USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
3614
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica Suda, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Aldo Radolović, Duška Šarin, Miroslav Šeparović i Nevenka Šernhorst, na temelju ovlasti praćenja ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti, propisane člankom 128. alinejom 5. Ustava Republike Hrvatske i člankom 104. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), na sjednici održanoj 8. prosinca 2010. utvrdio je
IZVJEŠĆE
O NEJEDNAKOJ TEŽINI BIRAČKOG GLASA U IZBORNIM JEDINICAMA ODREĐENIMA ČLANCIMA 2. DO 11. ZAKONA O IZBORNIM JEDINICAMA ZA IZBOR ZASTUPNIKA U ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA (»Narodne novine« broj 116/99.)
1. Ustavni sud je na sjednici održanoj 8. prosinca 2010. odlučivao o osnovanosti većeg broja prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine« broj 116/99., 109/00., 53/03., 69/03. – pročišćeni tekst, 167/03., 44/06., 19/07. i 20/09.), Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora (»Narodne novine« broj 116/99.; u daljnjem tekstu: ZIJIZ), Zakona o popisima birača (»Narodne novine« broj 19/07.) i Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata (»Narodne novine« broj 1/07.).
U tijeku njihove obrade ukazala se potreba izvješćivanja Hrvatskog sabora o određenim problemima vezanim uz primjenu ZIJIZ-a na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor. Oni se moraju održati najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Hrvatskoga sabora (članak 73. stavak 1. Ustava, u pročišćenom tekstu Ustava, »Narodne novine« broj 85/10., označen kao članak 74.), to jest najkasnije 11. ožujka 2012.
I. ODSTUPANJA U BROJU BIRAČA PO IZBORNIM JEDINICAMA
2. U pojedinim su prijedlozima predlagatelji ukazali na pojavu nezakonitog odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama iz članka 35. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. On glasi:
»Članak 35.
140 zastupnika u Sabor bira se tako da se područje Republike Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica, te se u svakoj izbornoj jedinici, na temelju lista, bira po 14 zastupnika.«
Članak 35. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor odnosi se na izborne jedinice koje će se u ovom izvješću nazivati »općim izbornim jedinicama«.
Ustavni sud u tom smislu podsjeća da je u Republici Hrvatskoj danas na snazi razmjerni izborni sustav koji se provodi u 10 velikih višemandatnih izbornih jedinica na koje se dijeli područje Republike Hrvatske (opće izborne jedinice). U svakoj se općoj izbornoj jedinici, na temelju zatvorenih kandidacijskih lista, bira po 14 zastupnika. Takav razmjerni izborni sustav zahtijeva prethodno određivanje područja i granica općih izbornih jedinica u izborne svrhe. Područja i granice postojećih upravno-teritorijalnih jedinica (županija, gradova i općina) za tu svrhu nisu u cijelosti prikladni, budući da u njima živi različit broj birača, pa njihovi birački glasovi nemaju jednaku težinu. Određivanje izbornih jedinica vezano je u Republici Hrvatskoj uz zakonodavni postupak, jer se područja izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor određuju posebnim zakonom (ZIJIZ-om).
Sukladno tome, iako je riječ o razmjernom izbornom sustavu, taj je sustav u Republici Hrvatskoj oblikovan tako da se opće izborne jedinice ukazuju kao važan element cijelog izbornog sustava za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti.
3. Članak 36. stavak 1. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor glasi:
»Članak 36.
Izborne jedinice određuju se Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor tako da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od + – 5 %.
(...)«
Ustavni sud podsjeća da je ZIJIZ, o kojem je riječ u članku 36. stavku 1. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, donesen 29. listopada 1999. i do danas nije mijenjan ili dopunjavan. Sukladno tome, ZIJIZ je u proteklih jedanaest (11) godina primijenjen u trima izborima za zastupnike u Hrvatski sabor (3. siječnja 2000., 23. studenoga 2003. i 25. studenoga 2007.).
4. Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske, prekomjerna odstupanja u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama pojavila su se već u izborima za zastupnike u Hrvatski sabor održanima 25. studenoga 2007. U tim je izborima u pojedinim općim izbornim jedinicama bio sljedeći broj birača:
Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor
25. studenoga 2007.
