Zakon o carinskoj službi

NN 83/2009 (15.7.2009.), Zakon o carinskoj službi

HRVATSKI SABOR

2021

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O CARINSKOJ SLUŽBI

Proglašavam Zakon o carinskoj službi, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 3. srpnja 2009. godine.

Klasa: 011-01/09-01/126

Urbroj: 71-05-03/1-09-2

Zagreb, 9. srpnja 2009.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O CARINSKOJ SLUŽBI

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju poslovi carinske službe, organizacija carinske službe, ovlasti carinskih službenika i njihov radnopravni položaj.

Članak 2.

(1) Poslove carinske službe obavlja Carinska uprava kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija Republike Hrvatske.

(2) Sjedište Carinske uprave je u Zagrebu.

(3) Carinska uprava ima službeni znak kružnoga oblika, u čijem središtu je državni grb s postraničnim natpisom »REPUBLIKA« s lijeve i »HRVATSKA« s desne strane, koji je u gornjem dijelu okružen vijencem u motivu staroga hrvatskog pletera, a u donjem vodoravno položenom plaketom u bojama državne zastave s natpisom »CARINA« u podlozi.

(4) Službeni znak iz stavka 3. ovoga članka sastavni je dio odore i druge službene odjeće carinskih službenika, otiskuje se na službenoj iskaznici i službenoj znački ovlaštenih carinskih službenika, a njome se mogu označavati i službena prijevozna sredstva Carinske uprave.

POSLOVI CARINSKE SLUŽBE

Članak 3.

Carinska uprava obavlja sljedeće poslove:

1. provodi carinski nadzor nad stranom robom, nadzor nad domaćom robom stavljenom u postupak radi izvoza ili smještenom u slobodnu zonu i carinsko skladište, te nadzor nad proizvodima podložnim posebnim porezima,

2. provodi carinske postupke te određuje carinski dopuštena postupanja ili uporabu robe,

3. utvrđuje elemente za obračun carine, posebnih poreza, poreza na dodanu vrijednost te drugih propisanih davanja,

4. provodi obračun carine, posebnih poreza, poreza na dodanu vrijednost te drugih propisanih davanja,

5. provodi mjere osiguranja naplate utvrđenog, a nedospjelog carinskog duga, posebnog poreza, poreza na dodanu vrijednost te drugih davanja koja se naplaćuju prema posebnim propisima,

6. obavlja naplatu, uključujući i ovrhu radi naplate carine, posebnih poreza, poreza na dodanu vrijednost i drugih davanja sukladno propisima iz njezine nadležnosti,

7. provodi mjere carinskog nadzora i nadzora posebnih poreza,

8. obavlja carinske i porezne provjere u svrhu otkrivanja prekršajnih i kaznenih djela iz svoje nadležnosti i nadležnosti drugih ovlaštenih tijela o čemu ih izvješćuje, te podnosi prijavu državnom odvjetništvu ili drugim tijelima nadležnim za pokretanje i provedbu kaznenih postupaka,

9. provodi dokazne radnje povjerene od strane državnog odvjetništva sukladno Zakonu o kaznenom postupku,

10. vodi upravni postupak u prvom stupnju,

11. vodi prekršajne postupke u prvom stupnju za prekršaje propisane Carinskim zakonom, ovim Zakonom te drugim zakonima kada je njihova provedba stavljena u njezinu nadležnost,

12. sukladno deviznim i drugim propisima obavlja kontrolu unosa na carinsko područje i iznosa iz carinskog područja domaćih i stranih sredstava plaćanja,

13. obavlja nadzor i kontrolu unosa, uvoza, izvoza ili provoza robe za koje su propisane posebne mjere u svrhu sigurnosti, zaštite zdravlja i života ljudi, životinja i bilja, zaštite kulturne baštine, zaštite nacionalnog blaga i zaštite intelektualnoga vlasništva,

14. obavlja kontrolu prelaska osoba preko državne granice na graničnim prijelazima, koje određuje Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada),

15. prikuplja, evidentira i obrađuje podatke o carinskim postupcima, o visini i strukturi obračunate i naplaćene carine, posebnih poreza, poreza na dodanu vrijednost i drugih davanja koja se plaćaju uz carine,

16. prikuplja, evidentira i obrađuje podatke potrebne za provedbu carinske provjere i nadzora nad obračunom i primjenom propisa,

17. prati provedbu mjera gospodarske politike u području carinskog sustava, sustava posebnih poreza, politike carinske i izvancarinske zaštite, te sudjeluje u izradi stručnih podloga za njihovo donošenje i izradi nacrta akata za njihovu provedbu,

18. daje suglasnost o izgradnji, rekonstrukciji, održavanju i opremanju graničnih prijelaza i drugih carinskih objekata,

19. surađuje sa stranim carinskim i drugim službama i međunarodnim organizacijama,

20. kroz rad Carinskog centra za obuku organizira temeljne i specijalističke obuke za carinske službenike, kao i stručno obrazovanje i usavršavanje službenika iz drugog državnog tijela ili ustanove te sudjeluje u provedbi državnih stručnih ispita za carinske službenike,

21. izdaje stručne i druge publikacije iz područja carinskog i poreznog sustava,

22. obavlja poslove koji su joj stavljeni u djelokrug rada zakonskim i podzakonskim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje međunarodnog otpremništva u vezi s carinjenjem roba, odnosno uređuju uvjeti za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku,

23. obavlja poslove prikupljanja podataka, kontrole i unosa podataka –INTRASTAT te ih dostavlja Državnom zavodu za statistiku,

24. daje priopćenja za javnost o radu službe,

25. obavlja i druge poslove koji su joj carinskim i drugim propisima stavljeni u nadležnost,

26. u skladu s posebnim ovlaštenjima obavlja i druge poslove iz djelokruga drugih nadležnih tijela koji su joj dani u nadležnost.

UNUTARNJE USTROJSTVO, UPRAVLJANJE I POSLOVI UNUTARNJIH USTROJSTVENIH JEDINICA

Članak 4.

(1) Poslovi iz djelokruga Carinske uprave obavljaju se u Središnjem uredu i carinarnicama.

(2) Središnji ured ima sjedište u Zagrebu. U Središnjem uredu se organizira obavljanje poslova unutarnjeg nadzora zakonitosti rada te korištenja i raspolaganja financijskim i drugim sredstvima Carinske uprave.

(3) Carinarnice se osnivaju u gospodarskim i prometnim središtima kada to zahtijevaju opseg, struktura i tokovi roba u putničkom i robnom prometu s inozemstvom te drugi gospodarski interesi. Za obavljanje svih ili nekih poslova iz djelokruga carinarnica osnivaju se carinske ispostave, kao unutarnje ustrojstvene jedinice carinarnice, u sjedištu ili izvan sjedišta carinarnice. Unutarnje ustrojstvene jedinice carinske ispostave jesu carinski odjeljci.

(4) Zbog specifičnosti obavljanja poslova u Carinskoj upravi, sukladno međunarodnim standardima o uređivanju djelokruga i ustroju carinske službe, uvjeti za organiziranje ustrojstvenih jedinica Središnjeg ureda Carinske uprave i carinarnica mogu se propisati drugačije od uvjeta utvrđenih propisima o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave.

(5) Vlada donosi odluke o osnivanju, sjedištima, području djelovanja i početku rada carinarnice i odluke o osnivanju, sjedištima i području djelovanja carinskih ispostava.

(6) Ministar financija rješenjem određuje početak rada carinske ispostave i carinskog odjeljka.

Članak 5.

(1) Carinskom upravom upravlja ravnatelj koji ujedno upravlja i radom Središnjeg ureda, a u radu mu pomaže zamjenik ravnatelja i pomoćnici ravnatelja.

(2) Službenike Carinske uprave na radna mjesta zamjenika ravnatelja i pomoćnika ravnatelja raspoređuje ministar financija na prijedlog ravnatelja.

Članak 6.

(1) Zamjenik ravnatelja u slučaju spriječenosti ili odsutnosti ravnatelja obavlja sve poslove iz djelokruga rada Carinske uprave, kao i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj.

(2) Zamjenik ravnatelja je za svoj rad odgovoran ravnatelju.

(3) Pomoćnici ravnatelja upravljaju radom određenih unutarnjih ustrojstvenih jedinica Središnjeg ureda te obavljaju i druge poslove iz djelokruga Carinske uprave koje im povjeri ravnatelj.

(4) Pomoćnici ravnatelja odgovorni su ravnatelju Carinske uprave za rad određene ustrojstvene jedinice kojom upravljaju te za zakonito i djelotvorno obavljanje poslova iz djelokruga odnosne ustrojstvene jedinice u carinarnicama.

Članak 7.

(1) Radom carinarnice upravlja pročelnik kojeg na radno mjesto raspoređuje ministar financija na prijedlog ravnatelja.

(2) Pročelnik carinarnice odgovoran je ravnatelju Carinske uprave za zakonito i pravodobno obavljanje poslova iz djelokruga rada pojedine ustrojstvene jedinice Središnjeg ureda Carinske uprave i pomoćnicima ravnatelja koji upravljaju odnosnom unutarnjom ustrojstvenom jedinicom.

(3) Pročelnik carinarnice ima jednog ili više pomoćnika koji upravljaju radom određenih unutarnjih ustrojstvenih jedinica carinarnice.

(4) Radom carinske ispostave upravlja predstojnik carinske ispostave.

(5) Predstojnik carinske ispostave može imati jednog ili više pomoćnika.

(6) Radom carinskog odjeljka upravlja voditelj odjeljka.

Članak 8.

Unutarnje ustrojstvo Carinske uprave, osim pitanja koja su uređena ovim Zakonom, uredit će se uredbom Vlade o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija.

Članak 9.

Središnji ured Carinske uprave:

1. organizira i usmjerava rad službe, prati razvoj i ostvarivanje ciljeva, priprema stručne podloge za unapređivanje organizacije rada i zakonitosti djelovanja Carinske uprave i ustrojstvenih jedinica u njezinom sastavu,

2. organizira i nadzire rad carinarnica,

3. osigurava uvjete i izdaje upute za jedinstvenu, zakonitu, pravilnu, pravodobnu i učinkovitu primjenu carinskih i ostalih propisa, za koje je nadležna služba,

4. provodi unutarnji nadzor i kontrolu zakonitosti postupanja i pravilne primjene propisa u Carinskoj upravi

5. priprema i daje suglasnost tiskarama za tiskanje službenih obrazaca i publikacija u okviru djelatnosti Carinske uprave,

6. vodi brigu o čuvanju i prodaji oduzete ili druge strane robe kojom sukladno carinskim propisima raspolaže, odnosno za obavljanje ovih zadaća odabire i ovlašćuje druge pravne osobe u skladu s propisima koji uređuju postupak prodaje ili uništenja pod carinskim nadzorom,

7. obavlja poslove i provodi sve radnje u vezi radnopravnog statusa službenika i namještenika,

8. odlučuje i donosi programe za kadrovski, stručni i tehnički razvitak službe, donosi razvojne, organizacijske i druge smjernice za rad službe,

9. koordinira i nadzire rad carinarnica u obavljanju imovinskopravnih i kadrovskih poslova iz njihovog djelokruga rada,

10. priprema stručne podloge za podnošenje zahtjeva glede osiguranja proračunskih sredstava za financiranje rada i djelovanja Carinske uprave, poduzima mjere osiguranja zakonitoga raspolaganja sredstvima kojima raspolaže, racionalizira troškove poslovanja te priprema stručne podloge za izradu troškovnih izvješća,

