HRVATSKI SABOR
3053
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU
Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 1. listopada 2010. godine.
Klasa: 011-01/10-01/94
Urbroj: 71-05-03/1-10-2
Zagreb, 5. listopada 2010.
Predsjednik
Republike Hrvatske
prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU
Članak 1.
U Zakonu o državnom odvjetništvu (»Narodne novine«, br. 76/09. i 153/09.) u članku 12. iza podstavka 1. dodaje s novi podstavak 2. koji glasi:
»- predlaže kandidate za izbor članova Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika«.
Dosadašnji podstavci 2., 3., 4. i 5. postaju podstavci 3., 4., 5. i 6.
Članak 2.
U članku 13. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
»(3) Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske poduzima radnje određene ovim Zakonom u svezi s izborom i razrješenjem članova Državnoodvjetničkog vijeća.«
Dosadašnji stavak 3., koji postaje stavak 4., mijenja se i glasi:
»(4) Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske osim poslova iz članka 12. ovoga Zakona obavlja i sljedeće poslove:
– daje mišljenje o nacrtima zakona ili drugog propisa važnog za rad državnog odvjetništva ili obavljanje državnoodvjetničke dužnosti,
– daje mišljenja i očitovanja u postupcima pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske,
– utvrđuje opće upute državnim odvjetništvima,
– razmatra izvješća koja se upućuju Hrvatskom saboru,
– daje mišljenje o postojanju osnova za razrješenje županijskog, odnosno općinskoga državnog odvjetnika,
– obavlja i druge poslove prema Poslovniku državnog odvjetništva.«
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
Članak 3.
U članku 25. stavci 5. i 6. mijenjaju se i glase:
»(5) U obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave uz ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa evidencije iz stavka 1. ovoga članka vodi i Državnoodvjetničko vijeće za državne odvjetnike i zamjenike te savjetnike koji pohađaju Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a Državno odvjetništvo Republike Hrvatske za državnoodvjetničke vježbenike i druge djelatnike u državnim odvjetništvima.
(6) Način dostavljanja podataka i vođenja evidencije uređuje se u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka i Poslovnikom Državnoodvjetničkog vijeća.«
Članak 4.
U članku 26. stavku 4. iza riječi: »ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa« dodaju se riječi: »i Državnoodvjetničkom vijeću«.
Članak 5.
U članku 27. stavku 1. riječ: »predmetima« zamjenjuje se riječima: »poslovima pravosudne uprave«.
Članak 6.
U članku 30. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka u slučajevima podnošenja zahtjeva sucu istrage za posebne dokazne radnje, odnosno prijedloga za određivanje istražnog zatvora i dokaznog ročišta te obavljanja drugih radnji koje u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku obavlja sudac istrage, pred županijskim sudom postupat će općinsko državno odvjetništvo kada se radi o kaznenim djelima iz nadležnosti općinskog suda.«
Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.
Članak 7.
Naslov iznad članka 40. mijenja se i glasi: »1. Izvješća Hrvatskom saboru«
Članak 40. mijenja se i glasi:
»(1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je dužno podnijeti Hrvatskom saboru izvješće o stanju i kretanju prijavljenog kriminaliteta u prethodnoj godini, o predmetima u svezi sa zaštitom imovinskih interesa Republike Hrvatske, pravnoj problematici u pojedinim područjima, pregledu organizacije i stanja kadra.
(2) U godišnjem izvješću može se upozoriti na stanje i djelovanje pravnog sustava, nedostatke u zakonodavstvu i unutarnjem poslovanju državnog odvjetništva i dati prijedloge za unapređenje rada.
(3) Nakon razmatranja izvješća Hrvatski sabor će, ako ocijeni potrebnim, zauzeti stajališta u svezi sa stanjem i kretanjem kriminala i utvrditi obveze nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela kako bi se poboljšala učinkovitost kaznenog progona radi sprječavanja kriminala i unaprijedila zaštita imovinskih interesa Republike Hrvatske.«
Članak 8.
Članak 42. mijenja se i glasi:
»(1) O predmetima od posebnoga državnog interesa ili u kojima se pojavljuju složena činjenična i pravna pitanja, niže državno odvjetništvo dužno je izvijestiti više državno odvjetništvo o već poduzetim radnjama, kao i o svojim daljnjim namjerama.
(2) Glavni državni odvjetnik izvijestit će ministra nadležnog za poslove pravosuđa o pokrenutim kaznenim postupcima protiv sudaca i državnih odvjetnika.
(3) Glavni državni odvjetnik će na zahtjev ministra nadležnog za poslove pravosuđa podnijeti izvješće o pojedinim vrstama kaznenih postupaka.
(4) Vrijeme i način podnošenja posebnih izvješća uređuje se Poslovnikom državnog odvjetništva.«
Članak 9.
Članak 94. mijenja se i glasi:
»(1) Županijskoga državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, na prijedlog Glavnoga državnog odvjetnika imenuje Državnoodvjetničko vijeće na vrijeme od četiri godine i po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost. Županijski državni odvjetnik imenuje se iz redova državnih odvjetnika i zamjenika županijskog državnog odvjetništva ili višeg državnog odvjetništva, koji su najmanje pet godina obavljali državnoodvjetničku dužnost.
