Pravilnik o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija

NN 53/2010 (30.4.2010.), Pravilnik o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

1304

Na temelju članka 14. stavka 4. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 153/09) ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK

O OBVEZNOM SADRŽAJU, METODOLOGIJI IZRADE I NAČINU VREDNOVANJA ŽUPANIJSKIH RAZVOJNIH STRATEGIJA

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se obvezni sadržaj, metodologija izrade i način vrednovanja županijskih razvojnih strategija (u daljnjem tekstu: ŽRS).

Članak 2.

(1) ŽRS je planski dokument politike regionalnog razvoja kojim se određuju strateški ciljevi i prioriteti održivog društveno-gospodarskog razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: županija).

(2) Strateški ciljevi i prioriteti ŽRS-a usklađuju se s onim utvrđenim u Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske i drugim planskim dokumentima županije.

Članak 3.

ŽRS se donosi u postupku savjetovanja s odgovorajaćim partnerskim vijećem, u skladu s odredbama članka 6. stavka 2. i članka 14. stavka 2. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.

SADRŽAJ ŽRS-a

Članak 4.

(1) ŽRS sadrži sljedeća poglavlja i dodatke:

1. Uvod

2. Sažetak

3. Analiza/Ocjena stanja

Ovo poglavlje sadrži najvažnija razvojna obilježja, razvojne trendove, razvojne probleme i razvojne potrebe županije u području prirodnih resursa, komunalne infrastrukture, zaštite okoliša, gospodarstva, poslovne i tehnološke infrastrukture, tržišta rada, društvenih djelatnosti i upravljanja razvojem; tumačenja, usporedbe (npr. sa statističkom regijom, Republikom Hrvatskom, EU) i ocjene, potkrijepljene činjenicama, pokazateljima, argumentima i komentarima te nalazima iz prethodnih analiza, strategija i drugih razvojnih dokumenta.

4. Rezultati provođenja prijašnjih strategija

Ovo poglavlje sadrži opis i ocjene ostvarenja i provedbe ciljeva, prioriteta i mjera utvrđenih u prethodnoj generaciji razvojnih strategija (regionalnih operativnih programa ili ŽRS-a) te drugih relevantnih strategija i razvojnih programa u županiji; opis i obrazloženje (ne)ostvarenja utvrđenih razvojnih ciljeva; te obrazloženje stečenih iskustava u provedbi.

5. SWOT analiza

SWOT analiza sadrži ocjenu snaga i slabosti (unutar županije) te prilika i prijetnji (izvan županije) bitnih za razvoj svih važnih područja (prirodnih i ljudskih resursa, gospodarstva, poslovne i tehnološke infrastrukture, komunalne infrastrukture, zaštite okoliša, kulturne baštine, tržišta rada, društvenih djelatnosti, upravljanja razvojem i drugih); obrazlaže i tumači koji su i kakvi stvarni čimbenici razvoja i potencijali za razvoj, ali i ograničenja i prepreke razvoju.

6. Vizija i strateški ciljevi

Vizija sadrži opis zamišljenog sveobuhvatnog budućeg postignuća u razvoju županije.

Strateški ciljevi sadrže konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda s jasno izraženim i mjerljivim postignućima koja proizlaze iz vizije. Ciljevi moraju biti:

– mjerljivi (kako bi se mogla procijeniti njihova ostvarljivost),

– ostvarivi (imati minimum prihvatljive razine izvodivosti),

– jasno formulirani (općenite ciljeve treba izbjegavati),

– s određenim rokom ostvarenja,

– međusobno sukladni (ne smiju se preklapati),

– sveobuhvatni,

– društveno i okolišno prihvatljivi,

– takvi da pridonose razvoju županije koji je određen vizijom,

– sukladni ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske i statističke regije.

7. Prioriteti i mjere

Prioriteti proizlaze iz vizije i razrađuju strateške ciljeve.

Mjere su intervencije i aktivnosti u nekom sektoru/području i predstavljaju okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata. Opis i sadržaj mjere uključuje:

– naziv,

– povezanost sa strateškim ciljem i prioritetom ŽRS-a,

– usklađenost s ciljevima i prioritetima u drugim strateškim dokumentima i programima (županijskim, nacionalnim i sektorskim te programima EU-a),

– svrhu, cilj i obrazloženje,

– rezultat i razvojni učinak,

– nositelje, korisnike i ciljne skupine,

– mehanizme provedbe,

– okvirna financijska sredstva i njihove izvore,

– razdoblje provedbe,

– pokazatelje za praćenje rezultata i razvojnih učinaka.

