MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
2996
Na temelju članka 50. stavka 3. i članka 56. stavka 2. Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu (»Narodne novine« br. 40/07), ministar mora, prometa i infrastrukture u suglasnosti s ministricom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donosi
PRAVILNIK
O UVJETIMA ZA ODREĐIVANJE KRIŽANJA ŽELJEZNIČKE PRUGE I DRUGIH PROMETNICA I ZA SVOĐENJE I ODREĐIVANJE ZAJEDNIČKOGA MJESTA I NAČINA KRIŽANJA ŽELJEZNIČKE PRUGE I CESTE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuju se:
– uvjeti za određivanje križanja željezničke pruge i ceste koja ne smiju biti u istoj razini,
– uvjeti za određivanje križanja željezničke pruge i pješačke staze koja ne smiju biti u istoj razini,
– uvjeti za određivanje križanja željezničke pruge s drugim željezničkim prugama i tračničkim sustavima,
– uvjeti za svođenje i određivanje zajedničkoga mjesta i načina križanja željezničke pruge i ceste u istoj razini (željezničko-cestovni prijelaz),
– uvjeti za svođenje i određivanje zajedničkoga mjesta i načina križanja željezničke pruge i pješačke staze u istoj razini (pješački prijelaz preko pruge),
– uvjeti za otvaranje novih stalnih i privremenih prijelaza te za premještanje i zatvaranje za promet postojećih prijelaza.
Članak 2.
Ovisno o vrsti prometnica, razvrstavanju željezničkih pruga i drugih prometnica, intenzitetu prometa na željezničkim prugama i drugim prometnicama, topografskim i urbanističkim uvjetima, propisanim uvjetima za siguran tijek prometa i drugim propisanim uvjetima, križanje željezničke pruge s drugim prometnicama izvodi se kao:
– križanje izvan razine,
– križanje u istoj razini.
Članak 3.
Odredbe ovoga Pravilnika koje su propisane za pješačke staze odnose se i na izdvojene biciklističke staze.
Članak 4.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
(1) »Biciklistička staza« je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom,
(2) »Dopuštena infrastrukturna brzina« je najveća brzina kojom vlakovi smiju voziti na željezničkoj pruzi odnosno dijelu željezničke pruge ovisno o projektiranoj građevinskoj brzini i stvarnoj tehničkoj uporabnoj sposobnosti željezničkih infrastrukturnih podsustava.
(3) »Industrijski kolosijek« je željeznički kolosijek koji nije javno dobro u općoj uporabi, a koji se priključuje na željezničku prugu i služi za dopremu i otpremu stvari željezničkim vozilima za pravnu osobu vlasnika odnosno posjednika toga kolosijeka te na kojem industrijska željeznica može obavljati i prijevoz za vlastite potrebe.
(4) »Laka željeznica« je zaseban željeznički sustav namijenjen pretežno gradskom i prigradskom prometu s vozilima čije je osovinsko opterećenje najviše 130 kN.
(5) »Pješačka staza« je uređena prometna površina u prvom redu namijenjena za kretanje pješaka, koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom,
(6) »Pješački prijelaz preko pruge« je mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskoga kolosijeka i pješačke staze odnosno prometne površine određene za kretanje pješaka u istoj razini, a koji može biti i u sklopu željezničko-cestovnoga prijelaza.
(7) »Upravitelj infrastrukture« je pravna osoba ovlaštena za gospodarenje i upravljanje željezničkom infrastrukturom i njezino održavanje te za organizaciju i reguliranje željezničkoga prometa, a koja ima dozvolu za upravljanje željezničkom infrastrukturom i rješenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom izdano od nadležnoga tijela.
(8) »Uređaj za osiguravanje pješačkoga prijelaza preko pruge« je uređaj za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili željezničkoga vozila.
(9) »Uređaj za osiguravanje željezničko-cestovnoga prijelaza« je uređaj za zatvaranje željezničko-cestovnoga prijelaza (s branicima ili polubranicima) i/ili uređaj za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili željezničkoga vozila.