11. prati naplatu prihoda državnog proračuna po osnovi carine, posebnih poreza, poreza na dodanu vrijednost i drugih davanja koja se, sukladno posebnim propisima, obračunavaju pri carinjenju robe, te poduzima mjere za osiguranje njihove naplate,

12. kroz rad Carinskog centra za obuku razvija, izvodi i organizira programe za stručno osposobljavanje i usavršavanje carinskih službenika, kao i stručno obrazovanje i usavršavanje službenika iz drugog državnog tijela ili ustanove te sudjeluje u provedbi državnih stručnih ispita za carinske službenike,

13. prati i analizira rezultate naplate carinskog, poreznog duga i ovrhe,

14. provodi provjere, obavlja verifikaciju registracije instrumenata osiguranja carinskog i poreznog duga i prati rokove važenja i korištenja instrumenata osiguranja carinskog i poreznog duga,

15. sudjeluje u izradi plana prijedloga proračuna i plana rashoda – trogodišnje projekcije proračuna Carinske uprave prema aktivnostima i kapitalnim projektima sukladno Zakonu o proračunu te planu i programu za njegovu izradu,

16. provodi postupke javne nabave i priprema dokumentaciju za nadmetanje, te prati rokove isporuka i plaćanja,

17. daje suglasnosti za uređenje prostora, izgradnju, obnavljanje ili uređenje objekata na području slobodnih zona te na graničnim prijelazima,

18. obavlja poslove i radnje vezane uz izgradnju, održavanje i modernizaciju objekata Carinske uprave te nadzire i koordinira rad svih sudionika tijekom izgradnje ili rekonstrukcije,

19. prati realizaciju programa investicijskog održavanja te održava i nabavlja kompletnu opremu za redoviti rad svih službi na objektima Carinske uprave,

20. obavlja naknadne provjere deklaracija i drugih isprava prema carinskim propisima, obračun i kontrolu carine, posebnih poreza i poreza na dodanu vrijednost pri uvozu, i drugih davanja koja se, sukladno posebnim propisima, obračunavaju pri carinjenju robe,

21. provodi i unapređuje metode i tehnike sprječavanja i otkrivanja carinskih prekršaja i kaznenih djela vezanih uz obračun i kontrolu carine, posebnih poreza, poreza na dodanu vrijednost i drugih davanja što se sukladno posebnim propisima obračunavaju pri carinjenju robe odnosno u prometu robom koja podliježe posebnim porezima u tuzemstvu, te drugih kažnjivih djela u predmetima koji su u nadležnosti službe,

22. provodi provjere unosa, uvoza, izvoza ili provoza robe za koju su u svrhu sigurnosti, zaštite zdravlja i života ljudi, životinja i bilja, zaštite kulturne baštine, zaštite nacionalnog blaga i intelektualnoga vlasništva propisane posebne mjere,

23. daje upute za ispravno utvrđivanje vrijednosti robe, visine uvoznih i izvoznih carina i posebnih poreza,

24. u carinskom laboratoriju obavlja kemijsko-fizikalne, tehnološke i druge analize uzoraka robe uzetih u svrhe ispravnog raspoređivanja robe u Carinsku tarifu,

25. daje mišljenja i objavljuje obvezujuća mišljenja o razvrstavanju robe u kombinirano nazivlje Carinske tarife te obvezujuća mišljenja o podrijetlu robe,

26. obavlja analize opojnih droga i drugih psihotropnih tvari,

27. u suradnji s ovlaštenim institucijama obavlja stručna vještačenja,

28. obavlja stručne poslove za potrebe Povjerenstva za carinsku tarifu,

29. pruža stručnu pomoć pri provedbi carinskih i propisa o posebnim porezima te daje upute za rad o pitanjima iz djelokruga rada službe,

30. prikuplja, obrađuje i čuva podatke s područja rada službe,

31. organizira i upravlja sustavom obrade i prijenosa podataka,

32. surađuje i razmjenjuje podatke s međunarodnim organizacijama i stručnim udrugama na područjima sustava carine i posebnih poreza, carinskim službama drugih država te s nadležnim pograničnim tijelima susjednih država,

33. surađuje i razmjenjuje podatke s upravnim tijelima, drugim državnim tijelima, javnim službama i gospodarskim subjektima u predmetima što se odnose na područje djelatnosti službe,

34. osniva prvostupanjski i drugostupanjski disciplinski sud i vodi poslove disciplinskog sudovanja u prvom i drugom stupnju,

35. obavlja poslove u vezi s izdavanjem stručnih izdanja Carinske uprave,

36. kada je to propisano vodi upravni postupak u prvom stupnju,

37. prati provedbu carinskih, poreznih i drugih propisa iz svojega djelokruga i stručni je nositelj izrade Carinskog zakona, drugih carinskih propisa, zakona i pravilnika o posebnim porezima te surađuje u izradi drugih zakona i drugih propisa koji se primjenjuju u postupcima koje vodi,

38. odobrava provedbu carinskih mjera za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, provodi upravni postupak u provedbi carinskih mjera za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, obavlja poslove nadzora, koordinacije i stručne pomoći pri provedbi postupaka za zaštitu prava intelektualnog vlasništva iz djelokruga carinarnica, vodi evidenciju o zahtjevima za poduzimanje carinskih mjera za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, te prikuplja, obrađuje i razmjenjuje podatke o povredama prava intelektualnog vlasništva iz svog djelokruga,

39. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom ili drugim propisima.

Članak 10.

Carinarnica neposredno ili preko svojih ustrojstvenih jedinica obavlja sljedeće poslove:

1. odobrava i provjerava provedbu carinski dopuštenog postupanja i uporabe robe,

2. obračunava i naplaćuje carinu, posebne poreze, porez na dodanu vrijednost i druga davanja koja se naplaćuju kod uvoza, izvoza i provoza robe te druga davanja u skladu s posebnim propisima,

3. rješava o plaćanju povoljnije carine i oslobođenju od plaćanja carine i posebnih poreza, o odgodi plaćanja, povratu ili otpustu ili naknadnoj naplati carinskog duga, poreza na dodanu vrijednost, posebnih poreza i drugih davanja koja se naplaćuju sukladno carinskim i posebnim propisima,

4. nadzire i provjerava uporabu robe koja je bila oslobođena od plaćanja carine, poreza na dodanu vrijednost, posebnih poreza i drugih davanja koja se naplaćuju sukladno carinskim i posebnim propisima,

5. utvrđuje carinsku vrijednost i razvrstavanje robe u kombinirano nazivlje Carinske tarife te utvrđuje podrijetlo robe u skladu s važećim propisima i međunarodnim sporazumima,

6. obavlja nadzor i provjeru rješenja iz točke 3. ovoga stavka te obračuna i naplate carine, posebnih poreza, poreza na dodanu vrijednost i drugih davanja koja se naplaćuju sukladno carinskim i posebnim propisima,

7. obavlja naknadne provjere carinskih deklaracija i isprava koje se podnose uz deklaraciju,

8. provodi mjere osiguranja naplate utvrđenog, a nedospjelog carinskog duga, posebnih poreza, poreza na dodanu vrijednost te drugih davanja koja se naplaćuju prema posebnim propisima,

9. provodi postupak ovrhe radi naplate carinskog duga, posebnog poreza, poreza na dodanu vrijednost te drugih davanja koja se naplaćuju prema posebnim propisima,

10. na graničnim prijelazima, za koje to odluči Vlada, obavlja poslove s područja kontrole prijelaza preko državne granice,

11. obavlja nadzor i kontrolu unosa i iznosa domaćih i stranih sredstava plaćanja, te sprječava i otkriva kažnjiva djela s tim u vezi,

12. sprječava i otkriva carinske i porezne prekršaje te druga kažnjiva djela,

13. provodi unutarnji nadzor i kontrolu zakonitosti postupanja i pravilne primjene propisa u ustrojstvenim jedinicama carinarnice,

14. u prvom stupnju vodi prekršajne postupke za prekršaje propisane ovim Zakonom, Carinskim zakonom te drugim zakonima kada je provedba prekršajnog postupka stavljena u djelokrug rada Carinske uprave,

15. rješava u predmetima iz nadležnosti Carinske uprave u upravnom postupku prvog stupnja, ako za određena upravna pitanja nije propisana nadležnost Središnjeg ureda,

16. smješta i provodi postupak prodaje oduzete, ustupljene ili pronađene robe i proizvoda,

17. vodi carinsko skladište,

18. izdaje odobrenja za carinska skladišta,

19. obavlja poslove nadzora i provjere nad radom carinskih skladišta,

20. daje obavijesti o primjeni carinskih propisa,

21. surađuje i razmjenjuje podatke s nadležnim tijelima Ministarstva unutarnjih poslova, drugim državnim i javnim tijelima i organizacijama te drugim sudionicima u pograničnom prometu te stranim pograničnim tijelima, kako bi se poslovi na granici obavljali učinkovitije i kvalitetnije, kao i u cilju sprječavanja i otkrivanja carinskih i poreznih prekršaja te kažnjivih djela,

22. surađuje s nadležnim poreznim i inspekcijskim tijelima u vezi s obavljanjem poslova iz njihovog djelokruga,

23. provodi nadzor rada i poslovanja međunarodnih otpremnika u vezi s carinjenjem robe, odnosno poslova zastupanja u carinskom postupku,

24. obračunava i naplaćuje posebni porez na robu u domaćem prometu koja podliježe obračunu i naplati prema zakonima o posebnim porezima,

25. uzima uzorke robe radi primjene propisa iz nadležnosti rada carinske službe,

26. na temelju zahtjeva nositelja prava ili po službenoj dužnosti poduzima propisane mjere s robom koja je predmet carinskog postupanja, a za koju postoji opravdana sumnja da povređuje određeno pravo intelektualnog vlasništva,

27. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima.

Članak 11.

(1) Iznimno od odredbi članka 10. ovoga Zakona, provedba mjera carinskog nadzora i poslova carinske provjere putničkog prometa s inozemstvom s manjim opsegom prometa u zračnim lukama, morskim lukama nautičkog turizma i drugim graničnim prijelazima, može se organizirati u okviru tijela državne uprave nadležnog za kontrolu prelaska državne granice.

(2) Obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka određuju sporazumom ministar financija i ministar unutarnjih poslova.

OVLASTI

Članak 12.

(1) Prilikom obavljanja poslova Carinske uprave ovlašteni carinski službenici u okviru radnog mjesta na koje su raspoređeni imaju ovlasti propisane ovim i drugim zakonima.

(2) Status ovlaštenog carinskog službenika stječe se rasporedom na radno mjesto koje je takvim određeno Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva financija.

Članak 13.

(1) Ovlašteni carinski službenici kada obavljaju poslove propisane ovim Zakonom i drugim carinskim i poreznim propisima dužni su poštivati dostojanstvo, ugled i čast svake osobe na koju se radnja odnosi, vodeći računa o zaštiti Ustavom Republike Hrvatske i zakonom zajamčenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te poštivati odredbe Kodeksa profesionalne etike.

(2) Primjene carinskih ovlasti moraju biti razmjerne potrebi zbog kojih se poduzimaju.

(3) Primjena carinskih ovlasti ne smije izazvati veće štetne posljedice od onih koje bi nastupile da carinske ovlasti nisu primijenjene.