8. Politika županije prema posebnim područjima

Ovo poglavlje sadrži opis i obrazloženje koja su to posebna područja u županiji (npr. potpomognuta područja, otoci, ruralna odnosno urbana područja, prekogranična suradnja i drugo, ovisno o posebnostima županije).

9. Financijski plan

Financijski plan sadrži indikativni i okvirni pregled te alokaciju financijskih sredstava po strateškim cijevima, prioritetima i mjerama, izvorima i razdobljima.

10. Provedba ŽRS-a

Ovo poglavlje sadrži opis postupaka i nadležnost subjekata u provedbi ŽRS-a, njihove kapacitete te rokove provedbe.

11. Praćenje i izvještavanje

Ovo poglavlje sadrži informacije, podatke, pokazatelje i ocjene o realizaciji ciljeva, prioriteta i mjera te uspješnosti upravljanja provedbom.

12. Dodaci

Dodatak 1. Rezultati konzultacija s odgovarajućim partnerskim vijećem tijekom izrade ŽRS-a te opis na koji način će isto biti uključeno u praćenje provedbe.

Dodatak 2. Izvještaj o prethodnom vrednovanju ŽRS-a.

(2) Osim poglavlja i dodataka iz stavka 1. ovoga članka ŽRS može sadržavati dodatna poglavlja i dodatke.

Članak 5.

ŽRS se donosi za vremensko razdoblje sukladno Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske.

AKCIJSKI PLAN I KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA

Članak 6.

U svrhu provedbe ŽRS-a, županija donosi Akcijski plan za provedbu ŽRS-a koji omogućuje cjelovit pregled zadaća potrebnih za provedbu ŽRS-a, njihove izvršitelje, financijska sredstva te rokove i pokazatelje izvršenja.

Članak 7.

Radi informiranja javnosti te podizanja svijesti o ulozi i značaju ŽRS-a za razvoj županije i jedinica lokalne samouprave s područja županije, županija donosi Komunikacijsku strategiju ŽRS-a.

METODOLOGIJA IZRADE

Članak 8.

(1) Metodologijom se utvrđuje jedinstveni pristup izradi ŽRS-a te određuje postupak i način njihove izrade.

(2) Metodologija izrade ŽRS-a sadržana je u Dodatku ovoga Pravilnika, koji je njegov sastavni dio.

VREDNOVANJE ŽRS-a

Članak 9.

Županije osiguravaju izradu prethodnog vrednovanja ŽRS-a od strane nezavisnog tijela.

Članak 10.

(1) Prethodnim vrednovanjem ŽRS-a utvrđuje se njihova opravdanost, relevantnost, konzistentnost i koherentnost.

(2) Prethodno vrednovanje provodi se tijekom izrade ŽRS-a, a završava prije usvajanja ŽRS-a od strane županijske skupštine.

Članak 11.

Prethodno vrednovanje ŽRS-a Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) uzima u obzir prilikom ocjene usklađenosti ŽRS-a sa Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske.

IZVJEŠTAVANJE O PROVEDBI ŽRS-a

Članak 12.

Županija podnosi godišnje izvješće Ministarstvu o rezultatima provedbe ŽRS-a najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.

Rok za donošenje ŽRS-a je 6 mjeseci od dana usvajanja Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske na sjednici Vlade Republike Hrvatske.

Članak 14.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/09-02/05

Urbroj: 538-01-10-18

Zagreb, 20. travnja 2010.

Potpredsjednik Vlade
Republike Hrvatske
i ministar regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnoga gospodarstva
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.

DODATAK

METODOLOGIJA IZRADE ŽRS-a

Metodologijom se utvrđuje jedinstveni pristup, određuje način izrade i provedbe te način vrednovanja ŽRS-a.

Metodologijom se definiraju sljedeće sastavnice:

1. Partnerski pristup

2. Ocjena stanja razvoja

2.1. Prikupljanje i obrada podataka

2.2. Osnovna analiza

2.3. SWOT analiza

3. Strateške odrednice razvoja u budućnosti

3.1. Vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere

4. Provedba

4.1. Financijski okvir

4.2. Institucionalni okvir

4.3. Praćenje provedbe i izvještavanje

4.4. Akcijski plan

4.5. Komunikacijska strategija

5. Vrednovanje

5.1. Prethodno vrednovanje ŽRS-a.

1. Partnerski pristup

Partnerstvo za izradu i provedbu ŽRS-a ostvaruje se kroz odgovarajuće partnersko vijeće (u daljnjem tekstu: partnerstvo).

