MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

1283

Na temelju članka 139. stavka 2. i članka 140. stavka 6. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 150/08 i 155/09) ministar zdravstva i socijalne skrbi donosi

PRAVILNIK

O DODATNOM SPECIJALISTIČKOM STRUČNOM USAVRŠAVANJU MEDICINSKIH SESTARA –
MEDICINSKIH TEHNIČARA IZ HITNE MEDICINSKE POMOĆI

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuje se trajanje i program dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja medicinskih sestara – medicinskih tehničara iz hitne medicinske pomoći, uvjeti za prijam kandidata na dodatno specijalističko stručno usavršavanje, način polaganja ispita te mjerila koja moraju ispunjavati ustanove za obavljanje dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja medicinskih sestara-medicinskih tehničara iz hitne medicinske pomoći.

Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na medicinske sestre na odgovarajući način primjenjuju se i na osobe s nazivom medicinski tehničar.

Članak 2.

Pojedini izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

Dodatno specijalističko stručno usavršavanje jest oblik organiziranog stjecanja teorijskih i praktičnih stručnih znanja prema propisanom programu.

Kandidat jest medicinska sestra sa završenom temeljnom naobrazbom za medicinsku sestru.

Medicinska sestra hitne medicinske pomoći jest medicinska sestra sa završenim dodatnim specijalističkim stručnim usavršavanjem iz hitne medicinske pomoći koja je ovlaštena za obavljanje svih zadataka u okviru svojih kompetencija u pružanju hitne medicinske pomoći.

Mentori su zdravstveni radnici koji su osposobljeni i ovlašteni da na razini stečenih znanja i vještina nadziru kandidate na dodatnom specijalističkom stručnom usavršavanju iz hitne medicinske pomoći.

Članak 3.

Nakon završene temeljne naobrazbe kandidati stječu dodatno stručno specijalističko usavršavanje u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama u trajanju od jedne godine.

Članak 4.

Plan i program dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja medicinskih sestara iz hitne medicinske pomoći tiskan je u Prilogu I. ovoga Pravilnika koji čini njegov sastavni dio.

Članak 5.

Popis kompetencija koje kandidat stječe završetkom dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja iz hitne medicinske pomoći tiskan je u Prilogu II. ovoga Pravilnika koji čini njegov dio.

Članak 6.

Odobrenje za dodatno specijalističko stručno usavršavanje iz hitne medicinske pomoći daje ministar nadležan za zdravstvo ( u daljnjem tekstu: ministar) na temelju godišnjeg plana koji donosi na prijedlog zdravstvenih ustanova, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatske komore medicinskih sestara.

Članak 7.

Kandidat za odobrenje dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja iz hitne medicinske pomoći mora ispunjavati sljedeće uvjete:

– završena temeljna naobrazba za medicinsku sestru,

– odobrenje za samostalan rad,

– najmanje 3 godine radnog iskustva u djelatnosti hitne medicine.

Prednost pri odabiru ima kandidat koji ima:

– dulji radni staž u zdravstvenoj ustanovi na radnom mjestu za koje se traži dodatno specijalističko stručno usavršavanje u djelatnosti hitne medicine,

– aktivnost na polju stručnog usavršavanja (aktivno i pasivno sudjelovanje na stručnim skupovima, stručni radovi, aktivno sudjelovanje u radu stručnih društava).

Članak 8.

Iznos troškova dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja iz hitne medicinske pomoći odlukom utvrđuje ministar.

Troškove iz stavka 1. ovoga članka snosi podnositelj prijedloga za odobrenje dodatnog specijalističko stručno usavršavanja iz hitne medicinske pomoći.

Zdravstvenim ustanovama u kojima kandidat obavlja program dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja iz hitne medicinske pomoći, sredstva se doznačuju razmjerno trajanju dijela usavršavanja.

Članak 9.

Kandidat započinje s obavljanjem dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja iz hitne medicinske pomoći u roku od mjesec dana od dana izdavanja rješenja o odobrenju usavršavanja.

Članak 10.

Kandidat obavlja dodatno specijalističko stručno usavršavanje iz hitne medicinske pomoći u radnom vremenu od 40 sati tjedno. Vrijeme provedeno na usavršavanju smatra se vremenom provedenim na radu, a plaća se na temelju ugovora o radu sukladno Zakonu o radu.

