Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju

NN 83/2009 (15.7.2009.), Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju

HRVATSKI SABOR

2019

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNOJ POTPORI POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU

Proglašavam Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 3. srpnja 2009. godine.

Klasa: 011-01/09-01/124

Urbroj: 71-05-03/1-09-2

Zagreb, 9. srpnja 2009.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O DRŽAVNOJ POTPORI POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom propisuju vrste državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, uvjeti za ostvarivanje državne potpore i korisnici državne potpore.

Članak 2.

(1) Državna potpora u smislu ovoga Zakona obuhvaća izravna plaćanja te potporu za mjere ruralnog razvoja.

(2) Izravna plaćanja jesu plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima za obavljanje poljoprivrednih aktivnosti radi potpore dohotku.

(3) Državna potpora ruralnom razvoju obuhvaća sljedeće mjere:

– mjere za unapređenje konkurentnosti poljoprivrede,

– mjere za očuvanje okoliša i seoskog prostora i

– mjere za unapređenje života u ruralnim područjima.

Članak 3.

(1) Korisnici izravnih plaćanja jesu poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi, koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost.

(2) Poljoprivredna aktivnost podrazumijeva uzgoj poljoprivrednih kultura, držanje i uzgoj stoke i proizvodnju stočarskih proizvoda uz održavanje zemljišta u stanju pogodnom za poljoprivrednu proizvodnju.

(3) Korisnici državne potpore ruralnom razvoju jesu fizičke i pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.

Članak 4.

(1) Korisnici državne potpore ostvaruju pravo na državnu potporu sukladno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.

(2) Korisnik državne potpore ne smije davati netočne podatke u namjeri ostvarivanja sredstava državne potpore.

(3) Korisnik državne potpore dužan je vratiti sredstva državne potpore dobivena na temelju netočnih podataka i/ili ako ih je ostvario protivno uvjetima i odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.

(4) U slučaju da korisnik državne potpore iz stavka 3. ovoga članka ne vrati sredstva državne potpore u naređenom roku, dužan je platiti zakonske zatezne kamate u roku od 30 dana od konačnosti rješenja kojim poljoprivredni inspektor naređuje korisniku povrat sredstava.

(5) Korisnik državne potpore koji nije vratio novčana sredstva iz stavka 3. i 4. ovoga članka na jedinstveni račun državnog proračuna ne ostvaruje pravo na isplatu državne potpore određene ovim Zakonom do podmirenja nastalih novčanih obveza.

(6) Korisnik državne potpore iz stavka 3. ovoga članka ne može podnijeti novi zahtjev za stjecanje prava na državnu potporu određenu ovim Zakonom u roku od jedne godine računajući od dana konačnosti rješenja kojim poljoprivredni inspektor naređuje korisniku povrat sredstava.

(7) Za državne potpore koje se ostvaruju po poljoprivrednoj površini, nezasijanost ili nezasađenost površine manja od prijavljene površine u zahtjevu za potporu do uključujući 5% za pojedinu poljoprivrednu kulturu ne stvara posljedicu iz stavka 6. ovoga članka niti se smatra prekršajem, a pravo na državnu potporu utvrđuje se u skladu sa stvarnim stanjem.

(8) Korisnici državne potpore moraju čuvati isprave na temelju kojih su ostvarili državnu potporu četiri godine od dana podnošenja zahtjeva na temelju kojeg su ostvarili pravo na državnu potporu.

Potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju na lokalnoj razini

Članak 5.

(1) U okviru svojih programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu financirati mjere ruralnog razvoja sukladno odredbama ovoga Zakona i pratećim provedbenim propisima.

(2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne mogu financirati mjere koje se temelje na cijeni, količini, jedinici proizvodnje i/ili jedinici sredstava za proizvodnju.

(3) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za mjere iz svojih programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju dužne su zatražiti odobrenje Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

(4) Ministarstvo vodi Registar potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Ministarstvo će, sukladno uvjetima propisanim ovim Zakonom i pratećim propisima, donijeti odluku o odobrenju mjera ili odluku o odbijanju zahtjeva.

(6) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave podnose Ministarstvu izvješće o provedbi mjera iz programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju.

(7) Uvjete za financiranje mjera iz stavka 1. ovoga članka te način njihove provedbe i izvješćivanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za poljoprivredu i ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: ministar).

(8) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu odobravati lokalne potpore poljoprivredi zaključno s 31. prosinca 2010., sukladno posebnim propisima.

Ovrha

Članak 6.

Sredstva državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju i sredstva potpore poljoprivredi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne mogu biti predmet ovrhe dok se ne isplate na račun korisnika.

2. IZRAVNA PLAĆANJA
Zajedničke odredbe

Poljoprivredno zemljište

Članak 7.

Poljoprivredno zemljište koje se prijavljuje u zahtjevima za izravna plaćanja je ono zemljište na kojem se uzgajaju poljoprivredne kulture, ili koje služi uzgoju stoke, a obuhvaća oranice, vinograde, voćnjake, maslinike, livade i pašnjake.

Višestruka sukladnost

Članak 8.

(1) Korisnici izravnih plaćanja obvezni su ispunjavati uvjete višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji, i to:

-uvjete vezane uz zaštitu okoliša, zdravlje ljudi, životinja i bilja te dobrobit životinja, utvrđene posebnim propisima i

-uvjete vezane uz dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu.

(2) Nepridržavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ima za posljedicu umanjenje ili gubitak prava na izravna plaćanja.

(3) Ministar pravilnikom:

– određuje uvjete iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo i socijalnu skrb,

– definira uvjete vezane uz dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu,

– određuje rokove u kojima ispunjavanje uvjeta višestruke sukladnosti postaje obveza u ostvarivanju prava na izravna plaćanja i

– određuje sankcije za neizvršavanje obveza.

Savjetovanje poljoprivrednika vezano uz
višestruku sukladnost

Članak 9.

(1) Korisnici koji ostvaruju pravo na izravna plaćanja u iznosu većem od 36.000,00 kuna na razini jedne proizvodne godine uključeni su u sustav savjetovanja poljoprivrednika u pogledu ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti.

(2) Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu provodi sustav savjetovanja korisnika iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Način i uvjete provedbe sustava savjetovanja poljoprivrednika vezano uz višestruku sukladnost propisuje ministar pravilnikom.

Integrirani sustav za administraciju izravnih plaćanja

Članak 10.

(1) Integrirani sustav za administraciju izravnih plaćanja (u daljnjem tekstu: ISAP) čine postupci nužni za pravilnu provedbu izravnih plaćanja, a to su:

– jedinstvena identifikacija poljoprivrednog gospodarstva koje predaje zahtjev,

– sustav za identifikaciju zemljišnih parcela (u daljnjem tekstu: ARKOD sustav),

– sustav za identifikaciju i registraciju životinja,

– podnošenje zahtjeva,

– administrativna kontrola zahtjeva i

– kontrola na terenu.

(2) Pri provedbi drugih vrsta državne potpore mogu se koristiti dijelovi ISAP-a iz stavka 1. ovoga članka.

Jedinstveni sustav za identifikaciju
poljoprivrednog gospodarstva

Članak 11.

Jedinstveni matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG) koji se dodjeljuje prilikom upisa u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koristi se kao jedinstveni broj za identifikaciju poljoprivrednog gospodarstva koje predaje zahtjev za izravna plaćanja.

ARKOD sustav

Članak 12.

(1) ARKOD sustav je evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom grafičkom obliku.

(2) ARKOD sustav uspostavlja i vodi Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanje).

(3) Do uspostave ARKOD sustava za identifikaciju zemljišnih parcela, referentna čestica za ostvarivanje prava na izravna plaćanja je katastarska čestica.

(4) Uvjete, sadržaj, način uspostave i vođenje ARKOD sustava propisat će ministar pravilnikom.

Podnošenje zahtjeva

Članak 13.

