HRVATSKI SABOR
3047
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O KOMBINIRANOM PROMETU
Proglašavam Zakon o kombiniranom prometu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 2. listopada 2009. godine.
Klasa: 011-01/09-01/168
Urbroj: 71-05-03/1-09-2
Zagreb, 7. listopada 2009.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O KOMBINIRANOM PROMETU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju temeljni pojmovi i udaljenosti u kombiniranom prijevozu, oslobađanje od obveze plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta, oslobađanje od dozvola i kvota i oslobađanje od ograničenja prometa na cestama za sudionike kombiniranog prijevoza, kao i dokumenti koje tijekom svakog prijevoza vozač teretnog automobila u kombiniranom prijevozu mora imati.
Članak 2.
(1) Radi dugoročnog i koordiniranog razvitka kombiniranog (intermodalnog) prometa i poticanja razvoja logistike u Republici Hrvatskoj donosi se Strategija razvitka kombiniranog (intermodalnog) prometa u Republici Hrvatskoj.
(2) Strategiju iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske.
Članak 3.
(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. »CMR teretni list« je ugovorni sporazum između pošiljatelja, cestovnog prijevoznika i primatelja kojim se osiguravaju standardni uvjeti teretnog prijevoza u međunarodnom cestovnom prometu,
2. »intermodalna prijevozna jedinica« je kontejner, izmjenjivi sanduk, prikolica, poluprikolica, s vučnim vozilom ili bez njega, i teretni automobil te vagon namijenjeni intermodalnom prijevozu,
3. »intermodalni prijevoz« je prijevoz tereta u istoj intermodalnoj prijevoznoj jedinici pri čemu se koriste najmanje dvije vrste prijevoza bez pretovara utovarenog tereta,
4. »izmjenjivi sanduk« je jedinica za prevoženje tereta prilagođena dimenzijama cestovnog vozila s ugrađenom opremom radi premještanja na različite vrste prijevoza, obično cestovni i/ili željeznički. U pravilu se ne mogu slagati jedan na drugi, niti dizati zahvatom odozgo. Glavno svojstvo koje ih razlikuje od kontejnera je u tome što su optimalno prilagođeni dimenzijama vozila,
5. »K504-K, teretni list CIM za kombinirani prijevoz« je komisionarski ugovor o prijevozu koji se sklapa između tvrtke za kombinirani prijevoz i njegova korisnika, kao i ugovor o prijevozu u skladu s Jedinstvenim pravnim propisima za ugovor o međunarodnom željezničkom prijevozu robe (CIM) koji se sklapa između prijevoznika i tvrtke za kombinirani prijevoz,
6. »kombinirani prijevoz« je prijevoz tereta pri kojem teretni automobili, prikolice, poluprikolice, s vučnim vozilom ili bez njega, izmjenjivi sanduci, ili kontejneri dužine od 20 stopa (6,096 m) ili više, rabe željeznicu ili unutarnje plovne putove ili pomorski prijevoz, pri čemu se početna ili završna dionica puta prelazi cestom od točke utovara tereta do najbližeg terminala za kombinirani prijevoz ili najbližeg pretovarnog kolodvora kao početne dionice, te od najbližeg terminala za kombinirani prijevoz ili najbližeg pretovarnog kolodvora do točke istovara tereta na završnoj dionici puta,
7. »kontejner« je prijevozni uređaj dovoljno snažan za opetovanu uporabu, obično uz mogućnost slaganja jednog na drugi i s ugrađenom opremom za premještanje na različite vrste prijevoza,
8. »nepraćeni kombinirani prijevoz« je prijevoz intermodalnih prijevoznih jedinica željeznicom, unutarnjim plovnim putovima ili pomorskim prijevozom bez posade teretnog automobila,
9. »poluprikolica« je priključno vozilo, odnosno vozilo namijenjeno da ga vuče motorno vozilo, bez prednje osovine, konstruirano tako da dio ukupne mase prenosi na vučno vozilo preko svojega prednjeg dijela kojim se oslanja na vučno vozilo,
10. »praćeni kombinirani prijevoz« je prijevoz teretnog automobila željeznicom, unutarnjim plovnim putovima ili pomorskim prijevozom zajedno s posadom teretnog automobila,
11. »prethodni i naknadni prijevoz« je prijevoz intermodalnih prijevoznih jedinica cestom od točke utovara i istovara do najbližeg terminala za kombinirani prijevoz ili pretovarnog kolodvora, koji zračnom linijom ne prelazi udaljenosti određene ovim Zakonom,
