MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
3059
Na temelju članka 1021. stavka 1. podstavka petog Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, broj 181/04, 76/07 i 146/08), ministar mora, prometa i infrastrukture donosi:
PRAVILNIK
O POMORSKOM PELJARENJU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuje se obvezno pomorsko peljarenje (u daljnjem tekstu: peljarenje) na određenim područjima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, uvjete koje mora ispunjavati trgovačko društvo koje obavlja poslove peljarenja, stručna sprema, ovlaštenja i drugi uvjeti i obveze koje mora ispunjavati pomorski peljar, uvjeti za oslobađanje od obveznog peljarenja i uvjeti i način stjecanja svjedodžbe o oslobađanju od peljarenja, oznaka i iskaznica pomorskog peljara, način obilježavanja peljarskih brodova i brodica i pozivni znakovi za peljarenje.
Članak 2.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja:
– ministar je ministar u ministarstvu nadležnom za poslove pomorstva;
– Ministarstvo je ministarstvo nadležno za poslove pomorstva;
– peljarsko društvo je trgovačko društvo koje je registrirano za obavljanje poslova peljarenja;
– peljarska postaja je mjesto odakle se koordinira peljarenje;
– brod je brod ili jahta;
– lučka kapetanija je kapetanija nadležna za područje na kojem se obavlja lučko peljarenje;
– VTMIS služba je služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom Ministarstva nadležnog za poslove pomorstva i lučkih kapetanija nadležna na područje na kojem se obavlja lučko i obalno peljarenje
– svjedodžba o oslobađanju od obaveznog lučkog peljarenja (Pilotage exemption certificate-PEC), je svjedodžba kojom se posjednika svjedodžbe oslobađa obveze korištenja usluge obveznog lučkog peljarenja u određenoj luci, određenom lučkom bazenu i za određeni brod koji su označeni u svjedodžbi.
Članak 3.
Peljarenje počinje ili završava na granici područja peljarenja u trenutku kad po stručnim savjetima peljara započne odnosno završi vođenje broda. Ako se brod mora privezati ili usidriti, peljarenje završava u trenutku kada se brod priveže ili usidri.
Članak 4.
Peljarenje može biti lučko i obalno.
Članak 5.
Granice obveznog peljarenja, vrijeme i područje ukrcavanja i iskrcavanja peljara određuje:
– za lučko peljarenje lučka kapetanija;
– za obalno peljarenje ministar.
Članak 6.
Zapovjednik broda dužan je koristiti usluge obveznog lučkog ili obalnog peljarenja u skladu s odredbom članka 70. Pomorskog zakonika.
II. LUČKO PELJARENJE
Članak 7.
(1) U luci u kojoj je obvezno lučko peljarenje, brod se mora peljariti i ako se premješta s jedne obale na drugu, ako se pomiče uzduž obale upotrebom porivnog stroja ili korištenjem tegljača, odnosno ako se obavlja okret broda na istom vezu s ili bez tegljača.
(2) Zapovjednik broda dužan je zatražiti uslugu lučkog peljarenja najkasnije dva sata prije isplovljenja, premještanja, pomicanja ili okreta broda.
Članak 8.
(1) Brod čija je bruto tonaža manja od 2000, osim tankera i broda koji prevozi opasne ili štetne tvari, može se osloboditi lučkog peljarenja za određeno razdoblje i na određenom lučkom području, pod uvjetima da:
– je u svakom pogledu spreman obaviti uplovljavanje/isplovljenje,
– zapovjednik ima svjedodžbu iz članka 38. ovog Pravilnika.
(2) Ukoliko su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovog članka na zahtjev vlasnika broda, brodara ili kompanije, uz prethodno mišljenje nadležne lučke kapetanije, ministar donosi rješenje o oslobađanju broda od obveznog lučkog peljarenja.
(3) Ministar može na prijedlog lučke kapetanije poništiti rješenje iz stavka 2. ovog članka ukoliko:
– brod ne bude u potpunosti spreman obaviti uplovljavanje/isplovljenje,
– se utvrde nepravilnosti kod uplovljavanja/isplovljavanja.
(4) Iznimno, lučka kapetanija može brodu iz stavka 1. ovoga članka narediti korištenje peljara dok se ne otklone nedostaci radi kojih je naloženo korištenje peljara, kao i iz razloga sigurnosti plovidbe.
Članak 9.
(1) Zapovjednik broda iz članka 8. ovog Pravilnika dužan je najkasnije dva sata prije dolaska na poziciju na kojoj se peljar ukrcava obavijestiti peljarsku postaju o namjeri uplovljavanja.
(2) Zapovjednik broda iz članka 8. ovog Pravilnika dužan je najkasnije dva sata prije odlaska iz luke obavijestiti peljarsku postaju o namjeri isplovljenja.
(3) Peljarska postaja dužna je u svakom trenutku po potrebi pružiti brodu uslugu peljarenja.