(4) Između više carinskih ovlasti ovlašteni carinski službenik primijenit će onu kojom se s najmanje štetnih posljedica i u najkraćem vremenu postiže njezin cilj.

(5) Odredbe stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na slučajeve kada ovlašteni carinski službenici carinske ovlasti primjenjuju prema pravnim osobama, te su u tim slučajevima dužni voditi računa da kod provođenja službenih radnji u što manjoj mjeri remete njihovo redovito poslovanje.

(6) Osoba kojoj su povrijeđena prava postupanjem ovlaštenih carinskih službenika može podnijeti pritužbu Središnjem uredu Carinske uprave.

(7) Postupak za rješavanje pritužbi propisuje Pravilnikom ministar financija na prijedlog ravnatelja.

Članak 14.

(1) Ovlašteni carinski službenik primjenjuje ovlasti prema vlastitoj odluci ili po nalogu nadređene mu osobe.

(2) Ovlašteni carinski službenik dužan je upozoriti nadređenu osobu ako je njezin nalog protivan zakonu i Ustavu Republike Hrvatske, a odbit će izvršenje naloga ako bi time počinio kazneno djelo. U oba slučaja o istima je odmah dužan obavijestiti ravnatelja Carinske uprave.

Članak 15.

(1) Prema pozivima međunarodnih organizacija ili na osnovi obveza koje proistječu iz međunarodnih ugovora, ili drugih propisa, službenici Carinske uprave mogu u inozemstvu sudjelovati u obavljanju carinskih i drugih zadataka.

(2) O sudjelovanju i obavljanju zadataka iz stavka 1. ovoga članka, odlučuje ministar financija.

(3) Ovlaštene carinske službenike koji će u inozemstvu sudjelovati u obavljanju carinskih i drugih zadataka imenuje ravnatelj Carinske uprave.

(4) Ministar financija izdaje pisane ovlasti kojima određuje opseg i trajanje ovlasti, kao i zadatke koje mogu provoditi carinski službenici druge države ili međunarodne organizacije, kada na osnovi međunarodnih ugovora ili drugih propisa djeluju u Republici Hrvatskoj.

Članak 16.

(1) Ovlaštenom carinskom službeniku izdaje se službena iskaznica i službena značka s identifikacijskim brojem.

(2) Ovlašteni carinski službenici obavljaju poslove carinske službe u službenoj ili civilnoj odjeći. Službena odjeća je carinska odora ili radna odjeća s propisanim znakom Carinske uprave.

(3) Carinskom službeniku izdaje se službena iskaznica.

(4) Prijevozna sredstva koja se koriste u službene svrhe mogu biti označena znakom Carinske uprave i natpisom »Carina«.

(5) Obrazac službene iskaznice, postupak izdavanja službene iskaznice i službene značke, kao i način obilježavanja prijevoznih sredstava znakom carinske službe propisuje pravilnikom ministar financija na prijedlog ravnatelja Carinske uprave.

(6) Vlada uredbom propisuje boju i oznake na službenoj odjeći.

(7) Ministar financija na prijedlog ravnatelja pravilnikom određuje radna mjesta na kojima ovlašteni carinski službenici moraju nositi službenu i radnu odjeću, izgled, vrstu, trajanje i način uporabe službene i radne odjeće, te poslove koje carinski službenici mogu obavljati u civilnoj odjeći.

Članak 17.

(1) Ovlašteni carinski službenici koji poslove službe obavljaju u civilnoj odjeći dužni su se prije poduzimanja bilo koje službene radnje legitimirati službenom iskaznicom i značkom.

(2) Iznimno, ovlašteni carinski službenik neće se predstaviti na način određen u stavku 1. ovoga članka ako procijeni da stvarne okolnosti primjene carinske ovlasti ukazuju da bi to moglo ugroziti postizanje njezinog cilja. U tom slučaju carinski službenik će tijekom izvršenja carinske ovlasti na svoje svojstvo upozoriti riječju »Carina!«.

(3) Čim prestanu okolnosti iz stavka 2. ovoga članka carinski službenik predstavit će se na način određen stavkom 1. ovoga članka.

Članak 18.

(1) Ovlašteni carinski službenici kada obavljaju nadzor nad primjenom zakona i drugih podzakonskih akata, obavljaju radnje carinske provjere, provjere posebnih poreza, sprječavaju i otkrivaju prekršaje i kaznena djela, prema odredbama ovog Zakona i drugih propisa, poštujući pri njihovoj provedbi propise o sigurnosti zračnog, pomorskog, riječnog, željezničkog i cestovnog prometa imaju i ovlast:

1. pratiti, zaustaviti, pregledati i pretražiti prijevozno i prijenosno sredstvo i robu,

2. provjeriti identitet osobe,

3. pregledati osobu,

4. pregleda i pretrage poslovnih prostorija, prostora, objekata, dokumentacije, kao i provjere vjerodostojnosti i istinitosti isprava podnesenih u carinskom postupku,

5. privremeno oduzeti predmete i isprave,

6. privremeno ograničiti slobodu kretanja,

7. pozivati,

8. prikupljati, obrađivati, evidentirati i koristiti osobne i druge podatke,

9. upotrijebiti sredstva prisile.

(2) Ovlašteni carinski službenici imaju pravo upotrijebiti sredstva prisile samo ako su raspoređeni na radno mjesto koje je takvim određeno Pravilnikom o unutarnjem redu i ako su položili ispit sukladno propisanom programu obuke.

(3) Ovlašteni carinski službenici koji su imenovani za istražitelje imaju pravo provoditi dokazne radnje povjerene od strane nadležnog državnog odvjetnika sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku i pravilima svoje struke.

(4) Program obuke za ovlaštene carinske službenike iz stavka 2. ovoga članaka donosi Vlada.

(5) Način postupanja i uporabe sredstva prisile propisuje Pravilnikom ministar financija na prijedlog ravnatelja Carinske uprave.

Članak 19.

Ovlašteni carinski službenici kada obavljaju poslove iz članka 18. ovoga Zakona mogu upotrebljavati tehničku opremu, pse za detekciju te službena vozila i plovila s uporabom svjetlosnih i zvučnih signala u skladu s propisima sigurnosti prometa na cestama i sigurnosti plovidbe na morima i rijekama.

Članak 20.

(1) Ovlašteni carinski službenici iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona imaju pravo nositi vatreno oružje i streljivo na cjelokupnom carinskom području Republike Hrvatske.

(2) Ovlašteni carinski službenici iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona imaju pravo nositi vatreno oružje i streljivo dok poslove obavljanju u službenoj carinskoj odori, a iznimno i u civilnoj odjeći, po nalogu nadređene osobe, ukoliko za to postoje opravdani razlozi.

(3) Način nošenja i uporabe vatrenog oružja propisuje Pravilnikom ministar financija.

(4) Vrstu vatrenog naoružanja i streljiva koje koriste ovlašteni carinski službenici iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona propisat će uredbom Vlada.

Članak 21.

(1) Ovlašteni carinski službenici imaju pravo u prekograničnom prometu pregledavati osobe te pregledavati i pretraživati prtljagu i druge stvari koje ove osobe sa sobom nose. Ove radnje obuhvaćaju i pravo provjere identiteta osoba.

(2) Provjera identiteta osobe provodi se uvidom u njezinu putnu ispravu, osobnu iskaznicu ili drugu javnu ispravu s fotografijom.

(3) Prilikom provjere identiteta osobe, ovlašteni carinski službenik dužan je upoznati osobu s razlogom provjere njezinog identiteta.

(4) Radnje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju i pravo privremenog ograničenja slobode kretanja dok se ne obave propisane carinske radnje ili ako je izvršeno ili pokušano izvršenje prekršaja počinjenih povredom carinskih ili poreznih propisa, ali ne duže od šest sati. Ukoliko postoje razlozi za privremeno ograničavanje slobode kretanja duže od šest sati bez odgađanja obavještava se nadležna policijska uprava.

(5) Ako je razlog privremenog ograničenja slobode kretanja izvršenje ili pokušaj izvršenja prekršaja propisanih drugim zakonima ili kaznenog djela, bez odgađanja obavještava se nadležna policijska uprava.

(6) Ovlašteni carinski službenici iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona imaju pravo pregledavati osobe, pregledavati i pretraživati prtljagu i druge stvari koje ove osobe nose, na cjelokupnom carinskom području Republike Hrvatske ukoliko postoje osnove sumnje u izvršenje carinskog ili poreznog prekršaja ili kaznenog djela.

(7) Pregled osobe iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pregled svega što osoba nosi, na tijelu ili uza se, pri čemu se utvrđuje ima li kod sebe odnosno na sebi stvari, koje su predmet kršenja carinskih, odnosno drugih propisa za provođenje kojih je nadležna Carinska uprava, ili koji su predmet kaznenog djela. Pregled smiju obavljati samo ovlašteni carinski službenici istog spola kojeg je osoba koju pregledavaju, a pregled maloljetne osobe smije se obaviti samo u prisutnosti njenih roditelja ili skrbnika ili ako ovih nema ili odbiju prisustvovati pregledu, u prisutnosti socijalnog radnika.

(8) U slučaju postojanja osnovane sumnje da je roba koja je predmet carinskoga ili poreznog prekršaja sukladno propisima za provođenje kojih je nadležna Carinska uprava, odnosno predmet kaznenog djela skrivena u tijelu osobe, obavljanje tjelesne pretrage povjerit će se liječniku javne zdravstvene službe.

(9) Ako se pri pregledu ili pretrazi robe, prijevoznog sredstva ili osobe pronađu robe čiji je promet zabranjen ili ograničen koje se neovlašteno prenose u ili iz carinskog područja Republike Hrvatske odmah će se privremeno oduzeti. Osobama kod koje su pronađene navedene robe privremeno će se ograničiti sloboda kretanja i o tome će se odmah obavijestiti nadležna policijska uprava.

(10) Ako se kod osobe iz stavka 1. ovoga članka pronađu domaća ili strana sredstva plaćanja u iznosima većim od dopuštenih, postupit će se u skladu s deviznim i drugim propisima.

(11) O privremenom oduzimanju predmeta ovlašteni carinski službenik dužan je izdati potvrdu. Potvrda mora sadržavati značajke privremeno oduzetog predmeta po kojima se on razlikuje od drugih predmeta te podatke o osobi od koje je predmet oduzet.

(12) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na vozno osoblje, posadu prijevoznih sredstava te na druge osobe prema kojima se provodi carinski nadzor.

Članak 22.

(1) Ovlašteni carinski službenici, radi otkrivanja kršenja carinskih i poreznih propisa za provođenje kojih je nadležna Carinska uprava, na cijelom carinskom području Republike Hrvatske imaju pravo:

1. pratiti i zaustaviti svako prijevozno i prijenosno sredstvo,

2. pregledati i pretražiti prijevozno i prijenosno sredstvo na bilo kojem mjestu,

3. provjeravati namjensku uporabu pogonskog goriva u prijevoznim sredstvima, radnim uređajima i strojevima.

(2) Osobe prema kojima se provode mjere iz stavka 1. ovoga članka dužne su se zaustaviti na mjestu koje odredi ovlašteni carinski službenik davanjem propisanih znakova na način i po postupku koji pravilnikom propisuje ministar financija u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova. Na zahtjev ovlaštenog carinskog službenika mora pružiti sve potrebne podatke, te mu pokazati robu i proizvode koje prevozi ili prenosi.

(3) Pregled prijevoznog ili prijenosnog sredstva podrazumijeva osjetilni pregled prostora i stvari koje su u njemu.

