HRVATSKI SABOR

3529

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O JAVNIM OVRŠITELJIMA

Proglašavam Zakon o javnim ovršiteljima, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 23. studenoga 2010. godine.

Klasa: 011-01/10-01/129

Urbroj: 71-05-03/1-10-2

Zagreb, 26. studenoga 2010.

Predsjednik
Republike Hrvatske
prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.

ZAKON

O JAVNIM OVRŠITELJIMA

Glava prva
OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo, ovlasti i način rada javnog ovršiteljstva kao javne službe.

Javnoovršiteljska služba i javni ovršitelji

Članak 2.

(1) Javnoovršiteljska služba provodi ovrhu na temelju ovršnih isprava u skladu s odredbama Ovršnog zakona ili drugog posebnog zakona, osim u slučajevima kada je provođenje tih ovrha u isključivoj nadležnosti suda ili drugog tijela, poduzima potrebne radnje u vezi s provedbom ovrhe na području Republike Hrvatske i obavlja druge poslove predviđene ovim ili drugim zakonom.

(2) Javnoovršiteljsku službu obavljaju javni ovršitelji kao samostalni i neovisni nositelji službe, koji imaju svojstvo osoba javnog povjerenja.

(3) Javni ovršitelji obavljaju službu kao isključivo zanimanje tijekom vremena za koje su imenovani.

Značenje pojedinih izraza

Članak 3.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ovo značenje:

1. »stranka« je svaka osoba koja od javnog ovršitelja zahtijeva provedbu ovrhe na temelju ovršne isprave ili poduzimanje bilo koje radnje iz nadležnosti javnog ovršitelja utvrđene ovim ili drugim zakonom,

2. »sudionik« je svaka druga osoba koja kod javnog ovršitelja sudjeluje pri poduzimanju bilo koje radnje iz nadležnosti javnog ovršitelja (zastupnici i opunomoćenici stranaka, svjedoci, tumači, osobe od povjerenja, vještaci i dr.),

3. »javnoovršiteljske isprave« su odluke i sve druge isprave te njihovi otpravci koje je javni ovršitelj ovlašten sačiniti po ovom Zakonu i imaju snagu javnih isprava,

4. »ovršnim radnjama« smatraju se svi postupci, odnosno radnje koje je javni ovršitelj ovlašten poduzeti u provedbi ovrhe.

Službeno sjedište

Članak 4.

Javni ovršitelj ima svoje službeno sjedište i područje na kojemu obavlja svoju službu.

Službeni pečat i štambilj

Članak 5.

(1) Javni ovršitelj ima službeni pečat i žig kojima ovjerava odluke i isprave koje donosi, sastavlja ili pregledava u povodu radnji koje poduzima u obavljanju svoje službe.

(2) Javni ovršitelj može imati štambilje koje će koristiti radi jednostavnijeg pisanja teksta.

(3) Pečat javnog ovršitelja odobrava i ovjerava predsjednik općinskog suda na području kojega je sjedište javnog ovršitelja i na kojem će javni ovršitelj položiti svoj potpis.

Službena iskaznica

Članak 6.

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) izdat će službene iskaznice imenovanom javnom ovršitelju, javnoovršiteljskom zamjeniku, javnoovršiteljskom pomoćniku, javnoovršiteljskom službeniku i javnoovršiteljskom vježbeniku.

(2) Oblik i sadržaj službene iskaznice, način njezina izdavanja te postupak oduzimanja, propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa (u daljnjem tekstu: ministar).

(3) Javni ovršitelj, javnoovršiteljski zamjenik, javnoovršiteljski pomoćnik, javnoovršiteljski službenik i javnoovršiteljski vježbenik dužni su pokazati svoju službenu iskaznicu tijekom poduzimanja ovršnih radnji.

Račun javnog ovršitelja

Članak 7.

(1) Javni ovršitelj, prije početka rada, osim svog redovnog računa, mora otvoriti zaseban račun kod banke na koji će isključivo polagati novčana sredstva pribavljena ovrhom i koja pripadaju ovrhovoditelju.

(2) Javni ovršitelj je dužan novčana sredstva na zasebnom računu odmah prebaciti na račun ovrhovoditelja, a najkasnije prvi sljedeći radni dan nakon što su novčana sredstva sjela na njegov zaseban račun, osim u slučaju bolesti ili drugih opravdanih razloga, ali ne dulje od petnaest dana.

(3) Javni ovršitelj, prije početka rada, osim računa iz stavka 1. ovoga članka, mora otvoriti zaseban račun kod banke, na koji će isključivo polagati novčana sredstva pologa uplaćena u provedbi ovrhe.

(4) Javni ovršitelj je isključivo ovlašten raspolagati novčanim sredstvima na računima iz stavka 1. i 3. ovoga članka. Javni ovršitelj može opunomoćiti drugu osobu pod svojom nadležnošću, bilo stalno, periodično ili samo za pojedini slučaj da raspolaže novčanim sredstvima s njegovih zasebnih računa.

(5) Ako su novčana sredstva greškom uplaćena na neki drugi račun javnog ovršitelja, javni će ih ovršitelj bez odgode uplatiti na račun iz stavka 1. i 3. ovoga članka. Isto vrijedi i kada su novčana sredstva predana neposredno javnom ovršitelju.

(6) Zasebni računi javnog ovršitelja ne mogu biti predmet ovrhe na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave protiv javnog ovršitelja kao ovršenika.

Stjecanje i prestanak službe

Članak 8.

Služba javnog ovršitelja može se steći i prestati uz uvjete određene ovim Zakonom.

Imenovanje javnih ovršitelja u Republici Hrvatskoj

Članak 9.

U Republici Hrvatskoj bit će, prema kriterijima utvrđenim ovim Zakonom, imenovano toliko javnih ovršitelja koliko će to biti potrebno radi urednog obavljanja javnoovršiteljske službe na čitavom njezinom području.

Hrvatska javnoovršiteljska komora

Članak 10.

(1) Javni ovršitelji, javnoovršiteljski zamjenici, javnoovršiteljski pomoćnici, javnoovršiteljski službenici i javnoovršiteljski vježbenici na području Republike Hrvatske obvezatno se udružuju u Hrvatsku javnoovršiteljsku komoru (u daljnjem tekstu: Komora). Sjedište Komore je u Zagrebu.

(2) Komora se brine o čuvanju ugleda i časti svojih članova te štiti njihova prava i interese. Komora odlučuje i o pravima, obvezama i odgovornostima svojih članova u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Nadzor nad javnoovršiteljskom službom

Članak 11.

Nadzor nad radom javnoovršiteljske službe obavlja Ministarstvo i Komora.

Strane javnoovršiteljske isprave

Članak 12.

(1) Javnoovršiteljske isprave izdane u inozemstvu imaju, uz uvjet uzajamnosti, iste pravne učinke kao i javnoovršiteljske isprave izdane po ovom Zakonu.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na isprave izdane u državi članici Europske unije.

(3) Strane javnoovršiteljske isprave ne mogu u Republici Hrvatskoj imati pravne učinke koje nemaju po zakonu koji je za njihovo izdavanje bio mjerodavan.

Odgovornost javnih ovršitelja

Članak 13.

Javni ovršitelji odgovaraju za svoj rad u skladu s ovim Zakonom.

Glava druga
IMENOVANJE JAVNIH OVRŠITELJA, PRESTANAK NJIHOVE SLUŽBE I PRIVREMENO UDALJENJE IZ SLUŽBE

Uvjeti za imenovanje

Članak 14.

(1) Za javnog ovršitelja može biti imenovana osoba:

1. koja je državljanin Republike Hrvatske,

2. koja ima poslovnu sposobnost i koja je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova javnog ovršitelja,

3. koja ima završen sveučilišni diplomski studij prava u Republici Hrvatskoj ili koja je nostrificirala svoju diplomu o završenom pravnom fakultetu izvan Republike Hrvatske,

4. koja ima položen pravosudni i javnoovršiteljski ispit,

5. koja je dostojna javnog povjerenja za obavljanje javnoovršiteljskog poziva,

6. koja se obvezala da će, ako bude imenovana za javnog ovršitelja, napustiti drugu naplatnu službu ili kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili članstvo u tijelu pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost,

7. koja je dala izjavu da će, ako bude imenovana za javnog ovršitelja, osigurati opremu i prostorije koje su, prema kriterijima što ih je utvrdilo Ministarstvo, potrebne i primjerene za obavljanje javnoovršiteljske službe.

(2) Smatrat će se da ne ispunjava uvjet iz stavka 1. točke 5. ovoga članka osoba:

– protiv koje je pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela iz koristoljublja ili zbog drugog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti,

– koja je osuđena zbog kaznenog djela iz koristoljublja ili zbog drugog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti, sve dok traju pravne posljedice osude,

– koja je odlukom stegovnog tijela razriješena dužnosti suca ili državnog odvjetnika, odnosno koja je lišena zvanja odvjetnika, javnog ovršitelja, javnog bilježnika ili državnog službenika, dok ne prođu tri godine od dana razrješenja, odnosno lišenja zvanja.

(3) Kriterije za određivanje smještaja, prostora, opreme i uređenja javnoovršiteljskih ureda, propisat će pravilnikom ministar.

Postupak imenovanja

Članak 15.

(1) Javnog ovršitelja imenuje rješenjem ministar na temelju provedenog natječaja, rješenje mora imati obrazloženje. Rješenje ministra je konačno. Protiv rješenja ministra može se pokrenuti upravni spor.

(2) Natječaj za imenovanje javnih ovršitelja provodi Komora, na temelju naloga Ministarstva.

(3) U natječaju mora biti naznačeno područje za koje se treba imenovati javni ovršitelj. Ako se istodobno raspisuje natječaj za više javnoovršiteljskih mjesta, u natječaju će se kandidati upozoriti da se mogu natjecati za sva, odnosno samo za neka ili za pojedina od tih mjesta. Kandidati su ovlašteni odrediti prioritet mjesta na kojima žele biti imenovani.

(4) Natječaj mora biti objavljen u »Narodnim novinama«, službenom listu Republike Hrvatske, u roku od petnaest dana nakon što Komora primi nalog Ministarstva.

(5) Rok za prijave na natječaj ne smije biti kraći od trideset dana.

(6) Prijave na natječaj s prilozima kojima se dokazuje da su ispunjeni zakonski uvjeti podnose se pisano Komori, koja je ovlaštena pobliže odrediti oblik i sadržaj te broj primjeraka prijava i priloga.

(7) Po okončanju natječaja Komora je dužna dostaviti Ministarstvu primljene prijave sa svojim mišljenjem najkasnije u roku od trideset dana.

(8) O prijavljenim kandidatima Ministarstvo će pribaviti mišljenja od poslodavca, odnosno tijela u kojima su radili. Za javne ovršitelje, javnoovršiteljske zamjenike mišljenje o njihovu radu daje Komora, za odvjetnike Hrvatska odvjetnička komora, za javne bilježnike Hrvatska javnobilježnička komora, za suce predsjednik višeg suda na području kojega su obavljali svoju sudačku službu, za sudske savjetnike predsjednik suda u kojem su obavljali svoju službu, a za državne službenike nadležno tijelo državne uprave.

(9) Prigodom izbora između više kandidata osobito će se uzeti u obzir njihov uspjeh na pravosudnom i javnoovršiteljskom ispitu, vrsta pravnih poslova na kojima su prije toga radili i rezultati što su ih u radu postigli.

Javnoovršiteljska prisega i povelja o postavljenju

Članak 16.

(1) Nakon imenovanja javni ovršitelj je dužan u roku od dva mjeseca položiti prisegu pred predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u nazočnosti ministra i predsjednika Komore.

(2) Javnoovršiteljska prisega glasi: »Prisežem da ću svoju javnoovršiteljsku službu obavljati savjesno, pošteno i nepristrano, u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske«.

(3) Nakon polaganja prisege ministar će javnom ovršitelju predati povelju o postavljenju.

(4) Komora će odrediti i objaviti u »Narodnim novinama« datum početka rada javnog ovršitelja, nakon što joj bude dostavljena kopija povelje o postavljenju.

Obveza stručnog usavršavanja javnih ovršitelja

Članak 17.

(1) Javni ovršitelji obvezni su redovito se stručno usavršavati putem seminara i drugih oblika obuke koje će organizirati Komora.

(2) Komora će voditi evidenciju o redovitosti obuke i o tome obavještavati Ministarstvo.

Određivanje javnoovršiteljskih mjesta

Članak 18.