(10) »Željeznička pruga« je sastavni dio željezničke infrastrukture koju u tehničkom smislu čine dijelovi željezničkih infrastrukturnih podsustava nužni za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkoga prometa, kao i zemljište ispod željezničke pruge s pružnim pojasom i ostalim zemljištem koje služi uporabi i funkciji tih dijelova infrastrukturnih podsustava te zračni prostor iznad pruge u visini 12 m, odnosno 14 m kod dalekovoda napona većega od 220 kV, mjereno iznad gornjega ruba tračnice, a u prometno-tehnološkom smislu cjelina koju čine kolodvori, kolodvorske zgrade i otvorena pruga s drugim službenim mjestima (stajališta, otpremništva i drugo).
(11) »Željezničko-cestovni prijelaz« je mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskoga kolosijeka i ceste u istoj razini.
II. KRIŽANJE ŽELJEZNIČKE PRUGE I CESTE
IZVAN RAZINE
Članak 5.
(1) Križanje željezničke pruge i ceste mora biti izvan razine u sljedećim slučajevima:
– na križanju željezničke pruge i autoceste,
– na novosagrađenom križanju na željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet,
– na križanju na nadograđenoj i/ili rekonstruiranoj glavnoj (koridorskoj) željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet,
– na križanju postojeće željezničke pruge od značaja za međunarodni promet i državne ceste,
– na križanju gdje je dopuštena infrastrukturna brzina na željezničkoj pruzi veća od 160 km/h,
– na križanju u kolodvorskom području na prostoru između ulaznih skretnica od kojih počinju kolodvorski kolosijeci,
– na križanju željezničke pruge i ceste s intenzivnim cestovnim prometom,
– na križanju željezničke pruge s intenzivnim željezničkim prometom i ceste,
– na križanju gdje uslijed specifičnih mjesnih prilika ili drugih razloga koji utječu na prometnu sigurnost nije moguće uspostaviti propisane uvjete za siguran tijek prometa preko prijelaza u istoj razini.
(2) Intenzivnim cestovnim prometom smatra se prosječni godišnji dnevni promet više od 7.500 cestovnih vozila u 24 sata.
(3) Intenzivnim željezničkim prometom smatra se prosječni godišnji dnevni promet više od 75 vlakova u 24 sata.
III. KRIŽANJE ŽELJEZNIČKE PRUGE I PJEŠAČKE STAZE IZVAN RAZINE
Članak 6.
(1) Križanje željezničke pruge i pješačke staze mora biti izvan razine u sljedećim slučajevima:
– na novosagrađenom križanju na željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet,
– na križanju na nadograđenoj i/ili rekonstruiranoj glavnoj (koridorskoj) željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet,
– na križanju gdje je dopuštena infrastrukturna brzina na željezničkoj pruzi veća od 160 km/h,
– na križanju u kolodvorskom području na prostoru između ulaznih skretnica od kojih počinju kolodvorski kolosijeci,
– na križanju željezničke pruge s intenzivnim željezničkim prometom i pješačke staze,
– na križanju gdje uslijed specifičnih mjesnih prilika ili drugih razloga koji utječu na prometnu sigurnost nije moguće uspostaviti propisane uvjete za siguran tijek prometa preko prijelaza u istoj razini.
(2) Intenzivnim željezničkim prometom smatra se prosječni godišnji dnevni promet više od 75 vlakova u 24 sata.
IV. KRIŽANJE ŽELJEZNIČKE PRUGE S DRUGIM ŽELJEZNIČKIM PRUGAMA I TRAČNIČKIM SUSTAVIMA
Članak 7.
Križanje željezničke pruge s drugom željezničkom prugom, industrijskim ili drugim kolosijekom koji nije javno dobro u općoj uporabi i prugom lake željeznice mora biti izvan razine.
V. SVOĐENJE I ODREĐIVANJE ZAJEDNIČKOGA MJESTA I NAČINA KRIŽANJA ŽELJEZNIČKE
PRUGE I CESTE U ISTOJ RAZINI
(ŽELJEZNIČKO-CESTOVNI PRIJELAZI)
Uvjeti za izvedbu križanja željezničke pruge i ceste
u istoj razini
Članak 8.