(4) Ukoliko se pri pregledu prijevoznog ili prijenosnog sredstva utvrdi osnova sumnje u kršenje carinskih ili poreznih propisa čije je provođenje u nadležnosti Carinske uprave, ovlašteni carinski službenik ima pravo obaviti pretragu svih dijelova prijevoznog ili prijenosnog sredstva, uključujući stvari u njima, te koristeći tehnička pomagala ima pravo rastavljanja pojedinih dijelova prijevoznog i prijenosnog sredstva.

(5) Ukoliko se nakon pregleda i rastavljanja prijevoznog ili prijenosnog sredstva utvrdi da nije bilo kršenja carinskih ili poreznih propisa čije je provođenje u nadležnosti Carinske uprave, prijevozno ili prijenosno sredstvo će se vratiti u prvobitno stanje.

Članak 23.

(1) Ovlašteni carinski službenici, radi otkrivanja kršenja carinskih i drugih propisa za provođenje kojih je nadležna carinska služba, na cijelom carinskom području Republike Hrvatske imaju pravo obaviti pregled i pretragu poslovnih prostorija i drugoga poslovnog prostora u kojima se roba proizvodi, utovaruje, istovaruje, pretovaruje ili skladišti.

(2) Poslovnim prostorom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se i stambeni prostor naznačen kao sjedište tvrtke ili ako se koristi kao poslovni prostor.

(3) Pregled ostalih prostorija i prostora moguće je obaviti samo na temelju odobrenja tijela sudbene vlasti.

Članak 24.

(1) Ovlašteni carinski službenici imaju pravo pozivati sudionike u carinskom postupku i druge osobe za koje se može pretpostaviti da raspolažu s obavijestima nužnim za obavljanje poslova koji su u djelokrugu rada carinske službe iz članka 3., 9. i 10. ovoga Zakona, a radi davanja usmenih ili pisanih obavijesti.

(2) Ovlašteni carinski službenici imaju pravo pozivati sudionike u carinskom i poreznom postupku i druge osobe za koje se može pretpostaviti da raspolažu s obavijestima u cilju saznanja činjenica mjerodavnih za utvrđivanje kaznene odgovornosti za djela koja imaju obilježja kršenja carinskih propisa, te drugih propisa, koja su u nadležnosti Carinske uprave.

(3) U pozivu se mora naznačiti naziv, mjesto i adresa ustrojstvene jedinice Carinske uprave, kao i razlog, mjesto i vrijeme pozivanja.

(4) Osoba koje se odazvala pozivu, a odbila je dati obavijest, ne smije se ponovno pozivati zbog istog razloga.

Članak 25.

(1) Ovlašteni carinski službenik iz članka 18. ovoga Zakona upozorit će drugu osobu koja svojim ponašanjem, djelovanjem ili propuštanjem određene radnje može dovesti u opasnost svoju sigurnost ili sigurnost druge osobe ili kada opravdano očekuje da bi ta osoba mogla počiniti ili izazvati drugu osobu da počini prekršaj ili kazneno djelo.

(2) Ovlašteni carinski službenik iz članka 18. ima pravo izdati zapovijed radi:

1. sprječavanja protupravnog ili neposrednog napada na carinske službenike ili druge osobe zatečene u području uredovanja,

2. sprječavanja izvršenja ili pokušaja izvršenja prekršajnog ili kaznenog djela ili sprječavanja otpora ili bijega osobe sudionika u carinskom postupku,

3. sprječavanja uništenja dokaza i tragova koji mogu poslužiti kao dokaz.

(3) Uvjete i načine izricanja upozorenja i zapovijedi propisuje pravilnikom ministar financija na prijedlog ravnatelja Carinske uprave.

Članak 26.

(1) Ovlašteni carinski službenici iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona imaju pravo upotrijebiti sredstva prisile pod uvjetima predviđenim ovim Zakonom.

(2) Sredstva prisile u smislu ovoga Zakona su tjelesna snaga, sredstva za vezivanje i vatreno oružje.

(3) Sredstva prisile, osim vatrenog oružja, smiju biti upotrijebljena radi odbijanja protupravnog napada na ovlaštene carinske službenike ili druge osobe zatečene u području uredovanja ili ako postoji osnovana sumnja u izvršenje ili pokušaj izvršenja carinskog ili poreznog prekršaja ili kaznenog djela, te za sprječavanje otpora ili bijega osobe sudionika u carinskom postupku, ako mjere upozorenja ili zapovijedi ne jamče uspjeh.

(4) Ovlašteni carinski službenik iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona uvijek će uporabiti najblaže sredstvo prisile koje jamči uspjeh.

(5) Osoba protiv koje su ispunjeni uvjeti za uporabu sredstava prisile neće se upozoriti ukoliko bi isticanje upozorenja dovelo u pitanje izvršenje službene radnje.

(6) Ovlašteni carinski službenici iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona sredstva prisile imaju pravo upotrijebiti na cjelokupnom carinskom području Republike Hrvatske.

Članak 27.

Uporaba tjelesne snage u smislu ovoga Zakona smatra se uporaba različitih zahvata borilačkih vještina ili njima sličnih postupaka na tijelu druge osobe, kojima je cilj odbijanje napada ili svladavanje otpora osobe uz nanošenje najmanjih štetnih posljedica.

Članak 28.

Sredstva za vezivanje dopušteno je uporabiti radi:

1. sprječavanja otpora osobe ili odbijanja napada usmjerenog na carinskog službenika,

2. onemogućavanja samoozljeđivanja ili ozljeđivanja druge osobe.

Članak 29.

(1) Ovlašteni carinski službenik iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona ovlašten je uporabiti vatreno oružje kad na drugi način ne može zaštiti svoj život ili život drugih osoba.

(2) Prije uporabe vatrenog oružja ovlašteni carinski službenik osobu protiv koje će upotrijebiti vatreno oružje mora upozoriti uzvikom »stoj, carina«, nakon toga drugi poziv »stoj, pucat ću«, a neposredno prije uporabe vatrenog oružja, ako to okolnosti dopuštaju, mora pucanjem u zrak upozoriti osobu o namjeri uporabe vatrenog oružja kao sredstva prisile.

(3) Uporaba vatrenog oružja nije dopuštena kada dovodi u opasnost život drugih osoba, osim ako je uporaba vatrenog oružja jedino sredstvo za obranu od izravnog napada ili opasnosti.

Članak 30.

(1) Republika Hrvatska odgovara za štetu koju carinski službenik počini trećim osobama, osim ako se dokaže da je postupao sukladno propisima.

(2) Kada su sredstva prisile uporabljena u granicama ovlasti isključena je odgovornost ovlaštenog carinskog službenika koji ih je uporabio.

(3) Kada se protiv ovlaštenog carinskog službenika vodi kazneni postupak zbog uporabe sredstava prisile ili drugih radnji u obavljanju službenog posla, Ministarstvo financija će mu osigurati besplatnu pravnu pomoć u tom postupku.

(4) Ministarstvo financija osigurati će besplatnu pravnu pomoć i građaninu, koji je pružio pomoć carinskom službeniku, ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog radnje počinjene u vezi s pružanjem pomoći.

Članak 31.

(1) Ovlašteni carinski službenici provjeravaju isprave podnesene u carinskom i poreznom postupku i podatke iskazane u tim ispravama.

(2) Ovlašteni carinski službenici imaju pravo zahtijevati od osobe koja je prema propisima dužna dati podatke ili ispuniti određenu obvezu da im u određenom roku i na određenom mjestu podnese bilo koju knjigovodstvenu ispravu, ugovor, poslovno dopisivanje, evidenciju ili neku drugu ispravu koju smatraju potrebnom za provedbu carinske i porezne provjere.

(3) Isprave, podaci ili ispunjenje određene obveze iz stavka 2. ovoga članka mogu se zahtijevati od carinskog otpremnika ili zastupnika, poreznog obveznika, proizvođača, prijevoznika ili druge osobe, koja je neposredno ili posredno sudjelovala u poslu, ali i od svake druge osobe koja raspolaže traženom dokumentacijom ili raspolaže podacima ili bi te isprave ili podatke trebala imati.

(4) Kad se poslovne knjige i propisane evidencije vode na elektronskom mediju, ovlašteni carinski službenici imaju pravo pregledati bazu podataka računarskog sustava, te zahtijevati izradu, odnosno predaju svakog dokumenta ili deklaracije, koja potvrđuje neki podatak, vođen na elektronskom mediju.

Članak 32.

(1) Kod obavljanja carinske i porezne provjere ovlašteni carinski službenik ima pravo privremeno oduzeti ili zabraniti raspolaganje ispravama i nositeljima podataka iz članka 31. stavka 2. i 4. ovoga Zakona, te predmete i uzorke predmeta u svezi kojih se provodi odnosni postupak za razdoblje ne duže od 15 dana.

(2) Kada je to potrebno radi osiguranja dokaza, utvrđivanja neispravnosti ili ako je osoba te isprave, nositelje podataka, predmete i uzorke koristila za kršenje carinskih i poreznih propisa, odnosno ako je do njih došla kršenjem carinskih i poreznih propisa, iste ima pravo zadržati do okončanja postupka.

(3) Osoba može zahtijevati da joj se stvari pod zabranom iz stavka 1. ovoga članka vrate i prije isteka roka zabrane, ako dokaže da su joj nužno potrebne u poslovanju.

(4) O povratu stvari iz stavka 1. ovoga članka odlučuje se rješenjem u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva.

Članak 33.

(1) Osobe iz članka 31. stavka 3. ovoga Zakona dužne su ovlaštenom carinskom službeniku koji obavlja carinsku ili poreznu provjeru, dopustiti pristup zemljištu i prostorima u kojima se obavlja djelatnost, utovar, istovar ili skladištenje robe.

(2) Ovlašteni carinski službenik ima pravo prilikom obavljanja zadaća službe ući i u bilo koji drugi objekt i prostor u zračnoj luci, željezničkom kolodvoru, morskoj ili riječnoj luci, stupiti na zemljište na kojem se nalazi ili bi se mogla nalaziti roba, na zemljište preko kojega je ili je mogla biti izvedena neka instalacija koja omogućava prenošenje robe, odnosno drugo zemljište gdje bi moglo biti mjesto za pristajanje plovila ili zrakoplova.

(3) Prilikom obavljanja zadaća sukladno stavku 2. ovoga članka ovlašteni carinski službenici imaju pravo koristiti službena prijevozna sredstva te drugu tehničku opremu.

Članak 34.

(1) Ovlašteni carinski službenici provjeravaju usklađenost poslovanja fizičkih i pravnih osoba s carinskim, poreznim i drugim propisima koji su u nadležnosti Carinske uprave, na temelju poslovnih knjiga, evidencija i drugih isprava.

(2) Ovlašteni carinski službenici imaju pravo pri obavljanju carinske, odnosno porezne provjere pravnih i fizičkih osoba u skladu s carinskim, poreznim i drugim propisima, za čije je provođenje nadležna Carinska uprava, zbog sprječavanja i otkrivanja kršenja tih propisa, pregledati poslovni i drugi prostor koji se koristi za obavljanje djelatnosti te druge objekte i zemljišta.

(3) Poslovnim prostorom u smislu stavka 2. ovoga članka smatra se i stambeni prostor naznačen kao sjedište trgovačkog društva ili ako se koristi kao poslovni prostor.