Zahtjev za izravna plaćanja podnosi nositelj poljoprivrednog gospodarstva Agenciji za plaćanje.

Nositelj poljoprivrednog gospodarstva

Članak 14.

(1) Nositelj poljoprivrednog gospodarstva odgovorna je osoba na poljoprivrednom gospodarstvu u smislu ovoga Zakona.

(2) Nositelj seljačkog gospodarstva ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva je punoljetna osoba koja radi stalno ili povremeno na gospodarstvu i odgovorna je za njegovo poslovanje, a biraju je članovi kućanstva.

(3) Nositelj poljoprivrednog gospodarstva koje djeluje kao obrt je vlasnik obrta.

(4) Nositelj poljoprivrednog gospodarstva koje djeluje kao trgovačko društvo ili zadruga je odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Administrativna kontrola

Članak 15.

(1) Administrativnu kontrolu zahtjeva za izravna plaćanja provodi Agencija za plaćanje.

(2) Administrativna kontrola zahtjeva za izravna plaćanja obuhvaća kontrolu usklađenosti svih podnesenih zahtjeva za potpore sa zakonskim i podzakonskim propisima.

Kontrola na terenu

Članak 16.

(1) Kontrolu zahtjeva za izravna plaćanja na terenu provodi Agencija za plaćanje.

(2) Poslove kontrole na terenu Agencija za plaćanje može delegirati.

(3) Kontrolom na terenu tijekom jedne godine mora biti obuhvaćeno najmanje 5% od svih korisnika koji su podnijeli zahtjev za izravna plaćanja za tu proizvodnu godinu.

(4) Ako se kontrolom na terenu otkriju bitne nepravilnosti u vezi s odobrenom vrstom izravnih plaćanja ili s odobrenim izravnim plaćanjima ili dijelom izravnih plaćanja povećat će se broj kontrola na terenu u tekućoj godini kao i postotak korisnika koje treba kontrolirati u sljedećoj godini.

(5) Uzorak na kojem će biti provedena kontrola na terenu podnesenih zahtjeva odabire se na podlozi analize rizika i elemenata reprezentativnosti koje za svaku godinu donosi Agencija.

(6) Agencija za plaćanje će na temelju rezultata provedenih kontrola za svaku godinu ocijeniti učinkovitost parametara koji su korišteni pri analizi rizika u prethodnoj godini, te prema potrebi unaprijediti metode analize rizika koje će biti korištene za iduću godinu.

Financijski okvir i modulacija

Članak 17.

(1) Ukupna vrijednost predviđena za izravna plaćanja (u daljnjem tekstu: Ukupna omotnica) utvrđuje se na razini pojedine proizvodne godine, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu.

(2) Proizvodna godina obuhvaća razdoblje kalendarske godine, a znači godinu:

– žetve ratarskih kultura,

– berbe povrća, grožđa i voća,

– korištenja livada i pašnjaka,

– proizvodnje sadnog materijala,

– isporuke maslina na preradu,

– prodaje maslinovog ulja,

– isporuke utovljene junadi i svinja,

– držanja stoke i pčela i

– proizvodnje mlijeka.

Članak 18.

(1) Umanjenjem isplata izravnih plaćanja (u daljnjem tekstu: modulacija) obuhvaćena su ona prava na razini proizvodne godine po korisniku koja prelaze iznos od 36.000,00 kuna.

(2) Modulacija se primjenjuje po:

1. osnovnoj stopi od 7% u 2009. i 8% u 2010. i

2. dodatnoj stopi od 4% za prava iznad 2.160.000,00 kuna u 2009. i 2010. godini.

(3) Modulacija se primjenjuje na svaku isplatu izravnih plaćanja, a konačni obračun i isplata po korisniku vrši se do konca lipnja iduće godine.

(4) Sredstva prikupljena modulacijom koriste se za financiranje mjera ruralnog razvoja.

Članak 19.

(1) Uvjet za ostvarenje izravnih plaćanja za obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarila više od 7.200,00 kuna primitaka od izravnih plaćanja jest status obveznika poreza na dohodak nositelja gospodarstva po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uvjet za ostvarenje izravnih plaćanja za obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su u 2009. godini ostvarila više od 12.000,00 kuna primitaka od izravnih plaćanja jest status obveznika poreza na dohodak nositelja gospodarstva po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede.

(3) Za potrebe utvrđivanja ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka uračunat će se primici od izravnih plaćanja, sukladno ovom Zakonu.

(4) Za potrebe utvrđivanja ispunjavanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka u 2010. godini, u primitke od izravnih plaćanja u 2009. godini uračunat će se primici od poticaja, sukladno Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«, br. 87/02., 117/03., 82/04., 12/05. – ispravak, 85/06., 141/06., 134/07., 85/08. i 4/09.) i primici od izravnih plaćanja, sukladno ovom Zakonu.

(5) Nositelji gospodarstva iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezni su pri podnošenju zahtjeva za izravna plaćanja u tekućoj godini priložiti dokaz Agenciji da su upisani u Registar obveznika poreza na dohodak pri Poreznoj upravi, sukladno propisima o porezu na dohodak.

(6) Odredbe ovoga članka primjenjuju se od 1. siječnja 2011., osim odredbe stavka 2. ovoga članka koja se primjenjuje od 1. siječnja 2010.

Vrste izravnih plaćanja

Članak 20.

(1) Izravna plaćanja obuhvaćaju osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini i proizvodno vezana plaćanja.

(2) Proizvodno vezana plaćanja jesu:

– posebna plaćanja u biljnoj proizvodnji,

– ostala plaćanja u biljnoj proizvodnji,

– plaćanja po grlu stoke,

– plaćanja za držanje i klanje goveda,

– posebna plaćanja po grlu stoke,

– dodatna plaćanja za proizvodnju rasplodnog materijala,

– plaćanja za mlijeko i

– ostala plaćanja u stočarstvu

(3) Vrste izravnih plaćanja po godinama i pripadajući jedinični iznosi prikazani su u Dodatku 1., koji je sastavni dio ovoga Zakona.

(4) Jedinični iznos izravnih plaćanja predstavlja najviši iznos po jedinici proizvodnje koji se može isplatiti korisniku za pravo ostvareno unutar jedne proizvodne godine.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, jedinični iznosi prikazani u Dodatku 1. za kravlje, ovčje i kozje mlijeko i duhan odnose se na najviši prosječni iznos svih isplata s obzirom na prilagodbu jediničnih iznosa vezano uz kakvoću.

(6) Jedinični iznosi izravnih plaćanja smanjuju se ukoliko zahtjevi za izravna plaćanja unutar jedne proizvodne godine premaše Ukupnu omotnicu.

Minimalno poticane količine

Članak 21.

Korisnici ostvaruju pravo na izravna plaćanja ukoliko im obujam pojedinih proizvodnji na razini proizvodne godine zadovoljava minimume (u daljnjem tekstu: minimalno poticane količine) navedene u Dodatku 2., koji je sastavni dio ovoga Zakona.

Primjena izravnih plaćanja

Članak 22.

(1) Odredbe Poglavlja 2. ovoga Zakona – Izravna plaćanja, primjenjivat će se do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

(2) Danom ulaska u Europsku uniju Republika Hrvatska primjenjivat će sustav izravnih plaćanja Zajedničke poljoprivredne politike, u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.

2.1. Plaćanja u biljnoj proizvodnji

Osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini

Članak 23.

(1) Korisnici osnovnog plaćanja po poljoprivrednoj površini jesu ona poljoprivredna gospodarstva koja su posjednici zemljišta.

(2) Korisnici podnose godišnje zahtjev za osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini, i to za:

– livade i pašnjake i

– sve ostale vrste korištenja zemljišta.

– Uvjet za ostvarenje osnovnog plaćanja za livade i pašnjake je držanje najmanje 0,5 uvjetnih grla goveda, konja, koza ili ovaca po ha livada i pašnjaka.