I. IZBORNA JEDINICA:
broj birača na obrađenim biračkim mjestima 361.236
II. IZBORNA JEDINICA
broj birača na obrađenim biračkim mjestima 399.648
III. IZBORNA JEDINICA
broj birača na obrađenim biračkim mjestima 366.005
IV. IZBORNA JEDINICA
broj birača na obrađenim biračkim mjestima 335.091
V. IZBORNA JEDINICA
broj birača na obrađenim biračkim mjestima 372.163
VI. IZBORNA JEDINICA
broj birača na obrađenim biračkim mjestima 356.575
VII. IZBORNA JEDINICA
broj birača na obrađenim biračkim mjestima 403.812
VIII. IZBORNA JEDINICA
broj birača na obrađenim biračkim mjestima 385.594
IX. IZBORNA JEDINICA
broj birača na obrađenim biračkim mjestima 428.590
X. IZBORNA JEDINICA
broj birača na obrađenim biračkim mjestima 416.017
5. Ustavni sud je od Ministarstva uprave Republike Hrvatske zatražio podatke o popisu birača po svakoj izbornoj jedinici na dan 1. studenoga 2010. Ministarstvo uprave je svojim dopisom klasa: 013-01/10-01/22, ur.broj: 515-03-01-02/1-10-2 od 11. studenoga 2010. odgovorilo da ne raspolaže traženim podacima.
Unatoč nepostojanju recentnih podataka o broju birača u općim izbornim jedinicama, razumno je zaključiti da bi – ostanu li članci 2. do 11. ZIJIZ-a neusklađeni sa stvarnim stanjem birača na području Republike Hrvatske u 2011. godini – na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor međusobna odstupanja u broju birača mogla postati neprihvatljiva s ustavnopravnog aspekta.
Navedeni zaključak temelji se na službenim podacima Državnog izbornog povjerenstva o broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor održanima 25. studenoga 2007. (točka 4. ovog izvješća), ali i na nespornoj činjenici da do odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama dolazi postupno, protekom vremena. Riječ je o prirodnoj pojavi uzrokovanoj migracijama i drugim promjenama u strukturi birača.
Drugim riječima, jednom određene izborne jedinice po naravi stvari podliježu promjenama. »Osobito je važno da se podjela na izborne okruge ne može urediti jednom zauvijek. Migracijski procesi zahtijevaju stalnu prilagodbu izbornih okruga promijenjenim odnosima, i to zemljopisnim mijenjanjem granica izbornih okrugova, ili promjenom broja mandata u izbornom okrugu.« (Nohlen, Dieter: Izborno pravo i stranački sustav, Biblioteka alternative, Školska knjiga, Zagreb, 1992., 48.). Promjene u broju birača u općim izbornim jedinicama, određenim ZIJIZ-om, moraju se stoga stalno pratiti. Postoji li potreba, njihova se područja i granice moraju periodično, u primjerenom vremenu pred održavanje sljedećih parlamentarnih izbora, usklađivati sa stvarnim stanjem birača u njima.
Ustavni sud primjećuje da u domaćem pravnom poretku ne postoje propisana pravila o posebnom postupku i tijelima nadležnim za neprekidno i trajno praćenje te izradu izvješća nadležnim tijelima o potrebi periodičnog usklađivanja područja i granica općih izbornih jedinica, prethodno određenih u ZIJIZ-u.
6. Polazeći od objektivne potrebe usklađivanja područja i granica općih izbornih jedinica, određenih ZIJIZ-om, s promjenama u broju birača te s drugim vremenski uvjetovanim demografskim, populacijskim i sličnim promjenama koje protekom vremena uzrokuju narušavanje načela jednake težine biračkoga glasa, Ustavni sud u ovom izvješću Hrvatskom saboru ukazuje na nužnost neodložnih izmjena odnosno dopuna ZIJIZ-a, ali i na potrebu da se u tom zakonu odrede nadležna tijela i propišu pravila tzv. postupka delimitacije, to jest postupka za određivanje i usklađivanje područja i granica izbornih jedinica.
Ustavni sud u tom smislu podsjeća da postupak delimitacije pretpostavlja unaprijed utvrđena mjerila za delimitaciju, a obuhvaća postupovna pravila delimitacije, od kojih su najvažnija: pravila o rokovima i nadležnostima za praćenje i predlaganje delimitacije, pravila o nadzornim tijelima i njihovim nadzornim ovlastima u postupku planiranja područja izbornih jedinica (to jest u postupku tzv. »crtanja granica« izbornih jedinica), pravila o sudjelovanju javnosti u delimitacijskom postupku te pravila o nadležnostima i postupku nadzora nad neposrednom primjenom »karte izbornih jedinica", prihvaćene u ZIJIZ-u, na terenu.