(1) Javnoovršiteljska mjesta u Republici Hrvatskoj određuje Ministarstvo, na temelju pribavljenog mišljenja Komore i županijskih sudova u Republici Hrvatskoj, vodeći računa o tome da na svakih osamdeset tisuća stanovnika bude najmanje dva javna ovršitelja, a na području svakog županijskog suda najmanje jedan javni ovršitelj.

(2) Prigodom određivanja broja i sjedišta javnih ovršitelja Ministarstvo će uzeti u obzir i potrebe za javnoovršiteljskim uslugama te razvijenost gospodarskog i pravnog prometa.

(3) Ako ne bi bilo opravdano imenovati javnog ovršitelja na području nekog županijskog suda zbog malog broja stanovnika i potreba za uslugama javnog ovršitelja, Ministarstvo će, nakon što pribavi mišljenje Komore o tome, odrediti koji će od javnih ovršitelja s područja susjednih sudova i po kojem rasporedu obavljati javnoovršiteljsku službu na području tog županijskog suda.

Pečat i potpis

Članak 19.

(1) Poslije polaganja prisege javni ovršitelj je dužan bez odgađanja pribaviti pečate i žig.

(2) Pečati i žig javnog ovršitelja sadrže: naziv »Republika Hrvatska«, grb Republike Hrvatske, naziv »javni ovršitelj«, osobno ime javnog ovršitelja i sjedište javnog ovršitelja.

(3) Otiske pečata i žiga te potpisa javnog ovršitelja odobrava i ovjerava predsjednik općinskog suda na čijem području javni ovršitelj ima svoje sjedište. Ovjereni otisci pečata i žiga te potpis položit će se kod općinskog suda na području kojega javni ovršitelj ima svoje sjedište. Jedan primjerak ovjerene isprave o otiscima pečata i žiga te o pohrani potpisa, općinski će sud dostaviti Komori radi pohrane.

(4) Javni ovršitelj ima najmanje jedan službeni pečat i žig. Javni ovršitelj određuje potreban broj pečata i žigova koje će u svom radu koristiti. Pečate i žigove javni ovršitelj može upotrebljavati samo za radnje koje obavlja u granicama svojih službenih ovlaštenja.

(5) Javni ovršitelj je dužan svoje pečate i žigove čuvati s posebnom pažnjom, a ako ih izgubi ili mu nestanu na drugi način, dužan je o tome odmah obavijestiti općinski sud iz stavka 3. ovoga članka i Komoru.

(6) O gubitku pečata i žiga sud će bez odgode objaviti oglas u »Narodnim novinama«. Taj će sud poništiti i naknadno pronađeni pečat ili žig.

(7) Odobrenje i ovjera otiska novog pečata ili žiga provode se po postupku predviđenom u stavku 3. ovoga članka, a novi pečat ili žig mora se od izgubljenog razlikovati umetanjem sljedećega slobodnoga rednog broja nakon broja pečata ili žiga istog promjera za koji mu je izdano odobrenje. Isti će se postupak provesti i za izmjenu pečata i žiga zbog oštećenja.

(8) Postupak iz stavka 7. ovoga članka je hitan.

Razlozi za prestanak službe

Članak 20.

(1) Služba javnog ovršitelja prestaje:

1. smrću,

2. kad navrši 70 godina života,

3. otpustom iz službe na temelju pisanog zahtjeva javnog ovršitelja,

4. ako bude osuđen za kazneno djelo iz koristoljublja ili zbog teškog i osobito nečasnoga kaznenog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, ili ako bude osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci, ili ako mu bude izrečena zabrana obavljanja javnoovršiteljske službe,

5. ako bez valjanog razloga ne započne s radom dana koji je Komora odredila za početak njegova rada,

6. kad na temelju odluke stegovnog tijela izgubi pravo na obavljanje službe,

7. razrješenjem,

8. u slučaju stečaja

(2) Do prestanka službe u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka dolazi:

1. u slučaju iz točke 1. – danom smrti,

2. u slučaju iz točke 2. – navršenjem godina života,

3. u slučaju iz točke 3. – istekom roka određenog u zahtjevu za otpust iz službe, odnosno u dan koji odredi ministar,

4. u slučaju iz točke 4. – pravomoćnošću kaznene presude,

5. u slučaju iz točke 5. – danom kojega je trebalo započeti s radom,

6. u slučaju iz točke 6. – pravomoćnošću odluke stegovnog tijela,

7. u slučaju iz točke 7. – pravomoćnošću odluke o razrješenju,

8. u slučaju iz točke 8. – danom otvaranja stečaja

(3) U slučajevima iz stavka 2. točke 1. do 5. ovoga članka Ministarstvo će donijeti rješenje kojim će utvrditi prestanak službe.

Otpust iz službe

Članak 21.

(1) Javni ovršitelj može u svako doba zahtijevati da bude otpušten iz službe. Zahtjev se pisano podnosi Ministarstvu. U zahtjevu treba odrediti dan otpuštanja iz službe.

(2) Istekom dana iz stavka 1. ovoga članka služba javnog ovršitelja prestaje, osim ako radi osiguranja urednog obavljanja službe ministar ne odredi drugi dan. Svoje rješenje ministar treba donijeti prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.

Razrješenje

Članak 22.

(1) Javni ovršitelj će biti razriješen:

1. ako naknadno prestanu postojati uvjeti za imenovanje iz članka 14. ovoga Zakona, ili ako se naknadno utvrdi da uvjeti prigodom imenovanja nisu postojali,

2. ako ne položi prisegu u roku od dva mjeseca,

3. ako se zaposli, ako počne koristiti starosnu ili invalidsku mirovinu ili počne obavljati neku drugu službu bez odobrenja,

4. ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost,

5. ako uslijed tjelesnog nedostatka, tjelesne ili duhovne slabosti ili zbog bolesti postane trajnije nesposoban za uredno obavljanje službe,

6. ako njegovi poslovni odnosi ili način vođenja njegovih poslova ugrožavaju interese stranaka,

7. ako ne produžava uredno svoje osiguranje od odgovornosti ili ne plaća naknadu za osiguranje Komori.

(2) Rješenje o razrješenju donosi Ministarstvo na temelju pribavljenog mišljenja Komore. Prije donošenja odluke javnom ovršitelju mora biti omogućeno očitovati se o razlogu za razrješenje.

(3) U slučajevima iz stavka 1. točke 6. i 7. ovoga članka na zahtjev javnog ovršitelja, odluku o postojanju uvjeta za razrješenje donosi stegovno tijelo. Svoj zahtjev javni ovršitelj mora postaviti najkasnije u roku od mjesec dana od kada je upoznat s razlogom zbog kojega se traži njegovo razrješenje. Rješenje o razrješenju na temelju odluke stegovnog tijela donosi ministar.

(4) U slučajevima iz stavka 1. točke 5. ovoga članka na postavljanje zastupnika javnom ovršitelju koji nije sposoban brinuti se o svojim pravima u postupku za razrješenje, na dužnost javnog ovršitelja da obavi potrebne liječničke preglede i na posljedice uskrate suradnje na odgovarajući se način primjenjuju propisi koji u tom pogledu važe za suce općinskog suda.

(5) Za zastupnika iz stavka 4. ovoga članka javnom ovršitelju može biti postavljen samo odvjetnik ili drugi javni ovršitelj.

Pravni lijek

Članak 23.

Rješenje ministra o razrješenju javnog ovršitelja, odnosno o utvrđenju prestanka javnoovršiteljske službe je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Obavijest o prestanku službe te poništaj pečata i štambilja

Članak 24.

(1) O prestanku službe javnog ovršitelja Ministarstvo će obavijestiti Komoru i općinski sud na području kojega je javni ovršitelj imao svoje sjedište.

(2) Na temelju obavijesti Ministarstva Komora će brisati javnog ovršitelja iz upisnika javnih ovršitelja i o tome objaviti oglas u »Narodnim novinama« i zatvoriti njegove posebne poslovne račune kod banke.

(3) Sud iz stavka 1. ovoga članka poništit će pečate i štambilje javnog ovršitelja.

Čuvanje spisa

Članak 25.

(1) Ako javnom ovršitelju prestane služba ili ako bude imenovan za javnog ovršitelja na području drugog županijskog suda, njegove će spise i knjige te isprave koje su mu službeno predane preuzeti na čuvanje Komora.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može odlučiti da se spisi, knjige, odnosno isprave predaju na čuvanje drugom javnom ovršitelju.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka otpravke i izvode iz spisa javnog ovršitelja izdavat će Komora, odnosno javni ovršitelj kojem su spisi povjereni na čuvanje.

(4) Ako javni ovršitelj nakon prestanka službe ponovno bude postavljen za javnog ovršitelja na području županijskog suda na području kojega je ranije imao svoje sjedište, spisi i knjige koji su bili preuzeti na čuvanje mogu mu biti ponovno vraćeni. O vraćanju odlučuje Ministarstvo.

(5) Javnoovršiteljski spisi te javnoovršiteljske knjige u pravilu se čuvaju trajno. Način čuvanja spisa u elektroničkom obliku, propisat će pravilnikom ministar.

(6) Na predaju javnoovršiteljskih spisa javnom arhivu te na čuvanje i uništenje spisa, osim onih iz stavka 5. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju propisi o arhiviranju, odnosno uništenju spisa županijskog suda.

Preuzimanje poslovnih prostorija i zaposlenika

Članak 26.

Ako je služba nekog javnog ovršitelja prestala, a drugi već postavljeni javni ovršitelj želi useliti u poslovne prostorije razriješenoga javnog ovršitelja, dužan je prije useljenja o svojoj namjeri i datumu useljenja izvijestiti Ministarstvo. U tom se slučaju neće primjenjivati odredbe ovoga Zakona i odredbe provedbenih propisa glede utvrđivanja uvjeta kojima moraju udovoljiti oprema i prostorije za obavljanje javnoovršiteljske službe.

Privremeno udaljenje iz službe

Članak 27.

(1) Ministar može javnog ovršitelja privremeno udaljiti iz službe:

1. ako je protiv javnog ovršitelja pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti,

2. ako je protiv javnog ovršitelja pokrenut postupak za razrješenje iz razloga navedenih u članku 22. stavku 1. ovoga Zakona.

(2) Privremeno udaljenje iz službe po odredbama stavka 1. ovoga članka traje:

1. za slučajeve iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, do okončanja prvostupanjskog postupka pred sudom, ako je odlukom suda prvoga stupnja utvrđeno da ne postoje razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti, a u protivnom do pravomoćnog okončanja sudskog postupka za lišenje poslovne sposobnosti,

2. za slučajeve iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, do konačnosti rješenja o razrješenju.

(3) Do privremenog udaljenja javnog ovršitelja iz službe dolazi po sili zakona pokretanjem kaznenog postupka protiv njega do pravomoćnog okončanja istog.

(4) Prethodne odredbe ovoga članka ne utječu na odredbe o privremenom udaljenju javnog ovršitelja u povodu pokretanja stegovnog postupka.

Čuvanje spisa i službene radnje u slučaju privremenog udaljenja javnog ovršitelja iz službe

Članak 28.

(1) U slučaju privremenog udaljenja iz službe, ako javnom ovršitelju nije postavljen vršitelj dužnosti, Komora će uzeti na čuvanje spise, knjige, pečat i štambilj za vrijeme dok udaljenje traje. U tom se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe koje vrijede za slučaj privremene spriječenosti javnog ovršitelja.

(2) Za vrijeme privremenog udaljenja iz službe javni ovršitelj ne smije poduzimati nikakve službene radnje. Povreda te zabrane ne utječe na valjanost poduzetih službenih radnji.

Glava treća
OPĆE ODREDBE O POSLOVANJU JAVNOG OVRŠITELJA

Službeno sjedište

Članak 29.

(1) Službeno sjedište na području za koje je imenovan javnom ovršitelju određuje Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore.

(2) Javni ovršitelj mora u mjestu koje mu je određeno kao službeno sjedište imati svoj ured.

(3) U većim gradovima javnom ovršitelju može kao službeno sjedište biti dodijeljen određeni dio grada.

(4) Javni ovršitelj ne smije bez dozvole Ministarstva imati više pisarnica.

(5) Raspored službenih sjedišta javnih ovršitelja, propisat će pravilnikom ministar.

Nepremjestivost javnog ovršitelja

Članak 30.

(1) Javni ovršitelj ne može biti premješten u drugo mjesto bez svog pristanka.

