4.3. Udjeli u drugim investicijskim društvima i drugim pravnim osobama (oni koji nisu obuhvaćeni u poziciji 1.4.1. i 1.4.2.) koji ne prelaze 10% njihova kapitala i ulaganja u instrumente (iz članka 158. stavka 2. Zakona) tih pravnih osoba, kad zajedno prelaze 10% kapitala ID (članak 161. stavak 1. točka 3. Zakona): upisati s negativnim predznakom ukupni iznos koji se odnosi na:

– udjele u drugim investicijskim društvima, drugim financijskim institucijama, kreditnim institucijama, društvima za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i društvima za pomoćne usluge (subjekti različiti od onih obuhvaćenih u pozicijama 1.4.1. i 1.4.2.) koji su manji od 10% njihova kapitala, i

ulaganja u podređene instrumente, vrijednosne papire i druge instrumente neodređenog roka dospijeća i druge instrumente slične podređenim instrumentima koji su izdani od subjekata iz prethodne alineje kada predmetni udjeli i ulaganja prelaze 10% kapitala investicijskog društva (prije odbitaka).

1.4.4. Udjeli u društvima za osiguranje, reosiguranje i koncernima osiguravatelja i ulaganja u instrumente tih pravnih osoba (članak 161. stavak 1. točka 4. Zakona): upisati s negativnim predznakom ukupni iznos koji se odnosi na:

udjele u društvima za osiguranje i reosiguranje i koncerne osiguravatelja u kojima ima odnos sudjelovanja (više od 20% udjela u kapitalu tih pravnih osoba ili manje od 20% udjela ali s namjerom trajne povezanosti), i

ulaganja u podređene instrumente, vrijednosne papire i druge instrumente neodređenog roka dospijeća i druge instrumente slične podređenim instrumentima izdanih od subjekata iz prethodne alineje.

1.4.5. Negativni iznos izračuna kreditnim rizikom ponderiranih izloženosti primjenom IRB i iznos očekivanog gubitka iz primjene IRB, pri izračunu kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik (članak 161. stavak 1. točka 5. Zakona): upisati s negativnim predznakom iznos koji proizlazi iz razlike između iznosa ispravaka vrijednosti i rezervacija za izloženosti koje su formirane primjenom računovodstvenih standarda i iznosa očekivanih gubitaka po vlasničkim ulaganjima koji je izračunat primjenom IRB pristupa sukladno Pravilniku o adekvatnosti kapitala investicijskih društava (poglavlje 2. Pristup temeljen na internim rejting sustavima glava IV. Kreditni rizik).

1.4.6. Prenesena vrijednost uvećana za trenutni iznos pozitivne izloženosti u slučaju slobodne isporuke pri izračunu kapitalnih zahtjeva za rizik namire (članak 161. stavak 1. točka 5. Zakona): upisati s negativnim predznakom iznos koji proizlazi iz izračuna kapitalnog zahtjeva za rizik namire kao prenesena vrijednost uvećana za trenutni iznos pozitivne izloženosti u slučaju slobodne isporuke kad je prošlo više od 5 radnih dana nakon drugog ugovornog datuma plaćanja/isporuke prema članku 82. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

1.4.7. Zbroj stavki (1.4.1. do 1.4.6.): upisati matematički zbroj pozicija od 1.4.1. do 1.4.6. koje s negativnim predznakom čine ukupni iznos odbitne stavke od kapitala.

1.4.8. Odbitne stavke na teret osnovnog kapitala: upisati dio iznosa s pozicije 1.4.7. koji je sukladno članku 161. stavak 3. Zakona dozvoljeno odbiti od osnovnog kapitala, na sljedeći način:

1.4.8.1. 50% ukupnog iznosa odbitnih stavki kapitala: upisati matematički rezultat izračuna 50% od iznosa na poziciji 1.4.7., i

1.4.8.2. višak iznad 50% ukupnog iznosa odbitnih stavki koji tereti dopunski kapital I: upisati iznos koji je preostao jer dopunski kapital I nije dostatan za pokriće dozvoljenog terećenja s odbitnim stavkama.

1.4.9. Odbitne stavke na teret dopunskog kapitala I: upisati dio iznosa s pozicije 1.4.7. koji je sukladno članku 161. stavak 3. Zakona dozvoljeno odbiti od dopunskog kapitala I, na sljedeći način:

1.4.9.1. 50% ukupnog iznosa odbitnih stavki kapitala: upisati matematički rezultat izračuna 50% od iznosa na poziciji 1.4.7.

D. ODBITNE STAVKE KAPITALA (1.4.8. do 1.4.9.): upisati matematički zbroj pozicija 1.4.8. i 1.4.9.

1.5. Izračun iznosa nelikvidnih sredstava

Pozicije od 1.5.1. do 1.5.7. odnose se na stavke nelikvidnih sredstava koje se odbijaju od kapitala u slučaju kad investicijsko društvo odluči koristiti dopunski kapital II za pokriće pozicijskog, robnog i valutnog rizika. U opisanom slučaju, sukladno članku 161. stavka 4. Zakona investicijsko društvo ne umanjuje kapital za odbitne stavke iz članka 161. stavak 1., 2. i 3. Zakona i tada pozicije od 1.4.1. do 1.4.6. ne popunjava. Pozicije nelikvidnih sredstava popunjavaju se kako slijedi:

1.5.1. Dugotrajna materijalna imovina, osim zemljišta i zgrada koji se mogu saldirati s iznosima kredita za koje služe kao osiguranje: upisati s negativnim predznakom neto vrijednost imovine (umanjene za ispravak vrijednosti – amortizaciju) iskazane u bilanci investicijskog društva. Vrednovanje dugotrajne imovine mora biti primjereno vrsti i ekonomskom vijeku upotrebe predmetne imovine. Odbitnom stavkom ne smatraju se zemljišta i zgrade koje služe kao osiguranje kreditima.

1.5.2. Udjeli investicijskog društva i ulaganja u podređene instrumente drugih investicijskih društava i drugih pravnih osoba*, koji mogu biti uključeni u kapital tih subjekata, a nisu odbijeni od kapitala: upisati s negativnim predznakom iznos svih udjela i ulaganja u podređene instrumente drugih investicijskih društava, drugih financijskih institucija, kreditnih institucija, društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i društava za pomoćne usluge, koji mogu biti uključeni u kapital tih subjekata, a pri izračunu kapitala investicijskog društva nisu odbijeni od kapitala sukladno članku 161. stavku 3. Zakona niti od osnovnog kapitala sukladno članku 213. točki 4. Zakona.

1.5.3. Teže utrživi udjeli ili drugi oblici ulaganja u nefinancijske institucije: upisati s negativnim predznakom ukupan iznos onih udjela ili ulaganja investicijskog društva u nefinancijske institucije koje investicijsko društvo ocjenjuje teže utrživim i time nedostupnim i neprimjerenim za potrebe pokrića kapitalnih zahtjeva. U nefinancijske institucije, prema članku 201. Zakona, ne ubrajaju se investicijska društva i druge financijske institucije, kreditne institucije, društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i društva za pomoćne usluge.

1.5.4. Gubici u ovisnim društvima: upisati s negativnim predznakom iznos gubitka koji je ostvaren u ovisnim društvima investicijskog društva a utvrđeni su na temelju godišnjeg financijskog izvještaja svakog pojedinog ovisnog društva.

1.5.5. Depoziti, osim onih koji su raspoloživi za isplatu u roku od 90 dana i svih plaćanja vezanih za futures ugovore ili opcije: upisati s negativnim predznakom iznos svih depozita kojima je u trenutku izračuna kapitala rok za isplatu duži od 90 dana. Odbitnom stavkom u smislu ove pozicije ne smatraju se niti novčane transakcije vezane za futures ugovore i opcije.

1.5.6. Krediti ili drugi dospjeli iznosi, osim onih koji moraju biti otplaćeni u roku od 90 dana: upisati s negativnim predznakom zbroj iznosa kredita kojima je u trenutku izračuna kapitala rok dospijeća duži od 90 dana i svih drugih dospjelih iznosa (potraživanja).

1.5.7. Robne zalihe: upisati s negativnim predznakom iznos zaliha one robe koja nije obuhvaćena izračunima kapitalnih zahtjeva za robni rizik jednako strogim kao što je definirano člancima 176. do 178. Zakona. Vrednovanje zaliha robe mora biti primjereno tako da odražava fer vrijednost ovog dijela imovine investicijskog društva.

E. NELIKVIDNA SREDSTVA (1.5.1. do 1.5.7.): upisati matematički zbroj pozicija od 1.5.1 do 1.5.7.

1.6. Dodatne informacije

1.6.1. Skupštinske odluke (izglasana dividenda tekuće godine): upisati iznos koji se odnosi na objavljene dividende/dio neto dobiti u tekućoj godini prema odluci Glavne skupštine održane u tekućoj godini odnosno prema odluci osnivača, a koje se evidentiraju u bruto bilanci tekuće godine investicijskog društva kao obveza za isplatu.

1.6.2. Skupštinske odluke (isplaćene dividende tekuće godine): upisati iznos isplaćene dividende/neto dobiti u tekućoj godini, ali samo onaj dio koji se odnosi na objavljenu dividendu/neto dobit tekuće godine prema odluci Glavne skupštine odnosno odluke osnivača.

1.6.3. Rezerve kapitala ostvarene emisijom dionica: upisati iznos koji je ostvaren iznad nominalne/knjigovodstvene vrijednosti prilikom emisije redovnih i povlaštenih dionica, osim kumulativnih povlaštenih dionica.

1.6.4. Dobit prethodne godine (rezerve za vlastite dionice): upisati dio dobiti prethodne godine za koji je uprava investicijskog društva dala prijedlog da se zadrži, odnosno rasporedi u rezerve za otkup vlastitih dionica.

1.6.5. Neuključena dobit tekuće godine: upisati iznos dobiti tekuće godine koja ne ispunjava uvjete za uključenje u izračun kapitala i s toga nije uključen u izračun.

1.6.6. Nerealizirani gubitak s osnova vrijednosnog usklađenja financijske imovine raspoložive za prodaju: upisati iznos gubitka s osnova vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju koji proizlazi iz primjene MRS 39.

1.6.7. Ispravci vrijednosti i rezervacije prema IRB pristupu: upisati iznos ispravaka vrijednosti i rezervacija prema IRB pristupu iz članka 271. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. U ovu poziciju ne uključuje se iznos gubitak po zaštiti koji je već uključen u poziciju 1.6.6.

1.6.7.1. od toga: na pojedinačnoj osnovi: upisati iznos ispravaka vrijednosti i rezervacija prema IRB pristupu koji je uključen u ukupan iznos ispravka vrijednosti i rezervacija, na pojedinačnoj osnovi.

1.6.7.2. od toga: na konsolidiranoj osnovi: upisati iznos ispravaka vrijednosti i rezervacija prema IRB pristupu koji je uključen u ukupan iznos ispravka vrijednosti i rezervacija, na konsolidiranoj osnovi.

1.6.8. Očekivani gubitak prema IRB pristupu: upisati iznos očekivanih gubitaka prema IRB pristupu iz članka 271. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

1.7. Minimalni iznos temeljnog kapitala: upisati iznos temeljnog kapitala investicijskog društva čija je visina, ovisno o vrsti i opsegu investicijskih usluga i aktivnosti, propisana člancima 32., 34. i 35. Zakona.

2. OBRAZAC AK: Adekvatnost kapitala

Ovaj obrazac sadrži podatke o kapitalu i kapitalnim zahtjevima po vrstama rizika kojima je investicijsko društvo izloženo, a pojedine pozicije se popunjavaju kako slijedi:

1. KAPITAL: upisuje se iznos kapitala s pozicije 1. obrasca K.

A. OSNOVNI KAPITAL: upisuje se iznos osnovnog kapitala s pozicije A. obrasca K.

B. DOPUNSKI KAPITAL I: upisuje se iznos dopunskog kapitala I s pozicije B. obrasca K.

C. DOPUNSKI KAPITAL II: upisuje se iznos dopunskog kapitala II s pozicije C. obrasca K.

2. KAPITALNI ZAHTJEVI: ovdje se upisuje zbroj stavki F., G., H., I. ovog obrasca koje se odnose na stavke ukupnih kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane i rizik slobodne isporuke, stavke ukupnih kapitalnih zahtjeva za rizik namire, stavke ukupnih kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike, valutni rizik, robni rizik i rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti te stavke ukupnih kapitalnih zahtjeva za operativne rizike. Za investicijska društva iz članka 178. stavak 1. Zakona primjenjuje se formula Max[F+G+H,J], gdje je J jednak iznosu iz članka 177. Zakona. Za investicijska društva iz članka 178. stavak 2. Zakona navodi se zbroj stavki (suma F+G+H+J).

2.1. Izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane i rizik slobodnih isporuka: u nastavku se popunjavaju pozicije od 2.1.1.1.a.01. do 2.1.1.1.a.15. te pozicija 2.1.1. koje se odnose na kapitalne zahtjeve za kreditnim rizikom ponderirane iznose izloženosti prema standardiziranom pristupu koji su izračunati u obrascu KRSP. Povezanost obrasca KRSP s obrascem AK detaljno je objašnjena u dijelu IV. ove Upute prema kojem se popunjavaju i sljedeće pozicije obrasca AK:

2.1.1. Standardizirani pristup

2.1.1.1a. Kategorije izloženosti prema standardiziranom pristupu

2.1.1.1.a.01. Središnja država ili središnje banke

2.1.1.1.a.02. Jedinice regionalne i lokalne samouprave

2.1.1.1.a.03. Javna državna tijela

2.1.1.1.a.04. Multilateralne razvojne banke

2.1.1.1.a.05. Međunarodne organizacije

2.1.1.1.a.06. Institucije

2.1.1.1.a.07. Trgovačka društva

2.1.1.1.a.08. Stanovništvo

2.1.1.1.a.09. Osiguranje nekretninama

2.1.1.1.a.10. Dospjela nenaplaćena potraživanja

2.1.1.1.a.11. Visokorizična potraživanja

2.1.1.1.a.12. Pokrivene obveznice

2.1.1.1.a.13. Kratkoročna potraživanja od institucija i trgovačkih društava

2.1.1.1.a.14. Potraživanja u obliku ulaganja u subjekte za zajednička ulaganja

2.1.1.1.a.15. Ostale izloženosti

F. KAPITALNI ZAHTJEV ZA KREDITNI RIZIK, RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE I RIZIK SLOBODNE ISPORUKE: upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva iz retka 2.1.1., i to tako da se upisom u pripadni stupac razgraniči ukupni iznos kapitalnog zahtjeva na dio koji je pokriven osnovnim kapitalom od preostalog dijela koji je pokriven dopunskim kapitalom I.

2.2. Izračun kapitalnog zahtjeva za rizik namire: u nastavku se ispunjava pozicija G. koja se odnosi na kapitalni zahtjev za rizik namire.

G. KAPITALNI ZAHTJEV ZA RIZIK NAMIRE: upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za rizik namire iz obrasca RN, i to tako da se upisom u pripadni stupac, razgraniči ukupni iznos kapitalnog zahtjeva na dio koji je pokriven osnovnim kapitalom od preostalog dijela koji je pokriven dopunskim kapitalom I.

2.3. Izračun kapitalnih zahtjeva za pozicijski rizik, valutni rizik i robni rizik: u nastavku se upisuju iznosi u recima 2.3.1. i 2.3.2. te recima od 2.3.1.1. do 2.3.1.10.

2.3.1. Pozicijski rizik, valutni rizik i robni rizik izračunati prema standardiziranim pristupima: upisuje se zbroj iznosa u recima od 2.3.1.1. do 2.3.1.10. koji se odnose na kapitalne zahtjeve za pozicijski rizik, valutni rizik i robni rizik, pri tom uvažavajući pokrivenost kapitalnih zahtjeva kapitalom i to, za svaku vrstu rizika, po kategorijama kapitala (osnovni kapital, dopunski kapital I i dopunski kapital II):

2.3.1.1. Specifični rizik dužničkih financijskih instrumenata: upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za specifični pozicijski rizik dužničkih financijskih instrumenata iz obrasca SR.

2.3.1.2. Opći rizik dužničkih financijskih instrumenata (pristup temeljen na dospijeću): upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik dužničkih instrumenata iz obrasca ORD.

2.3.1.3. Opći rizik dužničkih financijskih instrumenata (pristup temeljen na trajanju): upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik dužničkih instrumenata iz obrasca ORT.

2.3.1.4. Specifični i opći pozicijski rizik jedinica u subjektima za zajednička ulaganja: upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za specifični i opći pozicijski rizik jedinica u subjektima za zajednička ulaganja iz obrasca JSZU.

