Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-1823/2009 od 6. svibnja 2009.

NN 65/2009 (5.6.2009.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-1823/2009 od 6. svibnja 2009.

65 05.06.2009 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-1823/2009 od 6. svibnja 2009.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

1521

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Aldo Radolović, predsjednik Vijeća, te suci Marko Babić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Duška Šarin i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnijela M. Ž. iz Z., na sjednici održanoj 6. svibnja 2009., jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Vrhovni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: Revr-642/08 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositeljici ustavne tužbe M. Ž. iz Z., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 41/01. – pročišćeni tekst) u iznosu od 24.200,00 kn.

IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Podnositeljica je 16. veljače 2009. podnijela Vrhovnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku zbog dugotrajnosti postupka koji se u parničnom predmetu radi utvrđenja nezakonitosti otkaza vodi u povodu izjavljene revizije pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske pod brojem: Rev-642/08, smatrajući da joj je povrijeđeno ustavno pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku.

Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je 10. ožujka 2009. rješenje broj: Gzp-241/09-2, kojim se oglasio nenadležnim za postupanje u tom predmetu te je ustupio spis »nadležnom Ustavnom sudu RH na daljnji postupak«, obrazlažući to time što odredbama članka 27. Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 150/05. i 16/07. – u daljnjem tekstu: ZS) nije regulirana situacija u kojoj je zahtjev podnesen kad je do povrede prava na suđenje u razumnom roku došlo tijekom postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske pa smatra da je bilo potrebno primijeniti odredbu članka 63. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon). Naime, tuženik je 29. rujna 2008., Vrhovnom sudu Republike Hrvatske izjavio reviziju protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj: Gžr-1737/07-2 od 13. svibnja 2008., kojom je odlučeno o žalbi protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Pr-5120/04 od 7. prosinca 2006.

Ustavni sud je tijelo koje na temelju odredbe članka 82. stavka 1. Ustavnog zakona odlučuje o sukobu nadležnosti između tijela zakonodavne i izvršne ili sudbene vlasti pa nije dopušteno da neko od tih tijela, otklanjajući svoju nadležnost u nekom predmetu ustupa isti Ustavnom sudu kao nadležnom tijelu. Međutim, imajući u vidu odredbe Ustavnog zakona i ZS-a, koje uređuju zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, Ustavni sud ocjenjuje da bi ustrajavanje na spomenutoj zabrani ustupanja predmeta, u konkretnom slučaju, bilo protivno svrsi zaštite spomenutog prava te, stoga, ocjenjuje postupak Vrhovnog suda Republike Hrvatske ustavnopravno prihvatljivim.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka 63. Ustavnog zakona, na temelju navoda ustavne tužbe te uvida u presliku spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Pr-5120/04 (ranije: Pr-1586/95, Pr-2886/00 i Pr-5120/04), utvrdio pravnorelevantne činjenice za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositeljice, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.

Podnositeljica je 26. lipnja 1995. podnijela tužbu Općinskom sudu u Zagrebu protiv tuženika INA i. p. d.d. iz Z., radi utvrđenja nezakonitosti otkaza radnog odnosa.

Do 5. studenoga 1997. ročišta su održana 5. prosinca 1995., 6. ožujka 1996., 17. lipnja 1996., 7. listopada 1996. i 10. ožujka 1997., kada je glavna rasprava zaključena te je sud donio presudu broj: Pr-1586/95.

Nakon 5. studenoga 1997. spis je povodom žalbe tuženika, 9. srpnja 1998., otpremljen Županijskom sudu u Zagrebu koji je dopisom od 1. prosinca 1998. vratio spis prvostupanjskom sudu radi otklanjanja procesnih nedostataka.

Spis je 27. srpnja 1999. ponovno otpremljen Županijskom sudu u Zagrebu koji je rješenjem broj: Gž-8142/99-2 od 11. srpnja 2000. ukinuo prvostupanjsku presudu te predmet vratio Općinskom sudu u Zagrebu na ponovni postupak.