(1) Mjesto križanja željezničke pruge i ceste u istoj razini određuje se ovisno o razvrstavanju željezničke pruge i ceste, dopuštenoj infrastrukturnoj brzini na željezničkoj pruzi, topografskim i urbanističkim uvjetima te mjesnim prilikama na mjestu križanja.
(2) Kolnik ceste na željezničko-cestovnom prijelazu mora biti u istoj razini s gornjim rubovima tračnica u kolosijeku na duljini od najmanje 3 m s obje strane željezničke pruge mjereno od osi kolosijeka odnosno od osi krajnjega kolosijeka kada cesta prelazi preko dva ili više kolosijeka.
(3) Novosagrađeni željezničko-cestovni prijelaz mora biti izveden pod kutom od 90º u odnosu na željezničku prugu.
(4) Iznimno, kada to uvjetuju topografski i urbanistički uvjeti ili vodoravna geometrija ceste, željezničko-cestovni prijelaz iz stavka 3. ovoga članka smije biti izveden i pod kutom manjim od 90º u odnosu na željezničku prugu, do najmanje 60º.
(5) S obje strane željezničke pruge, novosagrađena ili rekonstruirana cesta smije biti u nagibu do najviše 3% na duljini od najmanje 20 m.
Razmak između susjednih željezničko-cestovnih prijelaza
Članak 9.
Ovisno o razvrstavanju željezničkih pruga, razmak između dvaju susjednih željezničko-cestovnih prijelaza ne smije biti manji od:
– 2.000 m na glavnoj (koridorskoj) željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet (odnosi se samo na postojeće željezničko-cestovne prijelaze),
– 1.500 m na spojnoj i priključnoj željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet (odnosi se samo na postojeće željezničko-cestovne prijelaze) i na željezničkoj pruzi od značaja za regionalni promet,
– 1.000 metara na željezničkoj pruzi od značaja za lokalni promet.
Članak 10.
(1) Iznimno, kada je zbog nepovoljnih topografskih ili urbanističkih uvjeta prigodom primjene odredbi iz članka 9. ovoga Pravilnika duljina spojne ceste pri svođenju željezničko-cestovnih prijelaza veća od 4.500 m, razmak između dva susjedna željezničko-cestovna prijelaza smije biti i manji od navedenoga u članku 9. ovoga Pravilnika.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o razvrstavanju željezničkih pruga, razmak između dvaju susjednih željezničko-cestovnih prijelaza ne smije biti manji od:
– 1.500 m na glavnoj (koridorskoj) željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet (odnosi se samo na postojeće željezničko-cestovne prijelaze),
– 1.000 m na spojnoj i priključnoj željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet (odnosi se samo na postojeće željezničko-cestovne prijelaze) i na željezničkoj pruzi od značaja za regionalni promet,
– 700 metara na željezničkoj pruzi od značaja za lokalni promet.
Svođenje željezničko-cestovnih prijelaza
Članak 11.
Željezničko-cestovni prijelazi koji ne udovoljavaju uvjetima iz članaka 9. i 10. ovoga Pravilnika moraju se ukinuti ili svesti na najnužniji broj usmjeravanjem dviju ili više cesta na zajedničko mjesto križanja sa željezničkom prugom.
Članak 12.
(1) Ako se željezničko-cestovni prijelaz ukida svođenjem na susjedni željezničko-cestovni prijelaz odnosno na križanje željezničke pruge i ceste izvan razine, prije ukidanja mora se izgraditi spojna cesta.
(2) Spojna cesta iz stavka 1. ovoga članka ne smije imati nepovoljnije tehničke značajke od ceste koja se svodi.
Članak 13.
(1) Pri svođenju dvaju ili više željezničko-cestovnih prijelaza na zajedničko mjesto križanja, mora se odabrati mjesto gdje cesta prelazi željezničku prugu izvan razine ili željezničko-cestovni prijelaz koji je osiguran uređajima za osiguravanje prijelaza.
(2) Ako niti jedno mjesto križanja na odgovarajućoj udaljenosti ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, križanje se mora svesti na željezničko-cestovni prijelaz na kojem postoji propisana preglednost s ceste na željezničku prugu.