(2) Ako se u skladu s posebnim propisom sud na području kojeg je javni ovršitelj imao svoje službeno sjedište pripoji drugom sudu, sjedište javnog ovršitelja odredit će se na području suda kojemu je pripao spojeni sud.

Početak i prestanak rada. Radno vrijeme

Članak 31.

(1) Javni ovršitelj ne smije započeti s radom prije dana koji je određen kao dan početka njegova poslovanja.

(2) Javni ovršitelj koji je promijenio sjedište ne smije nastaviti obavljanje službe poslije dana kada mu je služba u tom mjestu prestala, niti početi s radom u novom sjedištu prije dana koji mu je za to određen. Javni ovršitelj kojemu je dostavljena odluka o prestanku službe ili o udaljenju iz službe ne smije nastaviti obavljanje službe.

(3) Radno vrijeme u javnoovršiteljskim uredima propisuje pravilnikom ministar. Javni ovršitelj može službene radnje poduzimati i izvan utvrđenog radnog vremena te tome prilagoditi dopunsko radno vrijeme svog ureda.

Opća službena dužnost

Članak 32.

(1) Javni ovršitelj je dužan svoju službu obavljati u skladu s položenom prisegom.

(2) Javni ovršitelj je dužan uskratiti službenu radnju ako je ona nespojiva s njegovom službenom dužnošću, osobito ako se njegovo sudjelovanje zahtijeva radi postizanja očigledno nedopuštenog ili nepoštenog cilja.

(3) Javni ovršitelj je dužan za vrijeme i izvan službe ponašati se u skladu s poštovanjem i povjerenjem koji se iskazuju njegovoj službi.

(4) Javni ovršitelj ne smije posredovati u sklapanju pravnih poslova ili u svezi koje službene radnje preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za stranku. On je dužan paziti da se ni osobe koje su kod njega zaposlene ne bave takvim poslovima.

Uskrata službenih radnji

Članak 33.

(1) Javni ovršitelj ne smije bez valjanih razloga odbiti uzeti u rad predmet ili uskratiti poduzimanje službene radnje. Javni ovršitelj je ovlašten uskratiti obavljanje određene radnje u skladu s propisima koji uređuju obavljanje te radnje.

(2) Ako javni ovršitelj odbije uzeti predmet u rad ili uskrati poduzimanje službene radnje, stranka ima pravo pritužbe Komori. U takvom slučaju Komora može odrediti drugog javnog ovršitelja koji će preuzeti predmet ili obaviti službenu radnju.

(3) Javni ovršitelj ne smije poduzeti nikakvu službenu radnju u slučaju kada je on osobno, njegov bračni drug, izvanbračni drug, krvni srodnik u uspravnoj liniji ili pobočnoj do četvrtog stupnja, stranka ili sudionik u provedbi ovrhe.

(4) Javni ovršitelj ne smije poduzeti nikakvu službenu radnju s osobom za koju zna ili mora znati da je zbog malodobnosti ili zbog kojega drugog zakonskog razloga nesposobna sudjelovati u postupku.

(5) Radnje koje je javni ovršitelj poduzeo suprotno stavku 3. i 4. ovoga članka su bez pravnog učinka.

Izuzeće

Članak 34.

(1) Na izuzeće javnog ovršitelja na odgovarajući se način primjenjuju pravila o izuzeću suca u parničnom postupku.

(2) U slučaju dvojbe postoje li razlozi za izuzeće, javni ovršitelj ovlašten je uskratiti obavljanje službene radnje.

(3) O pritužbi zbog samoizuzeća ili o zahtjevu za izuzeće javnog ovršitelja odlučuje Komora.

(4) Na izuzeće javnoovršiteljskog zamjenika i javnoovršiteljskog pomoćnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o izuzeću javnog ovršitelja, a na izuzeće javnoovršiteljskog službenika primjenjuju se pravila o izuzeću zapisničara u parničnom postupku.

Javnoovršiteljska tajna

Članak 35.

(1) Javni ovršitelj je dužan čuvati kao tajnu ono za što je saznao u obavljanju svoje službe, osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadržaja pravnog posla ne proizlazi što drugo.

(2) Javnoovršiteljsku tajnu dužne su čuvati i osobe zaposlene kod javnog ovršitelja.

(3) Stranka može javnog ovršitelja osloboditi dužnosti čuvanja tajne. Ako je stranka umrla ili bi njezinu izjavu bilo moguće pribaviti samo uz velike teškoće, javni ovršitelj može tražiti da ga dužnosti čuvanja tajne oslobodi nadležni općinski sud. Prije nego što donese odluku, sud će zatražiti mišljenje Komore o tome.

(4) Dužnost čuvanja tajne postoji i nakon prestanka službe.

(5) Javni ovršitelj ne smije podnositi prijave protiv stranaka u povodu zatraženog pravnog mišljenja ili postavljenog zahtjeva za poduzimanje službenih radnji, a niti bilo kojem tijelu vlasti dostavljati primjerke svojih isprava bez njihovog pisanog zahtjeva za dostavu pojedinačne i jasno određene javnoovršiteljske isprave, osim ako posebnim zakonom nije drugačije propisano.

Zabrana suradnje i političkog djelovanja

Članak 36.

(1) Javni se ovršitelj ne smije povezati s odvjetnikom, javnim bilježnikom ni s drugim fizičkim ili pravnim osobama radi zajedničkog obavljanja službi niti koristiti isti poslovni prostor.

(2) Dva ili više javnih ovršitelja mogu zajednički obavljati svoju službu samo ako im to odobri Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore.

(3) Glede političkog djelovanja javnog ovršitelja na odgovarajući se način primjenjuju pravila o zabrani političkog djelovanja sudaca.

Zabrana druge službe ili zaposlenja

Članak 37.

(1) Javni ovršitelj ne može istodobno biti odvjetnik ili javni bilježnik.

(2) Javni ovršitelj ne smije istodobno biti u kojoj drugoj naplatnoj službi, ili imati kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili biti članom nadzornih ili upravnih tijela ili prokurist pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost.

(3) Zabrane iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na obavljanje znanstvene, umjetničke ili predavačke djelatnosti te za obavljanje dužnosti u Komori i međunarodnim javnoovršiteljskim udrugama.

Pretraga ureda i pritvor

Članak 38.

(1) Pretraga ureda i oduzimanje isprava javnom ovršitelju, novca i predmeta od vrijednosti koje je javni ovršitelj preuzeo radi predaje trećim osobama te javnoovršiteljskih spisa i knjiga dopušteno je samo glede isprava, predmeta i knjiga koje su izričito navedene u odluci o pretrazi donesenoj u kaznenom postupku protiv javnog ovršitelja.

(2) Pri pretrazi ureda mora biti nazočan predstavnik Komore.

(3) Javni ovršitelj ne smije biti pritvoren u kaznenom postupku koji je protiv njega pokrenut zbog sumnje da je počinio kazneno djelo u obavljanju javnoovršiteljske službe, bez dopuštenja vijeća trojice sudaca županijskog suda na području kojega se nalazi sud koji vodi postupak.

(4) O određivanju pritvora sud je dužan obavijestiti Komoru.

Oslobođenje od plaćanja troškova

Članak 39.

(1) Ako stranka ima pravo na oslobođenje od plaćanja troškova postupka po pravilima Zakona o parničnom postupku, može zatražiti od suda na području kojega se nalazi sjedište javnog ovršitelja od kojega se traži poduzimanje službene radnje, da je oslobodi od dužnosti plaćanja troškova za obavljanje te radnje, osim ako posebnim zakonom nije drugačije propisano.

(2) U skladu s pravilima javnoovršiteljske tarife zakonom određeni sud može osloboditi stranku od plaćanja i naknade troškova javnom ovršitelju. U tom slučaju javni ovršitelj, u skladu s pravilima javnoovršiteljske tarife, ima pravo tražiti od države plaćanje nagrade i naknade troškova. O zahtjevu za isplatu nagrade i naknade odlučuje nadležni općinski sud. Određena naknada i nagrada isplaćuju se iz sredstava suda.

(3) Stranka može biti, nezavisno od odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka, oslobođena od plaćanja određenih troškova pružanja javnoovršiteljskih usluga u skladu s općim aktima Komore.

Osiguranje od odgovornosti

Članak 40.

(1) Javni ovršitelj je dužan prije početka rada osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem svoje službene dužnosti. Uvjetima osiguranja može se predvidjeti da štetu do određenog iznosa naknađuje javni ovršitelj izravno.

(2) Ako dođe do promjene uvjeta osiguranja, javni je ovršitelj dužan, nakon što primi obavijest Komore o tome, bez odgađanja uskladiti svoje osiguranje s izmijenjenim uvjetima.

(3) Osiguranje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i osiguranje od odgovornosti za radnje javnoovršiteljskih zamjenika, pomoćnika, službenika i vježbenika.

(4) Javni ovršitelj je dužan uredno produžavati osiguranje od odgovornosti.

(5) Komora može preuzeti osiguranje od odgovornosti svih javnih ovršitelja u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju javni ovršitelji su dužni Komori plaćati naknadu na osiguranje od odgovornosti.

(6) Povreda obveze osiguranja od odgovornosti, odnosno plaćanja naknade Komori za osiguranje je teža povreda javnoovršiteljske službene dužnosti.

(7) Osiguravatelji su dužni sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti s javnim ovršiteljem koji im se za to obrati ili s Komorom.

(8) Uvjete osiguranja zajednički utvrđuju osiguravatelji u Republici Hrvatskoj, u dogovoru s Ministarstvom i Komorom. Osiguravatelji su dužni za svaku narednu godinu prije isteka tekuće godine odrediti osiguravatelja koji će ih zastupati. Ako osiguravatelji tako ne postupe najkasnije do konca listopada tekuće godine, zastupnikom osiguravatelja smatrat će se osiguravatelj kojega odredi Ministarstvo. Odluka Ministarstva o tome nije upravni akt.

(9) Ako se dogovor iz prethodnog stavka ovoga članka ne postigne u roku od trideset dana od postavljanja zahtjeva bilo koje strane drugim dvjema stranama, o uvjetima osiguranja odlučuje, na prijedlog bilo koje od strana, Stalno izbrano sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Pravorijek Stalnog izbranog sudišta kojim se određuju uvjeti osiguranja za narednu godinu je pravomoćan i djeluje prema svim osiguravateljima, Ministarstvu, Komori i javnim ovršiteljima.

(10) Smatrat će se da je javni ovršitelj sklopio ugovor o osiguranju kada je podnio zahtjev za osiguranje, bez obzira na to je li u vrijeme podnošenja zahtjeva već bio postignut dogovor iz stavka 8. ovoga članka.

(11) Ako je javni ovršitelj štetu trećemu počinio namjerno ili iz grube nepažnje, osiguravatelj koji je naknadio štetu trećemu ima pravo regresa prema javnom ovršitelju.

Odgovornost za štetu

Članak 41.

(1) Javni ovršitelj je dužan naknaditi štetu koju je drugom prouzročio nezakonitim ili nepravilnim radom.

(2) Za štetu prouzročenu njegovom krivnjom javni ovršitelj odgovara svom svojom imovinom.

(3) Država ne odgovara za štetu koju je počinio javni ovršitelj.

(4) Javni ovršitelj ima pravo regresa prema javnoovršiteljskom zamjeniku, javnoovršiteljskom pomoćniku, javnoovršiteljskom službeniku i javnoovršiteljskom vježbeniku po općim pravilima o regresnoj odgovornosti službenih osoba. Za štetu koju prouzroče ove osobe država ne odgovara.

Glava četvrta
OPĆE ODREDBE O JAVNOOVRŠITELJSKIM ISPRAVAMA

Način pisanja javnoovršiteljske isprave

Članak 42.

(1) Javnoovršiteljske isprave moraju biti napisane strojem ili drugim sredstvom mehaničkog pisanja, jasno i čitljivo. Isprave se smiju pisati ručno samo iznimno, i to trajnom tintom.

(2) Kratice se u ispravi mogu rabiti samo ako su uobičajene ili općepoznate. Prazna mjesta u tekstu popunit će se crtama.

(3) Pravila o obliku, načinu pisanja i obilježavanja propisat će pravilnikom ministar.

(4) Na ono što nije regulirano ovim Zakonom i posebnim pravilnikom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Sudskog poslovnika.

Potpisivanje javnoovršiteljskih isprava

Članak 43.