(4) Peljarska postaja dužna je obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju o prihvaćanju usluge peljarenja najkasnije jedan sat prije dolaska broda na poziciju na kojoj se peljar ukrcava, odnosno najkasnije jedan sat prije predviđenog vremena isplovljenja odnosno premještaja broda.
III. OBALNO PELJARENJE
Članak 10.
(1) Obveznom obalnom peljarenju podliježu brodovi koji prevoze opasne tekuće kemikalije, odnosno ukapljene plinove.
(2) Brodovi iz stavka 1. ovoga članka kada uplovljavaju u teritorijalno more i unutarnje morske vode Republike Hrvatske podliježu obveznom obalnom peljarenju:
1. radi uplovljavanja u luke otvorene za međunarodni promet:
a) za luku Rijeka: - od pozicije 45° 11.8’ N i 14° 29.4’ E do granice lučkog peljarenja
b) za luku Zadar: - od pozicije 44° 23.3’ N i 14° 34.6’ E do granice lučkog peljarenja
c) za luku Šibenik: - od pozicije 43° 38.7’ N i 15° 52.3’ E do granice lučkog peljarenja
d) za luku Split: - od pozicije 43° 28.2’ N i 16° 01.0’ E do granice lučkog peljarenja
e) za luku Ploče: - od pozicije 43° 05.0’ N i 17° 00.0’ E do granice lučkog peljarenja
2. kada plove između luka otvorenih za međunarodni promet od pozicije iskrcavanja lučkog peljara u luci odlaska do pozicije ukrcavanja lučkog peljara u luci dolaska.
(3) Zapovjednik broda dužan je zatražiti uslugu obalnog peljarenja najkasnije 24 sata prije uplovljavanja, odnosno šest sati prije isplovljenja iz područja navedenog u stavku 2. ovog članka.
(4) Peljarska postaja dužna je obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju o prihvaćanju usluge peljarenja iz stavka 3. ovog članka najkasnije dva sata prije dolaska broda na poziciju na kojoj se peljar ukrcava.
IV. PELJARSKO DRUŠTVO
Članak 11.
(1) Lučko i obalno peljarenje može obavljati peljarsko društvo koje posjeduje valjano odobrenje Ministarstva.
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovog članka može se izdati samo jednom peljarskom društvu na području pojedine lučke kapetanije.
(3) Odobrenje iz stavka 1. ovog članka izdaje se na razdoblje od pet godina.
Članak 12.
(1) Odobrenje iz članka 11. ovoga Pravilnika izdaje se peljarskom društvu ako ima:
1. potreban broj peljarskih brodova ili peljarskih brodica;
2. potreban broj VHF radijskih postaja;
3. potreban broj peljara s valjanom iskaznicom pomorskog peljara;
4. onoliki broj prijenosnih VHF radijskih postaja koliko ima peljara i
5. zaključen ugovor o osiguranju odgovornosti peljarskog društva za vrijeme peljarenja broda, minimalno do visine osnovne naknade predviđene tarifom za obavljenu uslugu peljarenja pomnožene faktorom 300.
(2) Ministarstvo odobrenjem iz članka 11. stavak 2. ovoga Pravilnika određuje potreban broj brodova, brodica, broj VHF radijskih postaja i peljara a prema obimu prometa u određenoj luci, te utvrđuje da li peljarsko društvo ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 13.
(1) Sredstva i oprema iz članka 12. ovoga Pravilnika moraju odgovarati sljedećim uvjetima:
1. peljarski brod ili brodica mora imati neprekinutu ravnu palubu s rukohvatom uzduž slobodnog dijela palube, te odgovarajuće plovidbene sposobnosti tako da može nesmetano obavljati poslove pomorskog peljarenja u svim uvjetima u kojima je luka otvorena za promet brodova;
2. ugrađena VHF radijska postaja mora biti na svakom brodu ili brodici i na mjestu koje je određeno za peljarsku postaju;
3. prijenosne VHF radijske postaje propisane snage odašiljača.
(2) Peljarsko društvo pored broda ili brodice iz stavka 1. ovoga članka može imati i pomoćnu brodicu koja zadovoljava uvjete za obavljanje poslova peljarenja u toj luci, uz prethodnu suglasnost nadležne lučke kapetanije.
(3) Peljarsko društvo mora osigurati stalnu dostupnost na 12 VHF kanalu, koristeći po potrebi i druge VHF kanale dodijeljene od strane VTMIS službe.
Članak 14.
(1) Brod ili brodica iz članka 13. stavak 1. točka 1. ovoga Pravilnika mora biti obojen crnom ili plavom bojom.
(2) S obje strane vidljivog dijela pramca i na palubi ili na krovu kabine brod ili brodica mora biti označen slovom »P«, a na obje strane nadgrađa ili boka mora na vidljivom mjestu biti istaknuta oznaka »PILOT». Ime broda ili oznaka brodice mora biti propisno ispisana.