2.3.1.5. Rizik pozicije u opcijama: upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za rizik pozicije u opcijama iz obrasca RPO.

2.3.1.6. Specifični i opći pozicijski rizik vlasničkih financijskih instrumenata: upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za specifični i opći pozicijski rizik vlasničkih financijskih instrumenata iz obrasca VFIR.

2.3.1.7. Valutni rizik: upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za valutni rizik iz obrasca VR.

2.3.1.8. Robni rizik (jednostavni pristup): upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za robni rizik iz obrasca RRJP.

2.3.1.9. Robni rizik (pristup ljestvice dospijeća): upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za robni rizik iz obrasca RRLD.

2.3.1.10. Rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti: upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za investicijska društva iz obrasca PDI, uvažavajući razgraničenje pokrivenosti kapitalnog zahtjeva kapitalom, i to po svim kategorijama kapitala.

2.3.2. Pozicijski rizik, valutni rizik i robni rizik primjenom internih modela: upisuje se iznos kapitalnih zahtjeva za pozicijski rizik, valutni rizik i robni rizik izračunat primjenom internih modela, iz obrasca IM, pri tom uvažavajući pokrivenost kapitalnih zahtjeva kapitalom i to po kategorijama kapitala (osnovni kapital, dopunski kapital I i dopunski kapital II).

H. KAPITALNI ZAHTJEV ZA POZICIJSKI RIZIK, VALUTNI RIZIK I ROBNI RIZIK: upisuje se zbroj iznosa kapitalnih zahtjeva u recima 2.3.1. i 2.3.2., uvažavajući pokrivenost kapitalnih zahtjeva pojedinom kategorijom kapitala (osnovni kapital, dopunski kapital I i dopunski kapital II).

2.4. Izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik: u nastavku se upisuju iznosi u recima 2.4.1, 2.4.2. i 2.4.3. koji se odnose na različite pristupe izračuna kapitalnih zahtjeva za operativni rizik.

2.4.1. Jednostavni pristup: upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za operativni rizik prema jednostavnom pristupu iz obrasca OPR, uvažajući razgraničenje pokrivenosti kapitalnog zahtjeva osnovnim kapitalom od preostalog dijela koji je pokriven dopunskim kapitalom I.

2.4.2. Standardizirani pristup: upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za operativni rizik prema standardiziranom pristupu iz obrasca OPR, uvažajući razgraničenje pokrivenosti kapitalnog zahtjeva osnovnim kapitalom od preostalog dijela koji je pokriven dopunskim kapitalom I.

2.4.3. Napredni pristup: upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za operativni rizik prema naprednom pristupu iz obrasca OPR, uvažajući razgraničenje pokrivenosti kapitalnog zahtjeva osnovnim kapitalom od preostalog dijela koji je pokriven dopunskim kapitalom I.

I. KAPITALNI ZAHTJEV ZA OPERATIVNI RIZIK: upisuje se zbroj iznosa kapitalnih zahtjeva iz redaka 2.4.1, 2.4.2. i 2.4.3., uvažajući razgraničenje pokrivenosti kapitalnog osnovnim kapitalom od preostalog dijela koji je pokriven dopunskim kapitalom I.

2.5. Izračun kapitalnog zahtjeva prema članku 177. Zakona (1/4 općih troškova iz prethodne poslovne godine): u nastavku se upisuje iznos u retku J. koji se odnosi na iznos kapitalnih zahtjeva prema članku 177. Zakona.

J. KAPITALNI ZAHTJEV PREMA ČLANKU 177. ZAKONA (1/4 OPĆIH TROŠKOVA IZ PRETHODNE POSLOVNE GODINE): upisuje se kapitalni zahtjev izračunat prema članku 177. Zakona, uvažavajući razgraničenje pokrivenosti kapitalnog zahtjeva kapitalom, i to po svim kategorijama kapitala.

2.7. ZAKLJUČNE BILJEŠKE: u nastavku se upisuju dodatne informacije vezane uz adekvatnosti kapitala za investicijska društva.

2.7.1. Višak (+)/manjak (-) kapitala nakon pokrića kapitalnih zahtjeva izuzimajući kapitalni zahtjev za rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti: upisuje se iznos izračunat pomoću formule napisane u obrascu, »1-(2-2.3.1.10.)«, koristeći iznose iz redaka 1, 2. i 2.3.1.10. obrasca AK.

2.7.1.a. Adekvatnost kapitala izuzimajući kapitalni zahtjev za rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti: upisuje se rezultat primijenjene formule napisane u obrascu AK, »1/(2-2.3.1.10.)«, koristeći iznose upisane u recima 1, 2. i 2.3.1.10. obrasca AK.

2.8. Višak (+)/manjak (-) kapitala: upisuje se iznos izračunat primjenom formule napisane u obrascu AK, »1-Max(2,1.7)«, koristeći iznose upisane u recima 1. i 2. obrasca AK i retka 1.7. obrasca K.

2.8.a. Adekvatnost kapitala: upisuje se rezultat primijenjene formule napisane u obrascu, »1/2«, koristeći iznose upisane u recima 1. i 2. obrasca AK.

2.9. Višak (+)/manjak (-) kapitala uzevši u obzir nadzorne mjere: uključuje nadzorne mjere nadležnog nadzornog tijela.

2.9.a. Adekvatnost kapitala uzevši u obzir nadzorne mjere: uključuje nadzorne mjere nadležnog nadzornog tijela.

2.10. Višak (+)/manjak (-) internog kapitala: upisuje se iznos izračunat primjenom formule napisane u obrascu AK, »2.10.1.-.2.10.2« kao razlika između ocijenjenog internog kapitala i ocijenjenih internih kapitalnih zahtjeva.

2.10.1. Interna ocjena kapitala: upisuje se rezultat usklađenosti potrebnog internog kapitala i minimalnog iznosa kapitala (pozicija 1. obrasca K) kao njihova matematička razlika.

2.10.2. Interna ocjena kapitalnih zahtjeva: upisuje se rezultat usklađenosti procjene potrebnih internih kapitalnih zahtjeva i kapitalnih zahtjeva (pozicija 2.) koji proizlazi iz matematičke razlike tih iznosa.

3. OBRAZAC KONS: Adekvatnost kapitala na konsolidiranoj osnovi za grupu investicijskog društva u RH

Obrazac KONS sadrži podatke o kapitalnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi za grupu investicijskog društva u RH.

U polju »Grupa investicijskog društva u RH« upisuje se naziv investicijskog društva koje je dužno za svoju grupu investicijskog društva u RH ispunjavati kapitalne zahtjeve na konsolidiranoj osnovi.

Stupac 1. Naziv društva: upisuje se naziv pojedinog člana grupe investicijskog društva u RH.

Stupac 2. Matični broj: upisuje se matični broj pojedinog člana grupe investicijskog društva u RH koji određuje Državni zavod za statistiku.

Stupci 3. do 12.: povezani su s obrascem AK i pripadnim recima obrasca AK.

Stupac 3. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane i rizik slobodnih isporuka: upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane i rizik slobodnih isporuka na konsolidiranoj osnovi za svakog pojedinog člana grupe investicijskog društva u RH.

Stupac 4. Kapitalni zahtjev za rizik namire: upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za rizik namire na konsolidiranoj osnovi za svakog pojedinog člana grupe investicijskog društva u RH.

Stupac 5. Kapitalni zahtjev za pozicijski rizik, valutni rizik i robni rizik: upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za pozicijski rizik, valutni rizik i robni rizik za svakog pojedinog člana grupe investicijskog društva u RH.

Stupac 6. Kapitalni zahtjev za operativni rizik: upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za operativni rizik za grupu investicijskog društva u RH u cjelini. Ako grupa alocira kapitalni zahtjev po pojedinim članovima grupe po određenom ključu, navesti dio kapitalnog zahtjeva za svakog člana grupe investicijskog društva u RH na koju se odnosi alocirani dio.

Stupac 7. Kapitalni zahtjev za rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti: upisuje se iznos kapitalnog zahtjeva za rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti za svakog pojedinog člana grupe investicijskog društva u RH.

Stupac 8. Kapitalni zahtjevi: upisuje se zbroj kapitalnih zahtjeva za svakog pojedinog člana grupe investicijskog društva u RH.

Stupac 9. Kapital: upisuje se iznos kapitala za svakog pojedinog člana grupe investicijskog društva u RH.

Stupac 10. Od čega: osnovni kapital: upisuje se iznos osnovnog kapitala za svakog pojedinog člana grupe investicijskog društva u RH.

Stupac 11. Višak (+)/manjak (-) kapitala: upisuje se iznos izračunat pomoću formule napisane u obrascu koristeći iznose upisane u stupcima 8. i 9.

Stupac 12. Višak (+)/manjak (-) kapitala uzevši u obzir nadzorne mjere: uključuje nadzorne mjere nadležnog nadzornog tijela.

III. NAPUTAK ZA SASTAVLJANJE I POPUNJAVANJE OBRAZACA O IZRAČUNU KAPITALNOG ZAHTJEVA ZA TRŽIŠNE RIZIKE

Investicijsko društvo dužno je dostaviti Agenciji izvještaje o stanju u knjizi trgovanja na obrascima KT (Knjiga trgovanja – dnevna stanja) i DKT (Detaljna knjiga trgovanja).

4. OBRAZAC KT: Knjiga trgovanja – dnevna stanja

Investicijsko društvo je dužno dnevno izračunavati ukupnu tržišnu vrijednost knjige trgovanja i te dnevne iznose upisivati u obrazac KT za svaki radni dan.

Stupac 3. Ukupna tržišna vrijednost stavaka u knjizi trgovanja: upisuje se ukupna tržišna vrijednost pozicija u knjizi trgovanja koja se izračunava zbrajanjem apsolutnih iznosa tržišnih vrijednosti pozicija u knjizi trgovanja.

5. OBRAZAC DKT: Detaljna knjiga trgovanja

U obrascu DKT, investicijsko društvo je dužno prikazati pojedinačne financijske instrumente. U recima obrasca navedene su kategorije instrumenata knjige trgovanja, ali ako investicijsko društvo rasporedi u knjigu trgovanja transakciju koja nije uključena u nijednu navedenu kategoriju instrumenata, dužno ju je iskazati u okviru zasebne kategorije.

Stupac 2. Naziv instrumenta: upisuje se opisni naziv financijskog instrumenta (npr. obveznica Ministarstva financija, kupljena opcija, redovna dionica IGH d.d.).

Stupac 3. Oznaka instrumenta/posla: upisuje se ISIN oznaka instrumenta ili druga jednoznačna oznaka posla.

Stupac 4. Oznaka valute: upisuje se valuta instrumenta/posla.

Stupac 5. Tečaj: upisuje se tečaj valute instrumenta/posla.

Stupac 6. Količina: upisuje se količina financijskog instrumenta.

Stupac 7. Nominalna vrijednost u valuti: upisuje se nominalna vrijednost pojedine stavke u valuti, kako slijedi:

– dužnički i vlasnički instrumenti, instrumenti tržišta novca te ostali prenosivi vrijednosni papiri iskazuju se po nominalnoj vrijednosti;

– izvedeni financijski instrumenti iskazuju se po zamišljenoj vrijednosti temeljnog instrumenta, valute ili robe;

– nenamirene transakcije/slobodne isporuke iskazuju se u iznosu definiranom u Pravilniku o adekvatnosti kapitala investicijskih društava (poglavlje 8. Izračunavanje kapitalnog zahtjeva za rizik namire i rizik druge ugovorne strane glava II. Tržišni rizici);

– izloženosti proizašle iz repo ugovora, obratnih repo ugovora i ugovora o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane iskazuju se u iznosu definiranom u Pravilniku o adekvatnosti kapitala investicijskih društav (poglavlje 8. Izračunavanje kapitalnog zahtjeva za rizik namire i rizik druge ugovorne strane glava II. Tržišni rizici);

– financijski instrumenti ostvareni na temelju ugovora o pružanju usluge provedbe ponude odnosno prodaje dužničkih ili vlasničkih instrumenata uz obvezu otkupa iskazuju se po nominalnoj vrijednosti.

Stupci 8. Nominalna vrijednost u kunama i stupac 10. Tržišna vrijednost u kunama: nominalna i tržišna vrijednost imovine u stranim valutama preračunavaju se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke važećem na datum transakcije. Ukoliko valuta u kojoj je imovina stečena nije uvrštena na tečajnici Hrvatske narodne banke, za preračun se primjenjuju srednji tečajevi nacionalnih središnjih banaka za euro, a vrijednosti izražene u eurima preračunavaju se u kunsku protuvrijednost po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem za isti datum.

U stupac 8. upisuje se iznos koji je jednak umnošku pozicija iz stupca 5.6. i 7, a u stupac 10. upisuje se iznos koji je jednak umnošku pozicija iz stupca 5.6. i 9.

Stupac 9. Tržišna vrijednost u valuti: upisuje se tržišna vrijednost pojedine stavke u valuti, i to:

– za vlasničke i dužničke financijske instrumente kojima se trguje u Republici Hrvatskoj i na tržištima izvan Europske unije i zemalja OECD-a, tržišna vrijednost na dan vrednovanja izračunava se primjenom prosječne cijene trgovanja na osnovi podataka objavljenih od neovisnog izvora;

– za vlasničke i dužničke financijske instrumente kojima se trguje u inozemstvu na tržištima Europske unije i likvidnim tržištima zemalja OECD-a, tržišna vrijednost se definira na temelju zadnje ponude na kupnju ostvarene tog dana na matičnoj burzi izdavatelja ili burzi koja je definirana kao primarni izvor cijene objavljene od neovisnog izvora;

– tržišnu vrijednost izvedenog financijskog instrumenta predstavlja tržišna vrijednost temeljnog instrumenta.

6. OBRAZAC SR: Specifični rizik dužničkih financijskih instrumenata

Investicijsko društvo ispunjava onoliko obrazaca SR za specifični rizik dužničkih financijskih instrumenta, ovisno o tome u koliko su valuta izražene stavke u knjizi trgovanja za koje se on ispunjava. Kada investicijsko društvo ima barem jednu stavku u nekoj valuti, mora popuniti obrazac SR za tu valutu.

Stupac 3. Otvorena duga pozicija i stupac 4. Otvorena kratka pozicija: unosi se iznos tržišne vrijednosti svih pozicija koje odgovaraju opisu u stupcu 1. Svi dužnički financijski instrumenti koje investicijsko društvo posjeduje, smatraju se dugom pozicijom, dok se svi dužnički vrijednosni papiri koje je investicijsko društvo prodalo a nije ih posjedovalo, smatraju kratkom pozicijom (engl. short sell). Duge pozicije unose se s pozitivnim predznakom, a kratke pozicije s negativnim predznakom.

Stupac 5. Učinak umanjenja pozicije radi usluge provedbe ponude, odnosno prodaje dužničkih financijskih instrumenata uz obvezu otkupa: unose se pozicije koje proizlaze iz navedenih usluga. Učinak umanjenja investicijsko društvo računa na način da neto poziciju izračunatu tako što iznos financijskih instrumenata, za koje se bezuvjetno obvezalo prihvatiti po dogovorenoj cijeni, umanji za one pozicije koje su upisane ili su predmet pružanja usluge provedbe ponude, odnosno prodaje dužničkih financijskih instrumenata uz obvezu otkupa trećih osoba. Dalje, tako dobivenu poziciju investicijsko društvo umanjuje za faktore umanjenja iz članka 43. stavka 1. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava (tablica 4.). Učinak umanjenja ovisi o radnom danu na koji je investicijsko društvo postalo bezuvjetno obvezno prihvatiti poznati iznos dužničkih financijskih instrumenata po dogovorenoj cijeni (u skladu sa člankom 43. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava).

Stupac 6. Otvorena neto duga pozicija i stupac 7. Otvorena neto kratka pozicija: u stupac 6. upisuje se vrijednost neto duge pozicije, a u stupac 7. upisuje se vrijednost neto kratke pozicije. Iznos dugih (kratkih) pozicija investicijskog društva koji prelazi iznos njegovih kratkih (dugih) pozicija u istim dužničkim financijskim instrumentima, smatra se njezinom neto pozicijom u svakome od tih različitih dužničkih instrumenata (u skladu sa člankom 19. stavak 1. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava). Ako je iznos »0«, potrebno ga je i upisati u pripadni stupac.

Stupac 8. Ukupna apsolutna vrijednost neto pozicija: upisuje se apsolutna vrijednost zbroja iznosa u stupcu 6. i stupcu 7., uključujući učinak umanjenja iz stupca 5.