Kandidat provodi program dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja iz hitne medicinske pomoći bez prekida.

O svakom prekidu u tijeku trajanja usavršavanja ustanova iz članka 6. ovoga Pravilnika obvezna je izvijestiti ministarstvo nadležno za zdravstvo ( u daljnjem tekstu: ministarstvo) koje će ocijeniti opravdanost prekida.

Iznimka od stavka 3. ovoga članka jest stručno usavršavanje u inozemstvu u kontinuiranom trajanju duljem od 30 dana, rodiljni dopust, komplikacije u trudnoći, bolest kandidata/bolest djeteta u trajanju duljem od 30 dana. Za taj prekid prilaže se potvrda ravnatelja ustanove iz članka 6. ovoga Pravilnika prilikom prijave završnog ispita.

Ako je prekid opravdan, dodatno specijalističko stručno usavršavanje iz hitne medicinske pomoći se produžuje za vrijeme za koje je prekid trajao.

Članak 11.

Zdravstvena ustanova iz članka 6. ovoga Pravilnika s kandidatom sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama.

Pri sklapanju ugovora iz stavka 1. ovoga članka obveza rada u radnom odnosu na neodređeno vrijeme nakon završetka usavršavanja i položenog ispita ne smije biti ugovorena u trajanju duljem od vremena trajanja usavršavanja.

U ugovoru iz stavka 1. ovoga članka potrebno je ugovoriti i iznos naknade štete koju je kandidat, u slučaju kad otkazuje ugovor o radu prije isteka ugovorene obveze rada iz stavka 2. ovoga članka, obvezan isplatiti zdravstvenoj ustanovi iz stavka 1. ovoga članka, a koji ne može biti veći od 2/3 iznosa troškova usavršavanja iz članka 8. ovoga Pravilnika.

Članak 12.

Teorijska nastava dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja medicinskih sestara iz hitne medicinske pomoći može se provoditi na visokim zdravstvenim učilištima/stručnim studijima sestrinstva Republike Hrvatske, medicinskim fakultetima Republike Hrvatske, kliničkim bolničkim centrima, klinikama, kliničkim bolnicama ili općim bolnicama te zavodima za hitnu medicinu jedinica područne (regionalne) samouprave.

Praktična nastava dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja medicinskih sestara iz hitne medicinske pomoći može se provoditi u zdravstvenim ustanovama čiji osnivač je Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave i grad u kojima se obavljaju stručni poslovi predviđeni planom i programom usavršavanja, koje imaju organizirane aktivnosti na području praćenja kvalitete zdravstvene zaštite i koje ispunjavaju uvjete u pogledu prostora i medicinsko-tehničke opreme iz Priloga III. koji je otisnut uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

Uz uvjete iz stavka 2. ovoga članka, zdravstvena ustanova u kojoj se provodi praktična nastava dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja iz hitne medicinske pomoći mora imati u radnom odnosu s punim radnim vremenom: najmanje jednog liječnika specijalista odgovarajuće specijalizacije za usavršavanje kandidata u grani u kojoj se provodi dodatno specijalističko stručno usavršavanje i liječnika specijalista hitne medicine ili liječnika koji radi na poslovima hitne medicine u toj zdravstvenoj ustanovi.

Ministarstvo vodi registar zdravstvenih ustanova u kojima se može obavljati dodatno specijalističko stručno usavršavanje medicinskih sestara iz hitne medicinske pomoći.

Članak 13.

Zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete iz članka 12. ovoga Pravilnika obvezne su u roku od mjesec dana od dana njegovog stupanja na snagu podnijeti ministarstvu zahtjev za davanje rješenja o ovlaštenju za provođenje dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja.

Zahtjev treba sadržavati kratki elaborat o radu zdravstvene ustanove (ili njenog dijela), te dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 12. ovoga Pravilnika.

Ministar rješenjem na vrijeme od šest godina ovlašćuje zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete iz članka 12. ovoga Pravilnika, za provođenje dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja.

O svakoj promjeni uvjeta iz članka 12. ovoga Pravilnika zdravstvena ustanova obvezna je izvijestiti ministarstvo u roku 30 dana od dana nastale promjene.