12. »pretovarni kolodvor« je željeznički kolodvor opremljen mobilnim pretovarnim uređajem, s minimalnim infrastrukturnim uvjetima za pretovar i odlaganje manjih količina intermodalnih prijevoznih jedinica, u kojemu postoji organizacija cestovnog dovoza i odvoza intermodalnih prijevoznih jedinica,
13. »prijevoznik« je osoba koja smije obavljati prijevoz robe cestom sukladno Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu,
14. »prikolica« je priključno vozilo, odnosno vozilo namijenjeno da ga vuče motorno vozilo, konstruirano tako da ukupnu masu preko svojih osovina prenosi na kolnik,
15. »Ro-La« (kotrljajuća autocesta) je prijevoz teretnih automobila na niskopodnim željezničkim vagonima pri čemu se obavlja vodoravni utovar ili istovar vlastitom vučnom snagom,
16. »Ro-Ro« je specifična kategorija prijevoza za koju je karakterističan horizontalni utovar i istovar intermodalne prijevozne jedinice na brod ili s broda,
17. »teretni automobil« je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz tereta;
18. »teretnica za kombinirani prijevoz« je isprava kojom se pravno ugovorno regulira kombinirani prijevoz i ostvaruju svi pravni učinci kao i pri uporabi pomorske teretnice,
19. »terminal za kombinirani prijevoz« je mjesto na željezničkoj mreži, lukama unutarnje plovidbe ili morskim lukama, opremljeno odgovarajućim uređajima, na kojima intermodalne prijevozne jedinice mijenjaju vrstu prijevoza,
20. »vučno vozilo« je motorno vozilo koje se kreće javnom cestom, koje je posebno projektirano za vuču priključnih vozila,
21. »zaključnica« je isprava o ugovoru o prijevozu, koja sadrži samo bitne elemente ugovora (stranke ugovora, vrstu i količinu tereta, ukrcajnu i odredišnu luku itd.). Za sva ostala pitanja zaključnica upućuje na uvjete teretnice ili na opće uvjete poslovanja brodara.
(2) Ostali pojmovi koji se odnose na cestovni, željeznički, pomorski prijevoz, prijevoz unutarnjim plovnim putovima i kombinirani prijevoz u ovom Zakonu imaju značenje kao u posebnim propisima koji uređuju prijevoz i međunarodnim sporazumima.
II. UDALJENOSTI U KOMBINIRANOM PRIJEVOZU
Članak 4.
Udaljenosti u kombiniranom prijevozu su sljedeće:
– dionica puta na kojoj se rabi željeznica, ili unutarnji plovni putovi ili pomorski prijevoz je dulja od 100 km zračne linije,
– prethodni ili naknadni prijevoz do ili od luke unutarnje plovidbe ili pomorske luke utovara ili istovara unutar je polumjera od najviše 100 km zračne linije od te luke,
– prethodni ili naknadni prijevoz do ili od željezničkog terminala za kombinirani prijevoz ili željezničkog pretovarnog kolodvora unutar je polumjera od najviše 60 km zračne linije od tog željezničkog terminala za kombinirani prijevoz ili željezničkog pretovarnog kolodvora.
Članak 5.
Ministar nadležan za poslove prometa propisom će utvrditi terminale za kombinirani prijevoz i pretovarne kolodvore.
III. PRIJEVOZ CESTOVNOM DIONICOM KOMBINIRANOG PRIJEVOZA
Članak 6.
(1) Pravo obavljanja prethodnog i naknadnog prijevoza (s prelaskom granice) imaju domaći prijevoznici i prijevoznici koji imaju poslovni nastan u državama članicama Europske unije, a imaju licenciju Zajednice za obavljanje prijevoza tereta, te prijevoznici iz trećih država ako je to uređeno međunarodnim ugovorom.
(2) Pravo obavljanja prethodnog i naknadnog prijevoza (bez prelaska granice) mogu obavljati domaći prijevoznici i prijevoznici iz država članica Europske unije koji imaju licenciju Zajednice za obavljanje prijevoza tereta i koji imaju pravo obavljanja kabotaže na načelu uzajamnosti.
IV. POTICAJ KOMBINIRANOM PRIJEVOZU
Oslobađanje od godišnje naknade za uporabu javnih cesta
Članak 7.
(1) Vlasnici ili korisnici motornih i priključnih vozila registriranih u Republici Hrvatskoj, a kojima se tijekom 12 mjeseci od dana zadnje ovjere tehničke ispravnosti vozila obavi najmanje 80 prethodnih ili naknadnih prijevoza do ili od željezničkog terminala za kombinirani prijevoz ili pretovarnog kolodvora, izuzimaju se od obveze plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila i koja je utvrđena posebnim propisom.