Stupac 9. Ukupna ponderirana pozicija: navodi se umnožak iznosa iz stupca 8. i pripadajućeg pondera za tu kategoriju stavaka (0,00%, 0,25%, 1,00%, 1,60%, 8% i 12,00%).

Redak 1.1. Kapitalni zahtjev za specifični rizik dužničkih financijskih instrumenata za gornju valutu: unosi se zbroj svih iznosa u stupcu 9. (u skladu sa člankom 29. stavkom 1. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava). Iznos iz retka 1.1. upisuje se u redak »2.3.1.1. Specifični rizik dužničkih financijskih instrumenata« obrasca AK.

7. OBRAZAC ORD: Opći rizik dužničkih financijskih instrumenata (pristup temeljen na dospijeću)

Obrazac ORD popunjava investicijsko društvo koje primjenjuje pristup temeljen na dospijeću u skladu s Pravilnikom o adekvatnosti kapitala investicijskih društava (Odjeljak 2. Specifični i opći pozicijski rizik dužničkih financijskih instrumenata poglavlje 3. Izračunavanje kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike glava II. Tržišni rizici). Ispunjava se onoliko obrazaca ORD ovisno o tome u koliko zasebnih valuta investicijsko društvo posjeduje stavke koje su podložne ovom riziku. Investicijsko društvo popunjava sve retke za svaku valutu u kojoj investicijsko društvo posjeduje barem jednu stavku podložnu ovom riziku.

Vrijednosti pozicija izračunavaju se diskontiranjem budućih novčanih tokova pojedinog instrumenta nerizičnim kamatnim stopama za odgovarajuću valutu. Kod instrumenata čiji je preostali rok dospijeća kraći od godinu dana, investicijsko društvo nije obvezno provoditi diskontiranje, već uzima u obzir tržišnu vrijednost instrumenta (uvećanu za eventualne obračunate nedospjele kamate). Diskontiranje nije obvezno provoditi ni za pozicije izražene u valutama za koje ne postoji nerizična krivulja prinosa.

Stupac 5. Otvorena duga pozicija i stupac 6. Otvorena kratka pozicija: investicijsko društvo svoje vrijednosti pozicija, ovisno o kamatnoj stopi i preostalom roku dospijeća, raspoređuje u odgovarajuće ćelije stupca 5. i stupca 6. Ovdje se upisuju iznosi s predznakom koji nose.

Stupac 7. Učinak umanjenja pozicije radi usluge provedbe ponude, odnosno prodaje dužničkih financijskih instrumenata uz obvezu otkupa: unose se pozicije koje proizlaze iz navedenih usluga. Učinak umanjenja investicijsko društvo računa na način da neto poziciju, izračunatu tako što iznos financijskih instrumenata za koje se bezuvjetno obvezalo prihvatiti po dogovorenoj cijeni umanji za one pozicije koje su upisane ili su predmet pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje dužničkih financijskih instrumenata uz obvezu otkupa trećih osoba. Dalje, tako dobivenu poziciju investicijsko društvo umanjuje za faktore umanjenja iz članka 43. stavka 1. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava (tablica 4.). Učinak umanjenja ovisi o radnom danu na koji je investicijsko društvo postalo bezuvjetno obvezno prihvatiti poznati iznos dužničkih financijskih instrumenata po dogovorenoj cijeni (u skladu sa člankom 43. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava). Ovdje se upisuju iznosi s predznakom koji nose.

Stupac 8. Otvorena neto duga pozicija i stupac 9. Otvorena neto kratka pozicija: unose se neto duge pozicije u stupac 8. i neto kratke pozicije u stupac 9. Ovdje se upisuju iznosi s predznakom koji nose. Ako je iznos »0«, potrebno ga je i upisati u pripadni stupac.

Stupac 10. Ponderirana otvorena neto duga pozicija i stupac 11. Ponderirana otvorena neto kratka pozicija: upisuju se otvorene neto pozicije pomnožene ponderom za određeni razred dospijeća. Iznosi u stupcu 10. i stupcu 11. sadrže pozicije s predznacima koje nose.

Stupac 12. Usklađena ponderirana pozicija unutar razreda, stupac 13. Preostala neusklađena ponderirana duga pozicija unutar razreda i stupac 14. Preostala neusklađena ponderirana kratka pozicija unutar razreda: kada je iznos ponderirane otvorene neto duge pozicije u stupcu 10. veći od apsolutne vrijednosti ponderiranog iznosa otvorene neto kratke pozicije u stupcu 11. za isti razred, tada je usklađena ponderirana pozicija unutar razreda (iznos u stupcu 12.) jednaka apsolutnoj vrijednosti iznosa kratke pozicije, a preostala neusklađena ponderirana pozicija unutar razreda je jednaka razlici duge i apsolutne vrijednosti kratke pozicije (ako je duga pozicija dp, a kratka kp, onda je preostala neusklađena pozicija jednaka »=dp – abs(kp)«). Takav iznos preostale neusklađene pozicije je duga pozicija i upisuje se u stupac 13. Ako je apsolutna vrijednost ponderiranog iznosa otvorene neto kratke pozicije veća od ponderiranog iznosa neto duge pozicije za isti razred, onda je usklađena ponderirana pozicija unutar razreda jednaka iznosu duge pozicije, a preostala neusklađena pozicija unutar razreda razlici apsolutne vrijednosti iznosa kratke pozicije i duge pozicije (ako je duga pozicija dp, a kratka pozicija kp, onda je preostala neusklađena pozicija jednaka »= abs(kp) – dp«). Dobiveni iznos preostale neusklađene pozicije je kratka pozicija i upisuje se u stupac 14. Pozicije u ovim stupcima se upisuju s pozitivnim predznakom.

Stupac 15. Usklađena ponderirana pozicija unutar zone, stupac 16. Preostala neusklađena ponderirana duga pozicija unutar zone i stupac 17. Preostala neusklađena ponderirana kratka pozicija unutar zone: u nastavku usklađujemo ponderirane pozicije unutar zona. Iznos zbroja svih preostalih neusklađenih ponderiranih dugih pozicija unutar svih razreda određene zone (iznos u pripadnom retku »Ukupno u zoni n« stupca 13.) koji je usklađen sa zbrojem svih preostalih kratkih neusklađenih ponderiranih pozicija unutar svih razreda u istoj zoni (iznos u pripadnom retku »Ukupno u zoni n« stupca 14.), smatra se usklađenom ponderiranom pozicijom te zone i upisuje u odgovarajući redak stupca 15. Preostali iznos, nakon usklađivanja ponderiranih pozicija unutar zone, smatra se preostalom neusklađenom ponderiranom pozicijom te zone i upisuje se (ovisno o tome je li duga ili kratka) u stupac 16. ili stupac 17. Ovdje se pozicije unose s pozitivnim predznakom.

Redak 1.1. Ukupno usklađena ponderirana pozicija po svim razredima dospijeća: zbroj usklađenih ponderiranih pozicija iz stupca 12. za svaki razred dospijeća.

Reci 1.2. do 1.8.: upisuju se usklađene pozicije unutar i između zona te preostala neusklađena ponderirana pozicija u svim zonama.

Redak 1.9. Kapitalni zahtjev za opći rizik dužničkih financijskih instrumenata za gornju valutu: upisuje se iznos koji se dobiva primjenom formule navedene na obrascu (10% od 1.1. + 40% od 1.2. + 30% od 1.3. + 30% od 1.4. + 40% od 1.5. + 40% od 1.6. +
150% od 1.7. + 100% od 1.8), u skladu sa člankom 39. stavkom 9. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. Iznos iz retka 1.9. upisuje se u redak »2.3.1.2. Opći rizik dužničkih financijskih instrumenata (pristup temeljen na dospijeću)« obrasca AK.

8. OBRAZAC ORT: Opći rizik dužničkih financijskih instrumenata (pristup temeljen na trajanju)

Kada investicijsko društvo koristi pristup koji se temelji na trajanju, tada dostavlja obrazac ORT koji ispunjava u skladu s Pravilnikom o adekvatnosti kapitala investicijskih društava (odjeljak 2. Specifični i opći pozicijski rizik dužničkih financijskih instrumenata poglavlje 3. Izračunavanje kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike glava II. Tržišni rizici). Obrazac ORT popunjava se onoliko puta u koliko zasebnih valuta investicijsko društvo posjeduje stavke koje su podložne ovom riziku. Investicijsko društvo popunjava sve retke za svaku valutu u kojoj investicijsko društvo posjeduje barem jednu stavku podložnu ovom riziku. Stavke se upisuju u visini njihove tržišne vrijednosti.

Modificirano trajanje izračunava se pomoću formule navedene u članku 40. stavku 3. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, pri čemu se pod faktorom t uzima preostali rok dospijeća.

U obrazac ORT investicijsko društvo navodi pozicije s različitim modificiranim trajanjem u svakoj pojedinoj zoni. U prvoj zoni navode se pozicije koje imaju modificirano trajanje 0 – 1,0 godine (uključujući i 1,0). U drugoj zoni navode se pozicije koje imaju modificirano trajanje 1,0 – 3,6 godina (uključujući i 3,6). U trećoj zoni navode se pozicije koje imaju modificirano trajanje veće od 3,6 godina. Nakon raspoređivanja dugih i kratkih pozicija prema modificiranom trajanju po stupcima, investicijsko društvo obavlja ponderiranje pozicija u svakom retku.

Stupac 10. Otvorena neto duga pozicija ponderirana trajanjem i stupac 11 Otvorena neto kratka pozicija ponderirana trajanjem: ponderiranje se provodi množenjem vrijednosti pozicije s pripadnim modificiranim trajanjem, navedenim u stupcu 9. i pretpostavljenom promjenom kamatne stope za tu zonu, navedenom u stupcu 3. (prikazana je u postocima). Dobiveni iznosi se upisuju u stupac 10., ako je vrijednost duga pozicija, i u stupac 11., ako je vrijednost kratka pozicija. Ponderirane pozicije dalje se usklađuju po zonama i između pojedinih zona. Pozicije se unose s predznacima koje nose.

Stupac 12. Usklađena pozicija ponderirana trajanjem unutar zone, stupac 13. Preostala neusklađena duga pozicija ponderirana trajanjem unutar zone i stupac 14, Preostala neusklađena kratka pozicija ponderirana trajanjem unutar zone: ukoliko je iznos zbroja otvorenih neto dugih pozicija ponderiranih trajanjem za određenu zonu (iznos u pripadnom retku »Ukupno u zoni n« stupca 10.) veći od apsolutne vrijednosti iznosa zbroja otvorenih neto kratkih pozicija ponderiranih trajanjem za tu zonu (iznos u pripadnom retku »Ukupno u zoni n« stupca 11.), onda je usklađena pozicija ponderirana trajanjem unutar zone (iznos u stupcu 12.) jednaka iznosu kratke pozicije i to njezinoj apsolutnoj vrijednosti, a preostala neusklađena pozicija ponderirana trajanjem unutar zone jednaka je razlici duge i apsolutne vrijednosti kratke pozicije (ako je duga pozicija dp, a kratka kp, onda je preostala neusklađena pozicija jednaka »= dp – abs(kp)«). Dobiven iznos preostale neusklađene pozicije je duga pozicija i upisuje se u stupac 13. Kada je apsolutna vrijednost iznosa zbroja otvorenih neto kratkih pozicija ponderiranih trajanjem unutar zone (iznos u pripadnom retku »Ukupno u zoni n« stupca 11.), veća od iznosa zbroja otvorenih neto dugih pozicija ponderiranih trajanjem unutar zone (iznos u pripadnom retku »Ukupno u zoni n« stupca 10.), onda je usklađena pozicija ponderirana trajanjem unutar zone u stupcu 12., jednaka iznosu duge pozicije. Preostala neusklađena pozicija (ponderirana trajanjem, unutar zone) jednaka je razlici apsolutne vrijednosti kratke pozicije ponderirane trajanjem i iznosa duge pozicije ponderirane trajanjem. Npr. ako je kratka pozicija kp, a duga pozicija dp, tada je preostala neusklađena pozicija jednaka »abs(kp) – dp« i upisuje se u stupac 14.

Redak 1.1. Usklađena pozicija ponderirana trajanjem po svim zonama: zbroj usklađenih pozicija ponderiranih trajanjem iz stupca 12. unutar svake zone

Reci 1.2. do 1.5.: upisuju se usklađene pozicije ponderirane trajanjem između zona te preostala neusklađena pozicija ponderirana trajanjem.

Redak 1.6. Kapitalni zahtjev za opći rizik dužničkih financijskih instrumenata za gornju valutu: unosi se iznos dobiven primjenom formule navedene na obrascu (2% od 1.1. + 40% od 1.2. + 40% od 1.3. + 150% od 1.4. + 100% od 1.5.) (u skladu sa člankom 40. stavkom 11. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava). Iznos iz retka 1.6. upisuje se u redak »2.3.1.3. Opći rizik dužničkih financijskih instrumenata (pristup prema trajanju)« obrasca AK.

9. OBRAZAC JSZU: Specifični i opći pozicijski rizik jedinica u subjektima za zajednička ulaganja

Stupac 2. Kapitalni zahtjev: kapitalni zahtjev za specifični i opći pozicijski rizik za jedinice u subjektima za zajednička ulaganja koje su raspoređene u knjigu trgovanja u skladu sa člancima 13. do 18. Pravilnika za adekvatnost kapitala investicijskih društava, iznosi 32% i upisuje se u pripadni redak stupca 2.

Iznimno, ako jedinice u subjektima za zajednička ulaganja koje su raspoređene u knjigu trgovanja, zadovoljavaju uvjete iz članka 45. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, investicijsko društvo može primijeniti metode navedene u člancima 46. do 49. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, i tada se izračun kapitalnih zahtjeva ne upisuje u obrazac JSZU, već u obrasce ORD ili ORT, odnosno VFIR, ovisno o vrsti temeljnih ulaganja subjekta za zajednička ulaganja (u skladu sa člankom 46. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava). Iznos iz stupca 2. unosi se u redak »2.3.1.4. Specifični i opći pozicijski rizik jedinica u subjektima za zajednička ulaganja« obrasca AK.

10. OBRAZAC VFIR: Specifični i opći pozicijski rizik vlasničkih financijskih instrumenata

Kod vlasničkih financijskih instrumenata, pozicije u nerizičnim dužničkim financijskim instrumentima bez kupona, koje su nastale kao rezultat raščlanjivanja vlasničkih financijskih izvedenih instrumenata, ulaze u obrazac SR te obrasce ORD ili ORT. Npr., kod općeg rizika vrijednosti se raspoređuju u obrazac ORD ili obrazac ORT prema razdoblju preostalom do dospijeća izvedenog financijskog instrumenta, odnosno prema modificiranom trajanju. S tim iznosom dalje postupamo kao da imamo dužnički financijski instrument. Npr., ako vlasnički izvedeni financijski instrument ima preostali rok dospijeća manji od tri mjeseca, tada tržišnu vrijednost njegovog temeljnog instrumenta pomnožimo s 0,2% i uključimo je u pripadnu ćeliju obrasca ORD (slično računamo ako koristimo pristup prema trajanju). Ukoliko potvrde o deponiranim dionicama udovoljavaju uvjetima netiranja iz članka 41. stavka 5. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, one se ne navode u retku »(2) Potvrde o deponiranim dionicama«, već u retku »(1) Dionice«.

Obrazac VFIR se popunjava tako da se već utvrđene neto pozicije u pojedinom vlasničkom financijskom instrumentu raspoređuju u retke prema nacionalnim tržištima na kojima su uvršteni, i to prema obliku vlasničkog instrumenta. Investicijsko društvo popunjava onoliko obrazaca VFIR ovisno na koliko su nacionalnih tržišta uvršteni vlasnički financijski instrumenti u kojima ima poziciju (bilo kratku bilo dugu).

Stupac 2. Otvorena duga pozicija i stupac 3. Otvorena kratka pozicija: investicijsko društvo svoje vrijednosti pozicija, ovisno o oblicima vlasničkih financijskih instrumenata, raspoređuje u odgovarajuće ćelije stupca 2. i stupca 3. Duge pozicije upisuju se s pozitivnim predznakom, a kratke s negativnim.