Navedeni zahtjevi proizlaze iz općeprihvaćenih pravnih standarda koji su inherentni demokratskim izborima, ustavnom temelju Republike Hrvatske (članak 1. stavak 3. Ustava), kao i demokratskom višestranačkom sustavu, najvišoj vrednoti ustavnog poretka Republike Hrvatske (članak 3. Ustava). Ti su zahtjevi opće naravi i odnose se na konkretne izborne sustave koji su danas na snazi u Republici Hrvatskoj, ali i na bilo koji izborni sustav – na državnoj ili lokalnoj razini – za koji bi se Hrvatski sabor mogao opredijeliti u budućnosti, ako bi taj sustav pretpostavljao određivanje posebnih izbornih jedinica u izborne svrhe.
II. POŠTOVANJE PODRUČJA UPRAVNO-TERITORIJALNIH JEDINICA
7. Osim zahtjeva za jednakim brojem birača u svakoj izbornoj jedinici (uz dopušteno odstupanje od +/- 5%), Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor zahtijeva ostvarenje još jednog demokratskog pravnog standarda u postupku delimitacije izbornih jedinica. Riječ je o zahtjevu za poštovanjem administrativnih granica upravno-teritorijalnih jedinica (županija, gradova i općina) u najvećoj mogućoj mjeri. Članak 36. stavak 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor glasi:
»Članak 36.
(...)
Pri određivanju izbornih jedinica, mora se koliko je to najviše moguće, voditi računa o zakonom utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.«
Taj zahtjev proizlazi iz postavke da su upravno-teritorijalne jedinice u svakoj državi ujedno i izraz zemljopisnih obilježja područja.
ZIJIZ propisuje:
»Članak 2.
I. izborna jedinica obuhvaća sjeverozapadni dio Zagrebačke županije te dio centra i zapada Grada Zagreba i to:
– sjeverozapadni dio Zagrebačke županije – gradovi i općine: Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica, Pušča, Zaprešić,
- dio centra i zapada Grada Zagreba: Voćarska, Petrova, Ribnjak, Hrvatskih narodnih vladara, Antona Bauera, Matko Laginja, Pavao Šubić, Kralj Zvonimir, Petar Krešimir IV., Knez Mislav, Eugen Kvaternik, Maksimirska naselja, Ružmarinka, Peščenica, Šestine, Mlinovi, Gračani, Markuševec, Vidovec, Remete, Bukovec, Kozjak, Maksimir, Dobri Dol, Dinko Šimunović, Mašićeva, Dotršćina, Ban Keglević, Petar Zrinski, Stjepan Radić, Kraljevac, Ivan Kukuljević Sakcinski, Tuškanac, Gornji Grad, Nova Ves, August Cesarec, Zrinjevac, Cvjetni trg, Andrija Medulić, Ante Topić Mimara, Petar Svačić, August Šenoa, Gupčeva Zvijezda, Medveščak, Šalata, Samoborček, Podsused, Gornji Stenjevec, Perjavica-Borčec, Gornje Vrapče, Vrapče-centar, Vrapče-jug, Gornja Kustošija, Kustošija-centar, Sveti Duh, Medvedgrad, Šestinski Dol, Jelenovac, Matija Gubec, Rudeš, Ante Starčević, Ljubljanica, Ciglenica, Pongračevo, Nikola Tesla, Stara Trešnjevka, S.S. Kranjčević, Antun Mihanović, Bartol Kašić, Horvati-Srednjaci, Knežija, Trnjanska Savica, Martinovka, Poljane, Miramare, Cvjetnica, Marin Držić, Trnje, Cvjetno naselje, Veslačko naselje, Savski kuti, Staro Trnje, Hrvatskog književnika Mile Budaka, Sigečica.
Članak 3.