(4) Kod pregleda poslovnog prostora, objekata i zemljišta ovlašteni carinski službenik ima pravo pregledati poslovne knjige, evidencije i druge isprave u vezi s carinskom robom ili proizvodima koji podliježu posebnim porezima, te rabiti tehnička pomagala u svrhu pregleda i pretrage, odnosno rastavljanja opreme, strojeva, uređaja, robe koja se nalazi u prostoru, objektu, na zemljištu, kao i utvrđivati namjensku uporabu roba koje podliježu plaćanju posebnim porezima.

(5) Fizičke i pravne osobe kod kojih se primjenjuje mjera naknadne carinske provjere dužne su ovlaštenom carinskom službeniku omogućiti uvjete za nesmetan rad i dati mu na uvid sve poslovne knjige i druge isprave, odnosno omogućiti uvid u podatke i evidencije vođenih putem elektronskog medija.

Članak 35.

(1) Ako ovlašteni carinski službenik pri obavljanju carinske i porezne provjere naiđe na fizički otpor ili može takav otpor očekivati, na njegovo traženje pomoć u obavljanju radnji carinske i porezne provjere pružit će mu nadležna policijska uprava.

(2) Državna i druga tijela s javnim ovlastima koja pri obavljanju poslova iz svoga djelokruga utvrde da su prekršeni carinski, porezni ili drugi propisi čije provođenje je u nadležnosti Carinske uprave, odnosno da postoji mogućnost da bi se to moglo dogoditi, dužni su o svojim saznanjima bez odgađanja izvijestiti najbližu ustrojstvenu jedinicu Carinske uprave.

Članak 36.

(1) Zapisnici o činjenicama utvrđenim pregledom osoba, pregledom i pretragom prijevoznih i prijenosnih sredstava i poslovnih prostora, pregledom poslovnih knjiga, evidencija i drugih isprava te predmeti, isprave i drugi dokumenti oduzeti tijekom provođenja mjera carinske i porezne provjere mogu koristiti kao dokazno sredstvo u prekršajnom ili kaznenom postupku.

(2) Izjave sudionika unutar provođenja mjera carinske i porezne provjere mogu služiti kao dokazno sredstvo u prekršajnom postupku i kaznenom postupku ako su dane pod uvjetima i na način kako je propisano Zakonom o kaznenom postupku i Prekršajnim zakonom.

Članak 37.

(1) Ovlašteni carinski službenici u provođenju nadzora i provjere radi osiguranja naplate nedospjelog carinskog duga te duga s osnova posebnih poreza, poreza na dodanu vrijednost i drugih davanja, imaju pravo poduzimati mjere za osiguranje naplate prema odredbama Općeg poreznog zakona.

(2) Kod obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni carinski službenik ima pravo pregleda i pretrage poslovnih i drugih prostora, objekata i zemljišta koji se koriste za obavljanje djelatnosti, uređaja, robe, stvari, predmeta, poslovnih knjiga, ugovora, cjenika i drugih isprava potrebnih za provedbu postupka osiguranja naplate.

Članak 38.

(1) Osiguranje naplate, naplata iz osiguranja i ovrha javnih i drugih davanja iz nadležnosti Carinske uprave provodi se sukladno Općem poreznom zakonu, Ovršnom zakonu i drugim zakonima.

(2) Obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka Carinska uprava može povjeriti i osobama koje su sukladno zakonu kojim se uređuje ovrha i osiguranje ili drugom propisu, ovlaštene za neposredno obavljanje ovrhe i osiguranja, ukoliko ispunjavaju uvjete za naplatitelja po tom zakonu.

PRIKUPLJANJE, EVIDENTIRANJE, OBRADA I ZAŠTITA PODATAKA

Članak 39.

(1) Carinska uprava prikuplja osobne i druge podatke radi provođenja zakonom i drugim propisima utvrđenih poslova, iz već postojećih izvora podataka, izravno od osobe na koju se ti podaci odnose i od drugih osoba koje o tome nešto znaju.

(2) Ako se podaci prikupljaju iz već postojećih izvora podataka ili od drugih osoba koje o tome nešto znaju, ovlašteni carinski službenici nisu o tome dužni obavijestiti osobe na koje se ti podaci odnose, ako bi to onemogućilo ili otežalo izvršenje određenog posla.

(3) Ako ovlašteni carinski službenici zbog obavljanja određenih poslova prikupljaju osobne i druge podatke iz već postojećih izvora podataka, tada su tijela, ustanove i drugi subjekti koji na temelju zakona i u okviru svojih djelatnosti raspolažu osobnim izvornim podacima, dužni na zahtjev ovlaštenih carinskih službenika dostaviti tražene osobne i druge podatke.

Članak 40.

(1) Carinska uprava vodi evidenciju o osobnim i drugim podacima (u daljnjem tekstu: evidencija), koje prikuplja i objedinjuje u vezi s obavljanjem poslova iz svoje nadležnosti i njezinih posebnih ovlaštenja, i to:

1. evidencija carinskih deklaracija,

2. evidencija izdanih carinskih odobrenja,

3. evidencija posjednika odobrenja za uvoz i izvoz određenih roba koje podliježu posebnim porezima,

4. evidencija obveznika posebnih poreza,

5. evidencija o pokrenutim prekršajnim postupcima, za čije je provođenje nadležna,

6. evidencija dobivenih i posredovanih obavijesti,

7. evidencija o carinskim i poreznim provjerama,

8. evidencija vatrenog oružja, streljiva i uporabe sredstava prisile,

9. evidencija o obračunu i prikupljanju te ovrha carinskog i poreznog duga,

10. evidencija podnesenih općih i zajedničkih instrumenata osiguranja carinskog i poreznog duga,

11. evidencija prijevoznih i prijenosnih sredstava,

12. evidencija ovlaštenih carinskih zastupnika,

13. evidencija ovlaštenih carinskih otpremnika,

14. evidencija dokumenata u postupku prijave obračuna posebnih poreza,

15. druge evidencije propisane carinskim, poreznim i drugim propisima te međunarodnim ugovorima.

(2) Evidencije iz stavka 1. ovoga članka mogu sadržavati osobne podatke o fizičkim osobama:

1. osobno ime (ime i prezime),

2. podatke o rođenju (dan, mjesec, godina, mjesto, država),

3. spol,

4. adresa prebivališta, odnosno boravišta,

5. osobni identifikacijski broj,

6. državljanstvo,

7. zvanje i zanimanje,

8. broj osobne isprave (putovnice, osobne iskaznice, vozačke dozvole, pogranične propusnice ili druge).

(3) Za pravne i fizičke osobe obrtnike, evidencije iz stavka 1. ovoga članka sadržavaju sljedeće zajedničke podatke:

1. osobni identifikacijski broj,

2. naziv i sjedište (grad, ulica, kućni broj, pošta, država),

3. službene brojeve telefona i telefaksa, te e-mail adrese,

4. ime i prezime te datum rođenja i MBG odgovornih osoba,

5. registarske oznake vozila koja su registrirana na ime tvrtke kojima se obavlja prijevoz robe.

(4) Podaci navedeni u stavku 2. i 3. ovoga članka mogu se dobiti izravno od same osobe na koju se odnose ili iz registra drugih tijela državne uprave.

Članak 41.

(1) Pored osobnih i drugih podataka, sveukupna evidencija sadrži i sljedeće podatke:

1. evidencija carinskih deklaracija: podaci iz carinskih deklaracija utvrđeni carinskim propisima,

2. evidencija izdanih carinskih odobrenja: broj, datum i izdavatelj odobrenja, vrsta odobrenja, važenje odobrenja, nepridržavanja uvjeta iz odobrenja, datum i razlozi, te trajanje oduzimanja odobrenja, produljenje važnosti odobrenja,

3. evidencija obveznika posebnih poreza,

4. evidencija o pokrenutim prekršajnim postupcima za čije je provođenje nadležna Carinska uprava: podaci o pokrenutim prekršajnim postupcima za čije je provođenje nadležna Carinska uprava, podaci o mjerama protiv prekršitelja, izrečenim kaznama i drugim sankcijama, podaci o ustupanju podataka drugim državnim tijelima nadležnim za poduzimanje mjera protiv prekršitelja za koje Carinska uprava nije nadležna, kao i podaci o izrečenim kaznama i drugim sankcijama,

5. evidencija dobivenih i posredovanih obavijesti: podaci o osobi na koju se odnose obavijesti, o prijevoznom sredstvu, robi i izvoru informacije, odnosno o osobi od koje su informacije dobivene,

6. evidencija o carinskim i poreznim provjerama: podaci o vremenu i mjestu provjere, podaci o sudionicima postupka, podaci o prijevoznom sredstvu (vrsta, tip, registracijska oznaka, vlasništvo), te tijek provjere,

7. evidencija vatrenog oružja, streljiva i uporabe sredstava prisile, podaci o ovlaštenom carinskom službeniku koji je zadužio vatreno oružje i streljivo, podaci o razduženju vatrenog oružja i streljiva; podaci o upotrebi sredstava prisile, podaci o osobi protiv koje su upotrijebljena sredstva prisile, podaci o događaju u kojem su bila korištena, te ocjena zakonitosti uporabe sredstava prisile,

8. evidencija o obračunu i prikupljanju te ovrsi carinskog i poreznog duga, podaci iz carinskih deklaracija, drugih upravnih akata i obračuna posebnih poreza koji se odnose na obračun duga, datum uručenja akta, podaci koje je dužna voditi Carinska uprava za knjiženje carina i posebnih poreza, podaci o povratu, odgodi ili otpustu duga, podaci o plaćanju duga iz instrumenata osiguranja, podaci iz rješenja o ovrsi,

9. evidencija podnesenih instrumenata osiguranja carinskog i poreznog duga: podaci o predlagatelju i izdavatelju instrumenta osiguranja, visini jamstvene svote, roku važenja i roku unovčenja instrumenta osiguranja,

10. evidencije o prijevoznim i prijenosnim sredstvima (registarska oznaka, podaci o vlasništvu vozila, podaci o vozilu, vrsta prijenosnog sredstva i podaci o vlasništvu prijenosnog sredstva),

11. evidencija ovlaštenih carinskih zastupnika: podaci o izdanim dozvolama za obavljanje poslova zastupanja u carinskim postupcima, popis ovlaštenih osoba za potpisivanje carinskih deklaracija,

12. evidencija ovlaštenih carinskih otpremnika: podaci o vlasniku odobrenja za zastupanje u carinskim postupcima,

13. evidencija dokumenata o posebnim porezima: podaci iz dokumenata propisani propisima o posebnim porezima.

(2) Zainteresirana osoba ima pravo uvida u svoje podatke u evidencijama i to:

1. iz članka 40. stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 7., 9., 10., 12., 13., 14. i 15. ovoga Zakona, odmah po upisu, a za carinske i porezne provjere nakon završetka postupka,

2. iz članka 40. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, po pravomoćnoj odluci nakon provedenog kaznenog ili prekršajnog postupka, a ako nije okončan, tada nakon zastare gonjenja.

(3) Podaci se obvezatno pohranjuju i čuvaju u skladu s carinskim i drugim propisima kojima se uređuje postupanje s arhivskom i registraturnom građom.

Članak 42.

(1) U svrhu prikupljanja, obrade, čuvanja, posredovanja, uporabe i pohrane podataka sadržanih u evidencijama iz članka 39. i 40. ovoga Zakona, primjenjuju se propisi kojima se uređuje zaštita osobnih podataka i podataka koji predstavljaju poslovnu i drugu tajnu.