(3) Slovo »P« na bokovima mora biti ispisano bijelom bojom, a na palubi odnosno kabini bojom vidno različitom od boje kojom je obojena paluba odnosno krov kabine.
(4) Brod ili brodica moraju po danu viti zastavu »H« Međunarodnog signalnog kodeksa, a noću imati svjetla sukladno propisima o izbjegavanju sudara na moru.
Članak 15.
(1) Peljarsko društvo dužno je voditi peljarski dnevnik, koji tjedno mora dostaviti na uvid lučkoj kapetaniji, neposredno ili elektronskom poštom.
(2) U peljarski dnevnik se upisuje: redni broj, ime peljarenog broda, IMO broj, zastava države pripadnosti, luka upisa, BT, vrsta broda, duljina broda, širina broda, gaz broda, dan, mjesec i godina peljarenja, mjesto priveza/odveza, vrsta manevra (dolazak, odlazak, premještaj broda), vrijeme početka i završetka peljarenja, ime i prezime peljara, broj tegljača i primjedbe (lučko, obalno, PEC).
(3) Peljarski dnevnik se vodi za svaku kalendarsku godinu i čuva se najmanje 3 godine.
V. PELJARI
Članak 16.
(1) Peljarenje broda mogu obavljati samo osobe s valjanom iskaznicom pomorskog peljara.
(2) Peljar dokazuje svojstvo peljara iskaznicom pomorskog peljara i peljarskom oznakom.
(3) Za vrijeme peljarenja peljar mora imati iskaznicu pomorskog peljara i nositi peljarsku oznaku na vidljiv način na odjeći.
Članak 17.
(1) Peljar je dužan za vrijeme peljarenja voditi brod i davati stručne savjete zapovjedniku peljarenog broda u svezi s plovidbom, privezom/odvezom, sidrenjem, te upozoravati na uvjete plovidbe i propise koji vrijede za područje u kojem se brod peljari.
(2) Peljar je dužan neposredno po ukrcaju odnosno neposredno prije iskrcaja s broda stupiti u kontakt VHF radijskom postajom s VTMIS službom, te istu izvijestiti o vremenu ukrcaja i iskrcaja, te razmijeniti informacije o:
1) vremenu početka i završetka peljarenja,
2) poziciji/mjestu početka i završetka peljarenja,
2) načinu uplovljavanja, isplovljavanja i premještanja broda,
3) utvrđenom broju tegljača i
4) stanju plovnog puta.
(3) Peljar je dužan bez odlaganja VHF radijskom postajom VTMIS službi odmah prijaviti uočene nedostatke koji mogu utjecati na sigurnost broda, sigurnost plovidbe ili predstavljaju prijetnju okolišu.
(4) Peljar je dužan odbiti peljarenje ako:
1) gaz broda ne odgovara dubini mora na mjestu određenom za privezivanje ili sidrenje broda, odnosno ako na mjestu priveza broda nisu osigurani uvjeti da brod uvijek može biti sigurno privezan u plutajućem stanju;
2) brod nije sposoban za plovidbu ili ako od lučke kapetanije nije dobio dozvolu za uplovljavanje ili isplovljenje.
(5) U slučaju odbijanja peljarenja iz stavka 4. ovoga članka, peljar je dužan o tome bez odlaganja izvijestiti VTMIS službu, te isto upisati u dnevnik iz članka 15. ovoga Pravilnika.
(6) Peljar je dužan bez odlaganja VHF radijskom postajom ili telefonom izvijestiti VTMIS službu, a najkasnije u roku od 24 sata u pismenom obliku ili elektronskom poštom izvijestiti lučku kapetaniju u sljedećim slučajevima:
1) povrede propisa koje je počinio peljareni ili drugi brod, a koje se odnose na sigurnost broda, posade, putnika i tereta, te zaštitu okoliša;
2) pomorske nezgode koju je prouzročio ili pretrpio peljareni brod;
3) svake radnje na peljarenom ili drugom brodu koja je dovela ili je mogla dovesti u opasnost koji od ovih brodova, plutajuće i druge objekte na plovnom putu ili im nanijeti štetu ili radnju koja je dovela do onečiščenja okoliša;
4) ako zapovjednik broda kojega treba peljariti ne prihvati savjete peljara u pogledu predstojećeg peljarenja;
5) ako sumnja da je zapovjednik broda pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava.
Članak 18.
(1) Za vrijeme obveznog peljarenja peljar ne smije napustiti zapovjednički most peljarenog broda prije nego obaviti peljarenje bez obzira na to što zapovjednik peljarenog broda ne prihvaća njegove savjete u svezi s plovidbom, manevriranjem, privezom i sidrenjem broda.
(2) Ako peljarenje nije obvezno, peljar je dužan prekinuti peljarenje kada to od njega zatraži zapovjednik peljarenog broda.