Jedno od temeljnih načela politike regionalnog razvoja je načelo partnerstva i suradnje između javnog, privatnog i civilnog sektora. Ono podrazumijeva suradnju između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva.

Partnerstvo djeluje kao forum za dijalog i postizanje konsenzusa između različitih skupina dionika i ima savjetodavnu ulogu u izradi i provedbi planskih dokumenata politike regionalnog razvoja.

Partnerstvo se u svom radu rukovodi sljedećim načelima:

– konsenzus – poticanjem napretka u postizanju sporazuma kroz pregovarački konsenzus;

– jednakost – niti jednom članu nije omogućen dominantan utjecaj u radu partnerstva;

– transparentnost – svi dionici potpuno su informirani i upoznati s aktivnostima koje partnerstvo poduzima u svom radu.

Partnerstvo djeluje u svim fazama izrade i provedbe ŽRS-a, od analize stanja i SWOT analize preko definiranja razvojnih problema županije, utvrđivanja vizije i ciljeva, prioriteta i mjera do odabira razvojnih projekta i praćenja provedbe ŽRS-a.

2. Ocjena stanja razvoja

2.1. Prikupljanje i obrada podataka

Definiranjem vrste podataka, izvora i načina njihovog prikupljanja osigurava se kvaliteta statističke i analitičke osnove za izradu ŽRS-a. Time se standardizira proces prikupljanja i obrade podataka za sve županije. O kvaliteti ulaznih podataka ovisi i kvaliteta ocjene stanja razvoja županije, što je osnova za utvrđivanje vizije, strateških ciljeva, prioriteta i mjera njezinog budućeg razvoja.

Za učinkovito i uspješno prikupljanje i obradu podataka potrebno je:

– izraditi popis osnovnih društveno-gospodarskih područja i podataka o:

– geoprometnom položaju i zemljopisnim, prirodnim i kulturnim obilježjima;

– stanovništvu i ljudskim resursima (demografska obilježja, obrazovanost, zdravstveno stanje, zaposlenost i nezaposlenost i dr.);

– fizičkoj infrastrukturi (prometna, komunalna i dr.);

– okolišu, sustavu zaštite okoliša, zaštiti prirode i dr.;

– gospodarstvu (sektorska struktura i dinamika rasta, gospodarska i tehnološka infrastruktura, ulaganja, efikasnost i dr.);

– društvenim djelatnostima (obrazovanje, zdravstvo, kultura, šport i dr.);

– civilnom društvu (udruge, programi, sektori djelovanja i dr.);

– institucionalnom okviru za upravljanje razvojem (rukovođenje, organizacija, procedure, sposobnosti za upravljanje razvojem i dr.);

– financijskim izvorima za razvojne projekte te za funkcioniranje županije;

– međuregionalnoj i međunarodnoj suradnji;

– razvojnim planovima, strateškim programima, glavnim razvojnim projektima i dr.;

– drugim područjima koje županija smatra relevantnim za svoj razvoj;

– izraditi popis izvora podataka: na županijskoj, državnoj (Državni zavod za statistiku, ministarstva, agencije, zavodi, komore i dr.) i međunarodnoj razini (Eurostat, Svjetska banka, OECD i dr.);

– odabrati kvalitetne podatke odnosno pokazatelje, jednostavne a sadržajne, koji će biti podloga za stavove, ocjene i procjene; koji pomažu pojednostavljenju opisa složene stvarnosti, mjerenju situacija i pojava te utvrđivanju trendova u nekom od društveno-gospodarskih područja, a istovremeno predstavljaju osnovu za definiranje pokazatelja uspješnosti provedbe ciljeva, prioriteta i mjera;

– utvrditi statičke i dinamičke pokazatelje (statički: posljednja dostupna godina; dinamički: višegodišnji, najmanje petogodišnji vremenski niz);

– odabrati sadržajan grafički prikaz podataka i pokazatelja (tablice, dijagrame, karte i dr.);

– odrediti redovito prikupljanje podataka i pokazatelja (na godišnjoj osnovi);

– organizirati elektroničku bazu za sve prikupljene i obrađene podatke i pokazatelje;

– organizirati distribuiranje podataka i pokazatelja korisnicima u županijskim tijelima, jedinicama lokalne samouprave s područja županije, državnim tijelima i drugima.