(2) Način uporabe povjerljivih podataka, sadržanih u evidencijama iz članka 39. i 40. ovoga Zakona i drugih zaštićenih podataka Carinske uprave i način zaštite tih podataka propisuje pravilnikom ministar financija.

(3) Prikupljanje podataka iz članka 39. i 40. ovoga Zakona od drugih nadležnih tijela, ustanova i drugih pravnih subjekata, koji su ovlašteni na temelju posebnog zakona davati podatke, kao i njihova razmjena, uređuje se na temelju posebnog sporazuma.

CARINSKO-PREKRŠAJNI POSTUPAK

Članak 43.

(1) Carinskim prekršajima se u smislu odredaba ovoga Zakona smatraju prekršaji propisani ovim Zakonom, Carinskim zakonom, te prekršaji koji su takvima označeni drugim zakonom ili je provedba prekršajnog postupka stavljena u djelokrug Carinske uprave.

(2) Carinski prekršajni postupak pokreće se i vodi po službenoj dužnosti.

Članak 44.

(1) Carinski prekršajni postupak u prvom stupnju vodi Vijeće za prekršaje nadležne carinarnice. Carinarnica može imati i više vijeća za prekršaje.

(2) Vijeće za prekršaje ima predsjednika i dva člana koji su ovlašteni carinski službenici, a imenuje ih ministar financija na prijedlog ravnatelja.

(3) Za predsjednika Vijeća imenuje se osoba s položenim pravosudnim ispitom.

(4) Vijeće za prekršaje može ovlastiti člana Vijeća za vođenje postupka i donošenje odluka tijekom postupka, osim donošenja odluke o prekršaju.

(5) O žalbama protiv prvostupanjskih rješenja u drugom stupnju odlučuje Visoki prekršajni sud.

Članak 45.

Carinski prekršajni postupak vodi se sukladno odredbama Prekršajnog zakona, ako ovim ili Carinskim zakonom nije drugačije određeno.

POSEBNOSTI U PRAVIMA, OBVEZAMA I ODGOVORNOSTI CARINSKIH SLUŽBENIKA

Članak 46.

Na carinske službenike primjenjuju se propisi o državnim službenicima ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Članak 47.

(1) U carinsku službu može biti primljena osoba koja ispunjava opće uvjete za prijam u državnu službu, kod koje ne postoje zapreke za prijam u državnu službu i koja ispunjava i sljedeće posebne uvjete:

1. da ima najmanje srednju stručnu spremu,

2. da ima odgovarajuće zdravstvene i psihofizičke sposobnosti,

3. da ima prebivalište u Republici Hrvatskoj.

(2) Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva financija mogu se propisati i drugi posebni uvjeti za prijam službenika u državnu službu.

(3) Ravnatelj Carinske uprave zatražit će od ovlaštenih službi podatke mjerodavne za procjenu postojanja sigurnosnih prepreka za rad u službi za osobu koja se prima na poslove carinskog službenika. Sigurnosnim preprekama za rad u službi smatraju se dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti koje ukazuju na nepouzdanost za obavljanje poslova ili bi mogle biti od utjecaja na zakonitost i nezavisnost u obavljanju poslova carinskog službenika.

(4) Za obavljanje poslova u Carinskoj upravi ne smije se primiti osoba kojoj je služba u tijelu državne vlasti ili pravnoj osobi s javnim ovlastima prestala zbog teške povrede službene dužnosti pravomoćnom odlukom nadležnog tijela.

Članak 48.

(1) Osoba koja je primljena u carinsku službu, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću daje pisanu izjavu o svom imovnom stanju, imovnom stanju svoje uže obitelji, te pisanu izjavu da u vezi s navedenim podacima pristaje na sve vrste provjere.

(2) Pisana izjava iz stavka 1. ovoga članka pohranjuje se u osobnom očevidniku službenika.

Članak 49.

(1) Ravnatelj Carinske uprave može zatražiti od ovlaštenih službi podatke mjerodavne za procjenu sigurnosnih prepreka za rad službenika koji su zaposleni u Carinskoj upravi.

(2) Sigurnosnim preprekama za rad u službi smatraju se dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti koje ukazuju na nepouzdanost za obavljanje poslova ili bi mogle biti od utjecaja na zakonitost i nezavisnost u obavljanju poslova.

Članak 50.

(1) Carinski službenik radi utvrđivanja psihofizičkih sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je raspoređen u obvezi je pristupiti provjeri psihofizičkih sposobnosti, na temelju pisanog naloga ravnatelja Carinske uprave ili pročelnika Carinarnice.

(2) Provjeru psihofizičkih sposobnosti izvršit će nadležna zdravstvena ustanova.

Članak 51.

(1) Ravnatelj Carinske uprave rješenjem može ovlaštenom carinskom službeniku oduzeti pravo da obavlja poslove na koje je raspoređen:

1. ako se utvrdi da je koristio svoja ovlaštenja u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima,

2. ako je konačnom odlukom Disciplinskog suda utvrđeno da je izvršio tešku povredu službene dužnosti,

3. ako je pravomoćnom sudskom odlukom proglašen krivim,

4. ako utvrdi postojanje okolnosti iz članka 61. ovoga Zakona.

(2) Službeniku iz stavka 1. ovoga članka oduzima se službena iskaznica, značka, službena odora i oružje.

(3) Službenika iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj može premjestiti na drugo radno mjesto, za koje je propisana ista stručna sprema.

(4) Ako službenik odbije prihvatiti ponuđeno radno mjesto ili mu se ne može osigurati u Carinskoj upravi radno mjesto njegove stručne spreme, a nije spreman prihvatiti radno mjesto niže stručne spreme, prestaje mu državna služba istekom otkaznog roka.

Članak 52.

(1) Radi potrebe službe carinski službenik može biti premješten na drugo radno mjesto sukladno njegovoj stručnoj spremi, znanju i sposobnosti u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici Carinske uprave, u istom ili drugom mjestu rada.

(2) Radi potreba službe službenik može biti privremeno premješten na drugo radno mjesto sukladno njegovoj stručnoj spremi, znanju i sposobnosti u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici Carinske uprave, u istom ili drugom mjestu rada, bez obzira da li postoji slobodno radno mjesto.

(3) Premještaj u drugo mjesto rada u trajanju do šest mjeseci smatra se privremenim premještajem.

(4) Protiv rješenja o premještaju službenik ima pravo u roku od osam dana od primitka rješenja podnijeti žalbu Odboru za državnu službu.

5) Žalba protiv rješenja o premještaju ne odgađa njegovo izvršenje.

Članak 53.

(1) Službenik koji je privremeno premješten u drugo mjesto rada udaljeno više od 80 km od mjesta njegova stanovanja ima pravo na:

1. smještaj i organiziranu prehranu ili stvarne troškove prehrane u visini do 70% dnevnice uz predočenje računa za hranu,

2. mjesečnu naknadu za odvojeni život, ako uzdržava obitelj,

3. plaćeni dopust u trajanju od pet radnih dana, za svaka tri mjeseca,

4. naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja u vrijeme tjednog odmora, državnih blagdana i neradnih dana prema priloženoj karti javnog prijevoza,

5. plaću ostvarenu na ranijem radnom mjestu ukoliko je za njega povoljnija,

6. naknadu plaće u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u protekla tri mjeseca, a nakon isteka tri mjeseca privremenog premještaja.

(2) Ukoliko službenik iz stavka 1. ovoga članka ne koristi prava iz točke 1. do 6., ima pravo na stvarne troškove prijevoza u visini dnevne karte javnog prijevoza.

Članak 54.

(1) Službenik koji je trajno premješten u drugo mjesto rada udaljeno više od 80 km od mjesta njegova stanovanja uz prava iz članka 53. ovoga Zakona ima pravo na:

1. putne i selidbene troškove, prema predočenom računu,

2. odgovarajući smještaj za sebe i obitelj, u roku od jedne godine od dana premještaja.

(2) Prava iz članka 53. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka nema službenik premješten na temelju osobnog zahtjeva.

Članak 55.

(1) Ovlašteni carinski službenici podliježu periodičnoj promjeni mjesta rada unutar iste ili druge ustrojstvene jedinice Carinske uprave, sukladno njihovoj stručnoj spremi, znanju i sposobnosti.

(2) Promjene mjesta rada iz stavka 1. ovoga članka provode se sukladno Periodičnom programu promjene mjesta rada carinskih službenika kojeg donosi ravnatelj Carinske uprave.

(3) Promjene mjesta rada carinskih službenika izvršene sukladno odredbama ovoga članka ne smatraju se premještajem u smislu odredaba ovoga Zakona, odnosno propisa o državnim službenicima.

Članak 56.

(1) Radi potreba službe, carinski službenici su dužni obavljati posao i u manje povoljnom radnom vremenu. Rad u manje povoljnom radnom vremenu smatra se:

1. rad u dvokratnom radnom vremenu,

2. rad u smjenama,

3. rad u turnusu,

4. rad subotama, nedjeljama, praznicima i drugim neradnim danima,

5. rad duži od punoga radnog vremena – prekovremeni rad,

6. popodnevni i noćni rad, te

7. rad u radnim prostorijama na određenom mjestu ili kod kuće.

(2) Rad u smjenama i rad u turnusu uključuje obavljanje poslova i zadaća u dvokratnom radnom vremenu, subotama i nedjeljama, praznicima i drugim neradnim danima kao i rad u popodnevnim i noćnim satima, s preraspodjelom u okviru određenoga redovnoga mjesečnog odnosno godišnjeg rasporeda radnog vremena.

Članak 57.

(1) Radom u smjenama smatra se onaj rad koji se naizmjence obavlja u dopodnevnom, popodnevnom ili noćnom razdoblju, te rad po posebnom rasporedu kad se rad obavlja također u dopodnevnom, popodnevnom ili noćnom razdoblju ali je neravnomjerno raspoređen.

(2) Radom u turnusima smatra se rad koji se obavlja 12 sati, nakon čega slijedi 24 ili 48 sati odmora.

Članak 58.

(1) Sukladno odluci ravnatelja carinski službenici u obvezi su biti pripravni za rad izvan radnog vremena.

(2) Carinskom službeniku kojem je određena pripravnost za rad pripada naknada plaće u iznosu od 15 posto od satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pripravnosti.

Članak 59.

Carinski službenici ne smiju biti članovi uprave ili nadzornog odbora trgovačkog društva, članovi trgovačkih društava ili trgovci pojedinci ako nad njima Carinska uprava obavlja nadzor.

Članak 60.

(1) Ovlašteni carinski službenici dužni su u svim uvjetima osigurati neometano obavljanje i sljedećih poslova Carinske uprave:

1. carinski i porezni nadzor i provjeru nad robom, putnicima, prijevoznim i prijenosnim sredstvima,

2. odobravanje carinski dopuštenog postupanja ili uporabe robe te obračun i naplatu carine, posebnih poreza i drugih propisanih davanja,

3. kontrolu robe čiji je unos, uvoz ili izvoz posebno uređen,

4. kontrolu prekograničnih prijenosa domaćih i stranih sredstava plaćanja u gotovini,

5. sprječavanje i otkrivanje prekršaja i kaznenih djela izvršenih u carinskom postupku ili u vezi s carinjenjem robe,

6. vođenje carinsko-upravnog postupka i carinsko-prekršajnog postupka u prvom stupnju,

7. odobravanje dopuštenih postupaka i uporabe domaće robe koja podliježe naplati posebnih poreza, kao i obračun i naplatu posebnih poreza na domaći promet robe za koju postoji takva obveza prema propisima o posebnim porezima.