(3) Peljar je dužan bez odlaganja obavijestiti VTMIS službu o prekidu peljarenja iz stavka 2. ovog članka.
Članak 19.
(1) Svjedodžbu pomorskog peljara stječe osoba koji položi ispit za peljara i ispuni propisane uvjete.
(2) Ispit za peljara može polagati osoba, koja:
1) posjeduje svjedodžbu zapovjednika broda od 3000 BT ili većeg;
2) posjeduje svjedodžbu o osnovnoj osposobljenosti za rad na tankerima, svjedodžbu o osposobljenosti za radiooperatera s općom ovlasti, te dopunske osposobljenosti koje su uvjet za izdavanje svjedodžbe iz točke 1. ovoga stavka;
3) ima najmanje 12 mjeseci plovidbene službe u svojstvu prvog časnika palube ili zapovjednika broda, nakon stjecanja svjedodžbe iz točke 1. ovoga stavka, na brodu preko 3000 BT;
4) udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima za službu palube;
5) ima najmanje 50 lučkih peljarenja za određeno područje lučkog peljarenja, te najmanje 5 obalnih peljarenja za obalno peljarenje, sve pod nadzorom peljara;
6) posjeduje aktivno znanje hrvatskog jezika ako se radi o stranom državljaninu.
(3) Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je za vrijeme obavljanja peljarenja iz stavka 2. točke 5. ovoga članka voditi dnevnik kojeg ovjeravaju, za svako peljarenje, peljar i zapovjednik peljarenog broda. Ovjereni dnevnik ista je dužna podnijeti lučkoj kapetaniji prilikom prijave peljarskog ispita.
(4) Peljarenje iz stavka 2. točke 5. ovog članka dužno je osigurati peljarsko društvo.
Članak 20.
(1) Za brodove duljine od 50 metara preko svega i veće Svjedodžbu o oslobađanju od obaveznog lučkog peljarenja-(PEC) stječe osoba koja:
– ima valjanu svjedodžbu kojom je ovlašten zapovijedati brodom iz članka 8. ovog Pravilnika;
– ima najmanje 36 mjeseci plovidbene službe u svojstvu zapovjednika broda;
– ima potvrdu o aktivnom znanju hrvatskog jezika, ukoliko se radi o stranom državljaninu;
– ima položen ispit iz članka 25. ovog Pravilnika;
– je pod nadzorom peljara obavila najmanje 10 uplovljavanja i 10 isplovljenja u luci, na brodu i lučkom bazenu za koju se traži svjedodžba o oslobađanju od lučkog peljarenja - (PEC) u posljednje dvije godine;
– je ukrcana u svojstvu zapovjednika na brodu za kojeg se traži rješenje o oslobađanju od lučkog peljarenja.
(2) Za brodove duljine manje od 50 metara preko svega, Svjedodžbu o oslobađanju od obaveznog lučkog peljarenja-(PEC) stječe osoba koja:
– ima valjanu svjedodžbu kojom je ovlašten zapovijedati brodom iz članka 8. ovog Pravilnika;
– ima najmanje 12 mjeseci plovidbene službe u svojstvu zapovjednika
– ima potvrdu o aktivnom znanju hrvatskog jezika, ukoliko se radi o stranom državljaninu;
– ima položen ispit iz članka 25. ovog Pravilnika;
– je pod nadzorom peljara obavila najmanje 10 uplovljavanja i 10 isplovljenja u luke, na brodu i području nadležnosti pojedine lučke kapetanije za koju se traži svjedodžba o oslobađanju od lučkog peljarenja - (PEC) u posljednje dvije godine;
– je ukrcana u svojstvu zapovjednika na brodu za kojeg se traži rješenje o oslobađanju od lučkog peljarenja
(3) Svjedodžba iz stavaka 1. i 2. ovog članka imaju valjanost dvije godine od dana izdavanja.
(4) Svjedodžba iz stavaka 1. i 2. ovog članka se može se obnoviti ukoliko je osoba u roku iz stavka 3. ovoga članka obavila najmanje 10 uplovljavanja i 10 isplovljenja na području i na brodu na koje se odnosi svjedodžba o oslobađanju od obveznog lučkog peljarenja.
Članak 21.
Ako osoba ne ispunjava uvjete za obnovu svjedodžbe iz članka 20. stavka 4. ovoga Pravilnika mora ponovno položiti ispit iz članaka 25. i 26. ovoga Pravilnika.
Članak 22.
Peljar koji želi obavljati peljarenje na novom lučkom području za koje nije izdana iskaznica pomorskog peljara, mora:
1. položiti predmete iz članka 23. stavak 2. točke 1., podtočke a., b., c. i d. u dijelu koji se odnosi na novo lučko područje;
2. obaviti najmanje 20 peljarenja pod nadzorom peljara na novom lučkom području.