(1) Javni ovršitelj je dužan javnoovršiteljsku ispravu vlastoručno potpisati na njezinom kraju. Pokraj potpisa stavit će svoj službeni pečat. Na kraj isprave, ali iznad potpisa javnog ovršitelja, stavljaju se i potpisi stranaka i sudionika ako su sudjelovali u sastavljanju isprave.

(2) Ako sudionik ne zna pisati, to će se u ispravi naznačiti. Ako sudionik ne može pisati, u ispravi će se naznačiti i razlog tome.

(3) Ako stranka ne zna ili ne može pisati, pozvat će se, na njezin zahtjev, dva svjedoka ili još jedan javni ovršitelj, pred kojima će ona svojeručno staviti na ispravu svoj rukoznak, dok će njezino ime potpisati jedan od svjedoka ili drugi javni ovršitelj, označavajući sebe kao potpisnika imena stranke. Javni ovršitelj je dužan upozoriti stranku na pravo da potpisivanju isprave budu nazočni svjedoci, odnosno drugi javni ovršitelj i to će upozorenje unijeti u ispravu. Ako stranka ne zatraži sudjelovanje svjedoka ili drugog javnog ovršitelja, stavit će, ako to može, na ispravu svoj rukoznak, dok će njezino ime potpisati javni ovršitelj označavajući sebe kao potpisnika imena stranke.

Brojevi u javnoovršiteljskoj ispravi

Članak 44.

(1) Brojevi u javnoovršiteljskoj ispravi ispisivat će se i slovima.

(2) Datum na javnoovršiteljskoj ispravi ispisat će se i slovima.

(3) Brojevi zemljišnoknjižnih uložaka i čestica, površina čestica te kućni brojevi pisat će se samo brojkama.

(4) Prigodom pozivanja na koju drugu ispravu te na odredbe zakona i drugih propisa, datum i brojevi pisat će se samo brojkama.

Izmjene i dopune u javnoovršiteljskoj ispravi

Članak 45.

(1) U javnoovršiteljskoj ispravi ne smije biti riječi ili znakova iznad teksta isprave, među recima ili uz rub teksta.

(2) Svaka riječ, znak ili potpis koji se nalaze iznad, između redaka teksta ili pokraj teksta smatrat će se nepostojećim.

(3) Ako se u ispravi moraju izvršiti izmjene ili dopune, to će se učiniti na kraju isprave, s time da mora biti određeno naznačeno na koji se dio teksta izmjena ili dopuna odnosi. Izmjene i dopune potpisat će stranke i javni ovršitelj, ako su one unesene u ispravu nakon što je ona potpisana.

Brisanje i precrtavanje

Članak 46.

(1) U ispravi se ne smije ništa brisati.

(2) Ako treba koju riječ precrtati, to će se učiniti tako da ona ostane čitljiva. Broj precrtanih riječi napisat će se na kraju isprave s oznakom strane i reda isprave i broja precrtanih riječi. Takvu napomenu stranke će potpisati po pravilima koja vrijede za potpisivanje izmjena i dopuna u ispravi.

Isprava od više stranica ili araka

Članak 47.

(1) Ako se javnoovršiteljska isprava sastoji od više stranica, na njoj se moraju navesti redni brojevi stranica, a ako je isprava upisana u kakav javnoovršiteljski upisnik, i broj pod kojim je upisana.

(2) Ako se isprava sastoji od više araka, javni će ovršitelj sve arke jamstvenikom (vrpcom) prošiti, a oba kraja jamstvenika na posljednjoj strani pričvrstiti stavljanjem naljepnice, s otiskom žiga na ispravi. Na takav će se način s ispravom spojiti i prilozi za koje zakon određuje da će se priključiti javnoj ispravi, te punomoći i drugi prilozi ako je to moguće. Ako se prilozi ne mogu prišiti, oni moraju imati oznaku da su prilozi i na njih se mora staviti poslovni broj isprave.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka javni ovršitelj te stranke i sudionici parafirat će svaku stranicu isprave.

Isprava bez potpisa i pečata

Članak 48.

(1) Isprava koju je sastavio javni ovršitelj bez njegova pečata i potpisa nema snagu javne isprave.

(2) Ako ovim Zakonom nije što drugo određeno, utjecaj drugih povreda odredaba ovoga Zakona o obliku i načinu sastavljanja javnoovršiteljskih isprava na njihovu vjerodostojnost ocjenjivat će nadležni općinski sud po slobodnoj ocjeni.

Čuvanje i izdavanje isprava

Članak 49.

(1) Ako ovim Zakonom nije što drugo određeno, javnoovršiteljske isprave čuvat će onaj javni ovršitelj koji ih je sastavio, dok će se strankama, sudionicima ili tijelima i osobama kojima su namijenjene, izdavati otpravci.

(2) Izvornik javnoovršiteljske isprave ne može se izdati.

Privremeno izdavanje isprava

Članak 50.

(1) Osim u slučajevima određenim posebnim zakonom u kojima je dužan svjedočiti usprkos dužnosti čuvanja tajne, javni ovršitelj može privremeno izdati javnoovršiteljske isprave samo sudu ili Komori kada oni, u postupku obavljanja nadzora, to zatraže pisanim nalogom. Sud i Komora dužni su javnom ovršitelju izdati pisanu potvrdu o primitku isprave.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka javni će ovršitelj na mjesto izdane isprave umetnuti list na kojemu će zabilježiti predmet, imena stranaka, datum i poslovni broj spisa, dan kada je spis poslao sudu ili Komori i broj naloga na temelju kojega je spis poslao. Uz list će prišiti potvrdu o primitku te prijepis isprave koju je poslao.

(3) Sud i Komora moraju, bez odgađanja, omogućiti javnom ovršitelju sastavljanje i izdavanje otpravka isprave koja se kod njih nalazi.

Glava peta
POSEBNE ODREDBE O OVLASTIMA I POSLOVANJU JAVNIH OVRŠITELJA

Članak 51.

(1) Javni ovršitelj je ovlašten obavljati sljedeće radnje:

– provoditi ovrhu na temelju ovršnih isprava, u skladu s odredbom članka 2. ovoga Zakona,

– obavlja dostavu svih sudskih pismena, ovršnih isprava i drugih isprava koje su vezane uz ostvarivanje pojedinih prava i obveza (prava iz radnog odnosa i dr.),

– obavlja na zahtjev stranke ili javnog bilježnika dostavu javnobilježničkih isprava i odluka,

– uručivati ovršne naloge, zapisnike, zaključke i druge isprave u vezi s provedbom ovrhe,

– obavljati identifikaciju stranaka i sudionika ovrhe,

– za potrebe provođenja ovrhe prikupljati podatke o imovini ovršenika,

– na zahtjev ovrhovoditelja, odnosno ovršenika posredovati među njima u svrhu postizanja sporazumnog rješenja,

– obavljati i druge radnje propisane Ovršnim ili drugim posebnim zakonom.

(2) Javni ovršitelj je ovlašten, ako ovršeniku najmanje tri mjeseca nije poznato boravište ili nije dostupan, a nema opunomoćenika, zatražiti od nadležnog centra za socijalnu skrb postavljanje posebnog skrbnika za provedbu ovrhe.

(3) Javni ovršitelj je ovlašten prilikom provedbe ovrhe zatražiti od policijskih službenika obavljanje službene radnje u skladu s odredbama Ovršnog zakona i drugih posebnih propisa.

(4) Javni ovršitelj je ovlašten radi poduzimanja ovršnih radnji angažirati javnog komisionara u skladu s odredbama Ovršnog zakona.

(5) Javni ovršitelj je ovlašten angažirati stručnu osobu iz redova stalnih sudskih vještaka.

(6) Javni ovršitelj je ovlašten izdati potvrde o europskom ovršnom nalogu u skladu s odredbama Ovršnog zakona.

(7) Dostavu sudskih pismena javni ovršitelj obavlja u skladu s odredbama Ovršnog zakona.

Sastavljanje isprava

Članak 52.

(1) Pri obavljanju ovršnih radnji javni ovršitelj sastavlja isprave čiji oblik i sadržaj će propisati ministar posebnim pravilnikom.

(2) Isprave koje nisu u skladu s propisanim oblikom smatraju se nevažećima.

Granice ovrhe

Članak 53.

(1) Javni ovršitelj provodi ovrhu u granicama, odnosno na sredstvima i predmetima ovrhe u skladu s odredbama Ovršnog zakona ili s odredbama drugih zakona koji to propisuju.

(2) Javni ovršitelj je u svakom slučaju dužan paziti na dostojanstvo ovršenika, odnosno da ovrha za njega bude što manje nepovoljna.

Vrijeme ovrhe

Članak 54.

(1) Ovrha se provodi radnim danom, i to danju.

(2) Javni ovršitelj može provesti ovrhu i neradnim danom ili noću ako za to postoji opravdan razlog, ali samo uz odobrenje općinskog suda na čijem se području provodi ovrha.

Žurnost i redoslijed radnji

Članak 55.

(1) Tijekom provedbe ovrhe, javni ovršitelj je obvezan postupati žurno i bez odgađanja te se baviti slučajevima onim redoslijedom kojim su zaprimljeni, osim ako priroda slučaja nalaže drugačije.

(2) O svim poduzetim radnjama javni ovršitelj je dužan redovito obavještavati ovrhovoditelja.

(3) Ako ovrha ne daje rezultate, odnosno ako ovršenik nema imovine podobne za ovrhu, javni ovršitelj je dužan u roku od jedne godine predmet vratiti ovrhovoditelju.

Zaštita ovršenika

Članak 56.

(1) Javni ovršitelj je dužan prigodom pretrage ovršenikova stana ili odjeće koju nosi na sebi i poduzimanja drugih ovršnih radnji postupati s dužnim obzirom prema osobi ovršenika i članovima njegova kućanstva. Za poduzimanje ovršnih radnji u ovršenikovom stanu potrebno je odobrenje općinskog suda na čijem se području provodi ovrha, ali bez navođenja datuma kada će se te radnje provesti.

(2) Ovršnim radnjama u ovršenikovu stanu kojima nije nazočan ovršenik, njegov zakonski zastupnik, opunomoćenik ili odrasli član njegova kućanstva moraju biti nazočna dva punoljetna svjedoka.

(3) Ovrha u prostoriji pravne osobe provodi se tako da javni ovršitelj prije obavljanja ovršne radnje zatraži od zastupnika pravne osobe da on sam ili osoba koju on odredi bude nazočna njezinu obavljanju. Ako zastupnik pravne osobe odbije postupiti u skladu sa zahtjevom javnog ovršitelja ili ako javni ovršitelj ne zatekne zastupnika pravne osobe, odnosno osobu koju je on odredio u prostoriji pravne osobe prigodom poduzimanja ovršne radnje, radnju će provesti u nazočnosti dvaju punoljetnih svjedoka.

(4) Kad ovršnu radnju treba provesti u prostoriji koja je zaključana, a ovršenik ili njegov zastupnik nije nazočan ili neće prostoriju otvoriti, javni ovršitelj otvorit će prostoriju u nazočnosti policije i dvaju punoljetnih svjedoka.

(5) O obavljanju ovršnih radnji prema odredbama stavka 2. do 4. ovoga članka javni ovršitelj sastavit će zapisnik koji će potpisati pozvani svjedoci i policija.

Ometanje javnog ovršitelja u radu

Članak 57.

(1) Javni ovršitelj je ovlašten udaljiti osobu koja ometa provedbu ovrhe, a prema okolnostima slučaja i zatražiti pomoć policijskih službenika. Pri postupanju policijskih službenika na odgovarajući način se primjenjuju propisi o unutarnjim poslovima.

(2) Javni ovršitelj je ovlašten izreći i novčanu kaznu.

Dostupnost podataka

Članak 58.

(1) Javni ovršitelj je ovlašten zatražiti podatke potrebne za provedbu ovrhe od svih državnih tijela i tijela s javnim ovlastima, pravnih i fizičkih osoba koji takvim podacima raspolažu. Zatraženi podaci moraju se dostaviti javnom ovršitelju u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva.

(2) Podatke dobivene u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka javni ovršitelj je dužan čuvati kao javnoovršiteljsku tajnu u skladu s odredbama članka 35. ovoga Zakona.

Pravna pomoć i suradnja javnih ovršitelja

Članak 59.

(1) Javni ovršitelji su jedan drugom dužni ukazati pravnu pomoć u provedbi ovrhe.

(2) U okviru svojih ovlaštenja javni ovršitelj može surađivati s drugim javnim ovršiteljem te javnim bilježnicima.

Pismene gluhe i nijeme stranke i sudionici

Članak 60.