2.2. Osnovna analiza

Za utvrđivanje razvojnih obilježja i problema u pojedinim društveno-gospodarskim područjima te za ocjenu stanja i trendova u društveno-gospodarskom razvoju županije koriste se kvalitativne i kvantitativne analize, i to za:

– prostornu distribuciju resursa;

– strukturu društveno-gospodarskog razvoja, odnose, procese i tokove svih važnih komponenti razvoja;

– dinamiku promjena, trendove (najmanje 5 zadnjih godina);

– procjenu konkurentnosti županija;

– ocjenu unutar županijskih razlika prema gospodarskoj i društvenoj;

– usporedbu razvijenosti: položaj županije u odnosu na statističku regiju, prosjek Republike Hrvatske i prosjek EU-a;

– vrednovanje ostvarenja rezultata i učinaka po razvoj županije prethodne generacije razvojnih strategija (regionalnih operativnih programa ili ŽRS-a) i drugih relevantnih strategija i razvojnih programa u županiji;

– vrednovanje provedbe razvojnih programa za posebna područja (npr. potpomognuta područja, otoci, ruralna i urbana područja, granična područja i drugo, ovisno o posebnostima županije);

– utvrđivanje drugih obilježja koje županija smatra relevantnim za svoj razvoj.

Osim navedenog, u izradi osnovne analize koriste se metode i rezultati drugih relevantnih analiza koje su provedene na državnoj i županijskoj razini (npr. analiza poduzetničkog potencijala, analiza stranih ulaganja, analiza tržišta rada, analiza zaštite okoliša i dr.).

Analiza svakog od ključnih društveno-gospodarskih područja županije završava zaključcima, kojima se iskazuju: a) pozitivna i negativna obilježja; b) razvojni problemi i razvojne potrebe županije u pojedinom području.

Osnovna analiza je temelj za izradu SWOT analize i dalje, za utvrđivanje ciljeva, prioriteta i mjera.

2.3. SWOT analiza

SWOT analiza daje ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji bitnih za razvoj svakog od ključnih društveno-gospodarskih područja županije, kao i županije u cjelini.

Snage su područja, resursi i sposobnosti unutar županije na koje se ona može osloniti u razvoju, s najvećim mogućnostima za uspjeh. Slabosti ukazuju koja područja, resursi i sposobnosti unutar županije ograničavaju ili onemogućuju njezin razvoj.

Prilike su područja, resursi i sposobnosti izvan županije koje bi županija mogla iskoristiti za svoj razvoj (povećati snage i/ili smanjiti slabosti). Prijetnje su područja, resursi i sposobnosti izvan županije koje mogu ugroziti njezin razvoj (smanjiti snage i/ili povećati slabosti).

Svaka ocjena snaga i slabosti te prilika i prijetnji treba biti: argumentirana, sukladna s drugim ocjenama (ne smije biti njima proturječna) te rangirana po važnosti za razvoj županije.

SWOT analiza mora pokazati:

– što je i zašto snaga, slabost, prilika odnosno prijetnja;

– da su snage i slabosti povezane sa županijskim unutarnjim područjima, resursima i sposobnostima, te da se zasnivaju na rezultatima osnovne analize;

– jesu li prilike i prijetnje povezane sa županijskim okružjem;

– jesu li i na koji način prilike povezane sa snagama i/ili slabostima županije, te predstavljaju li, i na koji način, mogući potencijal za razvoj županije;

– jesu li prijetnje, kao vanjski čimbenici (regionalni, nacionalni ili međunarodni), povezane sa snagama i/ili slabostima odnosno na koji način predstavljaju moguću prijetnju smanjenju snaga i jačanju slabosti.

Sadržaj SWOT analize je poveznica između (do)sadašnjeg razvoja i željenog budućeg razvoja izraženog u viziji, strateškim ciljevima i prioritetima razvoja županije.

3. Strateške odrednice razvoja u budućnosti

3.1. Vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere

3.1.1. Vizija razvoja županije (u daljnjem tekstu: vizija) je sažeta i jasna zamisao o željenom i predvidljivom postignuću u razvoju županije. Zasniva se na rezultatima osnovne analize, SWOT analize, razvojnih trendova u užem i širem okružju te idejama o budućnosti županije.

Iz vizije se izvode strateški ciljevi i prioriteti.

3.1.2. Strateški ciljevi razvoja županije (u daljnjem tekstu: strateški ciljevi) su konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda razvoja, jasno izraženih i mjerljivih, a vremenski su povezani s razdobljem trajanja ŽRS-a. Kvaliteta strateških ciljeva ovisi o tome koliko oni odražavaju trendove i procese u županiji kao i one koje nameće njezino okružje. Hijerarhija strateških ciljeva određuje se tako da dugoročno usmjerava razvoj županije i to tako da optimalno iskorištava njezine razvojne snage i prilike te prevladava i zaobilazi njezine slabosti i prijetnje.