(3) Jedinični iznos osnovnog plaćanja po poljoprivrednoj površini različit je za livade i pašnjake i ostale vrste korištenja zemljišta.

(4) Ostale vrste korištenja zemljišta iz stavka 2. ovoga članka znače uzgoj:

– žitarica, i to: pšenice, raži, kukuruza, ječma, zobi, prosa, pšenoraži (triticale), sirka i ostalih žitarica,

– uljarica, i to: suncokreta, uljane repice, tikve uljanice i ostalih uljarica,

– soje,

– krmnog bilja, i to: kukuruza za silažu, stočnog kelja, stočnog graška, stočnog sirka, djeteline, lucerne, sudanske trave, djetelinsko-travne smjese, travno-djetelinske smjese, travne smjese, trava, grahorice, stočne repe, rotkve, korabe, krmne repice, lupine i ostalog krmnog bilja,

– šećerne repe,

– ljekovitog bilja, i to: kamilice, mente, kadulje, ružmarina, stolisnika, komorača, timijana, smilja, bazge, crnog i bijelog sljeza, melise, nevena, lavande, buhača i ostalog ljekovitog bilja uzgojenog na oranicama,

– duhana,

– ostalog industrijskog bilja, i to: uljane gorušice, ricinusa, lana, konoplje, cikorije i ostalog industrijskog bilja,

– povrća, i to: rajčice, paprike, krastavca, luka, mrkve, pastrnjaka, peršina, kupusa, cikle, graha, graška, boba, češnjaka, poriluka, tikve, tikvice, blitve, špinata, kelja, korabice, salate, patlidžana, merkantilnog krumpira, mahuna, slanutka, cvjetače, brokule, kelja pupčara, korabe, kukuruza šećerca, lubenice, dinje i ostalih vrsta povrća,

– povrća za industrijsku preradu, i to: rajčice, paprike, krastavca, luka, mrkve, pastrnjaka, peršina, kupusa, cikle, repe bijele, krumpira, mahuna, feferona, cvjetače i graška i ostalih vrsta povrća za industrijsku preradu,

– sjemenskih usjeva, i to: pšenice, pšenoraži, raži, ječma, zobi, kukuruza, šećerne repe, soje, suncokreta, uljane repice, duhana, krumpira, krmnog bilja, povrća i ostalog bilja,

– plemenite vinove loze,

– voćnih vrsta, i to: jabuke, kruške, mandarine, kupine, maline, kivija, limuna i naranče, breskve, nektarine, marelice, trešnje, višnje, šljive, oraha, badema, lijeske, kestena, smokve, rogača i šipka, dunja, jagoda, ribiza, ogrozda, borovnica i brusnica i ostalih voćnih vrsta,

– hmelja,

– maslina i

– matičnih nasada podloge i plemke, i to: vinove loze, voćnih vrsta i maslina.

Posebna plaćanja u biljnoj proizvodnji

Članak 24.

(1) Korisnici posebnog plaćanja u biljnoj proizvodnji jesu ona poljoprivredna gospodarstva koja su posjednici zemljišta.

(2) Korisnici podnose godišnje zahtjev za posebno plaćanje u biljnoj proizvodnji, zajedno sa zahtjevom za osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini, i to za:

1. višegodišnje nasade

– vinove loze,

– voćnih vrsta i

– maslina;

2. sjemenske usjeve

– krumpira,

– suncokreta i duhana,

– kukuruza,

– pšenice, pšenoraži, raži, ječma i zobi i

– ostalih kultura – povrća, soje, uljane repice, krmnog i ostalog bilja;

3. povrće za industrijsku preradu;

4. šećernu repu;

5. ostale kulture

– povrće, ljekovito bilje, jagode i hmelj;

6. ekološku proizvodnju.

Vinogradi

Članak 25.

(1) Korisnici ostvaruju posebno plaćanje za vinograde po hektaru vinograda zasađenog vinskim i stolnim sortama.

(2) Korisnici ostvaruju posebno plaćanje za vinograde zasađene vinskim sortama, ukoliko su površine vinograda upisane u Upisnik proizvođača grožđa i vina.

(3) Korisnici ostvaruju posebno plaćanje za vinograde koji se nalaze na područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi za 2009. i 2010. proizvodnu godinu.

Sjeme

Članak 26.

(1) Korisnici ostvaruju posebno plaćanje za sjeme po hektaru sjemenskog usjeva, ako su registrirani za djelatnost proizvodnje sjemena i upisani u Upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena.

(2) Usjev za koji se ostvaruje posebno plaćanje za sjeme mora biti priznat sjemenskim usjevom nakon obavljenog stručnog nadzora Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo (u daljnjem tekstu: Zavod) ili nadzora pod stručnom kontrolom dobavljača kojem je Zavod odobrio obavljanje nadzora sukladno posebnom propisu.

(3) Pravo na posebno plaćanje za sjeme kukuruza, soje, uljane repice, krmnog bilja i ostalog bilja te sjeme pšenice, pšenoraži, raži, ječma i zobi ostvaruje se za 2009. i 2010. proizvodnu godinu.

Ekološka proizvodnja

Članak 27.

(1) Korisnici ostvaruju posebno plaćanje za ekološku proizvodnju po hektaru ukoliko su upisani u Upisnik proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, posjeduju potvrdnicu o sukladnosti s temeljnim zahtjevima za ekološku proizvodnju ili potvrdu ovlaštene nadzorne stanice o statusu prijelaznog razdoblja u ekološkoj proizvodnji.

(2) Pravo na posebno plaćanje za ekološku proizvodnju ostvaruje se za oranice, višegodišnje nasade, livade i pašnjake.

(3) Pravo na posebno plaćanje za ekološku proizvodnju ostvaruje se za 2009. i 2010. proizvodnu godinu.

Ostala plaćanja u biljnoj proizvodnji

Članak 28.

(1) Korisnici podnose godišnje zahtjev za ostala plaćanja u biljnoj proizvodnji, i to za:

– preradu ploda maslina po kilogramu i

– duhan po kilogramu.

(2) Iznimno u 2009. i 2010. godini, korisnik podnosi zahtjev za ostala plaćanja u biljnoj proizvodnji, i to za:

– maslinovo ulje po litri i

– sadni materijal po komadu.

Prerada ploda maslina i maslinovo ulje

Članak 29.

(1) Korisnici ostvaruju ostalo plaćanje za preradu ploda maslina za proizvedene, predane i prerađene količine maslina u uljarama.

(2) Korisnici ostvaruju ostalo plaćanje za maslinovo ulje za prodane i isporučene količine ekstra djevičanskog ulja.

(3) Korisnici ostvaruju ostalo plaćanje za preradu ploda maslina i maslinovo ulje, ukoliko posjeduju najmanje 30 stabala maslina.

Duhan

Članak 30.

(1) Korisnici ostvaruju ostalo plaćanje za duhan za proizvedeni i predani list duhana na preradu registriranom obrađivaču duhana.

(2) Prilagodbu jediničnog iznosa po kilogramu duhana iz Dodatka 1. s obzirom na kakvoću propisat će ministar pravilnikom.

Sadni materijal

Članak 31.

(1) Korisnici ostvaruju ostalo plaćanje proizvodnju sadnog materijala, ako su registrirani za djelatnost proizvodnje sadnog materijala i upisani u Upisnik dobavljača poljoprivrednog sadnog materijala.

(2) Sadni materijal za koji se ostvaruje ostalo plaćanje za sadni materijal mora biti priznat kao sadni materijal nakon obavljenog stručnog nadzora Zavoda ili nadzora pod stručnom kontrolom dobavljača kojem je Zavod odobrio obavljanje nadzora sukladno posebnom propisu.

2.2. Plaćanja u stočarstvu

Članak 32.

(1) Korisnici plaćanja u stočarstvu jesu ona poljoprivredna gospodarstva koja su posjednici životinja.