Ako je koja od stranaka ili sudionika gluha i nijema, s njima će se komunicirati pisano, što će biti naznačeno u ispravi.

Nepismene gluhe i nijeme stranke i sudionici

Članak 61.

Ako je koja od stranaka ili sudionika gluha i nijema, ali nepismena, pozvat će se kao tumač osoba koja se s njima može sporazumjeti. U javnoovršiteljskoj ispravi će se naznačiti da je tako postupljeno.

Tumači

Članak 62.

(1) Ako koja od stranaka ili sudionika ne zna službeni jezik pozvat će se stalni sudski tumač. U javnoovršiteljskoj ispravi će se naznačiti da se je tako postupilo.

(2) Tumač nije potreban ako javni ovršitelj ili zamjenik javnog ovršitelja vladaju jezikom kojim se služi stranka ili sudionik ili ako stranka ili sudionik izjavi da znaju službeni jezik, u što se javni ovršitelj mora i sam uvjeriti. Takva izjava mora se posebno zabilježiti u javnoovršiteljskoj ispravi.

(3) Troškovi tumača padaju na teret stranke ili sudionika kojega se tiču.

Postupanje po prigovoru i žalbi, odnosno pritužbi

Članak 63.

Javni ovršitelj je dužan prigovor, žalbu ili pritužbu te na zapisnik primljenu usmenu pritužbu, bez odgađanja dostaviti općinskom sudu na čijem je području njegovo službeno sjedište, bez obzira na formu i rok u kojima je izjavljena.

Glava šesta
VOĐENJE POSLOVNIH KNJIGA

Vođenje evidencije i bilješki

Članak 64.

(1) Javni ovršitelj je dužan voditi evidenciju svih zaprimljenih prijedloga za određivanje i provedbu ovrhe i drugih zahtjeva.

(2) Evidencija sadrži broj ovršnog predmeta, datum primitka, ime, odnosno tvrtku ili naziv, prebivalište, odnosno sjedište te osobni identifikacijski broj ovrhovoditelja i ovršenika, vrijeme poduzimanja ovršnih radnji i ishod ovrhe.

(3) Javni ovršitelj je dužan pažljivo i ažurno voditi bilješke (dnevnik) i zapisnike o svom radu iz kojih će u svakom trenutku biti moguće utvrditi njegova prava i obveze.

(4) Javni ovršitelj je dužan uredno voditi financijske knjige, odnosno bilježiti sve prihode i rashode.

Knjige javnog ovršitelja

Članak 65.

Vrste, oblik i sadržaj upisnika i knjiga koje vodi javni ovršitelj, propisat će javnoovršiteljskim poslovnikom ministar.

Glava sedma
POSTUPAK S JAVNOOVRŠITELJSKIM SPISIMA NAKON ŠTO SE UPRAZNI JAVNOOVRŠITELJSKO MJESTO

Čuvanje i predaja javnoovršiteljskih spisa

Članak 66.

(1) Komora će, čim sazna da je mjesto javnog ovršitelja upražnjeno, poduzeti bez odgađanja sve što je potrebno radi čuvanja spisa, predmeta, upisnika, knjiga, pečata i štambilja te radi spremanja u polog eventualne gotovine, papira i predmeta od vrijednosti i radi obavještavanja stranaka o tome.

(2) Komora će zaključiti knjige bivšeg javnog ovršitelja, sastavit će popis službenih spisa, predmeta, upisnika, knjiga, pečata i štambilja pa će ih ili pohraniti u svoj arhiv ili će poduzeti potrebne mjere za njihovo čuvanje u dotadašnjem uredu javnog ovršitelja sve dok obavljanje službe ne preuzme vršitelj dužnosti. O svemu tome Komora će obavijestiti Ministarstvo.

(3) Ako vršitelj dužnosti nije javni ovršitelj, predat će mu se, uz potvrdu, dotadašnji arhiv, javnoovršiteljski pečati i štambilji, a ako je javni ovršitelj, predat će mu se uz potvrdu samo dotadašnji arhiv, a on će raditi pod svojim pečatom. Raniji će se pečat poništiti.

(4) O poduzetim radnjama Komora će obavijestiti Ministarstvo.

(5) Kada služba vršitelja dužnosti prestane zato što je upražnjeno mjesto popunjeno, Komora će zajedno s ranijim vršiteljem dužnosti popisati spise, predmete i knjige iz vremena ranijeg javnog ovršitelja i iz vremena vršitelja dužnosti, i predat će ih novom javnom ovršitelju.

(6) Komora će zaključiti javnoovršiteljske knjige i o provedenom postupku obavijestiti Ministarstvo. Pečat i štambilje ranijeg javnog ovršitelja poništit će se kao i njegovi zasebni poslovni računi kod banke.

Nadomještanje nestalih spisa

Članak 67.

(1) Ako se prigodom postupka po članku 66. ovoga Zakona utvrdi da neki spis nedostaje, Komora će pozvati bivšeg javnog ovršitelja, zastupnika njegove ostavine, odnosno bivšeg vršitelja dužnosti da spis donesu u određenom roku. Ako spis ne bude vraćen u određenom roku, o tome će se obavijestiti sudionici kako bi mogli poduzeti potrebne mjere radi očuvanja svojih prava.

(2) Ako se kod kojeg sudionika, kod koje vlasti ili kod drugog javnog ovršitelja nalazi otpravak ili ovjereni prijepis nestalog izvornika, javni ovršitelj koji je preuzeo službu ranijeg javnog ovršitelja ili vršitelja dužnosti može zahtijevati da se glede te isprave postupi na način predviđen odredbama stavka 1. ovoga članka. Nakon što mu pribavljena isprava bude stavljena na raspolaganje, ako glede njezine valjanosti ne bude nikakvih sumnji, načinit će ovjeren prijepis koji će čuvati umjesto nestalog izvornika, a ispravu će vratiti osobi od koje ju je dobio.

Izdavanje isprava od strane Komore

Članak 68.

Komora će, na temelju javnoovršiteljskog spisa koje čuva, odgovarajućom primjenom odredaba ovoga Zakona, izdavati otpravke, izvode i potvrde, dozvoljavati razgledavanje spisa te vraćati isprave preuzete od javnog ovršitelja.

Izdavanje otpravaka, prijepisa, izvoda i potvrda od strane vršitelja dužnosti, odnosno novog javnog ovršitelja

Članak 69.

Vršitelj dužnosti, odnosno novi javni ovršitelj izdavat će otpravke, prijepise, izvode i potvrde preuzetih spisa pod svojim potpisom, s naznakom da ih izdaje vršitelj dužnosti, odnosno novi javni ovršitelj.

Glava osma
JAVNOOVRŠITELJSKI ZAMJENICI, JAVNOOVRŠITELJSKI POMOĆNICI, JAVNOOVRŠITELJSKI SLUŽBENICI, JAVNOOVRŠITELJSKI VJEŽBENICI I VRŠITELJI DUŽNOSTI JAVNOG OVRŠITELJA

Javnoovršiteljski zamjenici

Članak 70.

(1) Javnoovršiteljski zamjenici su diplomirani pravnici koji su zaposleni u javnoovršiteljskom uredu i koji su upisani u upisnik javnoovršiteljskih zamjenika koji vodi Komora.

(2) U upisnik javnoovršiteljskih zamjenika može biti upisana osoba koja ispunjava uvjete iz članka 14. stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona.

(3) Javni ovršitelji prijavljuju Ministarstvu i Komori potrebu za otvaranjem mjesta javnoovršiteljskih zamjenika.

(4) O potrebi otvaranja mjesta javnoovršiteljskog zamjenika odlučuje Ministarstvo, na temelju pribavljenog mišljenja Komore. Odobrena mjesta javnoovršiteljskih zamjenika popunjavaju se na temelju natječaja što ga raspisuje i provodi Komora. Prigodom izbora osobito će se voditi računa o uspjehu postignutom na studiju i dotadašnjem radu.

(5) O izboru i postavljenju javnoovršiteljskog zamjenika odlučuje Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore i javnog ovršitelja.

(6) Služba javnoovršiteljskog zamjenika počinje teći od dana upisa u upisnik Komore. Javni je ovršitelj dužan bez odgađanja priopćiti Komori prestanak i svaki prekid rada zamjenika.

(7) Javnoovršiteljski zamjenik je dužan uredno plaćati članarinu Komori.

Javnoovršiteljski pomoćnici

Članak 71.

(1) Diplomirani pravnici koji su zaposleni u javnoovršiteljskom uredu smatraju se javnoovršiteljskim pomoćnicima ako su upisani u upisnik javnoovršiteljskih pomoćnika koji vodi Komora.

(2) U upisnik javnoovršiteljskih pomoćnika može biti upisana osoba koja ispunjava uvjete iz članka 14. stavka 1. točke 1., 2.. i 3. ovoga Zakona i najmanje osamnaest mjeseci radnog staža na pravnim poslovima.

Javnoovršiteljski službenici

Članak 72.

(1) Javnoovršiteljski službenici su zaposlenici u javnoovršiteljskom uredu koji su upisani u upisnik javnoovršiteljskih službenika koji vodi Komora.

(2) U upisnik javnoovršiteljskih službenika može biti upisana osoba koja ima najmanje srednju stručnu spremu, položen državni stručni ispit ili ispit propisan drugim zakonom ili općim aktima Komore.

Javnoovršiteljski vježbenici

Članak 73.

(1) Diplomirani pravnici koji su zaposleni u javnoovršiteljskom uredu smatraju se javnoovršiteljskim vježbenicima ako su upisani u upisnik javnoovršiteljskih vježbenika, koji vodi Komora.

(2) U upisnik javnoovršiteljskih vježbenika može biti upisana samo osoba koja dokaže da ispunjava uvjete iz članka 14. stavka 1. točke 1., 2., 3. i 5. ovoga Zakona.

(3) Javni ovršitelji prijavljuju Komori potrebu za otvaranjem mjesta javnoovršiteljskih vježbenika. Odobrena mjesta javnoovršiteljskih vježbenika popunjavaju se na temelju natječaja što ga raspisuje i provodi Komora. Prigodom izbora osobito će se voditi računa o uspjehu postignutom na pravnom studiju.

(4) Vježbenički staž počinje teći od dana upisa vježbenika u upisnik. Javni je ovršitelj dužan bez odgađanja priopćiti Komori prestanak i svaki prekid rada vježbenika.

(5) Prekid vježbe, do najviše šest tjedana u jednoj godini ukupno, ne odbija se od vježbeničkog staža ako su nastali uslijed bolesti, opravdane odsutnosti, uračunavajući u to i odmor.

(6) Ako vježbenik nakon prestanka rada javnog ovršitelja ili nakon njegova premještaja nastavi raditi u njegovom uredu kod vršitelja dužnosti, to će mu se vrijeme uračunati u vježbenički staž. Vršitelj dužnosti je dužan obavijestiti Komoru da je vježbenik nastavio vježbu kod njega.

Zaštita prava

Članak 74.

Protiv odluke Ministarstva o izboru javnoovršiteljskog zamjenika, protiv odluke Komore kojom se odbija molba javnoovršiteljskog pomoćnika, javnoovršiteljskog službenika i javnoovršiteljskog vježbenika za upis, protiv odluke Komore kojom uskraćuje potvrdu javnoovršiteljske vježbe te protiv odluke kojom se određuje brisanje javnoovršiteljskog zamjenika, javnoovršiteljskog pomoćnika, javnoovršiteljskog službenika odnosno javnoovršiteljskog vježbenika iz upisnika, javnoovršiteljski zamjenik, javnoovršiteljski pomoćnik, javnoovršiteljski službenik odnosno javnoovršiteljski vježbenik imaju pravo pokrenuti upravni spor, osim ako odluka o brisanju iz upisnika nije donesena na temelju odluke stegovnog tijela.

Zamjenička i vježbenička prisega

Članak 75.

(1) Javnoovršiteljski zamjenik, javnoovršiteljski pomoćnik, javnoovršiteljski službenik i javnoovršiteljski vježbenik dužni su pred predsjednikom Komore ili javnim ovršiteljem koga na to ovlasti Komora položiti prisegu. Ta je prisega po sadržaju ista kao i javnoovršiteljska prisega.

(2) O polaganju prisege sastavit će se zapisnik. Ako prisega nije položena pred predsjednikom Komore, primjerak zapisnika dostavit će se Komori.

Prava i dužnosti javnoovršiteljskih zamjenika, javnoovršiteljskih pomoćnika, javnoovršiteljskih službenika i javnoovršiteljskih vježbenika

Članak 76.