VI. SVOĐENJE I ODREĐIVANJE ZAJEDNIČKOGA MJESTA I NAČINA KRIŽANJA ŽELJEZNIČKE PRUGE I PJEŠAČKE STAZE U ISTOJ RAZINI (PJEŠAČKI PRIJELAZI PREKO PRUGE)
Uvjeti za izvedbu križanja željezničke pruge i pješačke
staze u istoj razini
Članak 14.
(1) Mjesto križanja željezničke pruge i pješačke staze u istoj razini određuje se ovisno o razvrstavanju željezničke pruge, dopuštenoj infrastrukturnoj brzini na željezničkoj pruzi, topografskim i urbanističkim uvjetima te mjesnim prilikama na mjestu križanja.
(2) Hodnik pješačke staze na pješačkom prijelazu preko pruge mora biti u istoj razini s gornjim rubovima tračnica u kolosijeku.
(3) Novosagrađeni pješački prijelaz preko pruge mora biti izveden pod kutom od 90º u odnosu na željezničku prugu.
(4) Iznimno, kada to uvjetuju topografski i urbanistički uvjeti, pješački prijelaz preko pruge iz stavka 3. ovoga članka smije biti izveden i pod kutom manjim od 90º u odnosu na željezničku prugu, do najmanje 60º.
Razmak između pješačkih prijelaza preko pruge i
željezničko-cestovnih prijelaza
Članak 15.
Ovisno o razvrstavanju željezničkih pruga, razmak između željezničko-cestovnoga prijelaza i pješačkoga prijelaza preko pruge odnosno između dvaju susjednih pješačkih prijelaza preko pruge ne smije biti manji od:
– 500 m na glavnoj (koridorskoj) željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet (odnosi se samo na postojeće pješačke prijelaze preko pruge),
– 350 m na spojnoj i priključnoj željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet (odnosi se samo na postojeće pješačke prijelaze preko pruge) i na željezničkoj pruzi od značaja za regionalni promet,
– 200 metara na željezničkoj pruzi od značaja za lokalni promet.
Svođenje pješačkih prijelaza preko pruge
Članak 16.
Pješački prijelazi preko pruge koji ne udovoljavaju uvjetima iz članka 15. ovoga Pravilnika moraju se ukinuti ili svesti na najnužniji broj usmjeravanjem pješačke staze odnosno dviju ili više pješačkih staza na zajedničko mjesto križanja sa željezničkom prugom.
Članak 17.
(1) Ako se pješački prijelaz preko pruge ukida svođenjem na susjedni željezničko-cestovni prijelaz odnosno pješački prijelaz preko pruge ili na križanje željezničke pruge i ceste odnosno pješačke staze izvan razine, prije ukidanja mora se izgraditi spojna pješačka staza.
(2) Spojna pješačka staza iz stavka 1. ovoga članka ne smije imati nepovoljnije tehničke značajke od pješačke staze koja se svodi.
Članak 18.
(1) Pri svođenju pješačkoga prijelaza preko pruge odnosno dvaju ili više pješačkih prijelaza preko pruge na zajedničko mjesto križanja, mora se odabrati mjesto gdje cesta odnosno pješačka staza prelazi željezničku prugu izvan razine ili željezničko-cestovni prijelaz odnosno pješački prijelaz preko pruge koji je osiguran uređajima za osiguravanje prijelaza.
(2) Ako niti jedno mjesto križanja na odgovarajućoj udaljenosti ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, križanje se mora svesti na željezničko-cestovni prijelaz odnosno pješački prijelaz preko pruge na kojem postoji propisana preglednost s ceste odnosno pješačke staze na željezničku prugu.
VII. UVJETI ZA USPOSTAVU NOVOSAGRAĐENIH STALNIH I PRIVREMENIH PRIJELAZA TE ZA PREMJEŠTANJE I ZATVARANJE
POSTOJEĆIH PRIJELAZA
Uvjeti za uspostavu novosagrađenih stalnih željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge
Članak 19.