Stupac 4. Učinak umanjenja pozicije radi usluge provedbe ponude, odnosno prodaje vlasničkih financijskih instrumenata uz obvezu otkupa: unose se pozicije koje proizlaze iz navedenih usluga. Učinak umanjenja investicijsko društvo računa na način da neto poziciju izračunatu tako što iznos financijskih instrumenata za koje se bezuvjetno obvezalo prihvatiti po dogovorenoj cijeni, umanji za one pozicije koje su upisane ili su predmet pružanja usluge provedbe ponude, odnosno prodaje vlasničkih financijskih instrumenata uz obvezu otkupa trećih osoba. Dalje, tako dobivenu poziciju investicijsko društvo umanjuje za faktore umanjenja iz članka 43. stavka 1. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava (tablica 4). Učinak umanjenja ovisi o radnom danu na koji je investicijsko društvo postalo bezuvjetno obvezno prihvatiti poznati iznos vlasničkih financijskih instrumenata po dogovorenoj cijeni (u skladu sa člankom 43. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava). Ovdje se upisuju iznosi s predznacima koje nose.

Stupac 5. Otvorena neto duga pozicija i stupac 6. Otvorena neto kratka pozicija: upisuju se neto pozicije investicijskog društva tako da se duge neto pozicije unose u stupac 5., a kratke neto pozicije u stupac 6.

Stupac 7. Ukupna bruto pozicija: upisuje se zbroj iznosa iz retka 1.1. stupca 5 i apsolutne vrijednosti iznosa iz retka 1.1. stupca 6.

Stupac 8. Ukupna neto pozicija: upisuje se apsolutni iznos vrijednosti zbroja ukupnih neto dugih pozicija iz retka 1.1. stupca 5. i ukupnih neto kratkih pozicija iz retka 1.1. stupca 6.

Redak 1.1. Ukupno uvršteno na gore navedeno nacionalno tržište: otvorene neto duge pozicije u pojedinim oblicima vlasničkih financijskih instrumenata zbrajaju se, a zbroj se upisuje u pripadno polje retka 1.1. stupca 5. Otvorene kratke neto pozicije u pojedinim oblicima vlasničkih financijskih instrumenata zbrajaju se, a zbroj se, s negativnim predznakom, upisuje u pripadno polje retka 1.1. stupca 6.

Stupac 9. Kapitalni zahtjev i redak 1.2 Ukupni kapitalni zahtjev za specifični i opći rizik vlasničkih financijskih instrumenata za gore navedeno nacionalno tržište: kapitalni zahtjev za specifični pozicijski rizik iznosi 4% ukupne bruto pozicije (iznosa u stupcu 7) te za opći rizik iznosi 8% ukupne neto pozicije (iznosa u stupcu 8). Zbroj predstavlja ukupni kapitalni zahtjev za specifični i opći rizik vlasničkih financijskih instrumenata za određeno nacionalno tržište i upisuje se u redak 1.2. stupca 9. Iznos iz retka 1.2. upisuje se u redak »2.3.1.6. Specifični i opći pozicijski rizik vlasničkih financijskih instrumenata« obrasca AK.

11. OBRAZAC VR: Valutni rizik

Investicijsko društvo izračunava kapitalni zahtjev za valutni rizik ako ukupna neto otvorena devizna pozicija investicijskog društva, izračunata u skladu sa člankom 57. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, prelazi 2% kapitala investicijskog društva. U imovinu i obveze u stranoj valuti uključuju se sva devizna imovina i obveze, te imovina i obveze u kunama čija se vrijednost u kunama izračunava na temelju tečaja kune prema stranoj valuti (dalje u tekstu: imovina i obveze uz valutnu klauzulu). Investicijsko društvo izračun ukupne otvorene devizne pozicije i kapitalni zahtjev za valutni rizik dostavlja na obrascu VR.

U skladu s ovom Uputom pod deltom se podrazumijeva očekivana promjena cijene opcije uzrokovana malom promjenom cijene temeljnog instrumenta utvrđenog opcijom.

Stupac 1. Valuta: investicijsko društvo unosi oznaku valute.

Stupci 2. i 3 »Spot« pozicija: u izračun »spot« pozicije za pojedinu valutu uključuju se:

– sva devizna imovina i obveze,

– imovina i obveze uz valutnu klauzulu,

– »spot« transakcije kupnje i prodaje deviza koje su ugovorene, ali nisu bilančno uknjižene,

– »spot« pozicije valutnih »swap« ugovora.

Imovina (u stupcu 2.) se upisuje s pozitivnim predznakom, a obveze (u stupcu 3.) se upisuju s negativnim predznakom.

Neto »spot« pozicija u pojedinoj valuti jest kratka (nosi negativan predznak) ako je apsolutna vrijednost ukupne navedene obveze veća od ukupne imovine. Imovinske stavke za koje je investicijsko društvo provelo umanjenje u skladu s odgovarajućim podzakonskim aktima Agencije, uključuju se u »spot« poziciju u nadoknadivom iznosu. Neto »spot« pozicija u pojedinoj valuti jest duga (nosi pozitivan predznak) ako je apsolutna vrijednost ukupne navedene obveze manja od ukupne imovine određene istim podzakonskim aktima Agencije. U neto »spot« poziciju ne uključuju se rezerve za identificirane gubitke po izvanbilančnim plasmanima, niti bilo koja druga bilančna stavka koja ne čini imovinu ili obveze investicijskog društva.

Investicijsko društvo može, uz prethodno odobrenje Agencije, u »spot« poziciju u pojedinoj valuti uključiti i buduće neto prihode/rashode koji nisu još obračunati, ali su u potpunosti zaštićeni od rizika valutnim »forward« ugovorima.

Stupci 4. i 5. »Forward« pozicija: u izračun »forward« pozicije i pozicije neopozivih garancija te drugih sličnih instrumenata uključuju se:

– »forward« transakcije kupnje i prodaje deviza, uključujući i »futures« ugovore na tu valutu, te glavnicu valutnih »swap« ugovora koja nije uključena u »spot« poziciju,

– neopozive garancije, nepokriveni akreditivi i slični instrumenti na temelju kojih će investicijsko društvo zasigurno morati izvršiti plaćanje, a postoji vjerojatnost da ta sredstva investicijsko društvo neće moći nadoknaditi (iskazani u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu).

Neopozive garancije, nepokriveni akreditivi i slični instrumenti uključuju se u dugu »forward« poziciju, i to u neto iznosu (nominalni iznos umanjen za formirane rezerve za identificirane rizike). Duga pozicija unosi se u stupac 4. s pozitivnim predznakom, a kratka pozicija u stupac 5. s negativnim predznakom.

Stupci 6. i 7. Pozicije u valutnim opcijama: ovdje se unosi iznos pozicija u valutnim opcijama u neto iznosu. Investicijsko društvo izračunava vrijednost knjige valutnih opcija za svaku valutu. Pri izračunu vrijednosti knjige valutnih opcija, opcije se uključuju u delta ekvivalentu nominalne vrijednosti opcije (iznimno primjenom jednostavne metode u svom punom nominalnom iznosu). Delta ekvivalent svake opcije jednak je umnošku njezina delta koeficijenta i nominalne vrijednosti te opcije. Delta ekvivalenti (odnosno, u jednostavnoj metodi nominalni iznos opcije) individualnih opcija po svakoj valuti pri izračunu vrijednosti knjige valutnih opcija na tu valutu nose sljedeće predznake:

KUPLJENA

PRODANA

»CALL« OPCIJA

+

»PUT« OPCIJA

+

»Call« opcija na određenu stranu valutu podrazumijeva mogućnost kupnje te strane valute u zamjenu za kune. Pod »put« opcijom na određenu stranu valutu podrazumijeva se mogućnost prodaje te strane valute u zamjenu za kune.

Na devizne opcije kojima se trguje na burzama, investicijsko društvo treba primijeniti delta koeficijente koje su odredile te burze i tako dobivene delta ekvivalente upisati u stupac 6. ili stupac 7. Delta ekvivalente ovih opcija investicijsko društvo može izračunavati na temelju internog modela za vrednovanje opcija koji je odobrila Agencija i također ih treba upisati u stupce 6. ili 7. Duga pozicija unosi se s pozitivnim predznakom, a kratka s negativnim predznakom. Na devizne opcije kojima se ne trguje na burzama (engl. over the counter options) investicijsko društvo treba primjenjivati interni model koji je odobrila Agencija (rezultat se upisuje u stupac 6. ili stupac 7.).

Stupci 8. i 9 Stavke pozicija imovine i obveza s ugrađenom »call« opcijom: u skladu s ovom Uputom imovina u kunama, čija se vrijednost samo u slučaju deprecijacije kune u odnosu prema određenoj stranoj valuti izračunava na temelju tečaja kune prema toj stranoj valuti, smatra se kupljenim »call« opcijama na tu stranu valutu, a obveze u kunama čija se vrijednost samo u slučaju deprecijacije kune u odnosu prema određenoj stranoj valuti izračunava na temelju tečaja kune prema toj stranoj valuti, smatraju se prodanim »call« opcijama na tu stranu valutu. Imovina i obveze s ugrađenom »call« opcijom na određenu valutu upisuju se u stupac 8. (»Imovina«, unosi se pozitivnim predznakom) i stupac 9. (»Obveze«, unosi se negativnim predznakom). Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za valutni rizik po pojedinoj valuti, imovina i obveze s ugrađenom »call« opcijom zbrajaju se u njihovom nominalnom iznosu vodeći računa o predznaku koji nose, u skladu sa člankom 54. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. Vrijednost pozicije imovine i obveza s ugrađenom »call« opcijom u pojedinoj valuti, izračunata u skladu s prethodno navedenim, pribraja se prethodno izračunatoj neto otvorenoj deviznoj poziciji investicijskog društva u pojedinoj valuti, vodeći računa o predznaku.

Stupci 10. i 11. Tržišna vrijednost ostalih opcija: investicijsko društvo će u vrijednost knjige valutnih opcija uključiti tržišnu vrijednost i svake druge opcije (koja nije valutna) kod koje je temeljni instrument iskazan u stranoj valuti (npr. opcije na naftu, ukoliko je cijena barela iskazana u nekoj stranoj valuti). Tržišne vrijednosti svih drugih opcija međusobno se zbrajaju, vodeći računa o predznaku koji nose. Duga pozicija unosi se s pozitivnim predznakom i upisuje se u stupac 10., a kratka s negativnim predznakom i upisuje se u stupac 11.

Stupci 12. i 13. Neto otvorena devizna pozicija: u stupac 12. i stupac 13. upisuje se neto »spot« pozicija, neto »forward« pozicija, neto delta ekvivalent ukupne knjige valutnih opcija, neto pozicije imovina i obveza s ugrađenom »call« opcijom te tržišna vrijednost bilo koje druge opcije (koja se ne odnosi na zamjenu valuta) čiji je temeljni financijski instrument iskazan u stranoj valuti. U retku »Ukupno« stupca 12. upisuje se zbroj dugih neto pozicija, a u retku »Ukupno« stupca 13. upisuje se zbroj kratkih neto pozicija.

Stupac 14. Ukupna neto otvorena devizna pozicija u pojedinoj valuti: za svaku valutu izračunava se neto otvorena pozicija u pojedinoj valuti (u skladu sa člankom 52. stavka 1. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava) i upisuje u stupac 14. Tako dobiveni iznos može biti pozitivan ili negativan. Pozitivan iznos čini dugu poziciju investicijskog društva u navedenoj valuti, a negativan iznos čini kratku poziciju investicijskog društva u navedenoj valuti.

Redak »Pretpostavljena ulaganja subjekta za zajednička ulaganja u stranoj valuti tretirana kao zasebna valuta«: pretpostavljena ulaganja subjekta za zajednička ulaganja u stranoj valuti koja su tretirana u skladu sa člancima 55. i 56. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, investicijsko društvo je dužno tretirati kao zasebnu valutu. Pretpostavljena ulaganja se upisuju u pripadne stupce retka »Pretpostavljena ulaganja subjekta za zajednička ulaganja u stranoj valuti tretirana kao zasebna valuta«. Otvorena devizna pozicija investicijskog društva u pretpostavljenim ulaganjima subjekta za zajednička ulaganja jednaka je zbroju apsolutnih vrijednosti pojedinačnih pozicija u pretpostavljenim ulaganjima subjekta za zajednička ulaganja, te taj iznos upisujemo u pripadni redak stupca 12. Iznimno, ako je poznat smjer pretpostavljenog ulaganja svakog pojedinačnog subjekta za zajednička ulaganja, investicijsko društvo može iste tretirati kao duge/kratke devizne pozicije u pretpostavljenim ulaganjima, pri čemu netiranje između takvih pozicija nije dozvoljeno. U navedenom slučaju, otvorena kratka/duga devizna pozicija investicijskog društva u pretpostavljenim ulaganjima subjekta za zajednička ulaganja zbroj je svih kratkih/dugih deviznih pozicija investicijskog društva u pretpostavljenim ulaganjima subjekta za zajednička ulaganja, te se dobivena vrijednost upisuje u pripadni redak stupca 12. ili stupca 13.

Redak 1.1. Ukupna neto duga devizna pozicija i redak 1.2 Ukupna neto kratka devizna pozicija: kratke (–) i duge (+) pozicije u različitim valutama ne mogu se međusobno zbrajati. Duge neto pozicije u pojedinim valutama zbrajaju se odvojeno, a zbroj nosi pozitivan predznak (+) i upisuje se u redak 1.1.

Kratke neto pozicije u pojedinim valutama zbrajaju se odvojeno, a zbroj nosi negativan predznak (–) i upisuje se u redak 1.2.

Redak 1.3. Ukupna neto otvorena devizna pozicija: upisuje se veći iznos po apsolutnoj vrijednosti od iznosa upisanih u retke 1.1. i 1.2.

Redak 1.4. Kapitalni zahtjev za valutni rizik: kapitalni zahtjev za valutni rizik izračunava se tako da se iznos u polju 1.3. pomnoži s 8%, te se tako dobiveni iznos upisuje u redak 1.4.

Iznos iz retka 1.4. unosi se u redak »2.3.1.7. Valutni rizik« obrasca AK.

12. OBRAZAC RRJP: Robni rizik (jednostavni pristup)

Kapitalni zahtjev za robni rizik izračunava se za cjelokupno poslovanje investicijskog društva bez obzira na to je li investicijsko društvo uvrstilo navedenu stavku u knjigu trgovanja ili nije.

Izračunavanje izloženosti investicijskog društva robnom riziku u skladu s jednostavnim pristupom dostavlja se na obrascu RRJP. Ukoliko investicijsko društvo ima barem jednu poziciju u robi, dužno je izračunati kapitalni zahtjev za tu robu.

U zaglavlje je potrebno unijeti vrstu robe u redak »Vrsta robe«, zatim standardnu mjernu jedinicu za tu vrstu robe u redak »Standardna mjerna jedinica« i trenutnu tržišnu cijenu robe u redak »Tržišna cijena«. Tržišna cijena robe mora biti izražena u kunama. Svaka pozicija u robi mora biti izražena u standardnim mjernim jedinicama (barelima, tonama i kilogramima).

Stupac 1. Otvorena duga pozicija i stupac 2. Otvorena kratka pozicija: pozicije u robi u standardnoj mjernoj jedinici, investicijsko društvo unosi u stupce predviđene za to, ovisno o tome je li pozicija duga (stupac 1.) ili kratka (stupac 2.). Duga pozicija se unosi s pozitivnim predznakom, a kratka pozicija se unosi s negativnim predznakom.

Stupac 3. Neto pozicija: investicijsko društvo izračunava neto poziciju u određenoj robi kao zbroj dugih pozicija iz stupca 1. i kratkih pozicija iz stupca 2. Ako je dobiveni iznos jednak nuli onda se u pripadni stupac upisuje nula.

Stupac 4. Tržišna vrijednost neto pozicije: investicijsko društvo upisuje umnožak iznosa navedenog u retku »Tržišna cijena« i apsolutne vrijednosti iznosa u stupcu 3.

Stupac 5. Bruto pozicija: bruto poziciju investicijskog društva u određenoj robi čini zbroj iznosa dugih i apsolutnih iznosa kratkih pozicija u toj robi.

Stupac 6. Tržišna vrijednost bruto pozicije: investicijsko društvo upisuje umnožak iznosa navedenog u retku »Tržišna cijena« i vrijednosti iznosa u stupcu 5.

Stupac 7. Kapitalni zahtjev za neto poziciju robe: kapitalni zahtjev za neto poziciju u određenoj robi iznosi 15% tržišne vrijednosti neto pozicije (iznosa u stupcu 4.).

Stupac 8. Kapitalni zahtjev za bruto poziciju robe: kapitalni zahtjev za bruto poziciju u određenoj robi iznosi 3% tržišne vrijednosti bruto pozicije (iznosa u stupcu 6.).

Stupac 9. Kapitalni zahtjev i redak 1.2. Ukupni kapitalni zahtjev za robni rizik: kapitalni zahtjev za robni rizik za određenu vrstu robe jednak je zbroju iznosa u stupcima 7. i 8. te se upisuje u stupac 9. Isti iznos je u retku 1.2.