(1) Javni ovršitelj je dužan omogućiti javnoovršiteljskom zamjeniku, javnoovršiteljskom pomoćniku, javnoovršiteljskom službeniku i javnoovršiteljskom vježbeniku da rade na svim poslovima iz njihovog djelokruga određenog ovim Zakonom.

(2) Javnoovršiteljski zamjenik može obavljati sve poslove koje je po zakonu ovlašten obavljati javni ovršitelj, a Komora mu, samo na zahtjev javnog ovršitelja, može ograničiti obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga poslova javnog ovršitelja. Protiv rješenja Komore kojim se javnoovršiteljskom zamjeniku ograničava obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga poslova javnog ovršitelja nije dopušten pravni lijek, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Javnoovršiteljski pomoćnik obavlja samostalno sve poslove za koje ga je ovlastio javni ovršitelj.

(4) Javnoovršiteljski vježbenik obavlja poslove koje mu je javni ovršitelj povjerio, ali uvijek uz stručni nadzor javnog ovršitelja, javnoovršiteljskog zamjenika ili javnoovršiteljskog pomoćnika.

(5) Javnoovršiteljski zamjenik potpisuje javnoovršiteljske isprave s napomenom da potpisuje u svoje ime, a za javnog ovršitelja kod kojeg radi. Svi poslovi koje obavi javnoovršiteljski zamjenik, javnoovršiteljski pomoćnik i javnoovršiteljski vježbenik imaju isti pravni učinak kao da ih je neposredno obavio javni ovršitelj. Javni ovršitelj odgovara za obavljanje tih poslova, u skladu s ovim i drugim zakonom.

(6) Na pravni položaj javnoovršiteljskog zamjenika, javnoovršiteljskog pomoćnika i javnoovršiteljskog vježbenika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o sudskim savjetnicima i vježbenicima.

(7) Javnoovršiteljski zamjenik i javnoovršiteljski pomoćnik mogu početi s radom kod javnog ovršitelja tek nakon što svoj potpis polože kod nadležnog općinskog suda, po pravilima ovoga Zakona koja se primjenjuju za polaganje potpisa javnog ovršitelja kod kojega su zaposleni.

(8) Javnoovršiteljski službenik obavlja administrativne i druge pomoćne poslove potrebne u obavljanju javnoovršiteljske službe za koje ga je ovlastio javni ovršitelj.

Staž javnoovršiteljskog vježbenika za polaganje pravosudnog ispita

Članak 77.

(1) Vrijeme provedeno na praksi kod javnog ovršitelja u svojstvu javnoovršiteljskog vježbenika izjednačava se u pogledu prava na polaganje pravosudnog ispita s odgovarajućom praksom provedenom kod odvjetnika, suda ili državnog odvjetništva, u skladu s odredbama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu.

(2) Program stručnog obrazovanja javnoovršiteljskog vježbenika donosi Komora u suglasnosti s Ministarstvom i isti mora biti usklađen s programom Pravosudne akademije.

(3) Komora će posebnim pravilnikom odrediti način financiranja stručnog obrazovanja.

Vršitelj dužnosti javnog ovršitelja

Članak 78.

(1) Ako javni ovršitelj umre, bude udaljen iz službe, lišen zvanja ili ako se odrekne službe, Ministarstvo će po službenoj dužnosti, nakon što zatraži o tome mišljenje Komore, odrediti vršitelja dužnosti između susjednih javnih ovršitelja ili javnoovršiteljskih zamjenika.

(2) Vršitelj dužnosti preuzet će spise i knjige javnog ovršitelja te isprave i predmete od vrijednosti koji su mu povjereni. On nastavlja i vodi javnoovršiteljske poslove za svoj račun.

(3) Stranka ima pravo prigodom obračuna troškova s vršiteljem dužnosti uračunati predujam koji je platila javnom ovršitelju prije nego što je vođenje poslova preuzeo vršitelj dužnosti.

Glava deveta
JAVNOOVRŠITELJSKA KOMORA I NJEZINA TIJELA

Javnoovršiteljska Komora

Članak 79.

(1) Komoru čine svi javni ovršitelji, javnoovršiteljski zamjenici, javnoovršiteljski pomoćnici, javnoovršiteljski službenici i javnoovršiteljski vježbenici koji su upisani u njezine upisnike.

(2) Komora je pravna osoba koja pravnu osobnost stječe upisom u sudski registar.

(3) Komora čuva ugled, čast i prava svojih članova i skrbi se da javni ovršitelji savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje dužnosti te da se redovito stručno usavršavaju.

(4) Tijela Komore su Skupština, Upravni odbor i predsjednik. Komora ima svoju stručnu službu.

(5) Javni ovršitelji čije je sjedište na području jednog županijskog suda udružuju se u javnoovršiteljski zbor. Javni ovršitelji s područja dvaju ili više susjednih županijskih sudova mogu se udružiti u Zajednički javnoovršiteljski zbor, o čemu odluku donose računajući većinu glasova svih javnih ovršitelja čije je sjedište na području jednog županijskog suda.

(6) Ako nije drugačije određeno ovim Zakonom, ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Komore i javnoovršiteljskog zbora uređuju se Statutom i drugim općim aktima Komore koje odobrava ministar.

(7) Javni ovršitelji, javnoovršiteljski zamjenici, javnoovršiteljski pomoćnici, javnoovršiteljski službenici i javnoovršiteljski vježbenici dužni su plaćati članarinu. Javni ovršitelji su dužni plaćati i doprinos propisan Statutom Komore razmjerno visini prihoda.

Odgovornost Komore

Članak 80.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na odgovornost javnih ovršitelja i na obvezu osiguranja od odgovornosti za štetu javnog ovršitelja na odgovarajući se način primjenjuju na Komoru kada ona obavlja poslove propisane ovim Zakonom.

Skupština Komore

Članak 81.

(1) Skupština Komore:

1. donosi Statut i druge opće akte Komore,

2. bira članove Upravnog odbora, predsjednika Komore i članove ostalih tijela Komore, ako ovim Zakonom ili Statutom Komore nije drugačije predviđeno,

3. ispituje i odobrava proračun prihoda i rashoda Komore, utvrđuje visinu članarine i doprinosa te način njezina plaćanja, ispituje i odobrava račune Upravnog odbora,

4. odlučuje o visini upisnine, u suglasnosti s Ministarstvom,

5. odlučuje o upotrebi novčanih kazni predviđenih ovim Zakonom,

6. odlučuje o drugim pitanjima predviđenim ovim Zakonom i Statutom Komore.

(2) Skupština Komore ovlaštena je odlučiti o bilo kojem pitanju iz nadležnosti Komore.

(3) Skupština Komore sastaje se redovito jednom godišnje i to u povodu odlučivanja o proračunu Komore za narednu godinu.

(4) Izvanrednu sjednicu Skupštine Komore saziva predsjednik na temelju odluke Upravnog odbora ili na pisani zahtjev najmanje jedne petine članova Komore. Ako predsjednik ne sazove sjednicu u roku od mjesec dana od dana donošenja odluke Upravnog odbora odnosno podnošenja zahtjeva članova Komore, sjednicu će sazvati član Upravnog odbora kojega za to odredi to tijelo, odnosno članovi Komore koji su podnijeli zahtjev.

(5) Javni ovršitelji dužni su dolaziti na sjednice Skupštine i obavljati dužnosti na koje su izabrani.

(6) Za valjanost odluka Skupštine potrebna je nazočnost najmanje jedne petine članova Komore.

(7) Skupština svoje odluke donosi većinom nazočnih članova. Ako se glasovi podijele na dva jednaka dijela, smatrat će se da je donesena odluka za koju je glasovao predsjednik Komore. Statutom Komore utvrdit će se slučajevi u kojima će za valjano odlučivanje biti potrebna dvotrećinska većina nazočnih članova Komore, odnosno za koje mora glasovati određeni broj svih članova toga tijela.

(8) Članove Upravnog odbora i predsjednika Komore Skupština bira na vrijeme od tri godine.

Upravni odbor

Članak 82.

(1) Upravni odbor:

1. utvrđuje nacrte Statuta i drugih općih akata Komore,

2. priprema sjednice Skupštine Komore,

3. izvršava odluke Skupštine Komore,

4. vodi upisnik javnih ovršitelja, javnoovršiteljskih zamjenika, javnoovršiteljskih pomoćnika, javnoovršiteljskih službenika i javnoovršiteljskih vježbenika te vršitelja dužnosti javnog ovršitelja,

5. sastavlja nacrt godišnjeg proračuna Komore, utvrđuje financijsku godinu, usvaja financijski izvještaj za prethodnu financijsku godinu i predlaže financijski plan za sljedeću financijsku godinu, skrbi o gospodarskim pitanjima Komore te o naplati upisnina, članarine i drugih pristojbi na naplatu kojih je Komora ovlaštena,

6. odlučuje o drugim pitanjima koja su ovim Zakonom ili Statutom Komore stavljeni u njegovu nadležnost te odlučuje o svim pitanjima koja nisu izričito stavljena u nadležnost nekog drugog tijela Komore.

(2) Broj članova Upravnog odbora određuje Skupština u skladu sa Statutom. Broj članova Upravnog odbora, računajući predsjednika Komore, mora biti neparan. Kod utvrđivanja broja članova i načina njihova izbora vodi se računa o zastupljenosti javnih ovršitelja iz svih dijelova Republike Hrvatske.

(3) Upravni odbor Komore saziva predsjednik Komore po potrebi, a najmanje deset puta godišnje. Za valjanost odluka Upravnog odbora potrebno je da na sjednici bude nazočna natpolovična većina članova. Odluke se donose u pravilu većinom glasova nazočnih članova. Statutom Komore utvrdit će se slučajevi u kojima će za valjano odlučivanje biti potrebna dvotrećinska većina članova Upravnog odbora, odnosno za koje mora glasovati natpolovična većina članova toga tijela.

Predsjednik Komore

Članak 83.

(1) Predsjednik Komore je ujedno predsjednik Skupštine i Upravnog odbora. Potpredsjednika Komore bira Upravni odbor između svojih članova.

(2) Predsjednik predstavlja i zastupa Komoru. U slučaju njegove spriječenosti njegove dužnosti obavlja potpredsjednik, a u slučaju spriječenosti potpredsjednika najstariji član Upravnog odbora.

(3) Predsjednik Komore:

1. nastoji na miran način riješiti nesuglasice između članova Komore, između javnih ovršitelja, javnoovršiteljskih zamjenika, javnoovršiteljskih pomoćnika, javnoovršiteljskih službenika i javnoovršiteljskih vježbenika,

2. upozorava članove Komore te javnoovršiteljske zamjenike, javnoovršiteljske pomoćnike, javnoovršiteljske službenike i javnoovršiteljske vježbenike na njihovo ponašanje,

3. pazi da Komora djeluje u skladu sa zakonom,

4. obavlja druge poslove predviđene Statutom Komore.

(4) Upravni odbor Komore može ovlastiti predsjednika da u hitnim slučajevima sam obavlja određene poslove iz njegove nadležnosti. Predsjednik je dužan izvijestiti o svakom takvom poslu Upravni odbor i zatražiti odobrenje obavljenog posla. Uskrata naknadnog odobrenja ne utječe na valjanost pravnog posla prema trećima.

Nagrade i naknade članovima tijela Komore

Članak 84.

Predsjednik i članovi Upravnog odbora te drugih tijela Komore obavljaju svoju službu besplatno, osim ako Statutom nije drugačije određeno. Oni imaju pravo na naknadu troškova koje su imali u obavljanju svoje službe. Odluku o tome donosi Upravni odbor Komore. Upravni odbor će donijeti i pravilnik o visini i naknadi putnih i drugih troškova.

Pravna zaštita

Članak 85.

Protiv odluka tijela Komore kojima se odlučuje o pravima i dužnostima javnih ovršitelja, javnoovršiteljskih zamjenika, javnoovršiteljskih pomoćnika, javnoovršiteljskih službenika i javnoovršiteljskih vježbenika i vršitelja dužnosti, ako nije što drugo određeno ovim Zakonom, može se pokrenuti upravni spor.

Izvješće o radu

Članak 86.

(1) Javni ovršitelj je dužan svake godine podnijeti izvješće o svom radu Ministarstvu i Komori.