II. izborna jedinica obuhvaća istočni dio Zagrebačke županije, Koprivničko-križevačku županiju, Bjelovarsko-bilogorsku županiju i istočni dio Grada Zagreba i to:
– istočni dio Zagrebačke županije – gradovi i općine: Bedenica, Brckovljani, Dubrava, Dugo Selo, Farkaševac, Gradec, Preseka, Rakovec, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec,
– područje Koprivničko-križevačke županije u cijelosti,
– područje Bjelovarsko-bilogorske županije u cijelosti,
– istočni dio Grada Zagreba – naselja na području Sesveta: Adamovec, Belovar, Blaguša, Budenec, Cerje-Sesvete, Dobrodol, Drenčec, Dubec, Dumovec, Đurđekovec, Gajec, Gajišće, Glavnica Donja, Glavnica Gornja, Glavničica, Goranec, Jelkovec, Jesenovec, Kašina, Kašinska Sopnica, Kobiljak, Kučilovina, Kućanec, Luka Sesvete, Lužan, Markovo Polje, Moravče, Novo Brestje, Paruževina, Planina Donja, Planina Gornja, Popovec, Prekvršje, Prepuštovec, Sesvete-Centar, Sesvetska Sela, Sesvetska Selnica, Sesvetska Sopnica, Soblinec, Staro Brestje, Šašinovec, Šija Vrh, Šimunčevec, Vuger Selo, Vugrovec Donji, Vugrovec Gornji, Vurnovec, Žerjavinec, i naselja na dijelu područja Dubrava: Trnovčica, Studentski Grad i Poljanice, Granešina, Dankovec, Miroševac, Oporovec, Granešinski Novaki, Zeleni Brijeg, Čulinec, Stari Retkovec, Klaka, Dubrava-središte, Gornja Dubrava, Ivan Mažuranić, Novi Retkovec, Donja Dubrava, 30. svibnja 1990., Čučerje, Branovec-Jalšovec, Novoselec.
Članak 4.
III. izborna jedinica obuhvaća Krapinsko-zagorsku županiju, Varaždinsku županiju i Međimursku županiju i to:
– područje Krapinsko-zagorske županije u cijelosti,
– područje Varaždinske županije u cijelosti,
– područje Međimurske županije u cijelosti.
Članak 5.
IV. izborna jedinica obuhvaća Virovitičko-podravsku županiju i Osječko-baranjsku županiju, i to:
– područje Virovitičko-podravske županije u cijelosti,
– područje Osječko-baranjske županije u cijelosti.
Članak 6.
V. izborna jedinica obuhvaća Požeško-slavonsku županiju, Brodsko-posavsku županiju i Vukovarsko-srijemsku županiju, i to:
– područje Požeško-slavonske županije u cijelosti,
– područje Brodsko-posavske županije u cijelosti,
– područje Vukovarsko-srijemske županije u cijelosti.
Članak 7.
VI. izborna jedinica obuhvaća jugoistočni dio Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačku županiju i jugoistočni dio Grada Zagreba i to:
– jugoistočni dio Zagrebačke županije – gradovi i općine: Ivanić Grad, Kloštar Ivanić, Kravarsko, Križ, Orle, Pokupsko, Rugvica, Velika Gorica,
– područje Sisačko-moslavačke županije u cijelosti,
– jugoistočni dio Grada Zagreba: Volovčica, Folnegovićevo naselje, Donje Svetice, Bruno Bušić, Borongaj-Lugovi, Vukomerec, Ferenščica, Savica-Šanci, Žitnjak, Kozari Bok, Resnik, Kozari Putovi, Petruševac, Ivanja Reka, Trnava, Resnički Gaj, Kanal, Zapruđe, Utrine, Travno, Sopot, Siget, Sloboština, Dugave, Središće.
Članak 8.
VII. izborna jedinica obuhvaća jugozapadni dio Zagrebačke županije, Karlovačku županiju, istočni dio Primorsko-goranske županije i južni dio Grada Zagreba i to:
– jugozapadni dio Zagrebačke županije – gradovi i općine: Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovina, Samobor, Stupnik, Sveta Nedjelja, Žumberak,
– područje Karlovačke županije u cijelosti,
– istočni dio Primorsko-goranske županije gradovi i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klana, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina, Viškovo, Vrbovsko,
– zapadni, jugozapadni i južni dio Grada Zagreba: Gajnice, Stenjevec, Malešnica, Špansko, Prečko, Vrbani, Jarun, Gajevo, Trnsko-Krešimir Rakić, Kajzerica, Savski Gaj, Remetinec, Blato, Jakuševac, Hrelić, Sveta Klara, Botinec, Brebernica, Brezovica, Buzin, Demerje, Desprim, Donji Čehi, Donji Dragonožec, Donji Trpuci, Drežnik Brezovički, Goli Breg, Gornji Čehi, Gornji Dragonožec, Gornji Trpuci, Grančari, Havidić Selo, Horvati, Hrašće Turopoljsko, Hrvatski Leskovac, Hudi Bitek, Ježdovec, Kupinečki Kraljevec, Lipnica, Lučko, Mala Mlaka, Odra, Odranski Obrež, Starjak, Strmec, Veliko Polje, Zadvorsko.
Članak 9.