(2) Za imenovanje za županijskog državnog odvjetnika općinski državni odvjetnik mora osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ispunjavati uvjete za imenovanje za zamjenika županijskoga državnog odvjetnika.
(3) Općinskoga državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje kolegija županijskoga državnog odvjetništva i županijskoga državnog odvjetnika, imenuje na prijedlog Glavnoga državnog odvjetnika Državnoodvjetničko vijeće iz redova državnih odvjetnika i zamjenika toga državnog odvjetništva ili drugoga državnog odvjetništva na vrijeme od četiri godine i po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost.
(4) Ako općinski ili županijski državni odvjetnik ne bude ponovo imenovan, po isteku mandata nastavlja raditi kao zamjenik državnog odvjetnika u istom državnom odvjetništvu ili se, ako je to za njega povoljnije, vraća na mjesto zamjenika državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je prije imenovanja obnašao državnoodvjetničku dužnost.
(5) Vrijeme na koje je imenovan državni odvjetnik započinje danom stupanja na dužnost.«
Članak 10.
Članak 97. mijenja se i glasi:
»(1) Nakon isteka roka iz članka 96. stavka 1. ovoga Zakona Glavni državni odvjetnik zatražit će za kandidata za županijskoga državnog odvjetnika mišljenje od Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a za kandidata za općinskoga državnog odvjetnika od kolegija županijskoga državnog odvjetništva i županijskoga državnog odvjetnika. Uz poziv na davanje mišljenja, Glavni državni odvjetnik će dostaviti prijave s dokazima i podacima koje su kandidati priložili, ocjenu obnašanja dužnosti te druge podatke o kandidatima kojima Državno odvjetništvo Republike Hrvatske raspolaže po službenoj dužnosti.
(2) Osim mišljenja navedenih u stavku 1. ovoga članka Glavni državni odvjetnik će za kandidate koji su dali pristanak tražiti da se provedu sigurnosne provjere.
(3) Prije davanja mišljenja nadležni državni odvjetnik pozvat će kandidate na razgovor koji s kandidatom koji se odazvao pozivu obavlja državni odvjetnik i najmanje dva člana kolegija državnog odvjetništva. Državni odvjetnik i dva člana kolegija mogu s kandidatom razgovarati zajednički ili odvojeno.
(4) Mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o kandidatima za županijskoga državnog odvjetnika, a o kandidatima za općinskoga državnog odvjetnika mišljenje kolegija županijskoga državnog odvjetništva i županijskoga državnog odvjetnika daje se u roku od 15 dana.
(5) Kod davanja mišljenja cijenit će se na odgovarajući način i kriteriji iz članka 130. ovoga Zakona te posebno sposobnost obavljanja poslova državnoodvjetničke i pravosudne uprave.
(6) Nakon pribavljanja mišljenja iz stavka 4. ovoga članka i podataka o sigurnosnim provjerama Glavni državni odvjetnik će uz svoj prijedlog dostaviti prijave s dokazima i podacima koje su kandidati priložili te podatke o radu kandidata kojima raspolaže Državno odvjetništvo Republike Hrvatske Državnoodvjetničkom vijeću.
(7) Državnoodvjetničko vijeće dužno je donijeti odluku u roku od 60 dana nakon primitka prijedloga Glavnoga državnog odvjetnika.
(8) Ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat ili Glavni državni odvjetnik ne da prijedlog niti za jednog kandidata ili Državnoodvjetničko vijeće između kandidata koji su se javili na oglas ne imenuje državnog odvjetnika, postupak se ponavlja.«
Članak 11.
U članku 98. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Odluka Državnoodvjetničkog vijeća s pisanim obrazloženjem dostavlja se svim kandidatima u roku od 15 dana od objavljivanja imenovanja.«
Članak 12.
U članku 99. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Odluku o prestanku dužnosti Glavnoga državnog odvjetnika po stavku 1. točki 4. ovoga članka donosi Hrvatski sabor, a odluku kojom se utvrđuje nastupanje okolnosti po stavku 1. točki 1. do 3. ovoga članka Državnoodvjetničko vijeće. Rješenje o prestanku dužnosti županijskog i općinskoga državnog odvjetnika po stavku 1. točki 4. te odluku kojom se utvrđuje nastupanje okolnosti po stavku 1. točki 1. do 3. ovoga članka donosi Državnoodvjetničko vijeće.«
Članak 13.
Članak 102. mijenja se i glasi:
»(1) Glavni državni odvjetnik podnijet će Državnoodvjetničkom vijeću prijedlog za razrješenje županijskog i općinskoga državnog odvjetnika ako je na temelju pisanog izvješća o obavljenom pregledu cjelokupnog rada županijskog ili općinskoga državnog odvjetništva ili na drugi način saznao da postoje razlozi za razrješenje iz članka 100. točke 1. do 5. ovoga Zakona.
(2) Ako postoji osnova za razrješenje općinskoga državnog odvjetnika iz članka 100. točke 1. do 5. ovoga Zakona i nadležni županijski državni odvjetnik može predložiti Glavnom državnom odvjetniku podnošenje prijedloga za razrješenje Državnoodvjetničkom vijeću. U svom prijedlogu županijski državni odvjetnik mora navesti i obrazložiti razloge za razrješenje.