Iznos iz retka 1.2. unosi se u redak »2.3.1.8. Robni rizik (jednostavni pristup)« obrasca AK.

13. OBRAZAC RRLD: Robni rizik (pristup ljestvice dospijeća)

Izračunavanje izloženosti investicijskog društva robnom riziku u skladu s pristupom ljestvice dospijeća dostavlja se na obrascu RRLD.

Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za robni rizik u skladu s ovim pristupom, investicijsko društvo je dužno primijeniti ljestvicu dospijeća u skladu s člankom 62. stavkom 1. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava (tablica 5.) za svaku pojedinu vrstu robe. Sve pozicije u istoj vrsti robe raspoređuju se u odgovarajuće razrede dospijeća koji se nalaze u stupcu 2. »Razred dospijeća«. Pozicije u robi na zalihama raspoređuju se u razred dospijeća do 1 mjesec. Pozicije u istoj robi investicijsko društvo može netirati i rasporediti u odgovarajuće razrede dospijeća u neto iznosu, ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

1. pozicije dospijevaju na isti datum, i

2. pozicije dospijevaju u razmaku od najviše 10 dana, ako se ugovorima iz kojih proizlaze takve pozicije trguje na tržištima koja imaju dnevne datume isporuke.

Svaka pozicija u robi mora biti izražena u standardnim mjernim jedinicama (barelima, tonama i kilogramima).

Stupac 4. Otvorena duga pozicija i stupac 5. Otvorena kratka pozicija: pozicije u robi u standardnoj mjernoj jedinici investicijsko društvo unosi u stupce predviđene za to ovisno o tome je li pozicija duga (stupac 4.) ili kratka (stupac 5.). Duga pozicija se unosi s pozitivnim predznakom, a kratka pozicija se unosi s negativnim predznakom.

Stupac 6. Otvorena neto duga pozicija i stupac 7. Otvorena neto kratka pozicija: investicijsko društvo izračunava neto poziciju u određenoj robi, a dobivene duge neto vrijednosti upisuje u stupac 6. s pozitivnim predznakom, a kratke neto vrijednosti u stupac 7. s negativnim predznakom. Ako je dobiveni iznos jednak nuli onda se u pripadni stupac upisuje nula.

Stupac 8. Tržišna vrijednost neto otvorene duge pozicije i stupac 9. Tržišna vrijednost neto otvorene kratke pozicije: u stupac 8. investicijsko društvo upisuje umnožak iznosa navedenog u retku »Tržišna cijena« i iznosa u stupcu 6. U stupac 9. investicijsko društvo upisuje umnožak iznosa navedenog u retku »Tržišna cijena« i iznosa u stupcu 7.

Stupac 10. Usklađena pozicija unutar razreda: iznos zbroja dugih/kratkih pozicija koji je usklađen sa zbrojem kratkih/dugih pozicija u svakom razredu dospijeća, smatra se usklađenom pozicijom u tom razredu dospijeća i upisuje se u stupac 10. u apsolutnom iznosu.

Stupac 11. Preostala neusklađena duga pozicija unutar razreda i stupac 12. Preostala neusklađena kratka pozicija unutar razreda: preostali iznos, nakon usklađivanja pozicija unutar razreda, smatra se dugom/kratkom neusklađenom pozicijom za taj razred dospijeća i unosi se u apsolutnom iznosu (duga pozicija se unosi u stupac 11., a kratka pozicija se unosi u stupac 12.).

Dalje se taj iznos usklađuje s neusklađenom kratkom/dugom pozicijom u sljedećem razredu dospijeća.

Reci 1.1. do 1.12.: iznos neusklađene duge/kratke pozicije u određenom razredu dospijeća koji je usklađen s neusklađenom kratkom/dugom pozicijom u sljedećem razredu dospijeća, smatra se usklađenom pozicijom između ta dva razreda dospijeća i upisuje se s pozitivnim predznakom u pripadni redak usklađene pozicije (npr. usklađena pozicija između razreda 1. i 2. upisuje se u redak »1.1. Usklađena pozicija između razreda 1. i 2.«). Preostali iznos smatra se (dugom ili kratkom) neusklađenom pozicijom između ta dva razreda dospijeća i upisuje se s pozitivnim predznakom u pripadni redak neusklađene pozicije (npr. neusklađena pozicija između razreda 1. i 2. se upisuje u redak »1.2. Neusklađena pozicija između razreda 1. i 2.«).

Reci 1.13. do 1.16.: investicijsko društvo izračunava kapitalni zahtjev za svaku vrstu robe koji je jednak zbroju sljedećeg:

1. apsolutnih iznosa usklađenih dugih i kratkih pozicija unutar pojedinog razreda dospijeća (koji upisujemo u redak »1.13. Zbroj usklađenih pozicija unutar svih razreda«), pomnoženih odgovarajućom stopom neusklađenosti dospijeća (engl. spread rate) u skladu s člankom 62. stavkom 1. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava (tablica 5.), a trenutnom tržišnom cijenom smo već pomnožili neto poziciju što je upisano u stupcu 8. i stupcu 9.

2. apsolutnog iznosa neusklađene pozicije unutar jednog razreda dospijeća, odnosno između dva razreda dospijeća koji se prenosi u sljedeći razred dospijeća (koji upisujemo u redak »1.14. Zbroj neusklađenih pozicija unutar razreda i između razreda«), pomnožen stopom prijenosa od 0,6% (engl. carry rate), a trenutnom tržišnom cijenom smo već pomnožili neto poziciju što je upisano u stupcu 8. i stupcu 9. Sve iznose neusklađenih pozicija dobivene u međukoracima upisujemo u retke 1.2., 1.4., 1.6., 1.8., 1.10. i 1.12.;

3. apsolutnog iznosa preostale neusklađene pozicije iz retka 1.12. »Preostala neusklađena pozicija između iznosa u retku 1.10 i razreda 7« ili retka »1.15. Preostala neusklađena pozicija« pomnoženog sa stopom od 15% (engl. outright rate), a trenutnom tržišnom cijenom smo već pomnožili neto poziciju (upisano u stupcu 8. i stupcu 9.).

Ukupni kapitalni zahtjev za pojedinu vrstu robe upisujemo u redak »1.16. Ukupni kapitalni zahtjev za robni rizik« (formula navedena u obrascu). Iznos iz retka 1.16. upisuje se u redak »2.3.1.9. Robni rizik (pristup ljestvice dospijeća)« obrasca AK.

14. OBRAZAC RPO: Rizik pozicije u opcijama

Investicijsko društvo izračunava kapitalni zahtjev za rizik pozicije u opcijama u skladu s jednim od dvaju osnovnih pristupa: jednostavnom metodom i metodom delta-plus. Ovisno o tome koji pristup primjenjuje u izračunu kapitalnog zahtjeva, investicijsko društvo popunjava onaj dio obrasca koji se odnosi na taj pristup, a u drugi dio obrasca upisuje nule.

Metoda delta-plus

U skladu s ovom metodom, opcije i proizvodi slični opcijama (jamstva – engl. warrant i slični instrumenti) tretiraju se kao pozicije koje su po svojoj vrijednosti jednake temeljnom instrumentu pomnoženom njegovim delta koeficijentom. Tako dobiveni delta ekvivalenti uključuju se u izračune za pozicijske rizike, valutni i robni rizik, ovisno o temeljnoj varijabli (npr. delta ekvivalent opcija na kamatnu stopu u izračun općeg rizika u obrascu ORD ili obrascu ORT).

Redak 1.1. Kapitalni zahtjev za gama rizik i redak 1.2. Kapitalni zahtjev za vega rizik: budući da delta ekvivalent ne pokriva ukupan rizik povezan s opcijama, investicijsko društvo je dužno izračunati dodatne kapitalne zahtjeve za gama rizik i unijeti ga u redak 1.1. te vega rizik i unijeti ga u redak 1.2. Kako bi se izračunao ukupni gama i vega rizik ukupne pozicije u opcijama investicijskog društva, pojedinačne pozicije opcija grupiraju se prema rizičnim kategorijama. Gama i vega učinci navedenih pozicija mogu se zbrajati isključivo unutar zasebne rizične kategorije. Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za gama rizik ukupne pozicije u opcijama, pojedinačni gama učinci zbrajaju se unutar zasebnih rizičnih kategorija. Tako dobiveni neto gama učinci za svaku pojedinačnu rizičnu kategoriju mogu imati pozitivnu ili negativnu vrijednost. Zbroj apsolutnih vrijednosti svih negativnih neto gama učinaka po svim rizičnim kategorijama kapitalni je zahtjev za gama rizik ukupne pozicije u opcijama. Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za vega rizik ukupne pozicije u opcijama zbrajaju se pojedinačni vega učinci unutar pojedine rizične kategorije. Tako dobiveni neto vega učinci za svaku rizičnu kategoriju mogu imati pozitivnu ili negativnu vrijednost. Zbroj apsolutnih vrijednosti svih neto vega učinaka po svim rizičnim kategorijama, kapitalni je zahtjev za vega rizik ukupne pozicije u opcijama.

Redak 1.3. Ukupni kapitalni zahtjev za opcije kod delta-plus metode: ukupni kapitalni zahtjev za rizik pozicije u opcijama primjenom metode delta-plus izračunava se zbrajanjem iznosa u recima 1.1. i 1.2.

Jednostavna metoda

Ovaj se dio obrasca sastoji od dva dijela: pozicije u kupljenim »call« ili »put« opcijama unose se u retke pod (1) »Kupljene opcije«, ovisno o tome koliko pozicija investicijsko društvo posjeduje, dok se pozicije koje su kombinacija kupljenih »put« opcija i dugih pozicija u temeljnom financijskom instrumentu ili stranoj valuti, ili pozicije koje su kombinacija kupljenih »call« opcija i kratkih pozicija u temeljnom financijskom instrumentu ili stranoj valuti, nastavljaju unositi u retke pod (2) »Kombinacije kupljenih opcija i pozicija u temeljnoj varijabli«. Kombinaciju kupljenih opcija i pozicija u temeljnoj varijabli, investicijsko društvo također unosi pojedinačno, s naznakom opisa opcije i jednoznačne oznake posla.

Stupac 2. Opis i stupac 3. Jednoznačna oznaka posla: kupljene »call« i »put« opcije, investicijsko društvo unosi pojedinačno s opisom vrste opcije (iznos u stupcu 2.), npr. call/valuta, put/dionica, call/obveznica i sl., te navodi jednoznačne oznake posla u stupcu 3.

Stupac 4. Tržišna vrijednost temeljne varijable pomnožena pripadajućim faktorom: unosi se umnožak tržišne vrijednosti temeljne varijable i zbroja faktora za njezin specifični i opći rizik, utvrđenih u skladu s poglavljem 3. Izračunavanje kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike, poglavljem 4. Izračunavanje kapitalnog zahtjeva za valutni rizik i poglavljem 5. Izračunavanje kapitalnog zahtjeva za robni rizik glave II. Tržišni rizici Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

Stupac 5. Tržišna vrijednost opcije (iznos »in the money«): unosi se pozitivna tržišna vrijednost opcije.

Stupac 6. Kapitalni zahtjev: kod kupljenih opcija (redak »(1) Kupljene opcije«) kapitalni zahtjev za svaku opciju jest manji od iznosa upisanih u stupcu 4. i stupcu 5. Kod kombinacije kupljenih opcija i pozicija u temeljnoj varijabli ((2) Kombinacije kupljenih opcija i pozicija u temeljnoj varijabli), kapitalni zahtjev za svaku kombinaciju, investicijsko društvo izračunava kao razliku između iznosa kapitalnog zahtjeva za temeljnu varijablu navedenog u stupcu 4. i iznosa u kojem opcija nosi prihod svom kupcu (engl. in the money) navedenog u stupcu 5. Ukoliko je ta razlika negativna, onda je kapitalni zahtjev za tu opciju jednak nuli.

Redak 2.1. Ukupno: ukupni kapitalni zahtjev za kupljene opcije ((1) »Kupljene opcije«) kod jednostavnog pristupa dobivamo zbrajanjem iznosa u pripadnim recima stupca 6. i upisuje se u odgovarajuće polje retka 2.1.

Redak 2.2. Ukupno: ukupni kapitalni zahtjev za kombinaciju kupljenih opcija i temeljne varijable dobiva se zbrajanjem iznosa u pripadnim recima stupca 6. i upisuje u odgovarajuće polje retka 2.2.

Redak 2.3. Ukupni kapitalni zahtjev za opcije kod jednostavne metode: upisuje se zbroj iznosa u recima 2.1. i 2.2.

Suma iznosa u recima 1.3. i 2.3. upisuje se u redak 2.3.1.5. »Rizik pozicije u opcijama« obrasca AK.

15. OBRAZAC RN: Rizik namire

Rizik namire izračunava se za transakcije u knjizi trgovanja koje se odnose na dužničke, vlasničke financijske instrumente, valute i robu između investicijskog društva i njegove druge ugovorne strane koje nisu namirene u roku od 5 ili više radnih dana nakon datuma isporuke. Investicijsko društvo ne izračunava izloženost riziku namire/isporuke u slučaju repo i obratnih repo ugovora te ugovora o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe. Izračun izloženosti investicijskog društva riziku namire dostavlja se na obrascu RN.

Prilikom ispunjavanja obrasca RN, investicijsko društvo je dužno unijeti ukupnu vrijednost transakcija određenim instrumentima, raspoređenih po recima, zavisno od broja dana kašnjenja namire, po kojima je razlika između ugovorene cijene namire za određeni dužnički, vlasnički ili robni instrument te valutu i njezine tekuće tržišne vrijednosti, negativna za investicijsko društvo. Dakle, u ovom dijelu obrasca investicijsko društvo prikazuje samo transakcije kod kojih se vrijednost instrumenata nakon predviđenog datuma isporuke promijenila tako da je nepovoljna za investicijsko društvo (u skladu sa člancima 80. i 81. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava).

Stupac 2. Vrsta instrumenta na koju se transakcija odnosi: unosi se vrsta samog instrumenta (dužnički financijski instrument, vlasnički financijski instrument i dr.).

Stupac 3. Ugovorena cijena: unosi se ugovorena vrijednost financijskog instrumenta. Ako je financijski instrument prodan, tada u stupac 3. upisujemo negativan iznos, a ako je financijski instrument kupljen tada upisujemo pozitivan iznos.

Stupac 4. Tekuća tržišna vrijednost: unosi se tržišna vrijednost financijskog instrumenta. Ako je financijski instrument prodan, tada u stupac 4. upisujemo negativan iznos, a ako je financijski instrument kupljen, tada upisujemo pozitivan iznos.

Stupac 5. Razlika: prikazuje se apsolutna vrijednost razlike između ugovorene i tržišne vrijednosti navedenih instrumenata, ukoliko je nepovoljna za investicijsko društvo. U protivnom se upisuje vrijednost nula.

Stupac 6. Kapitalni zahtjev: kapitalni zahtjev za rizik namire izračunava se tako da se vrijednost razlike u stupcu 5. pomnoži određenim faktorom navedenim u odgovarajućim recima stupca 1. i upisuje u stupac 6.

Redak 1.1 Ukupni kapitalni zahtjev za rizik namire: unosi se zbroj svih kapitalnih zahtjeva u recima stupca 6.

Iznos iz retka 1.1. upisuje se u redak »G. Kapitalni zahtjev za rizik namire« obrasca AK.

16. OBRAZAC PDI: Rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti

Investicijsko društvo je obvezno nadzirati i kontrolirati svoje izloženosti prema pojedinim osobama i grupama povezanih osoba. Navedenu izloženost investicijsko društvo mora pratiti posebno za stavke koje se vode u knjizi trgovanja, a posebno za ostale stavke. Izračunavanje kapitalnog zahtjeva za rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti dostavlja se na obrascu PDI.

Stupac 2. Ukupni iznos prekoračenja: unosi se ukupni iznos prekoračenja dopuštenih izloženosti prema pojedinoj osobi ili grupi povezanih osoba, a koji proizlazi isključivo iz pozicija u knjizi trgovanja. Ukupan iznos prekoračenja raspoređuje se u odgovarajuće retke u drugom stupcu. Izbor pozicija koje čine ukupan iznos prekoračenja u smislu članka 107. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, obavlja se tako da se odabiru one pozicije iz ukupne izloženosti koje proizlaze iz knjige trgovanja prema pojedinoj osobi ili grupi povezanih osoba, a koje nose najveći stupanj specifičnog rizika u skladu s poglavljem 3. Izračunavanje kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike i/ili poglavljem 8. Izračunavanje kapitalnog zahtjeva za rizik namire i rizik druge ugovorne strane glave II. Tržišni rizici Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

Stupac 3. Kapitalni zahtjev za pozicije u knjizi trgovanja: upisuje se zbroj kapitalnih zahtjeva za specifični rizik za pozicije čiji ukupni iznos prekoračenja je naveden u stupcu 2.