Nakon toga ročišta su održana 10. travnja 2001. i 23. listopada 2001., kada je glavna rasprava zaključena ta je sud donio presudu broj: Pr-2886/00, kojom je usvojio tužbeni zahtjev.

Županijski sud u Zagrebu je rješenjem, broj: Gžr-76/03 od 14. veljače 2004., ukinuo prvostupanjsku presudu te predmet vratio na ponovno odlučivanje.

Nakon toga ročišta su održana 21. listopada 2004., 4. svibnja 2005., 28. listopada 2005. i 23. studenoga 2006., kada je glavna rasprava zaključena. Sud je na ročištu održanom 7. prosinca 2006. objavio presudu broj: Pr-5120/04 kojom je usvojio tužbeni zahtjev.

Županijski sud u Zagrebu je presudom broj: Gžr-1737/07 od 13. svibnja 2008. potvrdio prvostupanjsku presudu.

Spis se povodom revizije tuženika nalazi na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske gdje se vodi pod brojem: Revr-642/08.

PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

3. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka 29. stavka 1. Ustava.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Parnični postupak pokrenut je 26. lipnja 1995. pred Općinskim sudom u Zagrebu tužbom podnositeljice.

Duljina postupka uzima se u obzir od 5. studenoga 1997. kad je Zakonom o potvrđivanju stupila na snagu, u odnosu na Republiku Hrvatsku, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokoli broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst i 8/99. – ispravak; u daljnjem tekstu: Konvencija). Protokol broj 12 na snazi je u odnosu na Republiku Hrvatsku od 1. travnja 2005. (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/02. i Objava o stupanju na snagu Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 9/05.), a Protokol broj 13 od 1. srpnja 2003. (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/02. i Objava o stupanju na snagu Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 13/03.).

U članku 6. stavku 1. Konvencije jamči se svakome pravo da radi utvrđivanja njegovih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku ispita njegov slučaj.

Ustavni sud utvrđuje da je do dana donošenja ove odluke postupak trajao ukupno trinaest (13) godina, deset (10) mjeseci i jedanaest (11) dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana donošenja ove odluke postupak je trajao jedanaest (11) godina, šest (6) mjeseci i jedan (1) dan.

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

Postupak se u razmatranom, pravnorelevantnom razdoblju vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu i Županijskim sudom u Zagrebu te su donijete dvije prvostupanjske i tri drugostupanjske odluke.

Spis se povodom revizije nalazi na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, gdje se vodi pod brojem: Revr-642/08.

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJICE USTAVNE TUŽBE
TUŽITELJICE U PARNIČNOM POSTUPKU)

Podnositeljica ustavne tužbe, kao tužiteljica u sudskom postupku, prema utvrđenju Ustavnog suda, nije pridonijela trajanju sudskog postupka.

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Iz dosadašnjeg tijeka postupka proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o složenijem predmetu, u kojemu je bilo potrebno utvrditi nezakonitost otkaza tuženika. Međutim, navedena okolnost ne može biti opravdanje za trajanje radnog spora u razdoblju od preko trinaest godina.

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Ustavni sud utvrđuje da se postupak u pravno relevantnom razdoblju vodio u trajanju od preko jedanaest godina te je još uvijek u tijeku. Imajući u vidu ukupno trajanje postupka, neaktivnost i neučinkovitost sudova kao i okolnost da je riječ o radnom sporu koji je po svojoj naravi žuran, Ustavni sud ocjenjuje da je povrijeđeno pravo podnositeljice da neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

Stoga je, u smislu odredbe članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona, donijeta odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.

6. Visinu naknade, zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.

7. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka 29. Ustavnog zakona.

8. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-1823/2009

Zagreb, 6. svibnja 2009.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća
dr. sc. Aldo Radolović, v. r.