Članak 23.
(1) Peljarski ispit sastoji se od teoretskog i praktičnog dijela ispita.
(2) Teoretski dio peljarskog ispita je usmeni, te obuhvaća sljedeće predmete:
1. Sigurnost plovidbe:
a) zemljopisne značajke područja određenog lučkog peljarenja i obalnog peljarenja: topografija obale, obalnog ruba i otoka, uvala, prolaza, kanala;
b) hidrografski uvjeti: prilazni putovi do luka, dubine, plićaci, podvodne zapreke na plovnom putu, dubine na pojedinim mjestima u luci, sastav morskog dna na mjestima za sidrenje, morske struje, položaj i karakteristike svjetionika, obalnih svjetala i oznaka, balisaže, lučki planovi, pomorske karte i druga pomagala u navigaciji;
c) hidrometeorološka obilježja područja peljarenja, vrste vjetrova, smjer i brzine vjetra u pojedinim razdobljima godine, dnevne promjene, temperature, vlaga i tlak zraka, oblaci, oborine, vidljivost, smjer i visina valova;
d) postupci pri privezivanju i odvezu brodova, broj, raspored i karakteristike tegljača, pogodna mjesta za sidrenje, dubina mora na sidrištima, prilaz obali brodom pri nepovoljnim vremenskim uvjetima, peljarenje brodova s obzirom na njihovu veličinu, pogon i druge plovidbene karakteristike, korištenje navigacijskih pomagala pri peljarenju;
e) izvanredni događaji na brodu u toku peljarenja: sudar, udar, nasukavanje, požar, eksplozija, prodor vode, postupak u slučaju nagiba broda uslijed pomicanja tereta, onečišćenje morskog okoliša s broda, mjesto zakloništa.
2. Pomorsko peljarenje:
a) plovidba: pravila o izbjegavanju sudara na moru, posebna pravila o plovidbi na područjima otežanim za plovidbu, propisi o plovnim putovima, balisaža, pomorska rasvjeta, obavještavanja o opasnosti, pružanje pomoći na moru, traganje i spašavanje na moru, Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC), Hrvatski Sustav nadzora i upravljanja pomorskim prometom (CVTMIS).
b) peljarenje: propisi u peljarenju, lučko i obalno peljarenje, dužnosti peljara;
c) red u luci i na moru: ulazak broda u luku, slobodan promet s obalom, red na brodu u luci, zabranjene radnje u luci, odlazak broda iz luke, pravila o redu u lukama, lučke uzance; Međunarodni pravilnik o sigurnosnoj zaštiti brodova i lučkih prostora (ISPS Code), pravila o prijevozu opasnih i onečišćujućih tvari, propisi o istraživanju pomorskih nesreća, propisi kojima se regulira plovidba unutarnjim morskim vodama;
d) dužnost i ovlaštenja lučkih kapetanija, lučkih uprava, zdravstveni, carinski i fitopatološki nadzor u luci, nadzor nad prijelazom državne granice i kretanjem na graničnom prijelazu;
e) sprječavanje onečišćenja mora i morskog okoliša, opća pravila o sprječavanju onečišćenja, pravila pojedine luke, postupak s onečišćenim vodama, balastom, otpacima tereta, smećem i fekalijama s brodova, postupak u slučaju onečišćenja, obveze zapovjednika broda u slučaju onečišćenja s njegovog broda, MARPOL, propisi i Direktive 2009/59/EZ u svezi s lučkim uređajima za prihvat otpada koji stvaraju brodovi i ostataka tereta.
3. Engleski jezik:
konverzacija i dobro poznavanje pomorskih izraza koji se koriste u svezi s plovidbom, manevriranjem, peljarenjem, boravkom broda u luci, dobro poznavanje izraza koji se koriste u standardnom rječniku pomorskih komunikacijskih fraza (SMCP).
Članak 24.
Praktični dio ispita iz članka 23. ovog Pravilnika obuhvaća:
1. manevar uplovljavanja broda u luku, ovisno o veličini i tipu broda koji uobičajeno plovi područjem za koje se polaže ispit;
2. manevar isplovljenja broda iz luke, ovisno o veličini i tipu broda koji uobičajeno plovi područjem za koje se polaže ispit;
3. plovidbu brodom između dviju luke na području obveznog obalnog peljarenja.
Članak 25.
(1) Ispit za stjecanje Svjedodžbe o oslobađanju od obaveznog lučkog peljarenja-(PEC), sastoji se od teoretskog i praktičnog dijela.