Stupac 4. Ukupni kapitalni zahtjev: unosi se umnožak vrijednosti ukupnog iznosa prekoračenja iz stupca 2, odnosno iznosa kapitalnog zahtjeva za iznose prekoračenja iz stupca 3. i pripadajućeg faktora iz članka 107. stavka 8. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava (tablice 14.), čime se dobiva kapitalni zahtjev za rizik prekoračenja najveće dopuštene izloženosti.

Redak 1.1 Ukupni kapitalni zahtjev za rizik prekoračenja najvećih dopuštenih izloženosti: suma svih kapitalnih zahtjeva iz stupca 4. upisuje se u redak 1.1 te predstavlja ukupni kapitalni zahtjev za rizik prekoračenja najvećih dopuštenih izloženosti.

Iznos iz retka 1.1. upisuje se u redak »2.3.1.10. Rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti« obrasca AK.

17. OBRAZAC IM: Pozicijski rizik, valutni rizik i/ili robni rizik primjenom internih modela

Obrazac IM sadrži informacije o mjeri rizičnosti vrijednosti (VaR) s obzirom na vrstu tržišnog rizika (pozicijski rizik dužničkih i vlasničkih financijskih instrumenata, valutni rizik, robni rizik), te informacije o dodatnim kapitalnim zahtjevima, broju prekoračenja itd.

Obrazac IM sadrži 6 stupaca. Sive ćelije u obrascu se ne ispunjavanju.

Stupac 1. Multiplikacijski faktor x prosjek dnevnih mjera rizičnosti vrijednosti (VaR) za prethodnih 60 radnih dana: odnosi se na članak 79. stavak 6. točku 2. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. U ovaj stupac se unosi prosjek dnevnih mjera rizičnosti vrijednosti za prethodnih 60 radnih dana, pomnožen s multiplikacijskim faktorom, uvećanim za faktor uvećanja koji ovisi o broju prekoračenja.

Stupac 2. Mjera rizičnosti vrijednosti (VaR) za prethodni dan: odnosi se na članak 79. stavak 6. točku 1. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, te se u njega unosi iznos mjere rizičnosti vrijednosti za prethodni dan.

Stupac 3. Dodatni kapitalni zahtjev za rizik neispunjavanja obveza: odnosi se na članak 74. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. U stupac 3. se unosi vrijednost dodatnog kapitalnog zahtjeva za rizik neispunjavanja obveza. U slučaju da interno razvijeni modeli ne obuhvaćaju dodatni rizik neplaćanja obveza, investicijsko društvo mora dodatni kapitalni zahtjev izračunati primjenom metodologije usporedive s pristupima iz glave IV. Kreditni rizik Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

Stupac 4. Kapitalni zahtjev: odnosi se na članak 79. stavak 6. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. U ovaj stupac se unosi vrijednost ukupnog VaR-a za sve faktore rizika, te se upisuje iznos koji je veći od sume iznosa (svi iznosi su u retku »Ukupno») u stupcima 1., 3. ili sume iznosa u stupcima 2. i 3. Iznos iz retka »Ukupno« stupca 4. se upisuje u redak »2.3.2. Pozicijski rizik, valutni rizik ii/ili robni rizik izračunati primjenom internih modela« obrasca AK.

Stupac 5. Broj prekoračenja u razdoblju od 250 radnih dana: odnosi se na članak 79. stavak 2. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. Investicijsko društvo u ovaj stupac unosi broj prekoračenja proizašlih u posljednjih 250 radnih dana.

Stupac 6. Multiplikacijski faktor: odnosi se na članak 79. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. U ovaj stupac se unosi multiplikacijski faktor koji investicijsko društvo upotrebljava, a najmanji multiplikacijski faktor je 3.

Redak Ukupno: odnosi se na pozicijski rizik za dužničke i vlasničke financijske instrumente, valutni rizik i robni rizik koji su povezani s faktorima rizika iz članka 76. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. U ovaj redak se unosi suma iznosa u recima »1. Dužnički financijski instrumenti«, »2. Vlasnički financijski instrumenti«, »3. Valutni rizik« i »4. Robni rizik« stupca 1, odnosno stupca 2. U pripadno polje retka »Ukupno«, stupca 3., unosi se suma iznosa u recima »1. Dužnički financijski instrumenti« i »Vlasnički financijski instrumenti«, stupca 3. Iznos iz retka »Ukupno« stupca 3. mora biti jednak iznos u retku 6. stupca 3.

Redak 1. Dužnički financijski instrumenti: odnosi se na pozicijski rizik dužničkih financijskih instrumenata povezanih s faktorima rizika za kamatni rizik iz članka 76. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. U ovaj stupac se unosi suma iznosa u retku 1.1. i retku 1.2.

Reci 1.1. do 1.2 – Opći i specifični rizik dužničkih financijskih instrumenata: u retke »1.1. Opći rizik« i »1.2. Specifični rizik« investicijsko društvo unosi kapitalni zahtjev za opći, odnosno specifični pozicijski rizik dužničkih financijskih instrumenata izračunatih primjenom internih modela.

Redak 2. Vlasnički financijski instrumenti: odnosi se na pozicijski rizik vlasničkih financijskih instrumenata povezanih s faktorima rizika iz članka 76. istog Pravilnika. U ovaj stupac se unosi suma iznosa u retku »2.1 Opći rizik« i retku »2.2 Specifični rizik«.

Reci 2.1. do 2.2. – Opći i specifični rizik vlasničkih financijskih instrumenata: u retke »2.1. Opći rizik« i »2.2. Specifični rizik« investicijsko društvo unosi kapitalni zahtjev za opći, odnosno specifični pozicijski rizik vlasničkih financijskih instrumenata izračunatih pomoću internih modela.

Redak 3. Valutni rizik: odnosi se na članak 76. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. Investicijsko društvo u ovaj redak unosi kapitalne zahtjeve za valutni rizik izračunate korištenjem internih modela.

Redak 4. Robni rizik: odnosi se na članak 76. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. Investicijsko društvo u ovaj redak unosi kapitalni zahtjev za pozicije u robi radi promjene cijene robe, izračunat pomoću internih modela.

Redak 5. Ukupan iznos za opći rizik: odnosi se na mjeru rizičnosti vrijednosti (VaR) za opći rizik za sve faktore rizika. Ovdje se unosi suma iznosa u recima 1.1., 2.1., 3. i 4. stupca 1, odnosno stupca 2.

Redak 6. Ukupan iznos za specifičan rizik: odnosi se na članak 74. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava (VaR za specifičan pozicijski rizik za vlasničke i dužničke financijske instrumente u knjizi trgovanja). Ovdje se unosi suma iznosa u recima 1.2. i 2.2. stupca 1, odnosno stupca 2. U pripadnom polju retka 6. stupca 3., unosi se suma iznosa u retku 1. i retku 2.

18. OBRAZAC IM-DET: Pozicijski rizik, valutni rizik i/ili robni rizik primjenom internih modela – detaljan pregled

Obrazac IM-DET sadrži detaljne informacije o izračunu vrijednosti VaR-a i o rezultatima retroaktivnog testiranja na dnevnoj osnovi. Obrazac IM-DET investicijsko društvo ispunjava za svaki primijenjeni model posebno.

Obrazac IM-DET sadrži 14 stupaca koji se popunjavaju kao u nastavku:

Stupac 1. Oznaka instrumenta za regulatorni model: unosi se kategorija instrumenta koji regulatorni model pokriva:

1 = vlasnički financijski instrumenti,

2 = dužnički financijski instrumenti,

3 = strana valuta,

4 = roba.

Na primjer, ako je VaR izračunat za vlasničke i dužničke financijske instrumente te valutu, tada je oznaka 123.

Stupac 2. Oznaka izračuna za specifični rizik vlasničkih financijskih instrumenata: unosi se oznaka vrste izračuna kapitalnih zahtjeva za specifični rizik vlasničkih financijskih instrumenata. Moguće oznake su:

1 = model ne izračunava specifični rizik,

2 = model izračunava specifični rizik, uključujući i rizik događaja te rizik neispunjavanja obveza (članak 74. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava),

3 = model izračunava specifični rizik, bez uključivanja rizika događaja i rizika neispunjavanja obveza (članak 74. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava).

Stupac 3. Oznaka izračuna za specifični rizik dužničkih financijskih instrumenata: unosi se oznaka vrste izračuna kapitalnih zahtjeva za specifični rizik dužničkih financijskih instrumenata. Moguće oznake su:

1 = model ne izračunava specifični rizik,

2 = model izračunava specifični rizik uključujući i rizik nastanka nepredviđenih događaja i rizik neispunjavanja obveza (članak 74. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava)

3 = model izračunava specifični rizik bez rizika događaja i rizika neispunjavanja obveza (članak 74. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava).

Stupac 4. Oznaka promjene vrijednosti portfelja za izračun broja prekoračenja: unosi se oznaka promjene vrijednosti portfelja koja određuje vrstu rezultata, a upotrijebljena je za izračun faktora uvećanja. Moguće oznake su:

1 = stvarni rezultati trgovanja razmatranih dana,

2 = hipotetični rezultati trgovanja razmatranih dana s obzirom na pozicije na kraju prethodnog (trgovinskog) dana (članak 78. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava).

Stupac 5. Jednostrani interval pouzdanosti internog VaR-a: odnosi se na interval pouzdanosti te se ispunjava kad se izračun internog VaR-a temelji na intervalu pouzdanosti koji je različit od 99%.

Stupac 6. Razdoblje držanja internog VaR-a: ispunjava se kada se izračun internog VaR-a temelji na razdoblju držanja koje je različito od 10 dana.

Stupac 7. Redni broj dana: odnosi se na redni broj promatranih dana (od 1 do 92).

Stupac 8. Regulatorni VaR (interval pouzdanosti = 99%, VaR (T=10)): odnosi se na mjeru rizičnosti vrijednosti (VaR) izračunatu u skladu sa člancima 70. do 79. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, prije primjene multiplikacijskog faktora, s razdobljem držanja 10 radnih dana i jednostranim intervalom pouzdanosti od 99%.

Stupac 9. Regulatorni VaR (interval pouzdanosti = 99%, VaR (T=1)): odnosi se na mjeru rizičnost vrijednosti (VaR) izračunatu u skladu sa člancima 70. do 79. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, prije primjene multiplikacijskog faktora, s razdobljem držanja 1 radni dan i jednostranim intervalom pouzdanosti od 99%.

Stupac 10. Dodatni kapitalni zahtjev za rizik neispunjavanja obveza: odnosi se na članak 74. stavaka 4. i 5. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. U ovaj stupac se unosi (ako je to potrebno) vrijednost dodatnog kapitalnog zahtjeva za rizik neispunjavanja obveza koji se izračunava s obzirom na prekoračenje rizika neispunjavanja obveza pokrivenog internim modelom pri izračunu VaR-a.

Stupac 11. Interni VaR: ispunjava investicijsko društvo koje izračunava interni VaR samo ako upotrebljava razdoblje držanja koje je drugačije od onoga u stupcu 8. i stupcu 9. Izračun za interni VaR temelji se na podacima iz stupca 5. i stupca 6. ovog obrasca.

Stupac 12. Limit internog VaR-a: investicijsko društvo mora dnevno provjeriti/izračunati limit za interni VaR. Izračun za limit internog VaR-a temelji se na podacima iz stupca 5. i stupca 6. ovog obrasca.

Stupci 13. i 14. Promjena vrijednosti portfelja korištena za retroaktivno testiranje (hipotetična, stvarna): investicijsko društvo primjenjuje samo jednu od promjena vrijednosti portfelja iz stupca 13. odnosno stupca 14.

Stupac 13. se odnosi na hipotetične promjene vrijednosti portfelja koje se upotrebljavaju za retroaktivno testiranje, kako je definirano u članku 78. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. Investicijsko društvo u ovaj stupac unosi dnevne hipotetične promjene portfelja.

Stupac 14. se odnosi na stvarne promjene vrijednosti portfelja koje se koriste za retroaktivno testiranje, kako je definirano u članku 78. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. Investicijsko društvo u taj stupac unosi dnevne stvarne promjene vrijednosti portfelja.

IV. NAPUTAK ZA SASTAVLJANJE I POPUNJAVANJE OBRASCA O IZRAČUNU KAPITALNOG ZAHTJEVA ZA KREDITNI RIZIK, RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE I RIZIK SLOBODNIH ISPORUKA

19. OBRAZAC KRSP: Kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane i rizik slobodnih isporuka izračunati prema standardiziranom pristupu

U izračun kreditnim rizikom ponderiranog iznosa izloženosti ne uključuju se stavke koje se oduzimaju od kapitala. Ako se stavke nelikvidnih sredstava sukladno Zakonu odbijaju od kapitala investicijskog društva, izloženost koja proizlazi iz tih stavki je jednaka nuli.

Bilančna aktiva, konvertirana izvanbilančna rizična aktiva i izloženosti temeljene na drugim izvanbilančnim rizičnim stavkama raspoređuju se u rizične kategorije koje su utvrđene ovisno o tipu financijskog instrumenta i karakteristikama dužnika/druge ugovorne strane i garanta te instrumenata osiguranja naplate. Ukupni iznos svake kategorije množi se s pripadajućim ponderom rizičnosti. Zbroj dobivenih ponderiranih iznosa svake od kategorija čini kreditnim rizikom ponderiranu aktivu investicijskog društva, koja je dio nazivnika u izračunu razine adekvatnosti kapitala.

Izračun kreditnim rizikom ponderirane aktive prema standardiziranom pristupu dostavlja se na obrascu KRSP – Kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane i rizik slobodnih isporuka izračunati prema standardiziranom pristupu.

Investicijsko društvo, koje nema dozvolu Agencije za uporabu IRB pristupa, treba ispuniti obrazac KRSP za svaku kategoriju izloženosti iz članka 126. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. Investicijsko društvo, koje ima dozvolu Agencije za uporabu IRB pristupa, mora ispuniti obrazac KRSP za svaku kategoriju izloženosti iz članka 171. istog Pravilnika, za koji u skladu s propisima navedene odluke koristi standardizirani pristup.

Ispunjava se onoliko obrazaca KRSP koliko kategorija izloženosti investicijsko društvo ima (u skladu sa člankom 126. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava). Pri ispunjavanju obrasca, investicijsko društvo ne ispunjava polja koja su označena sivom bojom. Sva potraživanja i izvanbilančne rizične stavke (stavke koje se konvertiraju) navode se prema podacima iz knjigovodstvenih evidencija po ugovorenom roku dospijeća, osim kada se izričito zahtijeva preostali rok dospijeća.

Obrazac KRSP sadrži 22 stupca koja se ispunjavaju kao u nastavku:

Stupac 1. Bruto izloženost: u svaki redak ovog stupca unosi se ukupan iznos izloženosti prije umanjenja za provedene ispravke vrijednosti ili rezervacije za identificirane gubitke te prije primjene konverzijskih faktora i pondera rizika i učinaka tehnika umanjenja kreditnog rizika. Dalje se ukupan iznos izloženosti raščlanjuje s obzirom na vrstu izloženosti (bilančne stavke, izvanbilančne stavke, izvedeni financijski instrumenti itd.) te s obzirom na pondere rizika (0%, 10%, 20%, 35%, 50%, 75%, 100%, 150%,...).

Odvojeno se unose bilančne i izvanbilančne stavke prema njihovoj bruto knjigovodstvenoj vrijednosti.

Odvojeno se unose maržne transakcije i transakcije s dugim rokom namire, te izvedeni financijski instrumenti kod kojih se vrijednost izloženosti izračunava prema jednoj od metoda iz odjeljka II. Rizik druge ugovorne strane poglavlja 8. Izračunavanje kapitalnog zahtjeva za rizik namire i rizik druge ugovorne strane glave II. Tržišni rizici Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. Kod standardiziranih ugovora o netiranju koji uključuju repo i obratne repo ugovore i/ili ugovore o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane i/ili ostale transakcije na tržištu kapitala, kao što je kod određenih oblika materijalne kreditne zaštite, uključuju se učinci umanjenja kreditnog rizika, izračunati u skladu s člancima 311. do 323. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

Stupac 2. Proizašlo iz rizika druge ugovorne strane: kod izvedenih financijskih instrumenata iz članka 4. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, repo i obratnih repo ugovora i/ili ugovora o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane, transakcija s dugim rokom namire, te maržnih transakcija, iznos izloženosti se računa po jednoj od metoda propisanoj u odjeljku II. Rizik druge ugovorne strane poglavlja 8. Izračunavanje kapitalnog zahtjeva za rizik namire i rizik druge ugovorne strane glave II. Tržišni rizici Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

Stupac 3. (-) Ispravci vrijednosti i rezervacije: unosi se iznos sume ispravaka vrijednosti za bilančne i rezervacija za izvanbilančne stavke, u skladu s računovodstvenim standardima koji se koriste. Unosi se vrijednost s negativnim predznakom.