(3) Predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća će pisano izvijestiti državnog odvjetnika protiv kojeg je pokrenut postupak za razrješenje o osnovama i razlozima za razrješenje, s time da će mu dati rok u kojem se pisano može izjasniti o svim odlučnim činjenicama. Rok za davanje izjašnjenja ne može biti kraći od 8 dana od dana primitka obavijesti. Nakon primitka pisanog izjašnjenja Državnoodvjetničko vijeće može pozvati državnog odvjetnika da na zapisnik da dodatna pojašnjenja i razloge u vezi s osnovama za razrješenje.«
Članak 14.
Članak 103. mijenja se i glasi:
»(1) Prije donošenja odluke Državnoodvjetničko vijeće zatražit će mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske daje mišljenje o tome postoje li osnove za razrješenje županijskog, odnosno općinskoga državnog odvjetnika iz članka 100. točke 1. do 5. ovoga Zakona.
(2) Ako nakon pribavljenog mišljenja Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Državnoodvjetničko vijeće utvrdi postojanje osnova za razrješenje iz članka 100. točke 1. do 5. ovoga Zakona, razriješit će županijskog, odnosno općinskoga državnog odvjetnika.
(3) Odluka Državnoodvjetničkog vijeća o razrješenju županijskog, odnosno općinskoga državnog odvjetnika donosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložena. Protiv odluke o razrješenju državni odvjetnik može pokrenuti upravni spor.«
Članak 15.
U članku 104. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Protiv razriješenog državnog odvjetnika koji je nastavio s radom kao zamjenik državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu iz stavka 1. ovoga članka, glavni državni odvjetnik podnijet će Državnoodvjetničkom vijeću zahtjev za pokretanje stegovnog postupka ako je državni odvjetnik razriješen zbog počinjenja stegovnog djela«.
Članak 16.
Članak 108. briše se.
Članak 17.
U članku 112. stavku 1. podstavak 3. briše se.
Dosadašnji podstavak 4. postaje podstavak 3.
Članak 18.
U članku 115. stavku 6. druga rečenica briše se.
Članak 19.
U članku 116. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se u pisanom obliku i s njom se upoznaje zamjenik kojem je spis oduzet.«
Članak 20.
Članak 124. mijenja se i glasi:
»(1) Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika općinskog ili županijskoga državnog odvjetništva može se privremeno, kada je to neophodno potrebno za obavljanje poslova u drugom odvjetništvu istog ili nižeg stupnja, uputiti na rad u to državno odvjetništvo u određenom predmetu ili na određeno vrijeme, ali najdulje šest mjeseci.
(2) Odluku o privremenom premještaju donosi neposredno viši državni odvjetnik pisanim obrazloženim rješenjem.
(3) Protiv rješenja o privremenom premještaju zamjenik državnog odvjetnika ima pravo prigovora Državnoodvjetničkom vijeću u roku od osam dana od dostave rješenja. Odlučujući o prigovoru Vijeće može prigovor odbiti i potvrditi rješenje državnog odvjetnika ili ukinuti rješenje. Odluka Državnoodvjetničkog vijeća po prigovoru je konačna.«
Članak 21.
U članku 126. stavku 1. riječ: »ili ravnatelja« briše se.
U stavku 2. iza riječi: »ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa,« dodaju se riječi: »ili u Pravosudnu akademiju«.
Članak 22.
Članak 131. mijenja se i glasi:
»Državni odvjetnik daje ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti za zamjenika toga državnog odvjetništva. Državnog odvjetnika ocjenjuje neposredno viši državni odvjetnik.«
Članak 23.
Članak 135. mijenja se i glasi:
»Županijski i općinski državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji se ne složi s ocjenom ima pravo u roku od osam dana od dostave ocjene podnijeti prigovor Državnoodvjetničkom vijeću.«
Članak 24.
Članak 136. mijenja se i glasi:
»(1) Ako je protiv ocjene podnesen prigovor, državni odvjetnik koji je donio ocjenu zatražit će mišljenje kolegija toga državnog odvjetništva, a zatim će prigovor, uz koji će priložiti mišljenje kolegija i osobni spis zamjenika, dostaviti na odluku Državnoodvjetničkom vijeću.
(2) Svojom odlukom Državnoodvjetničko vijeće može potvrditi ocjenu, izmijeniti je ili vratiti na ponovno ocjenjivanje.«
Članak 25.
U članku 137. stavku 2. dodaje se nova točka 8. koja glasi:
»8. nepodnošenje imovinske kartice ili neistinito prikazivanje podataka u imovinskoj kartici,«.
Dosadašnja točka 8. postaje točka 9.
Članak 26.
Članak 142. mijenja se i glasi:
»(1) Članovi Vijeća biraju se na razdoblje od četiri godine, s time da članom Vijeća nitko ne može biti dva puta uzastopno.
(2) Ako članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran, na njegovo se mjesto do isteka mandata Vijeća bira drugi član.«
Članak 27.
Iza članka 142. dodaju se podnaslov i članci 142.a do 142.d koji glase:
»1. Tijela za provedbu izbora za članove Državnoodvjetničkog vijeća
Članak 142.a
Tijela za provedbu izbora članova Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika (u daljnjem tekstu: Vijeće) su Povjerenstvo za izbor članova Vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), kandidacijski odbori i izborni odbori.
Članak 142.b
(1) Povjerenstvo čini pet članova koji se imenuju iz reda zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske na vrijeme od pet godina.