(2) Teoretski dio ispita je usmeni, te obuhvaća sljedeće predmete:
1) sigurnost plovidbe,
a) zemljopisne značajke područja lučkog bazena: topografija obale, obalnog ruba i otoka, uvala, prolaza, kanala:
b) hidrografski uvjeti: prilazni putovi do luka, dubine, plićaci, podvodne zapreke na plovnom putu, dubine na pojedinim mjestima u luci, sastav morskog dna na mjestima za sidrenje, morske struje, položaj i karakteristike svjetionika, obalnih svjetala i oznaka, balisaže, lučki planovi, pomorske karte i druga pomagala u navigaciji;
c) hidrometeorološka obilježja područja lučkog bazena, vrste vjetrova, smjer i brzine vjetra u pojedinim razdobljima godine, dnevne promjene, temperature, vlaga i tlak zraka, oblaci, oborine, vidljivost, smjer i visina valova;
d) postupci pri privezu i odvezu brodova, broj, pogodna mjesta za sidrenje, dubina mora na sidrištima, prilaz obali brodom pri nepovoljnim vremenskim uvjetima, pogon i druge plovidbene karakteristike, korištenje navigacijskih pomagala;
e) izvanredni događaji na brodu, sudar, udar, nasukavanje, požar, eksplozija, prodor vode, postupak u slučaju nagiba broda uslijed pomicanja tereta, onečišćenje morskog okoliša s broda.
2) manevriranje brodom,
a) plovidba: pravila o izbjegavanju sudara na moru, posebna pravila o plovidbi na područjima otežanim za plovidbu, propisi o plovnim putovima, balisaži, pomorskoj rasvjeti, obavještavanju o opasnosti, pružanju pomoći na moru, traganju i spašavanju na moru;
b) red u luci i na moru: ulazak broda u luku, slobodan promet s obalom, red na brodu u luci, zabranjene radnje u luci, odlazak broda iz luke, pravila o redu u lukama, lučke uzance;
c) nadzor državnih tijela u luci: dužnost i ovlaštenja lučkih kapetanija, zdravstveni, carinski i fitopatološki nadzor u luci, nadzor nad prijelazom državne granice i kretanjem na graničnom prijelazu;
d) sprječavanje onečišćenja mora i morskog okoliša, opća pravila o sprječavanju onečišćenja mora sa brodova, pravila pojedine luke, postupak sa zauljenim vodama, balastnim vodama, ostatcima tereta, fekalnim vodama, smećem i sprječavanje onečišćenja zraka s brodova.
Članak 26.
Praktični dio ispita iz članka 25. ovoga Pravilnika obuhvaća:
1. manevar uplovljavanja broda za kojeg se izdaje rješenje za oslobađanje broda od obaveznog lučkog peljarenja u luku odnosno na određeni lučki bazen;
2. manevar isplovljenja broda iz točke 1. ovog stavka iz luke odnosno iz određenog lučkog bazena.
Članak 27.
(1) Pristupnik najprije polaže teoretski, a zatim praktični dio ispita.
(2) Pristupnik koji ne položi jedan od predmeta iz članka 23. stavka 2. i članka 25. stavaka 2. ovoga Pravilnika može polagati popravni ispit u roku koji ne može biti kraći od 30 niti dulji od 60 dana od započetog polaganja ispita bez obaveze ispunjavanja uvjeta iz članka 20. stavak 1. alineja peta, i članka 20. stavak 2. alineja peta ovoga Pravilnika.
(3) Pristupnik koji ne položi teoretski dio ispita, ne može pristupiti praktičnom dijelu ispita.
(4) Pristupnik koji ne položi praktični dio ispita iz članka 24. ovoga Pravilnika dužan je prije ponovnog pristupanja praktičnom dijelu ispita, prethodno obaviti najmanje 10 peljarenja pod nadzorom peljara na području lučke kapetanije u kojoj polaže ispit.
(5) Pristupnik koji ne položi praktični dio ispita iz članka 26. ovoga Pravilnika dužan je prije ponovnog pristupanja praktičnom dijelu ispita, prethodno obaviti najmanje 5 peljarenja pod nadzorom peljara na brodu za koji se izdaje rješenje iz članka 8. stavak 2. ovoga Pravilnika.
(6) Pristupnik može ponovno pristupiti polaganju cijelog ispita u roku ne kraćem od 3 mjeseca od dana kada nije položio ispit.
(7) Troškove ispita snose pristupnici, a visinu naknade za članove ispitnog povjerenstva, naknade za obrasce i naknade za unapređenje službe utvrđuje ministar.
Članak 28.
(1) Pristupnik se iz svakog pojedinog usmenog i praktičnog dijela ispita ocjenjuje s »zadovoljio« ili »nije zadovoljio«, a ocjena sveukupnog ispita je »položio« ili »nije položio«.
(2) Ispit za pomorskog peljara, te ispit za stjecanje svjedodžbe o oslobađanju od obveznog lučkog peljarenja-(PEC) pristupnik polaže pred ispitnim povjerenstvom nadležne lučke kapetanije za lučko područje na kojem će peljar odnosno zapovjednik broda obavljati poslove peljarenja, odnosno biti oslobođen od peljarenja.