(1) Novosagrađeni stalni željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi preko pruge smiju se uspostavljati samo na željezničkim prugama od značaja za regionalni i lokalni promet, i to na dijelovima željezničkih pruga gdje dopuštena infrastrukturna brzina nije veća od 160 km/h.
(2) Ovisno o razvrstavanju željezničkih pruga, razmak između novosagrađenoga i susjednoga postojećega željezničko-cestovnoga prijelaza ne smije biti manji od propisanoga u člancima 9. i 10. ovoga Pravilnika.
(3) Ovisno o razvrstavanju željezničkih pruga, razmak između novosagrađenoga pješačkog prijelaza preko pruge i susjednoga postojećega željezničko-cestovnog prijelaza odnosno susjednoga postojećega pješačkog prijelaza preko pruge ne smije biti manji od propisanoga u članku 15. ovoga Pravilnika.
(4) Novosagrađeni stalni željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi preko pruge moraju biti osigurani uređajima za osiguravanje prijelaza u skladu s odredbama posebnoga propisa kojim se uređuje način osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge.
(5) Agencija za sigurnost željezničkog prometa, na zahtjev investitora, uz prethodne suglasnosti upravitelja infrastrukture, pravne osobe koja gospodari cestom, policije i lokalne samouprave odobrava uspostavu novosagrađenoga stalnoga željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkog prijelaza preko pruge, ili odbija zahtjev.
(6) U postupku izdavanja odobrenja, Agencija za sigurnost željezničkog prometa provjerava jesu li ispunjeni uvjeti za uspostavu novosagrađenoga stalnoga željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkoga prijelaza preko pruge i je li predviđeni način osiguravanja prometa na prijelazu u skladu s propisanim tehničkim uvjetima prema odredbama ovoga Pravilnika.
(7) Pri uspostavi novosagrađenoga stalnoga željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkoga prijelaza preko pruge moraju se primjenjivati uvjeti propisani zakonima i drugim propisima koji reguliraju zaštitu okoliša, prostorno uređenje i gradnju te drugi propisani uvjeti.
(8) Izdavanje odobrenja iz stavka 5. ovoga članka preduvjet je za pokretanje postupka za izdavanje lokacijske dozvole, ali ničim ne prejudicira konačno građevinsko rješenje novosagrađenoga stalnoga željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkoga prijelaza preko pruge u skladu s uvjetima iz stavka 6. ovoga članka, osobito u dijelu koji se odnosi na izdavanje lokacijske, građevinske i uporabne dozvole.
(9) Prije tehničkoga pregleda novosagrađenoga željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkog prijelaza preko pruge, Agencija za sigurnost željezničkoga prometa, na temelju provjere o ispunjavanju uvjeta iz odobrenja iz stavka 5. ovoga članka i propisanih uvjeta u skladu s propisima kojima se uređuje sigurnost željezničkoga prometa, izdaje potvrdu o ispunjavanju propisanih sigurnosnih uvjeta kao preduvjet za izdavanje uporabne dozvole.
(10) Nakon izdavanja uporabne dozvole, odluku o otvaranju za javni promet novosagrađenoga stalnoga željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkoga prijelaza preko pruge, Agencija za sigurnost željezničkoga prometa objavljuje u javnom službenom glasilu.
(11) Troškove građenja, osiguravanja i otvaranja stalnoga željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkog prijelaza preko pruge snosi investitor na čiji je zahtjev prijelaz otvoren.
Uvjeti za uspostavu privremenih željezničko-cestovnih prijelaza
Članak 20.
(1) Novosagrađeni privremeni željezničko-cestovni prijelazi smiju se uspostavljati samo na željezničkim prugama od značaja za regionalni i lokalni promet, i to za potrebe građenja novih te nadogradnju i/ili rekonstrukciju postojećih građevina.
(2) Novosagrađeni privremeni željezničko-cestovni prijelazi preko pruge moraju biti osigurani uređajima za osiguravanje prijelaza u skladu s odredbama posebnoga propisa kojim se uređuje način osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge.