Stupac 4. Neto izloženost: unosi se neto vrijednost izloženosti koja se računa kao razlika između bruto izloženosti iz stupca 1. i iznosa ispravaka vrijednosti i rezervacija iz stupca 3.

Stupci 5. do 10. Tehnike umanjenja kreditnog rizika – efekti zamjene na izloženost: upisuju se materijalna i nematerijalna kreditna zaštita koje umanjuju kreditni rizik jedne ili više izloženosti s efektom zamjene, kako je određeno u člancima 293. i 294., te člancima 344. i 345. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, na način da se ponder rizika za zaštićeni dio izloženosti zamijeni s ponderom rizika koji odgovara pružatelju zaštite.

Stupci 5. i 6. Nematerijalna kreditna zaštita: prilagođene vrijednosti (GA): unosi se vrijednost nematerijalne kreditne zaštite, prilagođene mogućoj valutnoj neusklađenosti i ročnoj neusklađenosti, koja je izračunata u skladu s člancima 344., 345. i 346. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. Odvojeno se prikazuje prilagođena vrijednost garancija/jamstava i kontragarancija u stupcu 5. i prilagođena vrijednost kreditnih izvedenica u stupcu 6.

Stupci 7. i 8. Materijalna kreditna zaštita: upisuje se materijalna kreditna zaštita bez standardiziranih sporazuma o netiranju koji su već uključeni kod bruto izloženosti. U stupac 7. unosi se vrijednost financijskog kolaterala, izračunata po jednostavnoj metodi za izračun učinka zaštite financijskim kolateralom koji je razrađen u člancima 293. i 294. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. U stupac 8. unosi se vrijednost ostalih instrumenata materijalne zaštite koji su razrađeni u člancima 324. do 326. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

Stupac 9. (-) Ukupni odnos i stupac 10. (+) Ukupni donos (pod »Efekti zamjene«): odnosi se na osigurani dio izloženosti, prema poglavlju 3. Tehnike umanjenja kreditnog rizika glave IV. Kreditni rizik Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, kada se radi o zamjeni pondera dužnika s ponderom pružatelja zaštite, a koji odgovara nekoj drugoj kategoriji izloženosti ili istoj kategoriji primjenom povoljnijeg pondera. Iznos koji se odnosi je suma iznosa navedenih u stupcima 5. do 8. i unosi se s negativnim predznakom. Osigurani iznos odnosi se iz jedne u drugu odgovarajuću kategoriju. Zbog primjene metode zamjene kod tehnika umanjenja kreditnog rizika, određeni osigurani dio izloženosti, umjesto pondera rizika dužnika dobiva ponder rizika pružatelja zaštite. Iznos odnosa iz jednog obrasca raspoređuje se po kategorijama rizika u drugi obrazac, ovisno o tome koji je povoljniji ponder rizika moguće primijeniti na određeni osigurani iznos izloženosti u skladu s metodom zamjene. Dalje, potrebno je navesti i iznos odnosa unutar iste kategorije izloženosti ako se radi o zamjeni pondera unutar jedne kategorije izloženosti, pri čemu se isti iznos iskazuje u stupcu 10.

Ukupni donos u stupcu 10. odnosi se na ukupan iznos koji u određenu kategoriju izloženosti dolazi iz ostalih kategorija izloženosti. Zbog primjene metode zamjene na taj iznos izloženosti moguće je primijeniti povoljniji ponder rizika propisan za kategoriju izloženosti u koju se ona donosi. Ukupan iznos odnosa i ukupan iznos donosa nakon ispunjavanja svih kategorija izloženosti i svih obrazaca KRSP, mora biti jednak.

Stupac 11. Neto izloženost nakon primjene metode zamjene tehnika umanjenja kreditnog rizika i prije korištenja konverzijskih faktora: unosi se iznos neto izloženosti nakon uključivanja donosa i odnosa, zbog primjene metode zamjene tehnika umanjenja kreditnog rizika, a izračunava se tako da se zbroji iznos neto izloženosti iz stupca 4. s ukupnim odnosom iz stupca 9. i ukupnim donosom iz stupca 10.

Stupci 12. do 14. Tehnike umanjenja kreditnog rizika – složena metoda financijskog kolaterala: unose se prilagođene vrijednosti izloženosti kod materijalne kreditne zaštite, izračunate prema složenoj metodi za izračun učinka zaštite financijskim kolateralom, u skladu s člancima 295. do 309. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

Stupac 12. Izloženost prilagođena korektivnim faktorom (Eva): unosi se vrijednost izloženosti prilagođena korektivnim faktorom, izračunata prema formuli:

(E(VA) – E) = E × H(E),

u skladu s člankom 296. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

Stupac 13. (-) Financijski kolateral: prilagođena vrijednost (Cvam): unosi se iznos dodatno prilagođene vrijednosti financijskog kolaterala, izračunata u skladu s člankom 309. prema formuli:

C(VAM) = C × (1-H(C)-H(FX)) × (t-t*)/(T-t*).

Ovaj iznos se upisuje s negativnim predznakom.

Stupac 14. (-) Prilagođenost korektivnim faktorima i ročnoj neusklađenosti: prilagodba korektivnim faktorima i ročnoj neusklađenosti izračunava/unosi se u skladu sa člancima 294. i 309. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava prema formuli:

(C(VAM) – C) = C × [(1-H(C)-H(FX))×(t-t*)/(T-t*) – 1],

gdje se učinak prilagodbe korektivnim faktorima računa po formuli:

(C(VA) – C) = C × [(1-H(C)-H(FX)) – 1],

a učinak prilagodbi za ročnu neusklađenost po formuli:

(C(VAM) – C(VA)) = C × [(1-H(C)-H(FX))×(t-t*)/(T-t*) – 1].

Stupac 15. Potpuno prilagođena vrijednost izloženosti (E*): unosi se iznos potpuno prilagođene vrijednosti izloženosti, koja uzima u obzir ročnu neusklađenost i vrednovanje financijskog kolaterala u skladu sa člankom 296. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, a izračunava se tako da se iznosu u stupcu 11. doda iznos iz stupca 12. i stupca 13.

Stupci 16. do 19. Raščlanjivanje potpuno prilagođenih vrijednosti izloženosti izvanbilančnih stavki po konverzijskim faktorima: raspoređuju se sve izvanbilančne stavke po ponderima rizika unutar svake pojedine kategorije izloženosti.

U stupac 0% unose se vrijednosti izvanbilančnih stavki u skladu sa člankom 128. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, koje spadaju u izvanbilančne stavke s niskim rizikom.

U stupac 20% unose se vrijednosti izvanbilančnih stavki u skladu sa člankom 128. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, koje spadaju u izvanbilančne stavke sa srednje niskim rizikom.

U stupac 50% unose se vrijednosti izvanbilančnih stavki u skladu sa člankom 128. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, koje spadaju u izvanbilančne stavke sa srednjim rizikom.

U stupac 100% unose se vrijednosti izvanbilančnih stavki u skladu sa člankom 128. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, koje spadaju u izvanbilančne stavke s visokim rizikom.

Stupac 20. Iznos izloženosti: unosi se vrijednost neto izloženosti na način da se kod izvanbilančnih stavki iznos u stupcu 15. umanji za iznos iz stupca 16., za 80% iznosa iz stupca 17. i za 50% iznosa iz stupca 18., a za ostale vrste izloženosti je iznos u stupcu 20. jednak iznosu u stupcu 15.

Stupac 21. Kreditnim rizikom ponderirani iznos izloženosti: vrijednosti izloženosti iz stupca 20. se dodjeljuje ponder rizika u skladu s odjeljkom 2. Primjena pondera rizika po kategorijama izloženosti poglavlja 1. Standardizirani pristup glave IV. Tržišni rizici Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, s obzirom na kategoriju izloženosti, odnosno na njihov stupanj kreditne kvalitete. Ponderom prilagođen iznos izloženosti po svakoj vrsti izloženosti, odnosno u svakom razredu pondera rizika, je suma umnožaka pojedinih izloženosti i prikladnih pondera unutar određenog tipa izloženosti, odnosno razreda pondera rizika.

Stupac 22. Kapitalni zahtjev: unosi se kapitalni zahtjev za kreditni rizik koji je jednak 8% kreditnim rizikom prilagođenih iznosa izloženosti, kako piše u članku 3. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

Redak Ukupna izloženost: unosi se suma iznosa u pripadnim poljima s obzirom na tip izloženosti ili s obzirom na ponder rizika.

Redak Raspoređivanje ukupne izloženosti s obzirom na vrstu izloženosti: ukupna izloženost se raščlanjuje s obzirom na vrstu izloženosti i prikazuje se posebno za svaki pojedini redak kako slijedi:

Redak Bilančne stavke: unose se bilančne stavke i izračun kapitalnog zahtjeva za njih u skladu sa člankom 127. stavkom 1.

Redak Izvanbilančne stavke: unose se izvanbilančne stavke i izračun kapitalnog zahtjeva za njih u skladu sa člankom 127. stavkom 2.

Redak Maržne transakcije i transakcije s dugim rokom namire: unose se izloženosti povezane s repo i obratnim repo ugovorima i/ili ugovorima o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane, maržne transakcije, te transakcije s dugim rokom namire, koje su definirane u članku 4. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. Ne navode se transakcije koje se posebno izdvajaju u retku »Ugovori o netiranju između različitih kategorija proizvoda«.

Redak Izvedeni financijski instrumenti: unose se izloženosti povezane s izvedenim financijskim instrumentima koji su navedeni u članku 4. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

Redak Ugovor o netiranju između različitih kategorija proizvoda: unose se izloženosti koje proizlaze iz ugovora o novaciji i drugih ugovora o netiranju koji su definirani člancima 101. do 104. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

Redak Raspoređivanje ukupne izloženosti prema ponderima rizika: ukupna izloženost se raščlanjuje s obzirom na pondere rizika navedene u poglavlju 1. Standardizirani pristup glave IV. Tržišni rizici Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava i unosi se odvojeno s obzirom na svaki ponder rizika (0%, 10%, 20%, 35%, 50%, 75%, 100%, 150%, 200% i ostali ponderi rizika).

Redak Dospjela nenaplaćena potraživanja: navodi se iznos izloženosti u skladu s člankom 148. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, a koja su definirana u članku 9. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

Redak od čega: bez procjene priznate VIPKR ili AKI: izloženosti koje nemaju kreditni rejting priznate VIPKR ili AKI.

Redak Osigurano poslovnom nekretninom: unose se izloženosti osigurane poslovnim nekretninama u skladu sa člankom 147. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

Redak Osigurano nekretninom: unose se izloženosti osigurane nekretninama, koje imaju pripadni ponder rizika 100% u skladu sa člankom 145. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

Povezivanje obrasca KRSP s obrascem AK

Polje u retku »Ukupna izloženost« stupca 22. obrasca KRSP predstavlja ukupni kapitalni zahtjev za sve kategorije izloženosti. Ukupni kapitalni zahtjev se unosi u odgovarajući redak obrasca AK, kako je prikazano u sljedećoj tablici:

Kategorija izloženosti

Polje u obrascu KRSP

Redak u obrascu AK

SA kategorije izloženosti

Redak »Ukupna izloženost« u stupcu 22.

2.1.1.1a.

Središnja država ili središnje banke

Redak »Ukupna izloženost« u stupcu 22.

2.1.1.1.a.01.

Jedinice regionalne i lokalne samouprave

Redak »Ukupna izloženost« u stupcu 22.

2.1.1.1.a.02.

Javna državna tijela

Redak »Ukupna izloženost« u stupcu 22.

2.1.1.1.a.03.

Multilateralne razvojne banke

Redak »Ukupna izloženost« u stupcu 22.

2.1.1.1.a.04.

Međunarodne organizacije

Redak »Ukupna izloženost« u stupcu 22.

2.1.1.1.a.05.

Institucije

Redak »Ukupna izloženost« u stupcu 22.

2.1.1.1.a.06.

Trgovačka društva

Redak »Ukupna izloženost« u stupcu 22.

2.1.1.1.a.07.

Stanovništvo

Redak »Ukupna izloženost« u stupcu 22.

2.1.1.1.a.08.

Osigurane nekretninama

Redak »Ukupna izloženost« u stupcu 22.

2.1.1.1.a.09.

Dospjela nenaplaćena potraživanja

Redak »Ukupna izloženost« u stupcu 22.

2.1.1.1.a.10.

Visokorizična potraživanja

Redak »Ukupna izloženost« u stupcu 22.

2.1.1.1.a.11.

Pokrivene obveznice

Redak »Ukupna izloženost« u stupcu 22.

2.1.1.1.a.12.

Kratkoročna potraživanja od institucija i trgovačkih društava

Redak »Ukupna izloženost« u stupcu 22.

2.1.1.1.a.13.

Potraživanja u obliku ulaganja u subjekte za zajednička ulaganja

Redak »Ukupna izloženost« u stupcu 22.

2.1.1.1.a.14.

Ostale izloženosti

Redak »Ukupna izloženost« u stupcu 22.

2.1.1.1.a.15.

V. NAPUTAK ZA SASTAVLJANJE I POPUNJAVANJE OBRAZACA O IZRAČUNU KAPITALNOG ZAHTJEVA ZA OPERATIVNI RIZIK

20. OBRAZAC OPR: Kapitalni zahtjev za operativni rizik

Obrazac OPR sadrži podatke o iznosima relevantnih pokazatelja koji su potrebni za izračun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik prema jednostavnom i standardiziranom pristupu, odnosno za izračun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik kombiniranjem različitih pristupa. Za potrebu izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik prema naprednom pristupu, obrazac OPR sadrži i podatke o kombiniranoj upotrebi, smanjenju kapitalnog zahtjeva uzimanjem u obzir utjecaj osiguranja i drugih mehanizama za prijenos rizika, te podatke vezane uz metodologiju raspodjele kapitalnih zahtjeva u okviru grupe investicijskog društva.

Investicijsko društvo ispunjava samo one dijelove obrasca OPR koji se odnose na izabrani pristup za izračun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik, a u skladu sa uvjetima članka 186. Zakona.

Investicijsko društvo iz članka 178. stavaka 1. i 2. Zakona, u obrascu OPR u dijelu koji se odnosi na jednostavni pristup, u stupac 3. unosi ukupni iznos općih troškova iz prethodne poslovne godine, odnosno iznos općih troškova predviđenih poslovnim planom, ako je od početka poslovanja investicijskog društva prošlo manje od godinu dana.

Pri ispunjavanju obrasca investicijsko društvo ne ispunjava polja koja su označena sivom bojom.

Obrazac OPR sastoji se od četiri odjeljka s ukupno 10 stupaca, kako slijedi:

I. Poslovi investicijskog društva

II. Relevantni pokazatelji

III. Kapitalni zahtjev

IV. Elementi izračuna kapitalnog zahtjeva prema naprednom pristupu.

I. Poslovi investicijskog društva – odjeljak I sadrži poslove investicijskog društva za koje se izračunava kapitalni zahtjev za operativni rizik prema odabranom pristupu:

A – Jednostavni pristup,

B – Standardizirani pristup i

C – Napredni pristup.

A – JEDNOSTAVNI PRISTUP

II. Relevantni pokazatelji – odjeljak II uključuje stupce 1., 2. i 3., s podacima o relevantnom pokazatelju za pojedinačnu poslovnu godinu.

Stupci 1. – 3. Relevantni pokazatelji (Poslovna godina: x-3, x-2, x-1): odnose se na članak 109. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava koji daje točno objašnjenje elemenata koji se uključuju i elemenata koji se ne uključuju u izračun relevantnog pokazatelja za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik, a unosi se relevantni pokazatelj za svaku poslovnu godinu posebno, i to:

– u stupac 1. za poslovnu godinu x – 3,

– u stupac 2. za poslovnu godinu x – 2,

– u stupac 3. za poslovnu godinu x – 1,

pri čemu »x« označava tekuću poslovnu godinu.

U slučaju investicijskog društva iz članka 178. stavka 1. i 2. Zakona, u stupac 3. se unosi ukupni iznos općih troškova iz prethodne poslovne godine, odnosno iznos općih troškova predviđenih poslovnim planom ako je od početka poslovanja investicijskog društva prošlo manje od godinu dana, dok se stupci 1. i 2. se ostavljaju prazni.