(2) Korisnici podnose zahtjev za:

– krave dojilje, godišnje,

– ovce i koze, godišnje,

– držanje goveda, klanje goveda i tov teladi, polugodišnje,

– mliječne krave, godišnje,

– krmače, godišnje,

– tov svinja i klanje utovljenih svinja, polugodišnje,

– rasplodnu perad, godišnje,

– pčelinje zajednice, godišnje,

– mliječne krave – dodatno, godišnje,

– ovce i koze – dodatno, godišnje,

– krmače – dodatno, godišnje,

– kravlje mlijeko, ovčje i kozje mlijeko, godišnje i

– med, godišnje.

Plaćanja po grlu stoke

Krave dojilje

Članak 33.

(1) Korisnici ostvaruju plaćanje za krave dojilje po kravi mesne ili kombinirane pasmine te njihovih križanaca, ukoliko im godišnja isporuka mlijeka tijekom jedne proizvodne godine ne prelazi 120.000 kilograma.

(2) Pravo na plaćanje za krave dojilje isključuje pravo na plaćanje za mliječne krave.

Krave dojilje u ekstenzivnom uzgoju

Članak 34.

Korisnici ostvaruju plaćanje za krave dojilje po kravi mesne ili kombinirane pasmine te njihovih križanaca ako se one drže u ekstenzivnim uvjetima, u posebnim stadima s najmanje 20 grla na kojima se ne proizvodi mlijeko.

Ovce i koze

Članak 35.

Korisnici ostvaruju plaćanje za rasplodne ovce i koze te druga ženska grla starija od godine dana.

Plaćanja za držanje i klanje goveda

Držanje goveda

Članak 36.

(1) Korisnici ostvaruju plaćanje za držanje goveda po grlu, uz uvjet da je grlo:

– u dobi od 9 do 24 mjeseci i

– držano na gospodarstvu najmanje 210 dana.

(2) Pravo na plaćanje za držanje goveda ostvaruje se jednom u životu grla.

Klanje goveda

Članak 37.

Korisnici ostvaruju plaćanje za klanje goveda po grlu, uz uvjet da je grlo:

– držano u tovu najmanje 210 dana – za ženska grla i 240 dana – za muška grla i

– isporučeno na klanje u ovlašteni objekt s gospodarstva upisanog u Registar farmi.

Tov teladi

Članak 38.

Korisnici ostvaruju plaćanje za tov teladi po grlu mliječne pasmine, uz uvjet da je grlo:

– stavljeno u tov u dobi do 45 dana i

– držano u tovu najmanje 120 dana i

– kod klanja mlađe od 240 dana i

– isporučeno na klanje u ovlašteni objekt s gospodarstva upisanog u Registar farmi.

Posebna plaćanja po grlu stoke

Mliječne krave

Članak 39.

Korisnici ostvaruju plaćanje za mliječne krave po kravi mliječne ili kombinirane pasmine u proizvodnji mlijeka.

Krmače

Članak 40.

Korisnici ostvaruju plaćanje za krmače po grlu.

Tov svinja

Članak 41.

(1) Korisnici ostvaruju plaćanje za tov svinja za grla oprašena i držana u tovu najmanje 70 dana na gospodarstvu upisanom u Registar farmi.

(2) Pravo na plaćanje ostvaruje se jednom u životu grla.

Klanje utovljenih svinja

Članak 42.

Korisnici ostvaruju plaćanje za klanje utovljenih svinja po grlu, uz uvjet da je grlo:

– držano u tovu najmanje 70 dana i

– težine trupa najmanje 65 kg i

– isporučeno na klanje u ovlašteni objekt s gospodarstva upisanog u Registar farmi.

Rasplodna perad

Članak 43.

(1) Korisnici ostvaruju plaćanje za rasplodnu perad po djedovskoj i roditeljskoj pilenki kokoši i pura.

(2) Pravo na plaćanje za rasplodnu perad ostvaruje se za 2009. i 2010. proizvodnu godinu.

Pčelinje zajednice

Članak 44.

Korisnici ostvaruju plaćanje za pčelinje zajednice po košnici.

Dodatna plaćanja za proizvodnju rasplodnog materijala

Mliječne krave – dodatno

Članak 45.

(1) Korisnici ostvaruju dodatno plaćanje za mliječne krave iz članka 39. ovoga Zakona kod kojih se provodi kontrola mliječnosti.

(2) Pravo na dodatno plaćanje za mliječne krave ostvaruje se za 2009. i 2010. proizvodnu godinu.

Ovce i koze – dodatno

Članak 46.

(1) Korisnici ostvaruju dodatno plaćanje za odrasla ženska grla iz članka 35. ovoga Zakona kod kojih se provodi kontrola podrijetla i proizvodnih osobina.

(2) Pravo na dodatno plaćanje za ovce i koze ostvaruje se za 2009. i 2010. proizvodnu godinu.

Krmače – dodatno

Članak 47.

(1) Korisnici ostvaruju dodatno plaćanje za krmače iz članka 40. ovoga Zakona kod kojih se provodi kontrola podrijetla i proizvodnih osobina.

(2) Pravo na dodatno plaćanje za krmače ostvaruje se za 2009. i 2010. proizvodnu godinu.

Plaćanja za mlijeko

Mlijeko kravlje, ovčje i kozje

Članak 48.

(1) Korisnici ostvaruju plaćanje za mlijeko po kilogramu proizvedenog i isporučenog kravljeg, ovčjeg ili kozjeg mlijeka ovlaštenim objektima za poslovanje s hranom životinjskog podrijetla s gospodarstva upisanog u Registar farmi.

(2) Korisnici ostvaruju dodatno plaćanje za kravlje mlijeko proizvedeno na područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi.

(3) Pravo na dodatno plaćanje za kravlje mlijeko ostvaruje se za 2009. i 2010. proizvodnu godinu.

(4) Prilagodbu jediničnog iznosa po kilogramu mlijeka iz Dodatka 1. s obzirom na standardnu kakvoću propisat će ministar pravilnikom.

Ostala plaćanja u stočarstvu

Med

Članak 49.

(1) Korisnici ostvaruju plaćanje za med po kilogramu proizvedenog i prodanog ako su korisnici plaćanja za pčelinje zajednice.

(2) Korisnici ostvaruju plaćanje za najviše 40 kilograma meda po košnici.

(3) Pravo na plaćanje ostvaruje se za 2009. i 2010. proizvodnu godinu.

Ostale odredbe vezane za izravna plaćanja

Isplate izravnih plaćanja

Članak 50.

Isplate izravnih plaćanja za prava utvrđena u određenoj proizvodnoj godini vrše se izravno korisnicima prema sljedećoj dinamici:

1. godišnje – za osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini, posebna plaćanja po poljoprivrednoj površini, ostala posebna plaćanja u biljnoj proizvodnji, plaćanja po grlu stoke, osim za držanje goveda, klanje goveda, tov i klanje svinja, dodatna plaćanja za proizvodnju rasplodnog materijala i med

2. polugodišnje – za plaćanja za držanje i klanje goveda, tov i klanje svinja i

3. mjesečno – za plaćanja za mlijeko.

Odluke

Članak 51.

(1) Agencija za plaćanje za svakog korisnika donosi Odluku o ostvarivanju prava.

(2) Odluke iz stavka 1. ovoga članka nisu upravni akti.

(3) Na Odluku iz stavka 1. ovoga članka, korisnik ima pravo podnijeti prigovor u roku od 15 dana od zaprimanja Odluke, povjerenstvu za prigovore u Agenciji za plaćanje.

Članak 52.

Način i uvjete provedbe izravnih plaćanja propisat će ministar pravilnikom.

3. RURALNI RAZVOJ

Nacionalni program ruralnog razvoja

Članak 53.

(1) Vlada Republike Hrvatske donosi Nacionalni program ruralnog razvoja (u daljnjem tekstu: Program) na prijedlog Ministarstva.