Ako zdravstvena ustanova ne postupi sukladno stavku 4. ovoga članka ministar rješenjem oduzima ovlaštenje za provođenje dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja a kandidatu će rješenjem odrediti drugu zdravstvenu ustanovu za nastavak obavljanja dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja.

Članak 14.

Mentor je odgovoran za propisano vođenje programa dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja te točnost podataka u knjižici dodatnog stručnog specijalističkog usavršavanja.

Mentori mogu biti:

– osobe izabrane u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje u djelatnosti hitne medicine (izvanbolničke i bolničke), anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, interne medicine, kirurgije, pedijatrije i psihijatrije,

– doktori medicine s najmanje 5 godina radnog iskustva u djelatnosti hitne medicine ( izvanbolničke i bolničke), anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, interne medicine, kirurgije, pedijatrije i psihijatrije,

– prvostupnica/prvostupnik sestrinstva i najmanje 5 godina iskustva u djelatnosti hitne medicine( izvanbolničke i bolničke), anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, interne medicine, kirurgije, pedijatrije i psihijatrije.

Iznimno za područje djelatnosti hitne medicine u izvanbolničkim uvjetima mentor može biti medicinska sestra sa završenim temeljnom naobrazbom i s najmanje 7 godina rada u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi. Prednost pri odabiru mentora, uz prethodno naveden uvjet, imaju studenti sestrinstva, kao i medicinske sestre s duljim radnim iskustvom u timu hitne medicinske pomoći na terenu.

Članak 15.

U knjižicu dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja mentor upisuje staž usavršavanja kandidata prema propisanom planu i programu.

Obrazac knjižice iz stavka 1. ovoga članka otisnut je u Prilogu V. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

Članak 16.

Znanje kandidata provjerava se usmenim, pisanim i praktičnim ispitom svakog predmeta.

Praktični ispit ne polaže se kod predmeta Regulativa i legislativa sestrinske prakse te Etika i ljudska prava.

Završni ispit sastoji se od tri djela: ispita praktičnih vještina, rješavanje problema prikazom slučaja i usmenog ispita. Kandidat ne može pristupiti usmenom ispitu ako prije nije položio ispit praktičnih vještina i rješavanje problema prikazom slučaja.

Završni ispit polaže se pred tročlanom komisijom iz redova nastavnika i mentora koji su sudjelovali u provođenju usavršavanja.

Članak 17.

Ispitna komisija sastoji se od tri člana.

Dva člana ispitne komisije moraju biti doktori medicine – specijalisti hitne medicine ili doktori medicine koji rade najmanje 5 godina u djelatnosti hitne medicine.

Treći član ispitne komisije mora biti prvostupnica/prvostupnik sestrinstva koji radi najmanje 3 godine u djelatnosti hitne medicine.

Članak 18.

Medicinskoj sestri koja je položila završni ispit izdaje se uvjerenje o završenom dodatnom specijalističkom stručnom usavršavanju iz hitne medicinske pomoći.

Hrvatska komora medicinskih sestara vodi evidenciju o medicinskim sestrama koje su položile završni ispit iz dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja iz hitne medicinske pomoći.

Članak 19.

Kandidat koji ne položi završni ispit prvi puta, može ga ponoviti u roku koji zapisnički utvrdi ispitna komisija, a koji ne može biti kraći od mjesec dana, niti dulji od tri mjeseca od dana polaganja ispita. Ako kandidat ne položi ispit drugi puta, može ga još jednom ponoviti kroz daljnja tri mjeseca.

Ako niti nakon ponovljenog roka kandidat ne položi ispit, upućuje se na ponovno obavljanje dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja u trajanju koje odredi ispitna komisija, a koje ne može biti kraće od tri mjeseca. Troškove usavršavanja u tom slučaju kandidat snosi sam.

Ako kandidat ne pristupi polaganju završnog ispita ili odustane od započetog ispita bez opravdanog razloga, smatra se da ispit taj put nije položio i mora ga ponoviti u roku koji odredi ispitna komisija, a koji ne smije biti dulji od tri mjeseca. Troškove ispita u tim slučajevima kandidat snosi sam.

Članak 20.