(2) Godišnje izvješće mora sadržavati:

1. ukupan broj ovršnih predmeta u radu,

2. ukupan broj riješenih predmeta,

3. ukupan broj neriješenih predmeta,

4. odnos ukupnog iznosa novčanih sredstava ostvarenih u ovrhama i ukupnog iznosa potraživanja,

5. druge podatke koje zatraži Ministarstvo ili Komora.

(3) Komora je dužna svake godine podnijeti Ministarstvu izvješće o svom radu te svoje stavove o stanju javnoovršiteljske službe.

Predstavnici javnoovršiteljskih zamjenika, javnoovršiteljskih pomoćnika, javnoovršiteljskih službenika i javnoovršiteljskih vježbenika

Članak 87.

Statutom Komore uređuje se broj, način izbora, prava i dužnosti predstavnika javnoovršiteljskih zamjenika, javnoovršiteljskih pomoćnika, javnoovršiteljskih službenika i javnoovršiteljskih vježbenika u tijelima Komore.

Glava deseta
NADZOR NAD JAVNOOVRŠITELJSKOM SLUŽBOM

Ovlasti Ministarstva

Članak 88.

(1) Nadzor nad radom javnoovršiteljske službe obavlja Ministarstvo. Ono može po službenoj dužnosti ili u povodu pritužbi zainteresiranih osoba odrediti pregled poslovanja Komore, pojedinih javnih ovršitelja, vršitelja dužnosti, javnoovršiteljskih zamjenika, javnoovršiteljskih pomoćnika, javnoovršiteljskih službenika i javnoovršiteljskih vježbenika te poduzeti potrebne mjere da se utvrđene nepravilnosti otklone i sankcioniraju.

(2) Komora i osobe iz stavka 1. ovoga članka dužni su Ministarstvu omogućiti pregled spisa i knjiga koje se kod njih nalaze.

(3) Za obavljanje pojedinih pregleda ministar može odrediti predsjednika općinskog ili županijskog suda na području kojega se nalazi sjedište Komore ili javnoovršiteljskog ureda.

(4) Reviziju poslovnih knjiga javnih ovršitelja, materijalnog i financijskog poslovanja Komore te obračuna poreznih obveza obavljaju službenici nadležnih upravnih tijela. Ti službenici nemaju pravo nadzora.

(5) Ministar može raspustiti Upravni odbor i smijeniti predsjednika Komore, ako u radu tih tijela utvrdi teže nepravilnosti, odnosno ako ona ni nakon opomene ne ispune svoje zakonske obveze. U svom rješenju ministar će odrediti rok za izbor novog Upravnog odbora i predsjednika Komore, a imenovat će i svog povjerenika između javnih ovršitelja u Republici Hrvatskoj, koji će obavljati poslove tih tijela sve dok njihovo obavljanje ne preuzmu novoizabrana tijela.

(6) Povjerenik obavlja svoju djelatnost u sjedištu Komore i ima pravo na primjerenu nagradu i naknadu troškova na račun Komore. Visinu nagrade i naknade troškova određuje ministar.

Ovlasti Komore

Članak 89.

(1) Nadzor nad radom i ponašanjem javnih ovršitelja, vršitelja dužnosti te javnoovršiteljskih zamjenika, javnoovršiteljskih pomoćnika, javnoovršiteljskih službenika i javnoovršiteljskih vježbenika obavljaju i Upravni odbor i predsjednik Komore. Statutom Komore može se odrediti postojanje i način rada tijela za nadzor javnoovršiteljske službe.

(2) Upravni odbor i predsjednik Komore ovlašteni su davati upute i stavljati primjedbe na rad javnoovršiteljskih zamjenika, javnoovršiteljskih pomoćnika, javnoovršiteljskih službenika i javnoovršiteljskih vježbenika. Ako je ustrojeno, tijelo za unutarnji nadzor o svome radu podnosi tromjesečno izvješće Predsjedniku Komore i Upravnom odboru te tijelima Komore daje prijedloge za postupanje u skladu s rezultatima nadzora.

(3) Upravni odbor Komore će najmanje jednom godišnje obaviti pregled ureda javnih ovršitelja radi provjere njihova poslovanja. Pregled obuhvaća cjelokupnu djelatnost javnog ovršitelja. Radi obavljanja pregleda Upravni odbor može odrediti jednog ili više svojih članova. Upravni odbor može odrediti da nadzor iz ovoga članka obavlja tijelo za nadzor u nazočnosti predsjednika ili zamjenika Predsjednika Zbora na čijem području javni ovršitelj ima sjedište.

(4) Ako se utvrde nepravilnosti u radu javnog ovršitelja, protiv njega će se poduzeti mjere utvrđene ovim Zakonom i statutom Komore.

(5) Pri provedbi svojih nadzornih ovlasti Komora nije ovlaštena upuštati se u ispitivanje sadržajne pravilnosti obavljanja javnoovršiteljskih poslova.

Glava jedanaesta
ODSUTNOST I SPRIJEČENOST ZA RAD JAVNIH OVRŠITELJA

Odsutnost javnog ovršitelja

Članak 90.

(1) O svakom duljem odsutstvu ili spriječenosti za obavljanje službe, ako takvo odsutstvo ili spriječenost onemogućava rad ureda, javni ovršitelj je dužan obavijestiti Komoru.

(2) U tom slučaju Komora je dužna obavijestiti Ministarstvo.

(3) Komora i Ministarstvo dužni su žurno omogućiti nastavak rada ureda.

Nesposobnost za rad

Članak 91.

(1) Ako javni ovršitelj zbog bolesti postane trajnije nesposoban za obavljanje javnoovršiteljske službe, pozvat će ga Upravni odbor Komore ili ministar, ako to Upravni odbor ne učini u razumnom roku, uz navođenje razloga za to, da podnese ostavku. Ako javni ovršitelj u određenom roku tako ne postupi, Upravni će odbor zatražiti od nadležnog općinskog suda u sjedištu županijskog suda na području kojega je sjedište javnog ovršitelja da provode postupak radi utvrđenja trajnije nesposobnosti za obavljanje javnoovršiteljske službe zbog bolesti.

(2) Postupak provodi i odluku donosi predsjednik općinskog suda po pravilima izvanparničnog postupka. Postupak je hitan.

(3) O žalbi protiv odluke iz stavka 2. ovoga članka po hitnom postupku odlučuje vijeće županijskog suda.

Glava dvanaesta
STEGOVNA ODGOVORNOST JAVNIH OVRŠITELJA

Stegovna djela i kazne

Članak 92.

(1) Javni ovršitelj stegovno odgovara ako u obavljanju javnoovršiteljske službe krši odredbe ovoga ili drugih zakona ili ako svojim ponašanjem vrijeđa čast i ugled javnoovršiteljske službe.

(2) Javni ovršitelj stegovno odgovara samo za radnje ili propuštanja utvrđena ovim Zakonom.

(3) Odgovornost za kazneno djelo ili prekršaj ne isključuje stegovnu odgovornost javnog ovršitelja.

(4) Javnom ovršitelju se u postupku utvrđivanja stegovne odgovornosti mogu izreći samo stegovne kazne koje su propisane ovim Zakonom.

(5) Stegovni postupak je hitan.

Stegovna djela

Članak 93.

(1) Javni ovršitelj stegovno odgovara zbog lakše povrede javnoovršiteljske službe ili stegovni prijestup.

(2) Lakša povreda javnoovršiteljske službe je takva povreda službe koja nije stegovni prijestup.

(3) Javni ovršitelj čini stegovni prijestup ako:

1. je postigao svoje postavljenje svjesno prikrivajući postojanje zakonskih zapreka za to,

2. povrijedi dužnost utvrđenu ovim Zakonom i time ozbiljno ugrozi povjerenje u svoju nepristranost i, osobito, ako poduzme službenu radnju u stvari u kojoj je po zakonu isključen, ili ako povrijedi dužnost čuvanja javnoovršiteljske tajne,

3. ako se ne pridržava zakonskih odredbi o kojima ovisi valjanost službene radnje,

4. protivno Pravilniku o nagradi za rad i naknadi troškova zaračunava i traži veću ili manju nagradu,

5. uz obećanje da će sniziti nagradu, preko posrednika ili na drugi nedoličan način traži stranke,

6. zastupa stranku ili sastavlja isprave u slučajevima kada mu je to zakonom zabranjeno,

7. tri mjeseca neprekidno ili šest mjeseci s prekidima u tijeku kalendarske godine ne uplaćuje članarinu Komori,

8. ne postupa u skladu s pravomoćnim odlukama sudova i nadzornih tijela,

9. neuredno vodi knjige, osobito ako ostavlja prazne rubrike ili nemarno upravlja svojim uredom,

10. sastavlja, protivno zakonu, javnoovršiteljske isprave na jeziku koji nije službeni,

11. na javnoj dražbi, ili tijekom kojeg drugog postupka koji vodi kao javni ovršitelj kupi za sebe ili za svoje srodnike stvar koja se prodaje ili kupi tražbine, nasljedna ili druga prava,

12. obavlja za plaću državnu ili koju drugu stalnu javnu ili privatnu službu, ako se bavi trgovinom ili posredničkim poslovima, ili zanimanjem koje nije u skladu s ugledom, čašću ili neovisnošću javnog ovršitelja, ako sklapa poslove pod svojim imenom za druge ili pod tuđim imenom za sebe ili ako je sudionik u poslovima u kojima poduzima službene radnje kao javni ovršitelj, ako novac koji mu je povjeren na čuvanje, uloži na svoje ime protivno odredbama ovoga Zakona, ako preuzme obvezu jamstva ili odgovornosti u poslovima koji se sklapaju uz njegovo sudjelovanje u svojstvu javnog ovršitelja,

13. za vrijeme za koje mu je privremeno oduzeto pravo na obavljanje službe obavlja javnoovršiteljske poslove ili na drugi način izigrava tu kaznu,

14. prigodom prijama javnoovršiteljskih pomoćnika ili vježbenika povrijedi pravila o izboru javnoovršiteljskih pomoćnika i vježbenika.

Kazne zbog lakše povrede javnoovršiteljske službe

Članak 94.

Kazne za lakše povrede javnoovršiteljske službe su:

1. pisana opomena,

2. novčana kazna do visine prosječne plaće suca općinskog suda isplaćene u mjesecu koji je prethodio onom u kojem je odluka donesena.

Kazne za stegovni prijestup

Članak 95.

(1) Kazne za stegovni prijestup javnog ovršitelja su:

1. pisani ukor,

2. novčana kazna do dvanaest mjesečnih plaća suca općinskog suda isplaćenih u mjesecu koji je prethodio onom u kojem je odluka donesena,

3. privremeno oduzimanje prava na obavljanje službe u trajanju do godinu dana,

4. oduzimanje prava na obavljanje javnoovršiteljske službe.

(2) Kazna oduzimanja prava na obavljanje javnoovršiteljske službe može se izreći samo za naročito teške stegovne prijestupe, zbog kojih je javni ovršitelj, po odluci nadležnog tijela, izgubio javno povjerenje.

Ovrha stegovnih odluka

Članak 96.

(1) Konačna odluka o izricanju novčane kazne javnom ovršitelju predstavlja ovršnu ispravu. Nadležno tijelo Komore dužno je pokrenuti ovršni postupak, ako javni ovršitelj u ostavljenom roku ne isplati određeni iznos novčane kazne.

(2) Pisana opomena i pisani ukor upisuju se u upisnik javnih ovršitelja. Javni ovršitelj ne može tražiti brisanje pisane opomene prije isteka šest mjeseci od dana upisa u upisnik, a brisanje pisanog ukora ne može tražiti prije isteka jedne godine od dana upisa u upisnik.

(3) Javni ovršitelj kojem je izrečena kazna privremenog oduzimanja prava na obavljanje službe briše se iz upisnika na vrijeme na koje je kazna izrečena, a kada to vrijeme istekne, ponovno se upisuje u upisnik. Ako ne bude upisan u upisnik, smatra se da je ponovni upis izvršen na dan kada je istekla kazna privremenog oduzimanja prava na obavljanje službe.

(4) Javni ovršitelj kojem je izrečena stegovna kazna oduzimanja prava na obavljanje javnoovršiteljske službe, briše se iz upisnika Komore.

(5) Javni ovršitelj iz stavka 4. ovoga članka ne može biti ponovno imenovan za javnog ovršitelja prije isteka roka od pet godina od dana brisanja iz upisnika.

Zastara gonjenja

Članak 97.

(1) Rok zastare za lakšu povredu javnoovršiteljske službe je jedna godina, a za stegovne prijestupe tri godine.

(2) Zastara počinje teći od dana kad je stegovno djelo počinjeno.