(2) Službenička mjesta ovlaštenih carinskih službenika, koji su dužni osigurati neometano obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuju se Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva financija.

Članak 61.

(1) Ovlaštenim carinskim službenicima zabranjeno je obavljati poslove naknadne provjere carinskih deklaracija po carinskim propisima, kontrolu obračuna i naplate carine, posebnih poreza i drugih davanja koja se obračunavaju i naplaćuju pri carinjenju robe i prisilne naplate kod pravnih osoba u kojima su s većinskim vlasnikom ili članom uprave ili nadzornog odbora:

a) u krvnom srodstvu u ravnoj lozi te u pobočnoj lozi do četvrtog koljena, u braku ili tazbini do drugoga koljena, bez obzira na to da li se ta bračna veza prekinula,

b) u odnosu skrbnika, štićenika, posvojenika ili posvojitelja, hranitelja ili hranjenika.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena službena osoba ne smije obavljati poslove navedene u stavku 1. ovoga članka ni prema fizičkim osobama.

Članak 62.

(1) Službenici Carinske uprave u neslužbene svrhe ne smiju koristiti informacije, podatke ili saznanja koje imaju ili su im dostupne prilikom obavljanja poslova službe.

(2) Službenici Carinske uprave ne smiju koristiti i davati obavijesti, podatke ili saznanja za ostvarivanje bilo kakve imovinske ili druge koristi za sebe ili za drugu osobu.

(3) Dužnost zaštite službene, poslovne i druge tajne traje i po prestanku radnog odnosa u službi.

Članak 63.

(1) Carinski službenici odgovorni su s najvećom mogućom pozornošću čuvati vlastitu sigurnost i zdravlje na radu, kao i sigurnost i zdravlje ostalih osoba, ako je to ovisno o njihovim postupcima.

(2) Carinski službenici koji pregledavaju prijevozna i prijenosna sredstva, carinsku robu i robu koja podliježe posebnim porezima u skladištima i smjestištima, carinski službenici koji obavljaju stručne i pomoćne poslove u carinskom laboratoriju, te namještenici koji obavljaju odgovarajuće stručne i tehničke poslove imaju pravo na radnu odjeću i druga zaštitna sredstva.

(3) Pravilnikom o zaštiti na radu uređuje se provedba zaštitno-sigurnosnih mjera tijekom rada, međusobne obveze te odgovorne osobe na pojedinim razinama, a donosi ga na prijedlog ravnatelja ministar financija.

Članak 64.

Pri obavljanju mjera carinskog nadzora prometa s inozemstvom u javnim prijevoznim sredstvima, ovlašteni carinski službenici imaju na teret prijevoznika pravo na besplatan prijevoz tim sredstvima, te na naknadu troškova prehrane i smještaja, kao i pravo na osiguranje koje imaju putnici koji su platili prijevoz tim sredstvima.

Članak 65.

(1) Carinski službenici Carinske uprave, u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog nesreće na radu ili profesionalne bolesti, ostvaruju naknadu u visini cijelog iznosa plaće.

(2) Carinski službenik koji je odlukom nadležnog tijela proglašen nesposobnim za obavljanje poslova carinskog službenika zbog oboljenja ili ozljede koja je nastupila u obavljanju službe ili vezano uz obavljanje službe zadržava plaću i druga prava iz službeničkog odnosa do donošenja pravomoćnog rješenja o pravu na mirovinu, a najduže tri godine od dana donošenje odluke o nesposobnosti.

(3) Carinski službenik koji u obavljanju službe ili vezano uz obavljanje službe izgubi život sahranit će se u mjestu koje odredi njegova obitelj na području Republike Hrvatske na trošak Ministarstva financija, Carinske uprave.

(4) Troškom iz stavka 3. ovoga članka smatraju se:

1. troškovi prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta pokopa,

2. putni troškovi za dva pratitelja,

3. pogrebni troškovi u visini četiri proračunske osnovice.

(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, obitelj koju je uzdržavao poginuli carinski službenik ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini posljednje isplaćene neto plaće poginuloga carinskog službenika uvećane 12 puta.

(6) U slučaju smrti carinskog službenika i namještenika, obitelj ima pravo na pomoć u visini posljednje isplaćene neto plaće uvećane tri puta i pogrebne troškove u visini tri proračunske osnovice.

(7) Carinski službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju smrti supružnika, djeteta ili roditelja, očuha ili maćehe u visini jedne proračunske osnovice.

UNUTARNJI NADZOR I KONTROLA

Članak 66.

(1) Carinska uprava provodi unutarnji nadzor nad zakonitošću rada i pravilnom primjenom carinskih, poreznih i ostalih propisa sa ciljem otklanjanja utvrđenih nepravilnosti te ujednačavanja prakse rada.

(2) Carinska uprava provodi unutarnju kontrolu sa ciljem otkrivanja, utvrđivanja i sprječavanja kršenja zakonitosti rada i pravila službe od strane carinskih službenika.

(3) Provođenje unutarnjeg nadzora i kontrole propisuje pravilnikom ministar financija na prijedlog ravnatelja Carinske uprave.

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

Članak 67.

(1) Carinski službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti disciplinski, u skladu s odredbama ovoga Zakona i Zakona o državnim službenicima.

(2) Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške.

Članak 68.

Lakom povredom službene dužnosti, osim povreda utvrđenih u Zakonu o državnim službenicima, smatra se nekorektan odnos prema suradnicima i strankama za vrijeme rada.

Članak 69.

(1) Teškim povredama službene dužnosti, osim povreda utvrđenih u Zakonu o državnim službenicima, smatraju se i:

1. obavljanje poslova nespojivih s dužnostima službenika Carinske uprave,

2. sprječavanje i onemogućavanje ovlaštenih carinskih službenika prilikom obavljanja službenih dužnosti,

3. zlouporaba službene odore, oznaka i oružja kod obavljanja ili u vezi s obavljanjem poslova službe,

4. krivotvorenje, preinačavanje, unošenje ili potvrđivanje neistinitih podataka u službenim carinskim ili poreznim ispravama,

5. dolazak na posao pod utjecajem alkohola ili narkotičkih sredstava, te konzumiranje alkohola ili narkotičkog sredstva tijekom rada,

6. odbijanje pisanog naloga za testiranje na alkohol ili odbijanje pisanog naloga za stručni pregled kojim se utvrđuje prisutnost u organizmu alkohola ili narkotičkog sredstva,

7. radnja koja ima obilježje carinskog ili poreznog prekršaja,

8. nepoštivanje, odnosno kršenje pravila o unutarnjem redu carinske službe ili kodeksa profesionalne etike, osim povreda navedenih u članku 67. ovoga Zakona,

9. korištenje u neslužbene svrhe službenih informacija, podataka i saznanja,

10. nepoduzimanje dužnih radnji u vezi s postupkom za utvrđivanje odgovornosti službenika, te prikrivanje počinjenih povreda službene dužnosti,

11. nedolično ponašanje u službi,

12. iznošenje neistinitih činjenica o službi.

(2) Prisutnost alkohola ili narkotičkih sredstava koja umanjuju sposobnost za rad, utvrđuje se alko-testom ili liječničkim pregledom.

(3) Provjeru alko-testom ovlašteni su obaviti službenici unutarnjeg nadzora, nadređeni službenik, stručnjak zaštite na radu, odnosno službenik koji je osposobljen i ovlašten za obavljanje tih poslova.

(4) Službenici iz stavka 3. ovoga članka moraju biti osposobljeni za provođenje alko-testiranja od strane zdravstvene ustanove.

Članak 70.

(1) Postupak zbog lake povrede službene dužnosti pokreće zaključkom ravnatelj ili službenik kojeg on za to ovlasti na vlastiti poticaj ili na pisani prijedlog nadređenog službenika.

(2) Za lake povrede službene dužnosti postupak vodi i donosi odluku ravnatelj ili službenik kojeg on za to ovlasti.

Članak 71.

(1) Postupak zbog teške povrede službene dužnosti pokreće ravnatelj ili službenik kojeg on za to ovlasti, danom predaje zahtjeva za pokretanje postupka nadležnom Prvostupanjskom disciplinskom sudu.

(2) Za teške povrede službene dužnosti disciplinski postupak vodi i donosi odluku Prvostupanjski disciplinski sud.

Članak 72.

(1) Za odlučivanje o teškim povredama službene dužnosti za sve službenike Carinske uprave u prvom stupnju i lakim povredama službene dužnosti u drugom stupnju ustrojava se Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave u sjedištu Središnjeg ureda Carinske uprave u Zagrebu.

(2) Za odlučivanje o teškim povredama službene dužnosti službenika Carinske uprave u drugom stupnju ustrojava se Drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave sa sjedištem u Središnjem uredu Carinske uprave u Zagrebu.

Članak 73.

Predsjednik i članovi Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave su službenici Ministarstva financija, Carinske uprave.

Članak 74.

(1) Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave sastoji se od predsjednika i najmanje deset članova, s visokom stručnom spremom, od kojih su predsjednik i najmanje pet članova diplomirani pravnici.

(2) Predsjednika i članove Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave imenuje rješenjem ministar financija na prijedlog ravnatelja Carinske uprave, na rok od dvije godine.

(3) Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave odlučuje u Vijeću od tri člana, od kojih je jedan član predsjednik Vijeća, a određuje ga predsjednik Prvostupanjskog disciplinskog suda za svaki pojedini predmet.

Članak 75.

(1) Drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave sastoji se od predsjednika i najmanje šest članova, s visokom stručnom spremom, od kojih su predsjednik i najmanje tri člana diplomirani pravnici.

(2) Predsjednika i članove Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave imenuje rješenjem ministar financija na prijedlog ravnatelja Carinske uprave, na rok od dvije godine.

(3) Drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave odlučuje u Vijeću od tri člana, od kojih je jedan član predsjednik Vijeća, a određuje ga predsjednik Drugostupanjskog disciplinskog suda za svaki pojedini predmet.

Članak 76.

(1) Tajnika Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave imenuje rješenjem ravnatelj Carinske uprave, na rok od dvije godine.

(2) Tajnik Prvostupanjskog i Drugostupanjskog disciplinskog suda je službenik Ministarstva financija, Carinske uprave, s visokom stručnom spremom.

(3) Zapisničare Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave imenuje ravnatelj Carinske uprave.

Članak 77.

(1) Predsjednici, članovi, tajnici i zapisničari Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave imaju pravo na novčanu naknadu za svoj rad.

(2) Naknada se određuje po završenom predmetu, posebno za predsjednika vijeća, a posebno za članove vijeća i tajnika Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave, te zapisničare.

(3) Visinu novčane naknade iz stavka 1. i 2. ovoga članka i kriterije nagrađivanja Pravilnikom propisuje ministar financija na prijedlog ravnatelja.

Članak 78.

(1) Zaglavlje akta Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave sadrži: grb Republike Hrvatske, naziv "Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Carinska uprava, Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave", odnosno "Drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave", brojčanu oznaku predmeta, mjesto i datum izrade akta.

(2) Pečat Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave iz stavka 1. ovoga članka promjera je 38 mm i sadrži u sredini grb Republike Hrvatske, a oko njega naziv »Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Carinska uprava" i naziv "Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave", odnosno "Drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave".