(2) Povjerenstvo imenuje prošireni Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
(3) Članovi Povjerenstva ne mogu biti kandidati za članove Vijeća.
Članak 142.c
Povjerenstvo za izbor članova Vijeća:
1. imenuje članove izbornih odbora te daje upute za njihov rad,
2. daje upute kandidacijskim odborima u postupku kandidiranja članova,
3. brine se o zakonitoj provedbi za izbore članova Vijeća,
4. određuje biračka mjesta u državnim odvjetništvima,
5. utvrđuje rezultate izbora za članove Vijeća i objavljuje ih u »Narodnim novinama«.
Članak 142.d
(1) Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske je Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a kandidacijski odbori županijskih državnih odvjetništava su prošireni Kolegij županijskih državnih odvjetništava koji čine državni odvjetnici i svi zamjenici nadležnog županijskog državnog odvjetništva, općinski državni odvjetnici i njihovi zamjenici s područja toga županijskog odvjetništva.
(2) Kandidacijski odbori prikupljaju kandidature za članove Vijeća i provode kandidacijski postupak.
(3) Županijski državni odvjetnici dostavit će Povjerenstvu prijedloge za članove izbornih odbora.
(4) Izborni odbor čine predsjednik i dva člana.
(5) Izborni odbori izravno provode glasovanje državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika na biračkim mjestima te osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.
(6) Članovi izbornih odbora ne smiju biti kandidati na listi za izbor članova Vijeća.«
Članak 28.
Članak 144. mijenja se i glasi:
»(1) Vijeće će najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća zatražit od Kandidacijskog odbora Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskih odbora županijskih državnih odvjetništava prijedloge kandidata iz reda zamjenika državnih odvjetnika, za članove Vijeća.
(2) Vijeće će najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća obavijestiti i dekane svih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj i Hrvatski sabor o isteku mandata članovima Vijeća koje oni imenuju.«
Članak 29.
Iza članka 144. dodaju se članci 144.a. do 144.f koji glase:
»Članak 144.a
(1) Dan provedbe izbora za članove Vijeća iz redova zamjenika državnih odvjetnika određuje se Odlukom Vijeća o raspisivanju izbora koja se objavljuje u »Narodnim novinama«.
(2) Od dana raspisivanja, pa do dana izbora za članove Vijeće mora proteći najmanje 30 dana.
(3) Pravo glasa na izborima imaju svi državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika.
Članak 144.b
(1) Kandidat za člana Vijeća može biti svaki zamjenik državnog odvjetnika, osim onoga kojemu je u posljednje četiri godine izrečena stegovna mjera.
(2) Svaki kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu.
Članak 144.c
(1) Čelnici državnih odvjetništava ne mogu biti birani za članove državnoodvjetničkog vijeća. Prijedlog kandidata iz reda zamjenika državnih odvjetnika mora osigurati zastupljenost kandidata iz Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, županijskih i općinskih državnih odvjetništava.
(2) Pravo predlaganja kandidata za članove Vijeća na Kandidacijskom odboru Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskim odborima županijskih državnih odvjetništava imaju svi državni odvjetnici i zamjenici.
(3) Na temelju prijedloga iz stavka 2. ovoga članka Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijski odbori glasovanjem određuju tri kandidata koji su dobili najviše glasova za pojedino mjesto člana Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika.
(4) Prijedlog kandidata za članove Vijeća Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijski odbori županijskih državnih odvjetništva moraju dostaviti Povjerenstvu najkasnije u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora.
(5) O prijedlogu kandidata obavezno se navodi državno odvjetništvo u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša dužnost.
Članak 144.d
(1) Na temelju prijedloga Kandidacijskog odbora Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskih odbora županijskih državnih odvjetništava Povjerenstvo sačinjava liste i to posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika, posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika županijskih državnih odvjetnika i posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika općinskih državnih odvjetnika.
(2) Kandidati se u listu unose prema abecednom redu svojih prezimena. Uz ime i prezime kandidata navodi se državno odvjetništvo u kojem kandidat obnaša državnoodvjetničku dužnost.
(3) Odustanak kandidata s liste nije dopušten nakon objavljivanja liste kandidata.
(4) Povjerenstvo će u roku od četrdeset i osam sati od predaje kandidature objaviti liste svih pravovaljano predloženih kandidata na internetskoj stranici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Članak 144.e
Za liste kandidata za članove Vijeća glasuju svi državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika.
Članak 144.f
(1) Članove Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti, na prijedlog fakultetskih vijeća, biraju svi profesori pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj.
(2) Postupak izbora Povjerenstva za provođenje izbora i način provođenja izbora uređuje se Poslovnikom koji donose dekani pravnih fakulteta.
(3) Dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz redova svojih zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe.«
Članak 30.
Članak 145. mijenja se i glasi:
»(1) Vijeće ima jedanaest članova.
(2) Sedam članova Vijeća bira se iz reda zamjenika državnih odvjetnika, dva člana iz reda Hrvatskoga sabora i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti.
(3) Članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika čine:
– dva zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske,
– dva zamjenika županijskih državnih odvjetnika,
– tri zamjenika općinskih državnih odvjetnika.
(4) Članovi Vijeća između sebe biraju predsjednika i zamjenika predsjednika. Predsjednik Vijeća mora biti iz reda zamjenika državnog odvjetnika.