Hrvatska komora medicinskih sestara izdaje odobrenje za samostalan rad na temelju uvjerenja iz članka 18. stavka 1. ovoga Pravilnika, kojim se stječe pravo obavljanja samostalnog rada medicinske sestre hitne medicinske pomoći.

Članak 21.

Medicinskim sestrama, sukladno članku 143. stavku 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti može se dodatno specijalističko stručno usavršavanje obavljeno u inozemstvu priznati djelomično ili u cijelosti ako plan, program i trajanje usavršavanja obavljenog u inozemstvu bitno ne odstupa od plana i programa propisanog ovim Pravilnikom uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske komore medicinskih sestara.

Članak 22.

Medicinskim sestrama koje na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika rade na poslovima hitne medicinske pomoći najmanje 10 godina može se odobriti dodatno stručno specijalističko usavršavanje u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama u trajanju od četiri mjeseca prema programu iz Priloga IV. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.

Članak 23.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara– medicinskih tehničara (»Narodne novine«, br. 139/09) u dijelu koji se odnosi na specijalističko usavršavanje medicinskih sestara u djelatnosti hitne medicinske pomoći.

Članak 24.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/10-04/24

Urbroj: 534-07-10-1

Zagreb, 26. ožujka 2010.

Potpredsjednik Vlade i
ministar zdravstva i socijalne skrbi
mr. Darko Milinović, dr. med., v. r.

PRILOG I.

PLAN I PROGRAM DODATNOG SPECIJALISTIČKOG STRUČNOG USAVRŠAVANJA MEDICINSKIH SESTARA IZ HITNE MEDICINSKE POMOĆI

Opći ciljevi programa:

• Pripremiti kandidata za rad u službi hitne medicine u županijskim zavodima za hitnu medicinu i objedinjenim hitnim bolničkim prijemima.

• Pružiti kandidatima teorijska i praktična znanja potrebna za pružanje hitne medicinske pomoći u skladu s najvišim standardima sestrinske prakse.

• Osposobiti kandidata za obavljanje sestrinskih intervencija u skladu s razinom obrazovanja.

• Osposobiti kandidata za timski rad i suradnju s ostalim članovima tima koji sudjeluju u pružanju hitne medicinske pomoći.

• Pripremiti kandidata za rad s osobama kojima treba hitna medicinska pomoć zasnovan na poštovanju njegove različitosti, kulture i etničke pripadnosti.

• Kandidat mora dobiti integrirana znanja iz teorije i prakse, kako bi se mogao profesionalno razvijati kroz različite oblike cjeloživotnog obrazovanja.

Specifični ciljevi:

• Razvijati specifična znanja, vještine i stavove za pružanje hitne medicinske pomoći bolesnom ili ozlijeđenom pojedincu ili grupi ljudi.

• Razvijati znanja, vještine potrebne za dobru procjenu potreba za hitnom medicinskom pomoći.

• Razvijati znanja, vještine za izbor najboljeg načina zbrinjavanja oboljele ili ozlijeđene osobe, u različitim situacijama i na različitim mjestima.

• Uvježbati potrebne vještine za pružanje hitne medicinske pomoći u različitim okolnostima i na različitim mjestima.

• Razvijati vještinu kritičke analize, sinteze i evaluacije postupaka iz područja hitne medicinske pomoći.

• Razvijati sposobnost donošenja odluka u/ ili o potrebi i načinima pružanja hitne medicinske pomoći u nepredviđenim okolnostima.

• Naučiti voditi medicinsku/ sestrinsku dokumentaciju u službi hitne medicine.

PRILOG II.
POPIS KOMPETENCIJA MEDICINSKE SESTRE PO ZAVRŠETKU DODATNOG SPECIJALISTIČKOG STRUČNOG USAVRŠAVANJA IZ HITNE MEDICINSKE POMOĆI

PRILOG III.
UVJETI U POGLEDU PROSTORA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OVLAŠTENE ZDRASTENE USTANOVE

PRILOG IV.
PLAN I PROGRAM DODATNOG SPECIJALISTIČKOG STRUČNOG USAVRŠAVANJA ZA MEDICINSKE SESTRE HITNE MEDICINSKE POMOĆI PRILAGOĐENI PROGRAM 

OBRAZAC KNJIŽICE DODATNOG SPECIJALISTIČKOG STRUČNOG USAVRŠAVANJA