(3) Zastara se prekida podnošenjem stegovne prijave.

(4) Ako stegovni prijestup povlači kaznenu odgovornost, stegovni postupak može se pokrenuti sve do vremena u kojem zastarijeva pokretanje kaznenog postupka.

Privremeno udaljenje (suspenzija)

Članak 98.

(1) Stegovno tijelo može, na prijedlog stegovnog istražitelja ili po službenoj dužnosti, nakon što je pokrenut stegovni postupak, donijeti rješenje o privremenom udaljenju javnog ovršitelja ako je to neophodno radi zaštite interesa stranaka i javnog povjerenja u javnoovršiteljsku službu.

(2) Privremeno udaljenje uvijek će se odrediti:

1. ako je protiv javnog ovršitelja pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti, a koje ga čini nedostojnim javnoovršiteljske službe,

2. ako je javnom ovršitelju u kaznenom postupku izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja određenog posla ili zanimanja, a odluka o tome još nije postala pravomoćna.

(3) Privremeno udaljenje opoziva stegovno tijelo koje ga je izreklo čim prestanu razlozi zbog kojih je izrečeno.

(4) O odlukama iz stavka 1. i 2. ovoga članka stegovno tijelo obavještava Upravni odbor Komore i nadležnog državnog odvjetnika.

(5) U žurnim slučajevima odluku o privremenom udaljenju, pod uvjetima određenim u ovom članku, može donijeti i predsjednik općinskog suda na čijem se području nalazi službeno sjedište javnog ovršitelja.

(6) Žalba javnog ovršitelja protiv rješenja o udaljenju ne odgađa ovrhu rješenja.

(7) Odredbe iz stavka 1. do 6. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na javnoovršiteljskog zamjenika, javnoovršiteljskog pomoćnika, javnoovršiteljskog službenika i javnoovršiteljskog vježbenika i vršitelja dužnosti javnog ovršitelja.

Stegovna tijela

Članak 99.

(1) Stegovna tijela su: stegovni istražitelj, Upravni odbor Komore i Stegovno tijelo Komore.

(2) Sastav, način rada i odlučivanje Upravnog odbora i Stegovnog tijela Komore pobliže se određuju Statutom Komore.

Upravni odbor Komore i Stegovno tijelo Komore

Članak 100.

(1) Stegovni postupak zbog lakše povrede javnoovršiteljske službe provodi i odluku donosi Upravni odbor Komore.

(2) O žalbi protiv odluke Upravnog odbora Komore odlučuje Stegovno tijelo Komore.

(3) Stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa provodi i odluku donosi Stegovno tijelo Komore.

(4) O žalbi protiv odluke Stegovnog tijela Komore odlučuje Ministarstvo.

Ministarstvo

Članak 101.

(1) O žalbi iz članka 100. stavka 4. ovoga Zakona odlučuje komisija Ministarstva, sastavljena od tri člana. Sastav komisije, način rada i odlučivanje, propisat će pravilnikom ministar.

(2) Protiv odluke Ministarstva može se voditi upravni spor.

Inicijativa i prijedlog za pokretanje postupka

Članak 102.

(1) Inicijativu za pokretanje stegovnog postupka mogu podnijeti tijela Komore, državna tijela i tijela s javnim ovlastima, stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici, kao i opunomoćenici.

(2) Prijedlog za pokretanje stegovnog postupka podnosi stegovni istražitelj.

(3) O pokretanju stegovnog postupka obavještava se Ministarstvo.

Stegovni istražitelj

Članak 103.

(1) Stegovni istražitelj u stegovnom postupku je javni ovršitelj kojeg imenuje Komora.

(2) Mandat stegovnog istražitelja je godinu dana.

Pokretanje stegovnog postupka

Članak 104.

(1) Stegovni istražitelj je dužan pokrenuti stegovni postupak kada na osnovi podataka kojima raspolaže utvrdi postojanje osnovane sumnje da je javni ovršitelj počinio lakšu povredu javnoovršiteljske službe ili stegovni prijestup.

(2) U prijedlogu za pokretanje postupka stegovni istražitelj opisuje povrede, iznosi činjenice i predlaže dokaze.

Postupak po prijedlogu stegovnog istražitelja

Članak 105.

(1) Kada nadležno stegovno tijelo primi prijedlog stegovnog istražitelja, dostavlja ga javnom ovršitelju protiv koga je podnesen prijedlog da se u roku od petnaest dana očituje o navodima prijedloga.

(2) Nakon što primi odgovor javnog ovršitelja, odnosno po isteku roka od petnaest dana, nadležno stegovno tijelo zakazuje ročište.

Ročište

Članak 106.

(1) Nadležno stegovno tijelo donosi odluku nakon održanog ročišta.

(2) Ročište nije javno, osim ako to javni ovršitelj protiv kojeg se vodi stegovni postupak, izričito zahtijeva.

(3) Ako javni ovršitelj, protiv kojeg se vodi stegovni postupak ne pristupi na ročište, iako je uredno pozvan, odluka se može donijeti i u njegovoj odsutnosti.

Žalba

Članak 107.

(1) Protiv odluke stegovnog tijela dopuštena je žalba u roku od osam dana od dana dostave odluke.

(2) Žalbu mogu podnijeti javni ovršitelj protiv kojeg se vodi stegovni postupak i stegovni istražitelj.

(3) Stegovna odluka protiv koje nije izjavljena žalba je ovršna.

(4) Odlučujući o žalbi stegovno tijelo, odnosno Ministarstvo mogu:

1. potvrditi prvostupanjsku odluku,

2. ukinuti prvostupanjsku odluku i predmet vratiti na ponovno odlučivanje,

3. preinačiti prvostupanjsku odluku.

(5) Odluka po žalbi kojom je utvrđena stegovna kazna je ovršna.

(6) Ako je pokrenut upravni spor, odgoda ovrhe može se zatražiti u skladu s odredbama Ovršnog zakona.

Odgovarajuća primjena odredbi Zakona

Članak 108.

(1) Odredbe ovoga Zakona o stegovnoj odgovornosti javnog ovršitelja i stegovnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju na javnoovršiteljske zamjenike, javnoovršiteljske pomoćnike, javnovršiteljske službenike, javnoovršiteljske vježbenike i vršitelje dužnosti javnog ovršitelja.

(2) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno u stegovnom postupku primjenjuju se akti Komore kojim se uređuju stegovna odgovornost i stegovni postupak.

Glava trinaesta
NAGRADA ZA RAD I NAKNADA TROŠKOVA

Pravilnik o nagradi za rad i naknadi troškova

Članak 109.

Javni ovršitelj ima pravo na nagradu za rad i na naknadu troškova u obavljanju službenih radnji iz svoga djelokruga u skladu s Pravilnikom o nagradi za rad i naknadi troškova koji donosi Komora uz suglasnost ministra.

Sporovi o nagradi i naknadi troškova

Članak 110.

Ako stranka ne prihvati obračun javnog ovršitelja o visini nagrade i naknade troškova, javni ovršitelj i stranka mogu zatražiti od nadležnog općinskog suda na području kojega je sjedište javnog ovršitelja da odmjeri visinu nagrade odnosno naknade troškova. Protiv odluke suda dopuštena je žalba županijskom sudu u roku od osam dana. Drugi pravni lijekovi nisu dopušteni.

Odgovornost za nagradu i naknadu troškova

Članak 111.

Ako je više osoba zatražilo od javnog ovršitelja obavljanje kakve službene radnje, one solidarno plaćaju javnom ovršitelju dužnu nagradu i troškove.

Plaćanje nagrade

Članak 112.

(1) Javni ovršitelj je ovlašten tražiti plaćanje nagrade odmah po obavljenom poslu.

(2) Za predvidive troškove i nagradu javni ovršitelj je ovlašten tražiti predujam te nije dužan postupati ako mu se zatraženi predujam ne plati.

Zabilježba i potvrda o nagradi i troškovima

Članak 113.

(1) Na svakoj ispravi i na svakom otpravku javni će ovršitelj zabilježiti iznos zaračunate nagrade i naknade troškova.

(2) Na zahtjev stranke javni će ovršitelj izdati specificirani račun i priznanicu o plaćenoj nagradi i troškovima.

Naplata javnoovršiteljskih pristojbi

Članak 114.

Javni ovršitelj je dužan voditi računa o tome jesu li stranke uredno platile javnoovršiteljsku pristojbu za službene radnje koje je on poduzeo. Javni ovršitelj ne smije poduzeti službenu radnju prije nego što stranke dokažu da su uplatile dužnu pristojbu.

Glava četrnaesta
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Provedbeni propisi

Članak 115.

(1) Ministar će donijeti pravilnik iz članka 6. stavka 2., članka 14. stavka 3., članka 25. stavka 5., članka 31. stavka 3., članka 42. stavka 3., članka 52., članka 116. stavka 2. i članka 121. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar će donijeti pravilnik iz članka 29. stavka 5. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ministar će donijeti poslovnik iz članka 65. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Ministar će utvrditi nacrt kriterija za raspored službenih sjedišta javnih ovršitelja na području Republike Hrvatske i nacrt rasporeda tih sjedišta u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Nacrt kriterija za raspored službenih sjedišta javnih ovršitelja i raspored sjedišta javnih ovršitelja dostavit će se županijskim sudovima u Republici Hrvatskoj radi davanja mišljenja.

Javnoovršiteljski ispiti

Članak 116.

(1) Javnoovršiteljski ispit ovlaštene su polagati osobe koje imaju položeni pravosudni ispit i koje su nakon polaganja tog ispita radile dvije godine na pravnim poslovima u pravosuđu, odvjetništvu, kod javnog ovršitelja, odnosno tri godine na drugim pravnim poslovima.

(2) Način polaganja, organizaciju i sadržaj javnoovršiteljskog ispita propisat će pravilnikom ministar.

(3) Ministarstvo će organizirati prve javnoovršiteljske ispite u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Natječaj za imenovanje javnih ovršitelja

Članak 117.

(1) Ministarstvo će raspisati prvi natječaj za imenovanje javnih ovršitelja u roku od mjesec dana nakon što javnoovršiteljski ispit položi najmanje dvadeset kandidata.

(2) Ministarstvo će raspisivati i provoditi natječaje za imenovanje javnih ovršitelja sve do osnivanja Komore.

(3) Početak rada javnog ovršitelja prema odredbi članka 16. stavka 4. ovoga Zakona, do osnivanja Komore odredit će i objaviti Ministarstvo.

Osnivanje Komore

Članak 118.

(1) Komora će se osnovati kada na području Republike Hrvatske bude imenovano i počne raditi najmanje dvadeset javnih ovršitelja.

(2) Na prijedlog ministra osnivačku skupštinu Komore saziva i njome rukovodi predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Diplome o završenom pravnom fakultetu izvan Republike Hrvatske

Članak 119.

(1) Diploma o završenom pravnom fakultetu na području koje druge republike bivše SFR Jugoslavije, stečena prije 8. listopada 1991. godine izjednačena je po svom pravnom učinku s diplomom stečenom na kojem od pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

(2) Pravosudni ispit položen na području koje druge republike bivše SFR Jugoslavije prije 8. listopada 1991. godine priznaje se kao pravosudni ispit položen u Republici Hrvatskoj.

Nadripisari

Članak 120.

Zabranjeno je svako obavljanje za nagradu i obrtimice poslova koji po ovom Zakonu spadaju u djelokrug javnih ovršitelja.

Pravilnik o nagradi za rad i naknadi troškova

Članak 121.

Pravilnik o nagradi za rad i naknadi troškova iz članka 109. ovoga Zakona do osnivanja Komore propisat će ministar.

Stupanje na snagu Zakona

Članak 122.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredaba:

– članka 1., članka 3. do 5., članka 6. stavka 1. i 3., članka 7. do 11., članka 12. stavka 1. i 3., članka 13., članka 17., članka 24., članka 25. stavka 1. do 4. i stavka 6., članka 26., članka 29. stavka 1. do 4., članka 30., članka 31. stavka 1. i 2., članka 32. do 41., članka 42. stavka 1., 2. i 4., članka 43. do 50., članka 51. stavka 1. do 5. i stavka 7., članka 52. stavka 2., članka 53. do 64., članka 66. do 108., članka 110. do 114. i članka 120. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2012. godine,

– članka 12. stavka 2. i članka 51. stavka 6. koji stupaju na snagu danom prijama Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

Klasa: 711-01/10-01/03

Zagreb, 23. studenoga 2010.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.