(5) Predsjednik i zamjenik predsjednika biraju se tajnim glasovanjem na vrijeme od četiri godine.«
Članak 31.
Iza članka 145. dodaju se podnaslov i članci 145.a do 145.o koji glase:
»2. Provedba izbora
Članak 145.a
(1) Povjerenstvo određuje izborna mjesta. Za područje županijskog državnog odvjetništva određuje su u pravilu jedno izborno mjesto.
(2) Najkasnije osam dana prije izbora Povjerenstvo će objaviti izborna mjesta i u prostorijama kojeg državnog odvjetništva se nalaze i dostaviti izbornim odborima popis državnih odvjetnika i zamjenika koji glasuju na pojedinom izbornom mjestu.
Članak 145.b
(1) Glasovanje se obavlja osobno glasačkim listićima. Nitko ne može glasovati uime druge osobe.
(2) Glasački listići su posebni za svaku listu kandidata iz članka 144.d stavka 1. ovoga Zakona, a sadrže:
1. ime i prezime kandidata, i državno odvjetništvo u kojem obnaša državnoodvjetničku dužnost,
2. broj kandidata koji se iz te liste kandidata bira za Vijeće.
(3) Kandidati se u listu unose prema abecednom redu svojih prezimena.
(4) Tiskanje glasačkih listića izravno nadzire Povjerenstvo.
Članak 145.c
(1) Glasački listić popunjava se tako da se za svakog pojedinog člana Vijeća zaokruži broj jednog od kandidata koji se biraju za to mjesto člana Vijeća.
(2) Važeći glasački listić je onaj iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi za koje je kandidate državni odvjetnik ili zamjenik glasovao.
Članak 145.d
Nevažeći glasački listić je:
1. neispunjeni glasački listić
2. glasački listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za kojeg je kandidata glasovao
3. glasački listić na kojem je za pojedinog člana Vijeća zaokruženo više kandidata nego ih se bira s liste.
Članak 145.e
(1) Glasovanje traje neprekidno od 9,00 do 16,00 sati.
(2) Na izbornom mjestu moraju biti neprekidno nazočna najmanje tri člana izbornog odbora ili njihovi zamjenici.
(3) Član izbornog odbora zaokružit će na popisu broj ispred imena i prezimena državnog odvjetnika i zamjenika koji je glasovao na tom izbornom mjestu.
(4) Uz suglasnost izbornog odbora na kojem je državni odvjetnik ili zamjenik trebao glasovati on može glasovati na drugom izbornom mjestu što će se posebno u zapisniku naznačiti.
Članak 145.f
(1) Po završenom glasovanju izborni će odbor najprije prebrojati neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zapečatiti.
(2) Potom izborni odbor na temelju zapisnika utvrđuje ukupan broj birača koji su glasovali, prema popisu birača, odnosno prema izvatku iz popisa birača.
(3) Nakon što broj birača koji su glasovali bude utvrđen, odbor pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova.
(4) Ako se prilikom prebrojavanja glasova na izbornom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova po biračkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima.
(5) Ako se prilikom prebrojavanja glasova na izbornom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, izborni odbor će odmah prekinuti rad i uz izvješće dostaviti materijale Povjerenstvu.
(6) Povjerenstvo će poništiti glasovanje na tom izbornom mjestu, raspustiti izborni odbor, te imenovati novi i odrediti ponavljanje glasovanja na tom izbornom mjestu u roku od 8 dana, ako utvrdi da su nepravilnosti iz stavka 4. ovoga članka mogle utjecati na rezultat izbora.
Članak 145.g
(1) Kad birački odbor utvrdi rezultate glasovanja na izbornom mjestu, u zapisnik o svom radu zabilježit će:
– broj birača prema izvatku iz popisa birača,
– koliko je glasova dobio pojedini kandidat s liste za izbor člana Vijeća,
– koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim,
– je li glasovao državni odvjetnik ili zamjenik koji je trebao glasovati na drugom biračkom mjestu (član 145.e stavak 4.).
(2) Zapisnik potpisuju svi članovi izbornog odbora.
(3) Izborni odbor dostavlja zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom Povjerenstvu najkasnije u roku od 24 sati od zatvaranja birališta.
Članak 145.h
(1) Ako na listi za izbor članova vijeća kandidati koji ulaze u sastav Vijeća imaju isti broj glasova, glasovanje se ponavlja.
(2) Povjerenstvo će odrediti ponavljanje glasovanja na svim izbornim mjestima za tu listu kandidata u roku od osam dana.
(3) Na ponovljenim izborima na listu ulaze samo kandidati koji imaju isti broj glasova.
Članak 145.i
(1) Rezultate izbora za članove Vijeća utvrđuje Povjerenstvo.
(2) Kad Povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja za članove Vijeća objavit će:
1. broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali, koliko je glasova dobio pojedini kandidat s liste kandidata i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,
2. ime i prezime kandidata koji su izabrani za članove Vijeća.
(3) Za članove Vijeća izabrani su oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova.
Članak 145.j
(1) Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora može podnijeti svaki kandidat.
(2) Prigovor se podnosi Povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je prigovor stavljen.
(3) Povjerenstvo je dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od isteka dana kada je prigovor stavljen.
Članak 145.k
(1) Ako Povjerenstvo rješavajući o prigovoru utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje i odrediti da se u određenom roku, koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kada su raspisani, te radnje ponove.