Članak 79.

(1) Protiv odluke u postupku zbog lake povrede službene dužnosti službenik protiv kojeg se vodi postupak i nadređeni službenik koji je podnio prijedlog, imaju pravo žalbe Prvostupanjskom disciplinskom sudu Carinske uprave u roku od 8 dana od dana primitka odluke.

(2) Odluka o žalbi iz stavka 1. ovoga članka je konačna i izvršna.

Članak 80.

(1) Protiv odluke Prvostupanjskoga disciplinskog suda Carinske uprave u postupku zbog teške povrede službene dužnosti, službenik protiv kojeg se vodi postupak, ravnatelj Carinske uprave ili osoba koju on za to ovlasti imaju pravo žalbe Drugostupanjskom disciplinskom sudu Carinske uprave u roku od 8 dana od dana primitka odluke.

(2) Odluka o žalbi iz stavka 1. ovoga članka je konačna i izvršna.

(3) Protiv drugostupanjske odluke u postupku zbog povrede službene dužnosti može se pokrenuti upravni spor.

Članak 81.

(1) Carinski službenik može biti udaljen iz službe od kada je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili kada je protiv njega pokrenut postupak pred Prvostupanjskim disciplinskim sudom Carinske uprave zbog teške povrede službene dužnosti ako bi njegovo daljnje obavljanje poslova moglo štetiti interesima službe.

(2) Smatra se da je službenik udaljen iz službe dok se nalazi u pritvoru, o čemu se donosi rješenje.

Članak 82.

(1) Rješenje o udaljenju iz službe donosi ravnatelj.

(2) Protiv rješenja o udaljenju iz službe može se u roku od 8 dana od primitka rješenja podnijeti žalba prvostupanjskom disciplinskom sudu.

(3) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

(4) Prvostupanjski disciplinski sud dužan je odlučiti o žalbi najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka žalbe.

(5) Odluka prvostupanjskog disciplinskog suda o žalbi je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Članak 83.

(1) Carinskom službeniku koji je udaljen iz službe oduzima se službena značka, službena iskaznica, oružje i druga sredstva koja su mu povjerena za obavljanje posla, te mu se za vrijeme trajanja udaljenja zabranjuje nošenje službene odore.

(2) Udaljenje iz službe može trajati do donošenja konačne odluke o povredi službene dužnosti.

(3) Rješenje kojim se carinskom službeniku iz stavka 1. ovoga članka oduzima službena značka, službena iskaznica, oružje i druga sredstva, donosi ravnatelj.

Članak 84.

Ukoliko se carinski službenik nakon udaljenja vraća u službu u slučajevima propisanim Zakonom o državnim službenicima, carinski službenik se raspoređuje na slobodno radno mjesto sukladno stečenoj stručnoj spremi, radnom iskustvu i drugim posebnim stručnim uvjetima utvrđenim Pravilnikom o unutarnjem redu za određeno radno mjesto na koje se raspoređuje.

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE CARINSKIH SLUŽBENIKA

Članak 85.

(1) Carinski službenici moraju neprekidno dopunjavati svoja stručna znanja, osposobljavati se i sudjelovati u provjerama stručne osposobljenosti koje organizira i provodi Carinska uprava putem Carinskog centra za obuku.

(2) Poslovi stručnog osposobljavanja i usavršavanja odnose se na:

– izradu i provedbu programa za kontinuirano stručno osposobljavanje i usavršavanje carinskih službenika,

– izradu i provedbu programa za stručno osposobljavanje i usavršavanje vježbenika i službenika koji se primaju u carinsku službu,

– organiziranje državnih stručnih ispita za carinske službenike,

– organiziranje tečajeva, seminara i radionica,

– izdavanje stručnih publikacija potrebnih za rad carinske službe i za potrebe stručnog osposobljavanja carinskih službenika.

(3) Sadržaj, način i mjerila za stručno usavršavanje, osposobljavanje i provjeru stručne osposobljenosti službenika i vježbenika, pravilnikom propisuje ministar financija na prijedlog ravnatelja.

Članak 86.

(1) Na temelju sporazuma između ministra financija i čelnika drugog tijela, Ministarstvo financija, Carinska uprava može ovlaštenog carinskog službenika uputiti na obrazovanje ili usavršavanje u drugo državno tijelo ili ustanovu u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvo sukladno potrebama njegovog radnog mjesta.

(2) Na temelju sporazuma između ministra financija i čelnika drugog tijela, službenici iz drugog državnog tijela ili ustanove mogu se obrazovati i stručno usavršavati u Ministarstvu financija, Carinskoj upravi, a u cilju stjecanja znanja iz nadležnosti i djelokruga rada Ministarstva financija, Carinske uprave.

Članak 87.

(1) Državni stručni ispit za carinske službenike sastoji se od općeg i posebnog dijela.

(2) Propisi o općem dijelu državnoga stručnog ispita za državne službenike odgovarajuće se primjenjuju i pri polaganju državnoga stručnog ispita za carinske službenike.

CARINSKA PRIZNANJA I NAGRADE

Članak 88.

(1) Radi priznavanja postignutih rezultata i poticanja uspješnosti rada, carinskim službenicima i ustrojstvenim jedinicama Carinske uprave, dodjeljuju se nagrade ili priznanja.

(2) Nagrade ili priznanja Carinske uprave jesu:

– godišnja nagrada,

– prigodna nagrada,

– zahvalnica.

(3) Priznanja i nagrade iz stavka 2. ovoga članka u pravilu se dodjeljuju uz Dan carinske službe.

(4) Za značajni doprinos u suradnji s Carinskom upravom, tijelima državne uprave, javnim službama, gospodarskim subjektima, dodjeljuju se zahvalnice.

(5) Vrste priznanja, postupak dodjele priznanja i novčanih nagrada i visine novčanih nagrada pravilnikom propisuje ministar financija, na prijedlog ravnatelja.

SREDSTVA ZA RAD CARINSKE UPRAVE

Članak 89.

(1) Plaća službenika Carinske uprave utvrđuje se na način uređen propisima o državnim službenicima.

(2) Posebnom uredbom, Vlada će utvrditi vrijednost koeficijenata složenosti poslova radnih mjesta, dodatak na uvjete rada, te kriterije i najviši mogući iznos dodatka za natprosječne rezultate u radu za službenike Carinske uprave.

(3) Službenici Carinske uprave ostvaruju sukladno rezultatima rada, pravo na dodatak na plaću na temelju kriterija koje utvrđuje ministar financija.

Članak 90.

(1) Zbog težine i prirode poslova te posebnih uvjeta rada u staž osiguranja ovlaštenih carinskih službenika Carinske uprave, svakih se 12 mjeseci efektivnog rada provedenih na takvim poslovima, računa kao 16, odnosno 14 mjeseci staža osiguranja.

(2) Radna mjesta iz stavka 1. ovoga članka, na kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju, propisuje uredbom Vlada.

Članak 91.

Carinskoj upravi sukladno potrebama i raspoloživim sredstvima osiguravaju se sredstva za:

– opremanje i modernizaciju rada,

– nagrađivanje službenika za rad na projektima i za rad u povjerenstvima,

– nagrađivanje službenika i namještenika na temelju uspješnosti u obavljanju službene i radne dužnosti,

– prigodni dar djeci umrlih carinskih službenika i prigodni dar djeci carinskih službenika koji žive u naročito teškim socijalnim prilikama, a prema odluci ravnatelja,

– novčanu pomoć carinskim službenicima za plaćanje troškova školovanja djece s invaliditetom,

– novčanu pomoć djeci umrlih carinskih službenika, u visini troškova školovanja za vrijeme redovitog školovanja,

– plaćanje troškova za zdravstvene potrebe djeci carinskih službenika, operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala i drugo koji nisu pokriveni osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem,

– naročito teške socijalne i zdravstvene potrebe carinskih službenika i njihove uže obitelji koji žive u naročito teškim socijalnim prilikama ili kojima je zbog teško narušenog zdravstvenog stanja ta pomoć potrebna, a prema odluci ravnatelja,

– redovite zdravstvene sistematske preglede carinskih službenika jednom godišnje,

– stambene potrebe carinskih službenika i namještenika,

– grobno mjesto carinskom službeniku koji je u obavljanju službe ili vezano uz obavljanje službe izgubio život, a ukoliko obitelj isto ne posjeduje.

KAZNENE ODREDBE

Članak 92.

(1) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, a novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi, fizička osoba, fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako reproducira ili koristi kao odoru ili kao svoje oznake, odoru ili oznake koje su po boji, izgledu i oznakama jednake ili slične službenoj odori i oznakama Carinske uprave.

(2) Predmeti koji su izrađeni ili korišteni suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka oduzet će se.

Članak 93.

Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, a novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi, fizička osoba, fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako:

1. u određenom roku ne preda isprave iz članka 31. stavka 2., dokumente iz članka 31. stavka 4. ili poslovne knjige i druge isprave, odnosno onemogući uvid u baze podataka evidencija vođenih putem elektronskog medija iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona,

2. ovlaštenom carinskom službeniku ne dopusti pristup na poslovni i drugi prostor, druge objekte i zemljišta iz članka 33. i članka 34. stavka 2. ovoga Zakona,

3. ne osigura i omogući uvjete za obavljanje carinskog nadzora iz članka 34. stavka 5. ovoga Zakona.

Članak 94.

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, a novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi, fizička osoba, fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako:

1. odbije predati dokumente na temelju kojih se može provjeriti njihov identitet ili na drugi način povrijedi odredbu članka 21. stavka 2. ovoga Zakona,

2. se nepristojno ili uvredljivo obraća ovlaštenom carinskom službeniku tijekom njegovoga službenog rada ili ga sprječava ili onemogućava u obavljanju njegovih poslova,

3. ne zaustavi prijevozno sredstvo sukladno članku 22. stavku 2. ovoga Zakona.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 95.

(1) Vlada i ministar financija donijet će podzakonske propise koje su ovlašteni donijeti prema odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ostaju na snazi odredbe:

– Odluke o boji i oznakama službene odore ovlaštenih osoba carinske službe Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 54/94. i 61/95.),

– Pravilnika o službenim odorama djelatnika Carinske službe Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 56/94., 51/95., 38/97. i 41/97.),

– Pravilnika o obrascu službene iskaznice i posebnoj oznaci ovlaštenih službenih osoba Carinske uprave Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 21/92. i 40/99.),

– Pravilnika o programu i načinu stručnog osposobljavanja i usavršavanja službenika Ministarstva financija, Carinske uprave (»Narodne novine«, br. 7/07.).

(3) Do donošenja propisa iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona na ovlaštene carinske službenike odgovarajuće će se primjenjivati propisi kojima je uređeno nošenje i uporaba vatrenog oružja i program osposobljavanja za rukovanje i uporabu vatrenog oružja za pripadnike policije.

Članak 96.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, Središnja Komisija za carinske prekršaje pri Središnjem uredu Carinske uprave koja odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih rješenja o prekršaju za prekršajne postupke koji su pokrenuti do 1. listopada 2002. godine, nastavlja s radom.

Članak 97.

Disciplinski postupci koji ne budu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit će se i dovršiti prema dosadašnjim propisima.

Članak 98.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, prestaje važiti Zakon o carinskoj službi (»Narodne novine«, br. 67/01).

Članak 99.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 413-01/08-01/03

Zagreb, 3. srpnja 2009.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.