(3) Ministar imenuje ispitno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka u sastavu: predsjednik i dva člana sa zamjenicima dok se za predmet »engleski jezik« imenuje ispitivač i njegov zamjenik na rok od dvije godine na prijedlog lučkog kapetana lučke kapetanije na čijem području će pristupnik obavljati poslove peljarenja odnosno na čijem području će biti oslobođen od peljarenja.
(4) Svi članovi ispitnog povjerenstva i njihovi zamjenici iz stavka 3. ovog članka moraju imati svjedodžbu zapovjednika broda od 3000 BT ili većeg.
(5) Prijedlog za imenovanje članova ispitnoga povjerenstva, njihovih zamjenika i ispitivača mora sadržavati pisane dokaze o udovoljavanju uvjetima za imenovanje.
(6) Ministar može, prilikom određivanja sastava ispitnoga povjerenstva i ispitivača, imenovati i potreban broj pripravnika za dužnosti člana povjerenstva. Pripravnici za članove ispitnoga povjerenstva moraju zadovoljavati sve potrebne uvjete za člana ispitnoga povjerenstva.
(7) Jedan član ispitnog povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka mora biti osposobljen kao pomorski peljar za lučko područje za koje pristupnik polaže peljarski ispit odnosno ispit za stjecanje svjedodžbe o oslobađanju od obaveznog lučkog peljarenja-(PEC).
(8) Tajnika ispitnoga povjerenstva imenuje lučki kapetan iz redova zaposlenika lučke kapetanije.
Članak 29.
(1) Predsjednika, članove i ispitivača ispitnog povjerenstva za svaki pojedini ispit određuje lučki kapetan iz redova imenovanih članova i ispitivača ispitnog povjerenstva osnovanog pri lučkoj kapetaniji.
(2) Predsjednik i članovi povjerenstva ujedno su ispitivači iz pojedinih predmeta.
Članak 30.
Rokove za polaganje ispita iz članka 29. ovog Pravilnika utvrđuje nadležna lučka kapetanija za svoje područje.
Članak 31.
(1) Osoba koja ne pristupi polaganju popravnog ispita iz članka 27. stavka 2. ovoga Pravilnika, a svoj izostanak ne opravda pisanim putem najkasnije do početka ispita, smatra se da ispit nije položila.
(2) Osobi koja je izostanak opravdala sukladno odredbi stavka 1. ovog članka lučka kapetanija će odrediti novi rok za polaganje ispita.
(3) Za pristupnika koji odustane od započetoga ispita ili popravnoga ispita, smatra se da ispit nije položio.
Članak 32.
(1) Po završetku ispitivanja, ispitno povjerenstvo utvrđuje ocjenu iz svakoga predmeta i konačnu ocjenu, te izdaje potvrdu o položenom ispitu, koju potpisuje predsjednik i tajnik ispitnoga povjerenstva.
(2) Ukoliko se pristupnik upućuje na popravni ispit, potvrda sadrži i mjesto i vrijeme polaganja popravnog ispita.
Članak 33.
(1) Tijekom polaganja ispita vodi se zapisnik u kojega se unose svi podaci od važnosti za postupak i ishod na ispitu, a napose luka u kojoj se polaže ispit, ime broda na kojem se polaže ispit s navođenjem njegovih osnovnih karakteristika, imena članova ispitnoga povjerenstva, nazivi predmeta, uspjeh iz svakoga predmeta, te konačna ocjena.
(2) Zapisnik vodi tajnik, a potpisuju ga predsjednik i tajnik ispitnog povjerenstva.
Članak 34.
(3) Nakon izdavanja potvrde iz članka 32. ovog Pravilnika, pristupnik ima pravo uložiti pisani i obrazloženi prigovor na odluku povjerenstva u roku od dva dana od primitka potvrde.
(4) Pisani i obrazloženi prigovor pristupnika, predsjednik povjerenstva odmah dostavlja Ministarstvu, koje u roku od tri dana donosi rješenje kojim potvrđuje odluku ispitnoga povjerenstva ili uvažava prigovor pristupnika.
(3) Neovlašteni i nepotpuni prigovor iz stavka 1. ovog članka odbacit će Ministarstvo rješenjem.
VI. ISKAZNICA I OZNAKA POMORSKOG PELJARA
Članak 35.
(1) Lučka kapetanija izdaje peljaru iskaznicu pomorskog peljara.
(2) Iskaznica pomorskog peljara izdaje se peljaru koji:
– posjeduje svjedodžbu pomorskog peljara;
– posjeduje potvrdu da je zaposlenik peljarskog društva.
(3) Iskaznica pomorskog peljara je veličine 105 x 75 mm, a sastoji se od dva lista koji se nalaze u tamnoplavom tvrdom uvezu. Obrazac iskaznice, sa sadržajem na hrvatskom i engleskom jeziku, sastavni je dio ovoga Pravilnika (Prilog 1).