(2) Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Povjerenstvo će poništiti izbor i odrediti rok u kojem će se izbor ponoviti.
Članak 145.l
(1) Protiv rješenja Povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo žalbe Kolegiju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
(2) Žalba se podnosi putem Povjerenstva u roku od 48 sati računajući od isteka dana kada je primljeno pobijano rješenje.
(3) Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana njezina primitka.
Članak 145.m
Podnijeti prigovor odnosno žalba u postupku zaštite izbora ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim Zakonom.
Članak 145.n
Sredstva za pokriće troškova izbora osiguravaju se u proračunu Državnoodvjetničkog vijeća.
Članak 145.nj
(1) Članove Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti, na prijedlog fakultetskih vijeća, biraju svi profesori pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj.
(2) Fakultetska vijeća utvrđuju listu kandidata za izbor članova Vijeća.
(3) Postupak izbora Povjerenstva za provođenje izbora i način provođenja izbora uređuje se Poslovnikom koji donose dekani pravnih fakulteta.
Članak 145.o
Dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz redova svojih zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe.«
Članak 32.
U članku 146. stavak 1. briše se.
Stavci 2. do 4. postaju stavci 1. do 3.
Članak 33.
U članku 147. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Kada pojedinom članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran, predsjednik Vijeća će najkasnije u roku od 30 dana od ovlaštenog tijela zatražiti pokretanje postupaka izbora drugog člana Vijeća.«
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
»(3) Kada prestane dužnost prije isteka vremena članu Vijeća iz redova sveučilišnih profesora i saborskih zastupnika Vijeće će najkasnije u roku od 30 dana od ovlaštenog tijela zatražiti pokretanje postupka za izbor drugog člana Vijeća.«
Članak 34.
U članku 148. riječi: »predsjednikom Hrvatskoga sabora« zamjenjuju se riječima: »Glavnim državnim odvjetnikom«.
Članak 35.
Iza članka 148. dodaje se članak 148.a koji glasi:
»Članak 148.a
Za vrijeme dok obnašaju dužnost člana Vijeća zamjenici državnih odvjetnika ne mogu biti imenovani na državnoodvjetničku dužnost u državnom odvjetništvu višeg stupnja, niti mogu biti izabrani za državnog odvjetnika.«
Članak 36.
Članak 149. mijenja se i glasi:
»(1) Predsjedniku i članu prestaje dužnost u Vijeću po sili zakona danom kad mu prestane dužnost koju je obavljao u vrijeme kada je izabran za predsjednika ili člana Vijeća.
(2) Ne smatra se prestankom dužnosti ako član Vijeća bude imenovan za zamjenika državnog odvjetnika u drugo državno odvjetništvo istoga stupnja.
(3) Odluku kojom se utvrđuje prestanak dužnosti člana donosi predsjednik Vijeća, a za predsjednika Vijeća zamjenik predsjednika.
(4) Predsjednik ili član Vijeća bit će razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran:
1. ako to sam zatraži,
2. ako bude osuđen za kazneno djelo,
3. ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost.
(5) Prijedlog za razrješenje dužnosti člana Vijeća prije isteka vremena na koje je izabran iz razloga navedenih u stavku 4. ovoga članka može podnijeti Glavni državni odvjetnik za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika i svaki predlagatelj u pogledu članova Vijeća koje su predložili u postupku utvrđivanja kandidata za predsjednika i članove Vijeća.
(6) Odluka o razrješenju člana Vijeća donosi se većinom glasova svih članova Vijeća.
(7) Odluku o razrješenju dužnosti člana Vijeća iz redova saborskih zastupnika i sveučilišnih profesora donosi tijelo koje ih je imenovalo odnosno izabralo, a za članove Vijeća iz redova zamjenika državnih odvjetnika odluku donosi Vijeće.
(8) Član Vijeća protiv kojega je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, a za koje se može izreći kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna, ne može sudjelovati u radu Vijeća do pravomoćnog okončanja tog postupka. Odluku o udaljenju donosi Vijeće.«
Članak 37.
Članak 150. mijenja se i glasi:
»(1) Ako predsjednik ili član Vijeća zatraži razrješenje od dužnosti, a Vijeće ne donese o tom zahtjevu odluku u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, Vijeće će na zahtjev predsjednika ili člana, utvrditi da mu je prestala dužnost danom proteka roka od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za razrješenje od dužnosti.
(2) Sud koji je izrekao zatvorsku kaznu predsjedniku ili članu Vijeća dužan je bez odgode dostaviti pravomoćnu presudu Vijeću, koje će o tome odmah izvijestiti Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
(3) Prijedlog da se pokrene postupak radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti člana Vijeća da obavlja svoju dužnost podnosi Kolegiju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske predsjednik Vijeća, a za predsjednika najmanje tri člana Vijeća.«
Članak 38.
Članak 152. mijenja se i glasi:
»U djelokrug Vijeća spada:
– imenovanje i razrješenje zamjenika državnih odvjetnika,
– imenovanje i razrješenje županijskih i općinskih državnih odvjetnika,
– vođenje postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika,
– premještaj zamjenika državnih odvjetnika,
– raspisivanje izbora za članove Vijeća iz redova zamjenika državnih odvjetnika,
– sudjelovanje u osposobljavanju i usavršavanju državnih odvjetnika, zamjenika i državnoodvjetničkih službenika,
– odlučivanje o prigovoru na ocjenu,
– provođenje postupka upisa kandidata u Državnu školu za pravosudne dužnosnike i postupka polaganja završnog ispita,
– odlučivanje o prigovoru na završnu ocjenu kandidata u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike,
– vođenje očevidnika državnih odvjetnika i zamjenika,
– vođenje i kontrola imovinskih kartica državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika,
– obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom.«
Članak 39.