III. Kapitalni zahtjev – odjeljak III uključuje stupac 4. koji sadrži podatak o iznosu kapitalnog zahtjeva za operativni rizik, koji je izračunat primjenom jednostavnog pristupa.

Stupac 4. – Kapitalni zahtjev (članak 110. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava): unosi se iznos kapitalnog zahtjeva za operativni rizik kao 15% od osnove za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik, odnosno kao što slijedi iz matematičke formule

gdje je:

KZJP = kapitalni zahtjev za operativni rizik, izračunat prema jednostavnom pristupu,

RPi = relevantni pokazatelj za poslovnu godinu i,

n = broj protekle tri poslovne godine u kojima je iznos relevantnog pokazatelja bio pozitivan.

Osnova za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik računa se tako da se zbroje iznosi relevantnih pokazatelja u stupcima 1., 2. i 3. iz odjeljka A – JEDNOSTAVNI PRISTUP te ih se podijeli s tri. Ako je iznos relevantnog pokazatelja u pojedinom stupcu negativan ili jednak nuli, taj se podatak pri izračunu trogodišnjeg prosjeka ne uzima u obzir (podatak se ne ubraja ni u brojniku ni u nazivniku matematičke formule za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik).

Investicijsko društvo iz članka 178. stavaka 1. i 2. Zakona, u stupac 4. unosi iznos, koji predstavlja 25% iznosa iz stupca 3., a u skladu sa člankom 177. Zakona.

B – STANDARDIZIRANI PRISTUP

II. Relevantni pokazatelji – odjeljak II uključuje stupce 1, 2. i 3. s podacima o relevantnom pokazatelju po poslovnim linijama i poslovnim godinama prema standardiziranom pristupu.

Stupci 1. – 3. Relevantni pokazatelji (Poslovna godina: x-3, x-2, x-1): odnose se na

– članak 109. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, koji definira elemente koji se uključuju i elemente koji se ne uključuju u izračun relevantnog pokazatelja, za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik,

– članke 112. i 113. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, koji definira pravila za oblikovanje poslovnih linija investicijskog društva prema standardiziranom pristupu.

Unosi se relevantni pokazatelj prema standardiziranom pristupu po pojedinačnim poslovnim linijama za svaku poslovnu godinu posebno, i to:

– u stupac 1. za poslovnu godinu x – 3,

– u stupac 2. za poslovnu godinu x – 2,

– u stupac 3. za poslovnu u godinu x – 1,

pri čemu »x« označava tekuću poslovnu godinu.

III. Kapitalni zahtjev – odjeljak III uključuje stupac 4. s podatkom o iznosu kapitalnog zahtjeva za operativni rizik koji je izračunat prema standardiziranom pristupu.

Stupac 4. Kapitalni zahtjev (članak 111. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava): unosi se iznos kapitalnog zahtjeva za operativni rizik izračunat prema standardiziranom pristupu u iznosu prosjeka rizikom ponderiranih relevantnih pokazatelja za zadnje tri poslovne godine prije godine za koje se računa kapitalni zahtjev za operativni rizik.

Formula za izračun je sljedeća:

gdje je:

KZ(sp) = kapitalni zahtjev za operativni rizik, izračunat prema standardiziranom pristupu

RPi,n = relativni pokazatelj za poslovnu liniju i u okviru poslovne godine n

Pi = stopa kapitalnog zahtjeva za poslovnu liniju i, i = 1,...,6

n = godina za koju se računa relevantni pokazatelj, n = x-1, x-2, x-3

Kapitalni zahtjev za pojedinu poslovnu liniju pojedinačne poslovne godine jednak je umnošku relevantnog pokazatelja za predmetnu poslovnu liniju i pripadajuće stope kapitalnog zahtjeva.

Stope kapitalnih zahtjeva po poslovnim linijama su:

1. Korporativno financiranje: 18%,

2. Trgovanje i prodaja: 18%,

3. Pružanje investicijskih usluga malom ulagatelju: 12%,

4. Plaćanja i namire: 18%,

5. Agencijske usluge: 15%,

6. Upravljanje imovinom: 12%.

Rizikom ponderirani relevantni pokazatelj za pojedinu poslovnu godinu je zbroj kapitalnih zahtjeva poslovnih linija u okviru pojedinačne poslovne godine. Ako je rizikom ponderirani relevantni pokazatelj negativan, njegova se vrijednost prilagođava na »0« te se uključuje u izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik.

Kapitalni zahtjev za operativni rizik, izračunat prema standardiziranom pristupu se izračuna tako, da se zbroj rizikom ponderiranih relevantnih pokazatelja za prethodne tri poslovne godine podijeli s tri.

C – NAPREDNI PRISTUP

II. Relevantni pokazatelji – odjeljak II uključuje stupce 1., 2. i 3. s podacima o relevantnom pokazatelju za pojedinu poslovnu godinu za dio poslovanja za koji se primjenjuje napredni pristup. Stupce ispunjava investicijsko društvo koje primjenjuje kombinaciju naprednog i jednostavnog pristupa ili naprednog i standardiziranog pristupa iz članka 124. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

Ovisno o kombinaciji, odnosno dijelu poslovanja za koji se ne primjenjuje napredni pristup, investicijsko društvo mora ispuniti i stupce 1. do 3. u dijelu A – Jednostavni pristup ili dijelu B – Standardizirani pristup na prethodno opisani način.

Stupci 1. do 3. Relevantni pokazatelji (Poslovna godina: x-3, x-2, x-1): ovisno o primijenjenoj kombinaciji naprednog pristupa s niže razvijenim pristupima odnose na:

– članak 109. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava koji daje točno objašnjenje elemenata koji se uključuju i elemenata koji se ne uključuju u izračun relevantnog pokazatelja, u svrhu izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik,

– članke 112. i 113. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, koji određuju pravila za oblikovanje poslovnih linija investicijskog društva po standardiziranom pristupu

Unosi se relevantni pokazatelj za onaj dio poslovanja gdje se upotrebljava jednostavni pristup odnosno standardizirani pristup za svaku poslovnu godinu posebno, i to:

– u stupac 1. za poslovnu godinu x – 3,

– u stupac 2. za poslovnu godinu x – 2,

– u stupac 3. za poslovnu u godinu x – 1,

pri čemu »x« označava tekuću poslovnu godinu.

III. Kapitalni zahtjev – odjeljak III uključuje stupac 4. s podatkom o visini kapitalnog zahtjeva za operativni rizik koji je izračunat prema naprednom pristupu, kao što je određeno u poglavlju 4. Napredni pristup glave III. Operativni rizik Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava (članci 115. do 124.).

Stupac 4. Kapitalni zahtjev: odnosi se na članke 116. do 121. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava koji određuju način izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik prema naprednom pristupu i na članak 122. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava koji određuje pravila za smanjenje kapitalnog zahtjeva za operativni rizik prema naprednom pristupu korištenjem osiguranja i drugih mehanizama za prijenos rizika.

Unosi se iznos kapitalnog zahtjeva za operativni rizik, izračunat po naprednom pristupu. Iznos uzima u obzir smanjenje kapitalnog zahtjeva za očekivani gubitak te od priznavanja učinaka osiguranja od operativnog rizika (stupac 4. = stupac 6. – stupac 7. – stupac 8.). U slučaju kombinirane upotrebe različitih pristupa unosi se zbroj iznosa kapitalnih zahtjeva izračunatih primjenom pojedinih pristupa.

Stupac 5. Prema metodologiji za međusobnu podjelu kapitalnih zahtjeva: odnosi se na članak 123. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava. Unosi se iznos kapitalnog zahtjeva koji je za investicijsko društvo određen na osnovi metodologije za raspoređivanje kapitalnog zahtjeva za operativni rizik između članova grupe investicijskog društva u RH.

IV. Elementi izračuna kapitalnog zahtjeva prema naprednom pristupu

Stupac 6. Kapitalni zahtjev prije smanjenja zbog očekivanog gubitka obuhvaćenog poslovnim praksama i/ili zbog uzimanja u obzir učinaka osiguranja i drugih mehanizama za prijenos rizika: unosi se iznos kapitalnog zahtjeva za operativni rizik koji ne uzima u obzir smanjenja zbog izostavljanja očekivanoga gubitka obuhvaćenog internim poslovnim praksama i/ili uzimanja u obzir učinaka osiguranja i drugih mehanizama za prijenos rizika (zbroj iznosa iz stupaca 4., 7. i 8.).

Stupac 7. – Smanjenje kapitalnog zahtjeva zbog očekivanih gubitka koji su obuhvaćeni poslovnim praksama: odnosi se na članak 117. stavke 1. i 2. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava koji omogućuje investicijskim društvima da obuhvate dio očekivanih gubitaka svojim poslovnim praksama te ih izostave iz izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik. Unosi se iznos smanjenja kapitalnog zahtjeva zbog izostavljanja očekivanih gubitaka od operativnog rizika obuhvaćenih na odgovarajući način u skladu s prethodno navedenim propisom.

Stupac 8. Smanjenje kapitalnog zahtjeva zbog uzimanja u obzir učinaka priznatog oblika osiguranja i drugih mehanizama za prijenos rizika: unosi se iznos smanjenja kapitalnog zahtjeva za operativni rizik zbog priznavanja utjecaja osiguranja ili drugih mehanizama za prijenos rizika u skladu sa člankom 122. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društva.

Stupac 9. Od čega: zbog priznavanja učinaka police osiguranja: unosi se iznos smanjenja kapitalnog zahtjeva za operativni rizik zbog priznavanja učinaka police osiguranja u skladu s člankom 122. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

Stupac 10. Postotak uvažavanja ograničenja za smanjenje kapitalnog zahtjeva: unosi se postotak smanjenja kapitalnog zahtjeva za operativni rizik zbog priznavanja utjecaja osiguranja ili drugih mehanizama za prijenos rizika u skladu sa člankom 122. stavkom 2. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, koji određuje gornju granicu smanjenja kapitalnog zahtjeva za operativni rizik u svrhu priznavanja učinaka police osiguranja ili drugih mehanizama za prijenos rizika. Postotak smanjenja kapitalnog zahtjeva ne smije prelaziti 20% u odnosu na kapitalni zahtjev za operativni rizik, izračunat prije uključivanja utjecaja osiguranja ili drugih mehanizama za prijenos rizika.

Poveznica obrasca OPR s obrascem AK:

Kapitalni zahtjev iz retka A – Jednostavni pristup i stupca 4. obrasca OPR se unosi u redak 2.4.1. obrasca AK.

Kapitalni zahtjev iz retka B – Standardizirani pristup i stupca 4. obrasca OPR se unosi u redak 2.4.2. obrasca AK.

Kapitalni zahtjev iz retka C – Napredni pristup i stupca 4. obrasca OPR se unosi u redak 2.4.3. obrasca AK.

21. OBRAZAC OPR-DET: Bruto gubici po poslovnim linijama i vrstama događaja

Bruto gubitak je iznos prvotnog gubitka, bez uzimanja u obzir bilo kakvih povrata po pripadajućem događaju.

Obrazac OPR-DET sadrži pojedinačne i skupne podatke o bruto iznosima gubitaka od operativnog rizika koje je investicijsko društvo realiziralo u protekloj godini. Investicijsko društvo izvještava o bruto gubicima po poslovnim linijama te po različitim vrstama štetnih događaja. Obrazac OPR-DET ispunjava samo investicijsko društvo koje upotrebljava napredni pristup iz Poglavlja 4. Napredni pristup Glave III. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava.

Obrazac OPR-DET sastoji se od četiri odjeljka s ukupno 10 stupaca koji se popunjavaju kako slijedi:

I. RASPODJELA GUBITAKA PO POSLOVNIM LINIJAMA

II. VRSTE DOGAĐAJA

III. UKUPNO PO VRSTAMA DOGAĐAJA

IV. PRAG KOJI SE PRIMJENJUJE PRI PRIKUPLJANJU PODATAKA

I. Raspodjela gubitaka po poslovnim linijama – odjeljak I uključuje sljedeće osnovne retke:

1. KORPORATIVNO FINANCIRANJE,

2. TRGOVANJE I PRODAJA,

3. PRUŽANJE INVESTICIJSKIH USLUGA MALOM ULAGATELJU,

4. PLAĆANJA I NAMIRE,

5. AGENCIJSKE USLUGE,

6. UPRAVLJANJE IMOVINOM,

7. UKUPNO PO POSLOVNIM LINIJAMA.

II. Vrste događaja – odjeljak II. uključuje stupce 1. do 7. s pojedinačnim i skupnim podacima o različitim vrstama gubitaka od operativnog rizika, koje je investicijsko društvo realiziralo unutar pojedinih poslovnih linija:

Stupci 1. do 7. Vrste događaja: odnose se na tablicu 16. iz članka 118. stavka 4. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, a unose se podaci o:

– broju događaja,

– ukupnom iznosu gubitaka,

– najvećim pojedinačnim gubicima,

posebno prema vrsti događaja i poslovnoj liniji.

Broj događaja: unosi se broj gubitaka koje je investicijsko društvo realiziralo po pojedinim poslovnim linijama. Ako je pojedini događaj uzrokovao gubitke na više poslovnih linija istovremeno, investicijsko društvo o njemu mora obavijestiti samo na onim poslovnim linijama na kojima gubitak od operativnog rizika prelaze najniži prag prikupljanja podataka iz stupca 9. ovog obrasca.

Skupni podatak o broju događaja za sve poslovne linije (redak 9.) se odnosi na broj događaja od operativnih rizika u svim poslovnim linijama po pojedinoj vrsti događaja u stupcima 1. do 7. Za pojedinu vrstu događaja ukupan broj događaja (redak 9.) može biti manji od zbroja događaja po poslovnim linijama kada postoji barem jedan događaj koji je uzrokovao gubitke u više poslovnih linija te je primjereno tomu raspodijeljen na više poslovnih linija.

Ukupni iznos gubitka: unosi se cijeli, nezaokružen iznos gubitka od operativnog rizika po pojedinoj vrsti događaja po pojedinim poslovnim linijama.

Ukupan iznos gubitka po poslovnim linijama (redak 9.) je zbroj iznosa gubitaka svih poslovnih linija po pojedinoj vrsti događaja u stupcima 1. do 7.

Najveći pojedinačni gubitak: unosi se najveći, nezaokruženi pojedinačni gubitak, koji je realiziran u pojedinoj poslovnoj liniji za pojedinu vrstu događaja.

Podatak o najvećem pojedinačnom gubitku po poslovnim linijama (redak 9.) je najveći pojedinačni gubitak na poslovnim linijama po pojedinačnoj vrsti događaja u stupcima 1. do 7.

Za pojedinu vrstu događaja najveći pojedinačni gubitak (redak 9.) može biti veći od najvećeg pojedinačnoga gubitka po poslovnoj liniji kada postoji barem jedan događaj koji je uzrokovao gubitke u više poslovnih linija te je primjereno tomu raspodijeljen na više poslovnih linija.

III. Ukupno po vrstama događaja – odjeljak III. uključuje stupac 8. s podacima o ukupnim gubicima za sve vrste događaja koji su se pojavili u pojedinoj poslovnoj liniji.

Stupac 8. Ukupno po vrstama događaja: sadrži sljedeće:

– ukupan broj događaja po pojedinoj poslovnoj liniji

– ukupan iznos gubitaka po pojedinoj poslovnoj liniji

– najveći pojedinačni gubitak po pojedinoj poslovnoj liniji.

IV. Prag koji se primjenjuje pri prikupljanju podataka – odjeljak IV. uključuje stupce 9. i 10. s podacima o pragovima koje je investicijsko društvo postavilo pri prikupljanju internih podataka po pojedinoj poslovnoj liniji.

Stupac 9. Najniži prag: odnosi se članak 118. stavke 2. i 3. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih društava, a unosi se iznos najmanjeg praga za prikupljanje internih podataka o gubicima od operativnih rizika po pojedinoj poslovnoj liniji.

Stupac 10. Najviši prag: ispunjava se samo ako investicijsko društvo definira više pragova za prikupljanje internih podataka o gubicima unutar jedne poslovne linije. U tom slučaju se unosi najviši od definiranih pragova za prikupljanje internih podatka o gubicima u pojedinoj poslovnoj liniji.

PRILOG 2.

OBRASCI O IZRAČUNU KAPITALA I KAPITALNIH ZAHTJEVA ZA RIZIKE KOJIMA JE INVESTICIJSKO DRUŠTVO IZLOŽENO