(4) Ministarstvo i lučke kapetanije vode upisnik izdanih iskaznica pomorskog peljara.
(5) U upisnik izdanih iskaznica iz stavka 4. ovog članka upisuje se: naziv lučke kapetanije koja je izdala iskaznicu, registarski broj iskaznice, ime, očevo ime i prezime peljara, dan, mjesec i godina rođenja, mjesto rođenja, datum polaganja peljarskog ispita, datum izdavanja iskaznice, godina za koju je valjanost iskaznice produljena, duljina peljarskog staža u prethodnom razdoblju, područje peljarenja za koje je iskaznica izdana i datum produljenja iskaznice.
Članak 36.
(1) Iskaznica pomorskog peljara vrijedi pet godina od dana izdavanja i može se ponovno produljiti.
(2) Peljarsku iskaznicu produžuje lučka kapetanija kod koje je izdana.
(3) Peljar koji zahtijeva produljenje peljarske iskaznice dužan je lučkoj kapetaniji podnijeti potvrdu peljarskog društva kojom se dokazuje da je obavljao peljarsku službu najmanje 12 mjeseci u proteklih 5 godina, te uvjerenje o njegovoj zdravstvenoj sposobnosti.
(4) Peljaru koji ne udovolji uvjetima iz stavka 3. ovoga članka, lučka kapetanija neće produljiti valjanost peljarske iskaznice.
(5) Peljar koji nije obavljao peljarsku službu u trajanju od najmanje 12 mjeseci u proteklih 5 godina mora ponovo polagati ispit iz članaka 23. i 24. ovog Pravilnika.
Članak 37.
Peljarska oznaka izrađuje se od tvrdog materijala, okruglog je oblika, vanjskog promjera 50 mm. Oznaka je omeđena žutim rubom širine 4 mm. Unutar žutog ruba na svijetloplavom polju ucrtan je pravokutnik veličine 29 x 24 mm okomito podijeljen na dva polja od kojih je lijevo bijele, a desno crvene boje (slovo »H« Međunarodnog signalnog kodeksa). Grafički prikaz oznake sastavni je dio ovoga Pravilnika (Prilog 2).
VI. SVJEDODŽBA POMORSKOG PELJARA I SVJEDODŽBA O OSLOBAĐANJU OD OBAVEZNOG LUČKOG PELJARENJA-(PEC)
Članak 38.
(1) Pristupniku koji je položio peljarski ispit, lučka kapetanija izdaje svjedodžbu pomorskog peljara na hrvatskom jeziku.
(2) Pristupniku koji je položio ispit iz članka 25. ovog Pravilnika lučka kapetanija izdaje svjedodžbu o oslobađanju od obveznog lučkog peljarenja-(PEC) dvojezično na hrvatskom i engleskom jeziku.
(3) Obrazac svjedodžbi iz stavka 1. i 2, ovog članka sastavni je dio ovog Pravilnika (Prilog 3. i Prilog 4.).
(4) Svjedodžbe iz stavka 1. i 2. ovog članka vode se u upisniku svjedodžbi o peljarenju.
(5) Upisnike iz stavka 4. ovog članka vodi Ministarstvo i lučke kapetanije, pri kojima su ustanovljena ispitna povjerenstva.
VIII. ZNAKOVI ZA PELJARENJE
Članak 39.
Brod koji traži peljara uputit će poziv VHF radijskom postajom, a tijekom dana istaknut će i znak »G« Međunarodnog signalnog kodeksa. Izuzetno, brod koji traži peljara može odašiljati zvučni ili svjetlosni znak slova »G« Međunarodnog signalnog kodeksa.
Članak 40.
Peljarska VHF radijska postaja odnosno peljarski brod ili brodica potvrđuju prijem poziva VHF radijskom postajom ili zvučnim ili svjetlosnim odašiljem slova »H« Međunarodnog signalnog kodeksa.
Članak 41.
Brod koji se peljari dužan je od dolaska peljara na brod do njegova odlaska s broda istaknuti na jarbolu znak »H« Međunarodnog signalnog kodeksa.
IX. NADZOR
Članak 42.
Nadzor nad obavljanjem peljarenja obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva i lučkih kapetanija i drugi ovlašteni djelatnici Ministarstva i lučkih kapetanija sukladno posebnom ovlaštenju.
X. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 43.
Do uspostave VTMIS službe poslove iz članaka 17. i 18. Pravilnika obavljaju nadležne lučke kapetanije.
Članak 44.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o pomorskom peljarenju (»Narodne novine, br. 17/95 i 39/08).
Članak 45.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/10-02/40
Urbroj: 530-04-10-6
Zagreb, 21. rujna 2010.
Ministar
Božidar Kalmeta, v. r.
PRILOG 1.
GRAFIČKI PRIKAZ OZNAKE POMORSKOG PELJARA
PRILOG 3.
PRILOG 4.