Strateški ciljevi doprinose ostvarenju vizije, a temelje se na osnovnoj analizi i SWOT analizi.

Strateški ciljevi moraju biti: mjerljivi (kako bi se mogla ocjeniti uspješnost njihovog ostvarenja), ostvarivi (imati prihvatljivu razinu izvodivosti i predvidive aktivnosti za provedbu), jasno formulirani (općenite ciljeve treba izbjegavati), s određenim rokom ostvarenja, međusobno sukladni (ne smiju se preklapati), sveobuhvatni, društveno i okolišno prihvatljivi, usuglašeni s ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske i drugim relevantnim županijskim i državnim strateškim dokumentima kao i smjernicama EU-a te strukturirani prema osnovnim komponentama (ljudski potencijali, tehnologija, procesi, organizacija).

3.1.3. Prioriteti razvoja županije (u daljnjem tekstu: prioriteti) sadrže razradu strateških ciljeva a moraju logično proizlaziti iz vizije i strateških ciljeva. Oni trebaju konkretizirati i utvrditi sve sastavnice strateških ciljeva.

Prioriteti moraju biti: mjerljivi, ostvarivi, jasno formulirani, određeni rokom ostvarenja, međusobno sukladni (ne smiju se preklapati), sveobuhvatni, društveno i okolišno prihvatljivi, u skladu s prioritetima statističkih regija utvrđenih u Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske kao i s ciljevima u drugim relevantnim strateškim županijskim i državnim strategijama.

U informacijskom sustavu uspostavljenom za praćenje provedbe ŽRS-a treba biti organiziran standard oblikovanja strateških ciljeva i prioriteta, koji obuhvaća naziv strateškog cilja odnosno prioriteta, njihovu hijerarhijsku povezanost i usklađenost te povezanost i usklađenost s ciljevima u drugim strateškim dokumentima i programima, razdoblje njihove provedbe, okvirna financijska sredstva te pokazatelje za praćenje njihovog ostvarenja.

3.1.4. Mjere za razvoj županije (u daljnjem tekstu: mjere) su intervencije i aktivnosti u nekom sektoru/području i predstavljaju okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata. Mjere proizlaze iz prioriteta i strateških ciljeva i s njima tvore hijerarhijsku strukturu.

U procesu oblikovanja mjera polazi se od toga da mjera nije projekt već da će se u nekoj kasnijoj fazi pretvoriti u jedan ili više projekata, da treba direktno voditi ostvarenju prioriteta a onda i odgovarajućeg strateškog cilja te da daje podlogu za identifikaciju, prioritizaciju i selekciju razvojnih projekata.

Mjere moraju biti: mjerljive, ostvarive, jasno formulirane, s određenim rokom ostvarenja, međusobno sukladne (ne smiju se preklapati), sveobuhvatne, društveno i okolišno prihvatljive, konzistentne s drugim mjerama i s utvrđenim strateškim ciljevima i prioritetima te biti u skladu s ciljevima i prioritetima u drugim relevantnim strateškim dokumentima.

U informacijskom sustavu uspostavljenom za praćenje provedbe ŽRS-a treba biti organiziran standard oblikovanja mjera, koji obuhvaća naziv mjere, hijerarhijsku povezanost i usklađenost mjere s prioritetima i strateškim ciljevima ŽRS-a, njenu svrhu, cilj i obrazloženje, njen rezultat i razvojni učinak, nositelje, ciljne skupine i korisnike mjere, mehanizme njene provedbe, okvirna financijska sredstva i njihove izvore za provedbu mjere, razdoblje njene provedbe te pokazatelje za praćenje ostvarenja mjere.

4. Provedba

4.1. Financijski okvir

Financijski okvir sadrži indikativni, okvirni pregled i alokaciju financijskih sredstava po cijevima, prioritetima odnosno mjerama. Osnovni elementi su: izvori financijskih sredstava (županijski i lokalni proračuni, državni proračun, pretpristupni fondovi EU-a i drugi inozemni izvori, privatni izvori i drugi izvori) i financijski raspored sredstava prema vremenskim razdobljima (na godišnjoj razini i razini ukupnog razdoblja ŽRS-a).