(2) Ministar nadležan za poslove prometa propisom će utvrditi postupak i način dokazivanja korištenja vozila za prethodni i naknadni prijevoz iz stavka 1. ovoga članka te stjecanje prava na oslobađanje od plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila.
(3) Županijskim upravama za ceste, odnosno Upravnom tijelu Grada Zagreba će se iz sredstava državnog proračuna nadoknaditi iznos godišnje naknade za uporabu javnih cesta koji nisu ostvarili zbog primjene odredbi članka 7. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.
Oslobađanje od kvota i dozvola
Članak 8.
Ministar nadležan za poslove prometa u propisu iz članka 5. ovoga Zakona propisat će i cestovne pravce na kojima je prethodni i naknadni prijevoz izuzet od svih kvota i dozvola koje su utvrđene međunarodnim višestranim i dvostranim sporazumima.
Oslobađanje od ograničenja prometa na cestama
Članak 9.
Na prethodni i naknadni prijevoz ne odnose se zabrane prometa koje su određene posebnim propisom.
V. DOKUMENTI KOMBINIRANOG PRIJEVOZA
Članak 10.
(1) Tijekom prethodnog i naknadnog prijevoza vozač teretnog automobila dokazuje da dio kombiniranog prijevoza uključuje ili će uključivati željeznicu, unutarnje plovne putove ili pomorski prijevoz sljedećim prijevoznim dokumentima:
– kopija CMR teretnog lista koja prati teret tijekom čitavog kombiniranog prijevoza kada se teretni automobil dijelom puta prevozi željeznicom, unutarnjim plovnim putovima ili pomorskim prijevozom, a teret ostaje u teretnom automobilu. Osim podataka o prethodnom i naknadnom prijevozu, sadrži i podatke o ukrcajnom i odredišnom terminalu za kombinirani prijevoz ili pretovarnom kolodvoru,
– kopija K504-K, teretnog lista CIM za kombinirani prijevoz, u kombiniranom prijevozu koji uključuje željeznicu,
– kopija teretnice za kombinirani prijevoz, u kombiniranom prijevozu koji uključuje pomorski prijevoz, koja osim podataka o ukrcajnoj i odredišnoj luci sadrži i podatke o naknadnom prijevozu,
– kopija zaključnice, u kombiniranom prijevozu koji uključuje pomorski prijevoz, koja osim podataka o ukrcajnoj i odredišnoj luci sadrži i podatke o prethodnom prijevozu,
– kopija bilo kojeg drugog prijevoznog dokumenta koja prati teret tijekom čitavog kombiniranog prijevoza, i koja osim podataka o ukrcajnom i odredišnom terminalu za kombinirani prijevoz ili pretovarnom kolodvoru, sadrži i podatke o prethodnom i naknadnom prijevozu. Obavljeni kombinirani prijevoz na kojem se rabila željeznica, ili unutarnji plovni putovi ili pomorski prijevoz je u takvom dokumentu potvrđen pečatom terminala za kombinirani prijevoz ili pretovarnog kolodvora.
(2) Dokumentima iz stavka 1. ovoga članka vozač teretnog automobila ostvaruje tijekom prethodnog i naknadnog prijevoza pravo na oslobađanje od kvota i dozvola te oslobađanje od ograničenja prometa na cestama iz članka 8. i 9. ovoga Zakona.
VI. STATISTIČKI PODACI
Članak 11.
(1) Prikupljanje statističkih podataka o kombiniranom prijevozu uređeno je posebnim propisima, na temelju kojih se ti podaci dostavljaju u Eurostat.
(2) Na zahtjev Europske komisije, a za potrebe izrade izvješća iz članka 5. stavka 1. Direktive Vijeća 92/106/EEZ od 7. prosinca 1992. o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza roba među državama članicama, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dostavit će Europskoj komisiji podatke koji eventualno nisu obuhvaćeni člankom 5. stavkom 2. predmetne Direktive.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 12.
Vlada Republike Hrvatske će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti Strategiju razvitka kombiniranog (intermodalnog) prometa u Republici Hrvatskoj.
Članak 13.
Ministar nadležan za poslove prometa donijet će propis iz članka 5. ovoga Zakona u roku od 20 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 14.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2010., osim odredbi članka 7. i članka 11. stavka 2. ovoga Zakona, koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Klasa: 340-01/09-01/03
Zagreb, 2. listopada 2009.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.