(2) Program mora sadržavati:

1. analizu stanja,

2. prioritete i mjere za provedbu strateških ciljeva,

3. opis mjera, korisnike mjera, uvjete koje korisnici moraju zadovoljiti,

4. financijski plan,

5. informacije o nadopunjavanju s mjerama financiranim iz drugih izvora,

6. načine provedbe mjera, organizaciju upravljanja Programom, nadzor i provedbu Programa, sustav praćenja i procjene učinkovitosti Programa te mehanizme koji osiguravaju javnost i

7. način uključivanja socijalnih i gospodarskih partnera u proces programiranja i provedbe Programa.

Mjere za poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora

Članak 54.

Potpora za poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora provodi se kroz:

1. mjere edukacije krajnjih korisnika putem potpore:

– stručnom osposobljavanju i informiranju poljoprivrednih proizvođača uključujući širenje stručnih i znanstvenih spoznaja te inovativnih praksi i

– korištenju savjetodavnih i drugih usluga za poljoprivrednike, osim onih koje se odnose na višestruku sukladnost;

2. mjere za razvoj ljudskih potencijala putem potpore:

– dohotku poljoprivrednih gospodarstava,

– ranom umirovljenju nositelja i članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva;

– mladim poljoprivrednicima za preuzimanje resursa poljoprivrednih gospodarstava;

3. mjere za razvoj i očuvanje proizvodnih potencijala putem potpore:

– kapitalnim ulaganjima, restrukturiranju i modernizaciji poljoprivrednih gospodarstava,

– usvajanju i primjeni novih standarda zaštite okoliša, javnog zdravlja, zdravlja životinja i bilja, dobrobiti životinja i sigurnosti na radu,

– unapređenju samoopskrbnih gospodarstava koja proizvode poljoprivredne proizvode za vlastitu potrošnju i za tržište,

– povećanju dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima,

– poboljšanju i razvijanju infrastrukture vezane za razvoj poljoprivrede,

– uređenju poljoprivrednog zemljišta kroz sređivanje zemljišno-knjižnog stanja, okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda, poboljšanja kakvoće tla, troškovi nastali za osnivanje služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i drugo,

– povećanju proizvodnje i korištenju obnovljivih izvora energije iz biomase i otpada animalnog podrijetla i

– prevenciji šteta nastalih od elementarnih nepogoda, uključujući sufinanciranje premije osiguranja, sanaciji šteta na poljoprivrednim gospodarstvima;

4. mjere marketinga u poljoprivredi putem potpore:

– promociji tradicionalnih poljoprivredno-prehrambenih i obrtničkih proizvoda i tradicionalne kuhinje,

– razvoju novih proizvoda, procesa i tehnologija u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru; poticanje korištenja inovativnih rješenja i pristupa u proizvodnji, istraživanju i razvitku,

– poljoprivrednicima koji sudjeluju u programima kvalitete hrane i

– skupinama proizvođača za aktivnosti informiranja i promicanja proizvoda u programima kvalitete hrane;

5. mjere za osnivanje i razvoj proizvođačkih grupa i proizvođačkih organizacija putem potpore:

– uspostavi, funkcioniranju i umrežavanju proizvođačkih grupa i proizvođačkih organizacija i

– izradi i provođenju programa proizvođačkih grupa, proizvođačkih organizacija i udruga proizvođača.

Mjere za očuvanje i poboljšanje okoliša i krajobraza

Članak 55.

Potpora očuvanju i poboljšanju okoliša i krajobraza provodi se kroz:

1. mjere za održivo korištenje zemljišta putem potpore:

– poljoprivrednicima na područjima s otežanim uvjetima gospodarenja,

– provedbi poljoprivredno-okolišnog programa i

– ulaganjima koja se odnose na dobrobit životinja, neproizvodna ulaganja i drugo.

2. mjere za očuvanje biološke raznolikosti putem potpore:

– očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja,

– očuvanju biljnih genetskih izvora i

– očuvanju genetskih resursa.

Članak 56.

(1) Potpora poljoprivrednicima na područjima s otežanim uvjetima gospodarenja odobrava se po hektaru korištene poljoprivredne površine.

(2) Potpora iz stavka 1. ovoga članka nadoknađuje dodatne troškove i izgubljeni prihod poljoprivrednog gospodarstva nastao radi otežanih uvjeta poljoprivredne proizvodnje na navedenom području.

(3) Područja s otežanim uvjetima gospodarenja odredit će ministar pravilnikom.

(4) Potpore za provedbu poljoprivredno-okolišnog programa odobravaju se poljoprivrednim gospodarstvima koja dobrovoljno prihvate obveze proizišle iz poljoprivredno – okolišnog programa.

(5) Obveze iz stavka 4. ovoga članka temelje se na ugovoru sklopljenom između poljoprivrednog gospodarstva i Agencije za plaćanje.

(6) Potpora iz stavka 4. ovoga članka nadoknađuje dodatne troškove i izgubljeni prihod nastao provođenjem prihvaćenih i ugovorenih obveza.

(7) Obveze iz stavka 4. ovoga članka ugovaraju se za razdoblje od pet do sedam godina, a iznimno i za dulje razdoblje.

(8) Poljoprivredno-okolišni program i pravilnik o načinu i uvjetima provedbe programa donosi ministar, uz suglasnost ministrice okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 57.

(1) Potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja odobravaju se posjednicima za držanje odraslih grla izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja.

(2) Potpore za pomladak izvornih i zaštićenih pasmina sojeva goveda, konja i magaraca odobravaju se za grla u godini njihova rođenja.

(3) Vrste plaćanja, jedinični iznosi i minimalno poticane količine u sklopu mjere očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja prikazani su u Dodatku 3.1., koji je sastavni dio ovoga Zakona.

(4) Za izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja kod kojih je efektivna veličina populacije manja od 100, iznos plaćanja uvećava se za 50% od propisanog.

(5) Pravo na potporu za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja isključuje u istoj godini pravo na ostvarivanje potpore za iste životinje po drugim osnovama.

(6) Potpore za očuvanje genetskih resursa odobravaju se pravnim ili fizičkim osobama registriranim za obavljanje proizvodnje sjemena rasplodnjaka po dozi sjemena pozitivno testiranih bikova i nerastova.

(7) Jedinični iznosi u sklopu mjere očuvanja genetskih resursa prikazani su u Dodatku 3.2., koji je sastavni dio ovoga Zakona.

Mjere za poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i diversifikaciju ruralnih gospodarskih djelatnosti

Članak 58.

Potpora poboljšanju kvalitete života u ruralnim područjima i diversifikaciju ruralnog gospodarstva provodi se kroz:

1. mjere diversifikacije ruralnih gospodarskih djelatnosti putem potpore:

– diversifikaciji na nepoljoprivredne djelatnosti,

– stvaranju i razvoju mikropoduzeća s ciljem promicanja i razvoja poduzetništva i

– poticanju turističkih djelatnost;

2. mjere poboljšanja kvalitete života u ruralnim područjima putem potpore:

– unapređenju osnovnih usluga za gospodarstvo i stanovništvo u ruralnom području,

– obnovi i razvoju sela i

– očuvanju i unapređenju ruralnog naslijeđa;

3. mjere jačanja lokalne zajednice putem potpore:

– pripremi i provedbi lokalne strategije razvoja,

– upravljanju lokalnim akcijskim grupama i provedbi lokalne strategije razvoja i

– provedbi projekata suradnje između lokalnih akcijskih grupa;

4. mjere edukacije za korisnike potpore iz ovoga članka.

Ostvarivanje potpore za mjere ruralnog razvoja

Članak 59.

(1) Potpore mjerama ruralnog razvoja odobravaju se na temelju zahtjeva ili putem natječaja.