VIII. izborna jedinica obuhvaća područje Istarske županije i zapadni dio Primorsko-goranske županije,i to:
– područje Istarske županije u cijelosti,
– zapadni dio Primorsko-goranske županije – gradovi i općine: Baška, Cres, Crikvenica, Dobrinj, Kostrena, Kraljevica, Krk, Lovran, Mali Lošinj, Malinska – Dubašnica, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj, Opatija, Punat, Rab, Rijeka, Vrbnik.
Članak 10.
IX. izborna jedinica obuhvaća Ličko-senjsku županiju, Zadarsku županiju, Šibensko-kninsku županiju i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije i to:
– područje Ličko-senjske županije u cijelosti,
– područje Zadarske županije u cijelosti,
– područje Šibensko-kninske županije u cijelosti,
– sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije – gradovi i općine: Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Kaštela, Klis, Lećevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Prgomet, Primorski Dolac, Seget, Sinj, Trilj, Trogir, Vrlika.
Članak 11.
X. izborna jedinica obuhvaća južni dio Splitsko-dalmatinske županije i Dubrovačko-neretvansku županiju i to:
– južni dio Splitsko-dalmatinske županije – gradovi i općine: Baška Voda, Bol, Brela, Cista Provo, Dugi Rat, Gradac, Hvar, Imotski, Jelsa, Komiža, Lokvičići, Lovreč, Makarska, Milna, Nerežišća, Omiš, Podbablje, Podgora, Podstrana, Postira, Proložac, Pučišća, Runovići, Selca, Solin, Split, Stari Grad, Sućuraj, Supetar, Sutivan, Šestanovac, Šolta, Tučepi, Vis, Vrgorac, Zadvarje, Zagvozd, Zmijavci,
– područje Dubrovačko-neretvanske županije u cijelosti.«
8. U predstojećim izmjenama i dopunama ZIJIZ-a u većoj bi se mjeri trebala uvažavati mjerila tzv. zemljopisne kartografije na koju obvezuje članak 36. stavak 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Ona su usmjerena na fazu delimitacijskog postupka u kojoj se »crtaju« granice izbornih jedinica, a sadrže zahtjev da se te granice što je više moguće podudaraju s administrativnim granicama upravno-teritorijalnih jedinica (uz uvažavanje, po naravi stvari, i prirodnih granica stvorenih dominantnim topografskim obilježjima, kao što su planinski usjeci, rijeke ili otoci). S druge strane, za pravilnu provedbu delimitacijskog postupka važna su i mjerila koja se odnose na geometrijski oblik izborne jedinice, koji ne bi smio biti »neprirodan« ili iskrivljen. Ta se mjerila odnose na kontinuitet granica jedne izborne jedinice i na kompaktnost njezina teritorija. Drugim riječima, granični dijelovi svake izborne jedinice morali bi biti međusobno povezani u jedinstvenu i neprekinutu cjelinu koliko god je to moguće, a da se pri tom ne naruši primarno mjerilo: jednaka težina biračkog glasa u svakoj izbornoj jedinici.
Ustavni sud dužan je primijetiti da bi, pod pretpostavkom da je ostvarena jednaka težina biračkog glasa po izbornim jedinicama, nepoštovanje prethodno navedenih zahtjeva, pod određenim okolnostima moglo dovesti do njihove nezakonitosti s obzirom na zahtjev propisan člankom 36. stavkom 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Stoga je Ustavni sud bio dužan izvijestiti Hrvatski sabor i o toj mogućoj pojavi nezakonitosti.
9. Ustavni sud podsjeća da je Hrvatski sabor na sjednici 13. srpnja 2006. donio novi Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 86/06., 125/06. – ispravak, 16/07. – ispravak, 95/08. i 46/10.), a odlukom Ustavnog suda broj: U-I-3226/2006 od 9. srpnja 2008. (»Narodne novine« broj 95/08.) ukinut je članak 4. točka 3. tog Zakona, u dijelu koji glasi »Prekrižje Plešivičko«.
Osim razloga obrazloženih u točkama 2. do 8. ovog izvješća, kao i naziva samog ZIJIZ-a, navedene činjenice također ukazuju na neodložnu potrebu izmjena odnosno dopuna članaka 2. do 11. ZIJIZ-a, sadržaj kojih je oblikovan na temelju Zakona o područjima općina, gradova i županija (»Narodne novine« broj 10/97., 124/97., 50/98., 68/98., 22/99. i 42/99.) koji danas više nije na snazi.
10. Objava ovog izvješća u »Narodnim novinama« temelji se na članku 29. stavku 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Broj: U-X-6472/2010
Zagreb, 8. prosinca 2010.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednica
dr. sc. Jasna Omejec, v. r.