Članak 155. mijenja se i glasi:
»(1) Način rada Vijeća uređuje se poslovnikom koji se objavljuje u »Narodnim novinama«.
(2) Poslovnik donosi Vijeće glasovima najmanje osam članova Vijeća.
(3) Stručne, administrativne i računovodstvene poslove za Vijeće obavlja tajništvo na čelu s tajnikom Vijeća.
(4) Na položaj, prava i obveze službenika i namještenika koji obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike.
(5) Tajnik Vijeća kojeg Vijeće imenuje putem javnog natječaja ima položaj načelnika sektora u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
(6) Uvjeti za imenovanje tajnika propisuju se Poslovnikom o radu Vijeća.«
Članak 40.
Članak 156. mijenja se i glasi:
»(1) Glavni državni odvjetnik najkasnije do kraja kalendarske godine donosi za sljedeću godinu plan popunjavanja slobodnih zamjeničkih mjesta u općinskim državnim odvjetništvima i dostavlja ga ministru nadležnom za poslove pravosuđa i predsjedniku Vijeća.
(2) Plan iz stavka 1. ovoga članka izmijenit će se tijekom godine ako se činjenice na temelju kojih je donesen bitno izmijene.
(3) Najviše do 30% od planom predviđenih mjesta zamjenika državnih odvjetnika može se popuniti trajnim premještajem zamjenika državnih odvjetnika iz državnih odvjetništava istog stupnja i iste vrste.
(4) Prije objave slobodnih mjesta zamjenika Vijeće u »Narodnim novinama« objavljuje poziv državnim odvjetnicima da u roku od 30 dana podnesu prijavu za trajni premještaj.
(5) Za zamjenike državnih odvjetnika koji su podnijeli prijavu za trajni premještaj Vijeće će zatražiti ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti.
(6) Na temelju ukupnog broja bodova iz ocjene o obnašanju državnoodvjetničke dužnosti Vijeće utvrđuje listu kandidata.
(7) Odluka o trajnom premještaju zamjenika državnog odvjetnika mora biti utemeljena na utvrđenoj listi prvenstva kandidata.«
Članak 41.
U članku 157. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
»(1) Slobodno mjesto zamjenika državnog odvjetnika objavljuje Vijeće na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika.
(2) Državni odvjetnik u odvjetništvu u kojem postoji potreba za imenovanje zamjenika državnog odvjetnika ili neposredno viši državni odvjetnik izvijestit će o tome Glavnoga državnog odvjetnika.«
Stavci 4. i 5. brišu se.
U dosadašnjem stavku 6., koji postaje stavak 4., riječi: »Glavni državni odvjetnik« zamjenjuju se riječima: »Državnoodvjetničko vijeće«.
Članak 42.
Iza članka 157. dodaje se članak 157.a koji glasi:
»Članak 157.a
(1) U postupku prvog imenovanja na mjesto zamjenika državnog odvjetnika Vijeće će provesti postupak provjere znanja za kandidate koji ispunjavaju uvjete za mjesto zamjenika državnog odvjetnika.
(2) Provjera znanja sastoji se od pisanja jedne radnje koja predstavlja donošenje i izradu državnoodvjetničke odluke. Kandidati pisane radnje izrađuju pod osobnom zaporkom.
(3) Kandidati mogu iz pisane radnje ostvariti najviše 100 bodova.
(4) Kandidati se nakon pisane provjere znanja pozivaju na usmeni razgovor na kojem se ocjenjuje motiviranost kandidata za rad u državnom odvjetništvu, sposobnost za komunikaciju s drugim osobama, rješavanje sukoba i donošenje odluka, motiviranost za prikupljanje podataka i dokaza potrebnih za donošenje odluke. Na usmenom razgovoru može se ostvariti najviše 50 bodova.
(5) Na temelju rezultata provjere znanja i usmenog razgovora Vijeće sastavlja listu prvenstva i donosi odluku o imenovanju. Ukoliko kandidati ostvare isti broj bodova, prednost ima kandidat koji je bolje ocijenjen.
(6) Vijeće u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donosi Pravilnik o načinu i provođenju te ocjenjivanju pisanog ispita i usmenog razgovora.«
Članak 43.
U članku 161. stavak 2. briše se.
Stavci 3., 4., 5. i 6. postaju stavci 2., 3., 4. i 5.
Članak 44.
Članak 164. mijenja se i glasi:
»(1) Državni odvjetnici i zamjenici državnog odvjetnika obvezni su u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost podnijeti Vijeću izvješće o svojoj imovini, stalnim prihodima te imovini svoga bračnog druga i maloljetne djece na taj dan, a ako je tijekom obnašanja dužnosti došlo do bitne promjene istekom godine u kojoj je promjena nastala i izvješće po prestanku obnašanja državnoodvjetničke dužnosti.