(3) Agencija za sigurnost željezničkog prometa, na zahtjev investitora, uz prethodne suglasnosti upravitelja infrastrukture, pravne osobe koja gospodari cestom, policije i lokalne samouprave odobrava uspostavu novosagrađenoga privremenoga željezničko-cestovnog prijelaza, ili odbija zahtjev.
(4) Agencija za sigurnost željezničkog prometa u odobrenju iz stavka 3. ovoga članka određuje vremensko razdoblje u kojem će privremeni željezničko-cestovni prijelaz biti otvoren za promet i način osiguravanja prometa na prijelazu.
(5) U postupku gradnje privremenoga željezničko-cestovnoga prijelaze moraju biti ispunjeni uvjeti iz članka 19. stavaka 7., 8. i 9. ovoga Pravilnika.
(6) Privremeni željezničko-cestovni prijelaz mora se zatvoriti za promet odmah po završetku radova zbog kojih je otvoren.
(7) Troškove građenja, osiguravanja, otvaranja, zatvaranja i uklanjanja privremenoga željezničko-cestovnog prijelaza te privremenih pristupnih cesta, snosi investitor na čiji je zahtjev privremeni prijelaz otvoren.
Uvjeti za premještanje postojećih željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge
Članak 21.
(1) Premještanje postojećih željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge na novu lokaciju dopušteno je u sljedećim slučajevima:
– prigodom nadogradnje i/ili rekonstrukcije željezničke pruge na kojoj se nalazi prijelaz,
– prigodom nadogradnje i/ili rekonstrukcije ceste odnosno pješačke staze na kojoj se nalazi prijelaz,
– prigodom svođenja ili premještanja postojećih prijelaza koji ne udovoljavaju propisanim uvjetima.
(2) Prigodom premještanja postojećih željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge na novu lokaciju moraju biti ispunjeni uvjeti za novosagrađene stalne prijelaze iz članka 19. stavaka 1., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10 i 11. ovoga Pravilnika.
Uvjeti za zatvaranje za promet postojećih željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge
Članak 22.
(1) Zatvaranje za promet postojećih željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge provodi se u skladu s usvojenim Programom rješavanja željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge, koji je sastavni dio Nacionalnoga programa željezničke infrastrukture, u sljedećim slučajevima:
– ako postoje odgovarajući zamjenski prijelazi ili križanja izvan razine te ako su ispunjeni drugi uvjeti za ukidanje prijelaza,
– ako su ceste odnosno pješačke staze koje vode do prijelaza zatvorene za promet ili ako prijelaz više nije potreban iz drugih razloga,
– ako je prijelaz premješten na drugu lokaciju,
– ako je prijelaz sveden na susjedni prijelaz,
– ako je na mjestu prijelaza izgrađeno križanje sa željezničkom prugom izvan razine.
(2) Zatvaranje za promet željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge u slučajevima navedenim u stavku 1. ovoga članka smije se provesti kada su ispunjeni svi preduvjeti za zatvaranje prijelaza predviđeni usvojenim Programom rješavanja željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge.
(3) Odluku o zatvaranju za javni promet postojećega željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkoga prijelaza preko pruge, Agencija za sigurnost željezničkoga prometa objavljuje u javnom službenom glasilu.
(4) Obavijest o zatvaranju za javni promet željezničko-cestovnoga prijelaza odnosno pješačkoga prijelaza preko pruge, upravitelj infrastrukture mora uputiti pravnoj osobi koja gospodari cestom, policiji i lokalnoj samoupravi najkasnije 10 dana prije zatvaranja prijelaza.
Članak 23.
(1) U slučaju promjene lokalnih prometnih i infrastrukturnih uvjeta, kojima se ostvaruju uvjeti za zatvaranje prijelaza navedeni u članku 22. stavku 1. ovoga Pravilnika, upravitelj infrastrukture predlaže zatvaranje željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge koji nisu uvršteni u Program rješavanja željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge.
(2) Agencija za sigurnost željezničkog prometa, na zahtjev upravitelja infrastrukture, uz prethodne suglasnosti pravne osobe koja gospodari cestom, policije i lokalne samouprave odobrava zatvaranje za promet postojećega željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkog prijelaza preko pruge, ili odbija zahtjev.