(2) Zahtjev za potporu mjerama ruralnog razvoja Agenciji za plaćanje podnosi nositelj poljoprivrednog gospodarstva ili odgovorna osoba podnositelja zahtjeva.

(3) Agencija za plaćanje provodi administrativnu obradu zahtjeva, osim za mjere navedene u članku 54. stavku 4. i 5. i članku 58. stavku 3. ovoga Zakona gdje je provodi Ministarstvo, kontrolu na terenu i plaćanja korisnicima.

(4) Zahtjev za odobravanje programa proizvođačkih grupa i organizacija navedenih u članku 54. stavku 4 i 5. te zahtjev za odobrenje lokalnih strategija razvoja navedenih u članku 58. stavku 3. ovoga Zakona odgovorna osoba podnosi Ministarstvu.

(5) Poslove kontrole na terenu Agencija za plaćanje može delegirati.

Upravljanje i provedba

Članak 60.

Za upravljanje i provedbu Programa nadležno je Ministarstvo.

Odbor za praćenje Programa

Članak 61.

(1) Ministar osniva Odbor za praćenje provedbe Programa iz članka 53. ovoga Zakona.

(2) Odbor iz stavka 1. ovoga članka daje mišljenje na Program prije predlaganja istog Vladi Republike Hrvatske.

(3) Odbor iz stavka 1. ovoga članka prati provedbu Programa te predlaže ministru izmjene Programa na temelju ocjene njegove učinkovitosti.

(4) Ministarstvo obavlja administrativno-tehničke poslove za rad Odbora za praćenje.

(5) Ministarstvo priprema Izvješće o provedbi Programa te ga dostavlja Odboru za praćenje provedbe Programa na usvajanje.

Članak 62.

(1) Mreža za ruralni razvoj okuplja sve zainteresirane sudionike razvoja u ruralnom prostoru, a djeluje kao partner u pripremi i provedbi Programa.

(2) Ministar će pravilnikom propisati uvjete i način uspostavljanja, organizacije i djelovanja Mreže za ruralni razvoj.

(3) Ministarstvo koordinira rad Mreže za ruralni razvoj.

Članak 63.

(1) Maksimalni iznosi odnosno udjeli potpora po pojedinim mjerama dani su u Dodatku 4., koji je sastavni dio ovoga Zakona.

(2) Potpora mjerama ruralnog razvoja može se osim iz državnog proračuna financirati i iz drugih domaćih i stranih izvora, ali ukupan iznos ne može biti veći od udjela, odnosno iznosa navedenih u Dodatku 4.

Članak 64.

Način, uvjete provedbe mjera ruralnog razvoja, korisnike, podnošenje zahtjeva i kontrolu na terenu propisat će ministar pravilnikom.

4. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR

Članak 65.

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja poljoprivredna inspekcija Ministarstva.

(3) Poslove poljoprivredne inspekcije u prvom stupnju obavljaju poljoprivredni inspektori u Ministarstvu i poljoprivredni inspektori u područnim jedinicama Ministarstva sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva, a u drugom stupnju poslove obavlja posebno povjerenstvo Ministarstva čije članove imenuje ministar. Povjerenstvo čine tri člana od kojih se dva člana imenuju iz reda poljoprivrednih inspektora u Ministarstvu, a jedan član iz reda državnih službenika u Ministarstvu koji imaju završen sveučilišni diplomski studij pravne struke.

Članak 66.

Poslove poljoprivrednog inspektora može obavljati osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij poljoprivredne struke, položen državni stručni ispit za poljoprivrednog inspektora i najmanje četiri (4) godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

Članak 67.

(1) Poljoprivredni inspektor ima službenu iskaznicu i znak kojim dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti.

(2) Obrazac iskaznice i izgled znaka te način izdavanja i vođenja očevidnika o službenim iskaznicama i znakovima propisuje ministar.

Članak 68.

U provedbi inspekcijskog nadzora poljoprivredni inspektor ima sljedeća prava, dužnosti i ovlasti:

1. pregledavati poljoprivredno zemljište, poslovne i proizvodne prostore, objekte, uređaje, robu, usjeve, nasade, stoku, poslovnu dokumentaciju i druge stvari kod nadziranih korisnika,

2. zatražiti i pregledati isprave kojima se može utvrditi identitet osoba koje podliježu nadzoru i osoba zatečenih na mjestu nadzora,

3. fotografirati ili snimiti osobe, poljoprivredno zemljište, prostore, objekte i drugo iz točke 1. ovoga stavka,

4. besplatno uzimati uzorke robe i materijala za potrebe ispitivanja,

5. provoditi uvid u isprave korisnika koje se odnose na ostvarivanje državne potpore,

6. pristupiti službenim evidencijama i bazama podataka potrebnim za obavljanje nadzora,

7. provjeravati udovoljava li korisnik uvjetima za ostvarivanje državne potpore,

8. utvrđivati nezakonito ostvarivanje državne potpore,

9. prikupljati podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka i drugih osoba,

10. nadzirati i ostalo propisano ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.

Članak 69.

(1) Poljoprivredni inspektor obavlja inspekcijski nadzor bez prethodne najave.

(2) Pod uvjetom da se ne ugrožava svrha nadzor se može unaprijed najaviti. Ta najava ne smije prelaziti 48 sati.

Članak 70.

(1) Korisnici državne potpore koji podliježu nadzoru poljoprivrednog inspektora dužni su mu omogućiti obavljanje nadzora, dopustiti uvid u poslovne knjige i drugu dokumentaciju, pružiti potrebne podatke i obavijesti te osigurati uvjete za nesmetan rad.

(2) Radi osiguranja nazočnosti prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora, poljoprivredni će inspektor neposredno prije početka obavljanja nadzora izvijestiti nositelja poljoprivrednog gospodarstva koji je dužan nazočiti nadzoru.

(3) Ukoliko je nositelj poljoprivrednog gospodarstva odsutan, poljoprivredni će inspektor obaviti nadzor u nazočnosti člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva odnosno djelatnika kojeg je zatekao na radu u obrtu ili pravnoj osobi.

(4) Korisnici iz stavka 1. ovoga članka dužni su na zahtjev poljoprivrednog inspektora dostaviti ili pripremiti poslovnu dokumentaciju i podatke potrebne za obavljanje inspekcijskog nadzora u roku koji im inspektor odredi.

(5) Rok iz stavka 4. ovoga članka mora biti primjeren vrsti zahtjeva.

Članak 71.

(1) Poljoprivredni inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora vodi postupak i sastavlja zapisnik o utvrđenom stanju, kao i o podacima i obavijestima dobivenim tijekom obavljanja nadzora.

(2) Nositelj poljoprivrednog gospodarstva, odnosno osoba koja je nazočila nadzoru može staviti svoje primjedbe na sastavljeni zapisnik i zatim isti potpisuje.

(3) Ukoliko nositelj poljoprivrednog gospodarstva, odnosno osoba koja je nazočila nadzoru odbije potpisati zapisnik, poljoprivredni inspektor će u zapisniku navesti razloge odbijanja.

(4) Jedan primjerak zapisnika uručuje se nositelju poljoprivrednog gospodarstva odnosno osobi koja je nazočila nadzoru.

Članak 72.

(1) Ako poljoprivredni inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propisi doneseni na temelju njega, naredit će rješenjem da se utvrđene nepravilnosti odnosno nedostaci uklone u određenom roku.

(2) Poljoprivredni inspektor će donijeti rješenje iz stavka 1. ovoga članka bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka poljoprivredni inspektor je ovlašten:

– narediti povrat nezakonito ostvarenih sredstava,

– utvrditi da korisnik potpore djelomično ili u cijelosti ne udovoljava uvjetima za ostvarivanje državne potpore,

– odrediti druge mjere i radnje za koje je ovlašten ovim Zakonom.

(4) U provedbi inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 73.

(1) Ako poljoprivredni inspektor utvrdi da je došlo do povrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, provest će postupak sukladno Prekršajnom zakonu.