Financijski okvir ŽRS-a usklađuje se s Planom razvojnih programa koji županija donosi sukladno Zakonu o proračunu, a u kojemu se iskazuju planirani rashodi proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vezani uz provođenje investicija, davanje kapitalnih pomoći i donacija, odnosno s prijedlogom proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave.

Financijski okvir ŽRS-a usklađuje se svake godine.

U procesu izrade financijskog okvira ŽRS-a, kao i prilikom njegovog godišnjeg usklađivanja, županija surađuje s jedincima lokalne samouprave sa svog područja, državnom upravom te svim ostalim potencijalnim izvorima financiranja provedbe ŽRS-a.

4.2. Institucionalni okvir

Institucionalni okvir sadrži kratki popis svih uključenih dionika, opis njihovih uloga i zadaća vezano uz izradu, donošenje, provedbu i praćenja provedbe ŽRS-a, kao i način njihove komunikacije i koordinacije.

4.3. Praćenje provedbe ŽRS-a i izvještavanje

Županija prati sljedeće osnovne skupine pokazatelja: stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera, ostvarene rezultate i učinke na razvoj, učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava, ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru, sudjelovanje i doprinos partnerstva. Županija prati i učinkovitost rukovođenja i organizacije provedbe, te vidljivost ŽRS-a u javnosti županije i jedinica lokalne samouprave s područja županije. Po potrebi, lista pokazatelja se može dopuniti i drugim pokazateljima.

Praćenje provedbe ŽRS-a se obavlja kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe, a o rezultatima provedbe najmanje jednom godišnje izvješćuje se odgovarajuće partnerstvo.

4.4. Akcijski plan

Akcijski plan služi za operacionalizaciju i provedbu ŽRS-a, a omogućuje cjelovit pregled i strukturu svih aktivnosti potrebnih za provedbu ŽRS-a u određenom razdoblju.

Akcijski plan sadrži sljedeće glavne sastavnice:

– ciljeve;

– predviđene aktivnosti;

– razdoblje provedbe plana i pojedinih aktivnosti;

– izvršitelje aktivnosti;

– međusobnu povezanost aktivnosti;

– prioritizaciju aktivnosti;

– troškove provedbe pojedinih aktivnosti;

– izvore financiranja aktivnosti;

– načine i indikatore praćenje ostvarivanja plana;

– kontrolu provedbe plana.

4.5. Komunikacijska strategija

Ciljevi komunikacijske strategije za ŽRS su: osnažiti sposobnost na razini područne (regionalne) i lokalne samouprave za učinkovitu komunikaciju potrebnu za izradu i provedbu ŽRS-a, podići svijest u javnosti o ulozi i značaju ŽRS-a za razvoj županije i jedinica lokalne samouprave te informirati javnost o mogućim izvorima financiranja posebice o fondovima EU-a namijenjenim regionalnom razvoju.

Komunikacijska strategija sadrži ciljeve, mjere, aktivnosti, nositelje, ciljne skupine i vremenski raspored, a može imati i akcijski plan. Komunikacijska strategija za ŽRS izrađuje se sukladno Komunikacijskoj strategiji politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske te njenom akcijskom planu.

5. Vrednovanje

5.1. Prethodno vrednovanje ŽRS-a

Za svaku ŽRS izrađuje se prethodno vrednovanje (ex-ante evaluacija). Osnovna svrha prethodnog vrednovanja je poboljšanje kvalitete svake ŽRS, a time ujedno i kvalitete cjelokupnog procesa programiranja. Vrednovanje treba doprinijeti postizanju nužne povezanosti ŽRS-a sa Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske te osigurati usklađenost s drugim županijskim i nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima kao i onima na razini EU-a.

Prethodnim vrednovanjem osigurava se da svaka ŽRS bude ocijenjena na temelju sljedećih osnovnih kriterija:

– opravdanost (utvrđivanje opravdanosti ŽRS-a);

– relevantnost (važnost i snaga informacija te njihova potpunost);

– konzistentnost (dosljednost ciljeva);

– koherentnost (unutarnja: ocjena postojanja sinergije između ciljeva ŽRS-a, te vanjska: ocjena usklađenosti izrađene strategije s drugim razvojnim programima).

Dodatni elementi prethodnog vrednovanja koji se ocjenjuju su uspješnost i korisnost ŽRS-a za razvoj županije.

Prethodno vrednovanje provodi se tijekom svih faza izrade ŽRS-a a završava prije njenog usvajanja. Županija organizira izradu prethodnog vrednovanja ŽRS-a, koje provodi nezavisno stručno tijelo.