(3) Agencija za sigurnost željezničkog prometa određuje preduvjete pod kojima se prijelaz može zatvoriti za promet.
(4) Odluku o zatvaranju za javni promet postojećega željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkoga prijelaza preko pruge, Agencija za sigurnost željezničkoga prometa objavljuje u javnom službenom glasilu.
(5) Zatvaranje za promet prijelaza iz stavka 1. ovoga članka smije se provesti kada su ispunjeni svi preduvjeti pod kojima se prijelaz može zatvoriti za promet iz stavka 3. ovoga članka.
VIII. PRIJELAZNE ODREDBE
Članak 24.
Postojeći željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi preko pruge uskladit će se s odredbama posebnoga propisa kojim se uređuje način osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge i odredbama članka 5., članka 6., članka 11. i članka 16. ovoga Pravilnika u skladu s Nacionalnim programom željezničke infrastrukture i planovima razvoja i održavanja cesta.
Članak 25.
(1) Redoslijed i prioriteti za usklađivanje iz članka 24. ovoga Pravilnika određuju se u Programu rješavanja željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge, koji je sastavni dio Nacionalnoga programa željezničke infrastrukture.
(2) Kriteriji za određivanje redoslijeda i prioriteta iz stavka 1. ovoga članka su sljedeći:
– propisani uvjeti za izvedbu križanja željezničke pruge i ceste odnosno pješačke staze, u skladu s odredbama ovoga Pravilnika,
– propisani uvjeti za provedbu osiguravanja prometne sigurnosti na željezničko-cestovnom prijelazu odnosno pješačkom prijelazu preko pruge, u skladu s odredbama posebnoga propisa kojim se uređuje način osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge,
– razvrstavanje željezničke pruge na kojoj se nalazi prijelaz,
– razvrstavanje ceste na kojoj se nalazi prijelaz,
– blizina cestovnoga raskrižja i način osiguravanja cestovnoga prometa na tom raskrižju,
– postojeće stanje i način osiguravanja prometa na prijelazu,
– projektirana građevinska brzina i dopuštena infrastrukturna brzina na željezničkoj pruzi na području prijelaza,
– stvarna preglednost s ceste odnosno pješačke staze na željezničku prugu,
– intenzitet cestovnoga prometa na željezničko-cestovnom prijelazu odnosno intenzitet pješačkoga prometa na pješačkoj stazi,
– intenzitet željezničkoga prometa na prijelazu,
– broj kolosijeka na prijelazu,
– odvijanje javnoga prijevoza autobusima i/ili prijevoza školske djece autobusima na željezničko-cestovnom prijelazu,
– izvanredni događaji na prijelazu u dosadašnjem razdoblju,
– planovi za promjenu razvrstavanja, nadogradnju i/ili rekonstrukciju željezničke pruge ili ceste,
– drugi specifični lokalni uvjeti.
Članak 26.
Do izvedbe križanja izvan razine ili svođenja na zajedničko mjesto križanja, osiguravanje prometa na postojećim željezničko-cestovnim prijelazima provodi se uređajima za osiguravanje prijelaza ili prometnim znacima i propisanom preglednošću s ceste na željezničku prugu.
Članak 27.
Do početka rada Agencije za sigurnost željezničkog prometa, poslove iz članka 19. stavaka 5., 6., 9. i 10., članka 20. stavaka 3. i 4., članka 22. stavka 3. i članka 23. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Pravilnika obavlja ministarstvo mjerodavno za željeznički promet.
IX. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 28.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o kriterijima, postupku, načinu utvrđivanja i osiguranja križanja željezničke pruge i ceste (»Narodne novine«, br. 32/94, 96/94, 33/01, 122/03, 83/04, 69/06 i 9/09).
Članak 29.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu 12. prosinca 2009. godine.
Klasa: 011-01/09-02/63
Urbroj: 530-08-09-1
Zagreb, 22. listopada 2009.
Ministar
mora, prometa i infrastrukture
Božidar Kalmeta, v. r.