(2) Državni odvjetnici i zamjenici državnog odvjetnika su obvezni u izvješću iz stavka 1. ovoga članka podnijeti podatke i o novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos netoprihoda državnog odvjetnika, odnosno zamjenika državnog odvjetnika.
(3) Prije nego što izvrši obveze iz stavka 1. ovoga članka dužnosnik ne može primiti plaću.
(4) Ako državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne izvrše obvezu iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Vijeće će o tome obavijestiti Glavnoga državnog odvjetnika koji će ga pozvati da roku od 15 dana dostavi tražene podatke ili da dopuni dostavljene podatke. Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ni u ovom roku ne dostavi tražene podatke, Glavni državni odvjetnik pokrenut će protiv državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika stegovni postupak zbog stegovnog djela iz članka 137. stavka 2. točke 8. ovoga Zakona.
(5) Oblik i sadržaj obrasca izvješća o imovini pravilnikom propisuje Vijeće.
(6) Javnost ima pravo uvida u prijavu o imovini, sukladno posebnim zakonima.«
Članak 45.
Iza članka 164. dodaje se članak 164.a koji glasi:
»Članak 164.a
(1) Vijeće vodi i kontrolira imovinske kartice državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.
(2) Nakon prvog primitka imovinske kartice državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika Vijeće će zatražiti od Porezne uprave i drugih tijela podatke kojima raspolažu o njihovoj imovini i usporediti ih s podacima u prijavi imovine.
(3) Ako za imovinu koju je državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika naveo u imovinskoj kartici nije dostavio podatke o načinu stjecanja te imovine, Vijeće će zatražiti od državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika pisano očitovanje.
(4) Ako se podaci u imovinskoj kartici o imovini koje je Vijeće pribavilo na način opisan u stavku 1. ovoga članka razlikuju od podataka koja je državni odvjetnik, odnosno zamjenik državnog odvjetnika naveo u imovinskoj kartici, te ako se iz očitovanja državnog odvjetnika odnosno zamjenika državnog odvjetnika utvrdi nerazmjer u odnosu na njegova primanja i imovinu, Vijeće će o tome obavijestiti državnog odvjetnika u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša dužnost, odnosno neposredno višeg državnog odvjetnika radi pokretanja stegovnog postupka.«
Članak 46.
U članku 185. stavku 1. riječi: »savjetničkih mjesta« zamjenjuju se riječima: »mjesta višeg savjetnika«.
U stavku 2. iza riječi: »Za« dodaje se riječ: »višeg«.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
»(4) Nakon završetka Državne škole za pravosudne dužnosnike viši savjetnici iz stavka 1. ovoga članka ostaju raditi u državnom odvjetništvu do imenovanja za zamjenika u općinskim državnim odvjetništvima.«
Članak 47.
(1) Zamjenici državnih odvjetnika koji su imenovani na vrijeme od pet godina, prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju obavljati državno odvjetničku dužnost stalno.
(2) Pojedinačne odluke o stalnom imenovanju iz stavka 1. ovoga članka donijet će Vijeće u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 48.
(1) Postupci imenovanja općinskih i županijskih državnih odvjetnika započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama ovoga Zakona.
(2) Županijski i općinski državni odvjetnici imenovani prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na dužnosti do isteka vremena na koje su imenovani.
Članak 49.
(1) Svi postupci imenovanja zamjenika državnih odvjetnika koji su u tijeku, nastavit će se i provesti po odredbama zakona koji je bio na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, osim što će se zamjenici državnog odvjetnika imenovati stalno.
(2) Svi postupci pred Vijećem provest će se i dovršiti po odredbama zakona koji je bio na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 50.
Stupanjem na snagu članaka 1. – 230., 232. – 496. i 509. – 569. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 152/08.) državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika koji rade na poslovima istrage imaju pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem na način da se svakih 12 mjeseci rada na takvim poslovima računa kao 15 mjeseci staža osiguranja.
Članak 51.
(1) Vijeće će Poslovnik o radu Vijeća iz članka 39. ovoga Zakona i Pravilnik iz članka 42. ovoga Zakona uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona.
(2) Vijeće je dužno osnovati Tajništvo u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 52.
(1) Izbor članova Povjerenstva provest će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Dekani pravnih fakulteta donijet će Poslovnik o radu povjerenstva za provođenje izbora u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 53.
(1) Izbor članova Vijeća po odredbama ovoga Zakona obavit će se najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona.
(2) Trideset dana nakon provedenih izbora za članove Povjerenstva, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske sazvat će prvu konstituirajuću sjednicu Povjerenstva.
(3) Vijeće donosi odluku o raspisivanju izbora za članove Vijeća te obavještava Hrvatski sabor da imenuje dva saborska zastupnika za članove Vijeća, i dekane pravnih fakulteta da imenuju članove Vijeća iz redova sveučilišnih profesora pravnih znanosti.
Članak 54.
(1) Vijeće će Pravilnik iz članka 44. ovoga Zakona donijeti u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Do donošenja Pravilnika iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi Pravilnik o načinu postupanja s izvješćima o imovini sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika (»Narodne novine«, br. 24/07. i 20/10.).
Članak 55.
Članak 42. ovoga Zakona kojim se dodaje članak 157.a prestaje važiti 31. prosinca 2012.
Članak 56.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 701-01/10-01/01
Zagreb, 1. listopada 2010.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.