HRVATSKI SABOR
3669
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O UPRAVLJANJU DRŽAVNOM IMOVINOM
Proglašavam Zakon o upravljanju državnom imovinom, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. prosinca 2010. godine.
Klasa: 011-01/10-01/156
Urbroj: 71-05-03/1-10-2
Zagreb, 17. prosinca 2010.
Predsjednik
Republike Hrvatske
prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.
ZAKON
O UPRAVLJANJU DRŽAVNOM IMOVINOM
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju načela upravljanja državnom imovinom, dokumenti upravljanja državnom imovinom, način i uvjeti raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima, kao i nekretninama, osnivanje i ustrojstvo Agencije za upravljanje državnom imovinom (u daljnjem tekstu: Agencija), ovlast upravljanja Agencije državnom imovinom, javne ovlasti Agencije, te uspostava i vođenje Registra državne imovine (u daljnjem tekstu: Registar).
(2) Ovim se Zakonom uređuju i prijenos poslova, prava, obveza i imovine Hrvatskog fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda za upravljane državnom imovinom na Agenciju, osim imovine Hrvatskog fonda za privatizaciju u obliku dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima, te u obliku nekretnina koje se prenose na Republiku Hrvatsku, te pravila postupanja s imovinom neprocijenjenom u postupku pretvorbe društvenih poduzeća za koju pravila nisu uređena posebnim zakonom.
Pojmovi
Članak 2.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. Državna imovina su:
– dionice i poslovni udjeli u trgovačkim društvima čiji je imatelj Republika Hrvatska,
– nekretnine čiji je vlasnik Republika Hrvatska, osim onih nekretnina čije je upravljanje i raspolaganje uređeno posebnim zakonom,
– dionice i poslovni udjeli u trgovačkim društvima čiji je imatelj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
– dionice i poslovni udjeli u trgovačkim društvima čiji je imatelj Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a koje je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka,
– dionice i poslovni udjeli u trgovačkim društvima, te nekretnine čiji su imatelji, odnosno vlasnici zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska, a koji s Agencijom sklope ugovor o upravljanju za tu imovinu, i
– druga imovina kojom Agencija upravlja na temelju posebnih propisa.
2. Upravljanje dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima obuhvaća posjedovanje, stjecanje, uporabu, korištenje i raspolaganje dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima, te ostvarivanje prava dioničara ili članova društva sukladno propisima koji uređuju prava i obveze članova trgovačkih društava.
3. Upravljanje nekretninama obuhvaća stjecanje nekretnina, raspolaganje nekretninama i ostvarivanje svih drugih vlasničkih prava sukladno propisima koji uređuju vlasništvo i druga stvarna prava.
II. NAČELA UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM
Članak 3.
Upravljanje državnom imovinom temelji se na načelima javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti i odgovornosti.
Načelo javnosti
Članak 4.
(1) Načelo javnosti upravljanja državnom imovinom osigurava se propisivanjem preglednih pravila i kriterija upravljanja državnom imovinom u propisima i drugim aktima koji se donose na temelju ovoga Zakona, te njihovom javnom objavom, određivanjem ciljeva upravljanja državnom imovinom u Strategiji upravljanja državnom imovinom (u daljnjem tekstu: Strategija) i Planu upravljanja državnom imovinom (u daljnjem tekstu: Plan upravljanja), redovitim upoznavanjem javnosti s aktivnostima Agencije, javnom objavom najvažnijih odluka o upravljanju državnom imovinom i vođenjem registra državne imovine.
(2) Pravilnici, odluke i drugi akti Agencije značajni za javnost i podaci o postignutim ciljevima i učincima upravljanja državnom imovinom objavljuju se na internetskim stranicama Agencije.
Načelo predvidljivosti
Članak 5.
(1) Upravljanje državnom imovinom mora biti predvidljivo za uprave, dioničare i članove trgovačkih društava u kojima dionicama i poslovnim udjelima upravlja Agencija, odnosno za suvlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama kojima upravlja Agencija.
(2) Predvidljivost upravljanja državnom imovinom se ostvaruje načelno jednakim postupanjem u istim ili sličnim slučajevima.
Načelo učinkovitosti
Članak 6.
Državnom imovinom upravlja se učinkovito radi ostvarivanja gospodarskih, infrastrukturnih i drugih ciljeva određenih Strategijom i Planom upravljanja kao javni interes.
Načelo odgovornosti
Članak 7.
Načelo odgovornosti se osigurava propisivanjem ovlasti i dužnosti pojedinih nositelja funkcija upravljanja državnom imovinom, nadzorom nad upravljanjem državnom imovinom, izvješćivanjem o postignutim ciljevima i učincima upravljanja državnom imovinom i poduzimanjem mjera protiv nositelja funkcija koji ne postupaju sukladno propisima.
III. DOKUMENTI UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM
Članak 8.
(1) Dokumenti upravljanja državnom imovinom su Strategija, Plan upravljanja i Izvješće o provedbi Plana upravljanja.