(2) Poljoprivredni inspektor će podnijeti kaznenu prijavu za kaznena djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, koja su mu dojavljena ili za koja je sam saznao.

Članak 74.

Ako poljoprivredni inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis iz djelokruga drugog tijela, obvezan je o tome bez odgode obavijestiti drugo tijelo.

Članak 75.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora poljoprivredni inspektor može privremeno oduzeti, do donošenja rješenja o izvršenom prekršaju ili presude o kaznenom djelu, dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili sudskom postupku mogu poslužiti kao dokaz.

(2) O privremenom oduzimanju dokumentacije ili predmeta iz stavka 1. ovoga članka izdaje se potvrda.

Članak 76.

(1) Protiv rješenja poljoprivrednog inspektora može se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba povjerenstvu Ministarstva iz članka 65. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

5. KAZNENE ODREDBE

Članak 77.

(1) Novčanom kaznom od 12.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj korisnik državne potpore ako:

1. nezakonito ostvari sredstva državne potpore,

2. daje netočne podatke u namjeri da ostvari sredstva državne potpore.

(2) Novčanom kaznom od 6.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 78.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj korisnik državne potpore ako:

1. ne čuva isprave sukladno odredbi članka 4. stavka 8. ovoga Zakona,

2. sprječava ili ometa poljoprivrednog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora,

3. ne dopušta uvid u poslovne knjige i drugu dokumentaciju,

4. sprječava privremeno oduzimanje poslovnih knjiga i druge dokumentacije kao i oduzimanje predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u sudskom postupku,

5. na zahtjev poljoprivrednog inspektora ne dostavi u određenom roku poslovnu dokumentaciju ili podatke koji su potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora,

6. ne postupi po izvršnom rješenju nadležnog poljoprivrednog inspektora.

(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 79.

Program iz članka 53. ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske do 31. prosinca 2009.

Članak 80.

Do početka rada Agencije za plaćanje, poslove Agencije za plaćanje iz ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.

Članak 81.

(1) Propise na temelju ovlaštenja iz članka 12., članka 30., članka 48., članka 52. i članka 67. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Propise na temelju ovlaštenja iz članka 5., članka 8., članka 9., članka 56., članka 62. i članka 64. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Do donošenja propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«, br. 87/02., 117/03., 82/04., 12/05. – ispravak, 85/06., 141/06., 134/07., 85/08. i 04/09.):

1. Pravilnik o načinu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje, (»Narodne novine«, br. 17/07., 133/07., 90/08. i 2/09.),

2. Pravilnik o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«, br. 66/08. i 114/08.),

3. Pravilnik o provedbi modela potpore dohotku (»Narodne novine«, br. 2/05., 133/07. i 90/08.),

4. Pravilnik o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (»Narodne novine«, br. 47/03., 6/04. i 4/08.),

5. Pravilnik o potpori u sklopu programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina (»Narodne novine«, br. 3/07. i 155/08.) i

6. Pravilnik o provedbi programa razvitka seoskog prostora (»Narodne novine«, br. 71/05., 37/06., 109/06., 96/07. i 86/08.).

(4) Odredbe Pravilnika iz stavka 3. točke 1. ovoga članka koje se odnose na poticaje u ribarstvu ostaju na snazi i nakon donošenja propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a do donošenja posebnog propisa kojim će se urediti potpore u ribarstvu.

(5) Do donošenja propisa iz članka 64. ovoga Zakona, ministar će propisom iz članka 52. ovoga Zakona urediti način i uvjete provedbe mjera za očuvanje biološke raznolikosti koje se odnose na matice pčela te način i uvjete provedbe mjera za očuvanje genetskih resursa koje se odnose na sjeme rasplodnjaka.

Članak 82.

Poticaji za silažni kukuruz sjetve 2008. godine isplatit će se u visini od 2.250,00 kuna.

Članak 83.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«, br. 87/02., 117/03., 82/04., 12/05. – ispravak, 85/06., 141/06., 134/07., 85/08. i 04/09.), osim odredbi Zakona koje se odnose na poticaje u ribarstvu.

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti odredba članka 16. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 66/01. i 83/02.).

(3) Do donošenja propisa na temelju ovlaštenja iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona, područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi obuhvaćaju:

– prvu i drugu skupinu područja od posebne državne skrbi, utvrđene posebnim zakonom,

– brdsko planinska područja, utvrđena posebnim zakonom i

– otoke i poluotok Pelješac, utvrđene posebnim zakonom.

Članak 84.

(1) Postupci započeti po odredbama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«, br. 87/02., 117/03., 82/04., 12/05. – ispravak, 85/06., 141/06., 134/07., 85/08. i 04/09.) dovršit će se po odredbama toga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, postupci vezani uz ostvarivanje poticaja po proizvodnoj površini za 2009. godinu, a započeti po odredbama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«, br. 87/02., 117/03., 82/04., 12/05. – ispravak, 85/06., 141/06., 134/07., 85/08. i 04/09.) dovršit će se po odredbama ovoga Zakona.

Članak 85.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka 5. stavka 1. do 6. i odredbi članka 63. stavka 2. ovoga Zakona, koje stupaju na snagu 1. siječnja 2011.

Klasa: 320-01/09-01/04

Zagreb, 3. srpnja 2009.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

DODATAK 1.

VRSTE IZRAVNIH PLAĆANJA PO GODINAMA I PRIPADAJUĆI JEDINIČNI IZNOSI

izravno plaćanje

jedinica mjere

jedinični iznos,
kn

2009.

2010.

Biljna proizvodnja

Osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini

osnovno plaćanje po poljop. površini – livade i pašnjaci

ha

1.000,00

1.200,00

osnovno plaćanje po poljop. površini – ostale vrste korištenja

ha

2.250,00

2.250,00

Posebna plaćanja u biljnoj proizvodnji

sjeme krumpira

ha

6.750,00

2.750,00

sjeme suncokreta i duhana

ha

4.750,00

2.750,00

sjeme kukuruza

ha

2.750,00

750,00

sjeme pšenice, pšenoraži, raži, ječma i zobi

ha

250,00

240,00

sjeme ostalih kultura

ha

550,00

250,00

povrće za industrijsku preradu

ha

750,00

450,00

šećerna repa

ha

1.800,00

1.800,00

višegodišnji nasadi

ha

250,00

240,00

vinogradi, teži uvjeti gospodarenja

ha

1.150,00

750,00

ostale kulture – povrće, ljekovito bilje, jagode i hmelj

ha

250,00

240,00

ekološka proizvodnja – oranice, višegodišnji nasadi

ha

2.750,00

2.750,00

ekološka proizvodnja – livade i pašnjaci

ha

700,00

1.050,00

Ostala plaćanja u biljnoj proizvodnji

prerada ploda maslina

kg

0,75

0,63

maslinovo ulje ekstra djevičansko

l

10,00

6,00

voćne i lozne sadnice – certificirane

kom

3,20

2,56

voćne i lozne sadnice – standard

kom

1,60

1,28

sadnice maslina

kom

4,00

3,20

duhan

kg

6,45

6,13

Stočarstvo

Plaćanja po grlu stoke

krave dojilje

grlo

1.300,00

1.300,00

krave dojilje u ekstenzivnom uzgoju

grlo

2.500,00

2.300,00

ovce i koze

grlo

120,00

120,00

Plaćanja za držanje i klanje goveda

držanje goveda

grlo

1.400,00

1.400,00

klanje goveda

grlo

500,00

500,00

tov teladi

grlo

400,00

400,00

Posebna plaćanja po grlu stoke

mliječne krave

grlo

900,00

800,00

krmače

grlo

350,00

300,00

tov svinja

grlo

50,00

40,00

klanje utovljenih svinja

grlo

50,00

40,00

rasplodna perad

kljun

9,00

7,00

pčelinje zajednice

košnica

50,00

40,00

Dodatna plaćanja za proizvodnju rasplodnog materijala

mliječne krave – dodatno

grlo

250,00

240,00

ovce i koze – dodatno

grlo

100,00

90,00

krmače – dodatno

grlo

300,00

250,00

Plaćanja za mlijeko

mlijeko kravlje

kg

0,65

0,60

mlijeko kravlje – dodatno

kg

0,30

0,20

mlijeko ovčje i kozje

kg

1,20

1,10

Ostala plaćanja u stočarstvu

med

kg

2,00

1,50

DODATAK 2.