(2) Dokumenti upravljanja državnom imovinom objavljuju se u »Narodnim novinama« i na internetskim stranicama Agencije, osim Izvješća o provedbi Plana upravljanja koji se objavljuje samo na internetskim stranicama Agencije.
Strategija upravljanja državnom imovinom
Članak 9.
(1) Strategija određuje srednjoročne ciljeve i smjernice upravljanja državnom imovinom uvažavajući gospodarske i razvojne interese Republike Hrvatske.
(2) Strategiju donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od četiri godine.
(3) Nacrt prijedloga Strategije utvrđuje Agencija u suradnji s nadležnim ministarstvima.
Plan upravljanja državnom imovinom
Članak 10.
(1) Plan upravljanja određuje kratkoročne ciljeve i smjernice upravljanja državnom imovinom, te provedbene mjere u svrhu provođenja Strategije.
(2) Plan upravljanja donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Agencije za razdoblje od godine dana, najkasnije do 31. listopada tekuće godine za sljedeću godinu.
Izvješće o provedbi Plana upravljanja
Članak 11.
(1) Agencija je dužna do 31. ožujka tekuće godine dostaviti Vladi Republike Hrvatske Izvješće o provedbi Plana upravljanja za prethodnu godinu.
(2) Izvješće o provedbi Plana upravljanja Vlada Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskom saboru na usvajanje.
IV. AGENCIJA ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM
Pravni položaj Agencije
Članak 12.
(1) Ovim se Zakonom osniva Agencija za upravljanje državnom imovinom.
(2) Skraćeni naziv Agencije je: AUDIO.
(3) Agencija je pravna osoba s javnim ovlastima koja obavlja stručne poslove u okviru djelokruga propisanog ovim Zakonom i drugim propisima, za što odgovara Vladi Republike Hrvatske.
(4) Sjedište Agencije je u Zagrebu.
(5) Agencija se upisuje u sudski registar.
(6) Agencija odgovara za obveze cijelom svojom imovinom.
(7) Za obveze Agencije jamči Republika Hrvatska.
(8) Prava i obveze radnika Agencije koja proizlaze iz radnog odnosa uređuju se općim propisima o radu.
Statut Agencije
Članak 13.
Ustrojstvo i način rada Agencije, te druga pitanja značajna za obavljanje djelatnosti i poslova Agencije pobliže se uređuju Statutom Agencije koji donosi Upravno vijeće Agencije uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Djelatnost i poslovi Agencije
Članak 14.
(1) Djelatnost Agencije je upravljanje državnom imovinom i restrukturiranje trgovačkih društava u poteškoćama koja su u većinskom državnom vlasništvu.
(2) Agencija upravlja, kao zakonski zastupnik na temelju ovoga Zakona, dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima čiji je imatelj Republika Hrvatska, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za dionice i poslovne udjele u trgovačkim društvima koje je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka, te nekretninama čiji je vlasnik Republika Hrvatska, osim onih nekretnina čije je upravljanje i raspolaganje uređeno posebnim zakonom.
(3) Agencija upravlja, na temelju sklopljenih ugovora o upravljanju, dionicama i poslovnim udjelima trgovačkih društava, te nekretninama čiji su imatelji, odnosno vlasnici zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska.
(4) Agencija upravlja i drugom imovinom ako je to određeno posebnim propisom.
(5) Agencija može obavljati i druge poslove propisane Statutom Agencije i posebnim propisom.
(6) Agencija kao javne ovlasti obavlja sljedeće poslove:
– utvrđuje procijenjenu i neprocijenjenu imovinu u postupku pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća,
– prenosi dionice i poslovne udjele trgovačkih društva prijašnjim vlasnicima na ime naknade prema posebnim propisima,
– dodjeljuje dionice bez naknade hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradaloga, odnosno zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,
– obavlja i druge poslove određene posebnim zakonom.
(7) Agencija podnošenjem zahtjeva i davanjem mišljenja sudjeluje u postupku izrade dokumenata prostornog uređenja koji se donose za područje na kojemu se nalaze nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.
Financiranje Agencije
Članak 15.
(1) Agencija se financira iz sredstava ostvarenih obavljanjem svoje djelatnosti sukladno Financijskom planu, koji se izrađuje za svaku godinu, te sredstava pribavljenih iz drugih izvora.
(2) Prihod od upravljanja državnom imovinom čiji je imatelj, odnosno vlasnik Republika Hrvatska je prihod Agencije.
(3) Prihod od upravljanja državnom imovinom čiji je imatelj, odnosno vlasnik Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ili zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska njihov je prihod.
(4) Agencija ima pravo na naknadu za upravljanje imovinom iz stavka 3. ovoga članka, a iznos naknade određuje Vlada Republike Hrvatske.
(5) Višak prihoda nad rashodima koji Agencija ostvari u tekućoj poslovnoj godini raspoređuje se u pričuve Agencije za sljedeću godinu i u korist državnog proračuna za sljedeću godinu.