MINIMALNO POTICANE KOLIČINE

izravno plaćanje

jedinica mjere

minimalno poticane količine

osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini – livade i pašnjaci

ha

1,00

osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini – ostale vrste korištenja zemljišta

ha

1,00 ili minimum definiran kod posebnog plaćanja po poljoprivrednoj površini

sjemenski usjevi

ha

svi priznati usjevi

povrće za industrijsku preradu

ha

0,50

povrće

ha

0,25

šećerna repa

ha

1,00

vinogradi

ha

0,25

voćnjaci

ha

0,25

maslinici

ha

0,25

ljekovito bilje

ha

0,25

jagode ili hmelj

ha

0,25

ekološka proizvodnja – svi nasadi

ha

0,25

prerada ploda maslina

kg

800

maslinovo ulje ekstra djevičansko

l

100

sadnice – certificirane

kom

sav priznat sadni materijal

duhan

kg

sve isporučene količine

krave dojilje

grlo

1

krave dojilje u ekstenzivnom uzgoju

grlo

20

ovce i koze

grlo

10

držanje goveda

grlo

1

klanje goveda

grlo

1

tov teladi

grlo

10

mliječne krave

grlo

1

krmače

grlo

2

tov svinja

grlo

10

klanje utovljenih svinja

grlo

10

rasplodna perad

kljun

1.000

pčelinje zajednice

košnica

30

mliječne krave - dodatno

grlo

1

ovce i koze - dodatno

grlo

10

krmače - dodatno

grlo

2

mlijeko kravlje

kg

6.000

mlijeko ovčje i kozje

kg

500

med

kg

450

DODATAK 3.1.

OČUVANJE IZVORNIH I ZAŠTIĆENIH PASMINA DOMAĆIH ŽIVOTINJA, VRSTE PLAĆANJA, JEDINIČNI IZNOSI I MINIMALNO POTICANE KOLIČINE

plaćanje

jedinica mjere

jedinični iznos u 2009. i 2010., kn

minimalno poticane količine

goveda

grlo

3.000,00

1

konji

grlo

2.000,00

1

magarci

grlo

1.000,00

1

svinje

grlo

700,00

1

ovce

grlo

350,00

1

koze

grlo

350,00

1

zagorski puran

kljun

150,00

5

kokoš hrvatica

kljun

60,00

5

matice pčela

komad

15,00

50

DODATAK 3.2.

OČUVANJE GENETSKIH RESURSA,
JEDINIČNI IZNOSI

plaćanje

jedinica mjere

jedinični iznos, kn

2009.

2010.

sjeme pozitivno testiranih bikova

doza

8,00

7,00

sjeme nerastova

doza

5,00

4,00

DODATAK 4.

MJERE RURALNOG RAZVOJA, INTENZITET POTPORE

mjera

aktivnost

intenzitet potpore

(udio opravdanih troškova ili kn)

mjere edukacije krajnjih korisnika

– stručno osposobljavanje i informiranje poljoprivrednih proizvođača uključujući širenje stručnih i znanstvenih spoznaja te inovativnih praksi

do 100%

– korištenja savjetodavnih i drugih usluga za poljoprivrednike osim onih koje se odnose na višestruku sukladnost

do 80%

mjere za razvoj ljudskih potencijala

– potpora dohotku poljoprivrednih gospodarstava

do 12 000 kn godišnje

– rano umirovljenje nositelja i članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva

Do 130 000 kn po nositelju godišnje

– potpora mladim poljoprivrednicima za preuzimanje resursa poljoprivrednih gospodarstava

do 400.000,00 kn

jednokratno

mjere za razvoj i očuvanje proizvodnih potencijala

– kapitalna ulaganja, restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava

Za mlade poljoprivrednike u područjima s otežanim uvjetima gospodarenja do 65%, za ostale do 50%

– usvajanje i primjena novih standarda zaštite okoliša, javnog zdravlja, zdravlja životinja i bilja, dobrobiti životinja i sigurnosti na radu

do 75%

– unapređenje samoopskrbnih gospodarstava koja proizvode poljoprivredne proizvode za vlastitu potrošnju i za tržište

od 14.500,00 - 29.000,00 kn/god. kroz 5 godina

– povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima

do 65%

– poboljšanje i razvijanje infrastrukture vezane za razvoj poljoprivrede

do 50%

– uređenje poljoprivrednog zemljišta kroz: sređivanje zemljišno–knjižnog stanja, okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda, poboljšanje kakvoće tla, troškovi nastali za osnivanje služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i drugo

do 75%

– povećanje proizvodnje i korištenja obnovljivih izvora energije iz biomase i otpada animalnog podrijetla

do 70%

– prevencija šteta nastalih od elementarnih nepogoda uključujući sufinanciranje premije osiguranja i sanaciji šteta na poljoprivrednim gospodarstvima

do 80%

mjere marketinga u poljoprivredi

– promocija tradicionalnih poljoprivredno-prehrambenih i obrtničkih proizvoda i tradicionalne kuhinje

do 60%

– razvoj novih proizvoda, procesa i tehnologija u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru; poticanje korištenja inovativnih rješenja i pristupa u proizvodnji, istraživanju i razvitku

do 75%

– potpora poljoprivrednicima koji sudjeluju u programima kvalitete hrane

do 75%

– potpora skupinama proizvođača za aktivnosti informiranja i promicanja proizvoda u programima kvalitete hrane

do 75%

mjere za osnivanje i razvoj proizvođačkih grupa i proizvođačkih organizacija

– uspostava, funkcioniranje i umrežavanje proizvođačkih grupa i proizvođačkih organizacija

do 50%

– izrada i provođenje programa proizvođačkih grupa, proizvođačkih organizacija i udruga proizvođača

do 50%

mjere za održivo korištenje zemljišta

– potpora poljoprivrednicima na područjima s otežanim uvjetima gospodarenja

180-1800 kn/ha

– provedba poljoprivredno-okolišnog programa

do 80%

– ulaganja koja se odnose na dobrobiti životinja, neproizvodna ulaganja i drugo

do 80%

mjere za očuvanja biološke raznolikosti

– očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja

prema
Dodatku 3.1.

– očuvanje biljnih genetskih izvora

do 75%

– očuvanje genetskih resursa

prema
Dodatku 3.2.

mjere diversifikacije ruralnih gospodarskih djelatnosti

-diversifikacija na nepoljoprivredne djelatnosti

do 60%

– stvaranje i razvoj mikro poduzeća s ciljem promicanja i razvoja poduzetništva

do 60%

– poticanje turističkih djelatnosti

do 50%

mjere poboljšanja kvalitete života u ruralnim područjima

– unapređenje osnovnih usluga za gospodarstvo i stanovništvo u ruralnom području

do 60%

– obnova i razvoj sela

do 100%

– očuvanje i unapređenje ruralnog naslijeđa

do 60%

mjere jačanja lokalne zajednice

– priprema i provedba lokalne strategije razvoja

do 55.000,00 kn godišnje

– upravljanja lokalnim akcijskim grupama i provedba lokalne strategije razvoja

– provedba projekata suradnje između lokalnih akcijskih grupa

mjere edukacije za korisnike potpore diversifikaciji ruralnih gospodarskih djelatnosti, poboljšanju kvalitete života u ruralnim područjima i jačanju lokalne zajednice

do 100%