(6) Najmanje 50% viška prihoda nad rashodima raspoređuje se u pričuve Agencije, a Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Upravnog vijeća Agencije, raspoređuje drugih 50% viška prihoda nad rashodima u pričuve Agencije i/ili u državni proračun.
(7) Pričuve Agencije prvenstveno se koriste za očuvanje i povećanje vrijednosti imovine čiji je imatelj, odnosno vlasnik Republika Hrvatska, za investicije, te za troškove restrukturiranja trgovačkih društava u poteškoćama koja su u većinskom državnom vlasništvu.
(8) Manjak prihoda nad rashodima Agencije pokriva se iz pričuva Agencije, a u slučaju kada se to ne može, pokriva se iz prihoda budućeg razdoblja.
Oslobođenje obveza plaćanja pristojbi, poreza i naknada
Članak 16.
(1) Agencija je oslobođena plaćanja sudskih pristojba i upravnih pristojba.
(2) Agencija je oslobođena plaćanja poreza na promet nekretnina, poreza na dobit i drugih poreza te drugih javnih davanja u odnosu na vlasništvo i upravljanje državnom imovinom.
(3) Agencija je oslobođena plaćanja naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta koja je određena posebnim propisima.
(4) Agencija je oslobođena plaćanja naknada za prenesena prava u slučaju izdvajanja šume i/ili šumskog zemljišta iz šumskogospodarskoga područja i prenošenja prava vlasništva na Agenciju, a koja je određena posebnim propisima.
Tijela Agencije
Članak 17.
Tijela Agencije su Upravno vijeće i ravnatelj.
Upravno vijeće
Članak 18.
Upravno vijeće ima sedam članova, od kojih je jedan predsjednik Upravnog vijeća i jedan zamjenik predsjednika Upravnog vijeća.
Članovi Upravnog vijeća
Članak 19.
(1) Predsjednika, zamjenika predsjednika i pet članova Upravnog vijeća imenuje i razrješuje dužnosti Vlada Republike Hrvatske.
(2) Na Upravno vijeće Agencije ne primjenjuju se odredbe članka 11. i 11.a Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti (»Narodne novine«, br. 163/03., 94/04., 48/05., 141/06., 60/08., 38/09. i 92/10.).
Imenovanje i razrješenje članova Upravnog vijeća
Članak 20.
(1) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Upravnog vijeća imenuju se na razdoblje od četiri godine. Po isteku mandata mogu se ponovo imenovati.
(2) Predsjednika, zamjenika predsjednika i člana Upravnog vijeća razriješit će se prije isteka mandata ako:
– sam zatraži razrješenje,
– trajno izgubi sposobnost za obavljanje posla,
– ne izvršava svoje poslove propisane ovim Zakonom i aktima Agencije ili ako ih izvršava nesavjesno ili nestručno što utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.
(3) Predsjednik, zamjenik predsjednika i član Upravnog vijeća kojemu je istekao mandat, osim u slučaju razrješenja prije isteka mandata, dužan je obavljati svoju dužnost do imenovanja novog člana Upravnog vijeća, a najduže za razdoblje od šest mjeseci od dana isteka mandata.
Nadležnost Upravnog vijeća
Članak 21.
Upravno vijeće:
– donosi Statut Agencije i druge akte određene Statutom Agencije,
– donosi Poslovnik o radu Upravnog vijeća,
– donosi Financijski plan Agencije,
– utvrđuje nacrt prijedloga Strategije,
– predlaže Plan upravljanja i nadzire njegovo provođenje,
– sklapa ugovore o radu s ravnateljem Agencije i zamjenicima ravnatelja Agencije u ime Agencije,
– obavlja nadzor nad poslovanjem Agencije,
– donosi odluke o upravljanju državnom imovinom u slučajevima propisanim ovim Zakonom i Statutom Agencije,
– predlaže Vladi Republike Hrvatske donošenje odluka o upravljanju državnom imovinom u slučajevima propisanim ovim Zakonom i Statutom Agencije,
– donosi odluke o restrukturiranju i troškovima restrukturiranja trgovačkih društava u poteškoćama koja su u vlasništvu ili u većinskom državnom vlasništvu,
– obavlja druge poslove propisane ovim Zakonom i Statutom Agencije.
Donošenje odluka Upravnog vijeća
Članak 22.
(1) Upravno vijeće donosi odluke na sjednicama ako je na sjednici prisutna većina članova Upravnog vijeća.
(2) Upravno vijeće Agencije donosi odluke većinom svih glasova.
(3) Na sjednicama Upravnog vijeća sudjeluje ravnatelj Agencije i zamjenici ravnatelja Agencije bez prava glasa.
(4) Način rada i donošenje odluka Upravnog vijeća pobliže se uređuje Poslovnikom o radu Upravnog vijeća.
Ravnatelj
Članak 23.
(1) Ravnatelj zastupa i predstavlja Agenciju, vodi poslovanje Agencije i organizira njezin rad, odlučuje o upravljanju državnom imovinom u slučajevima propisanim ovim Zakonom i Statutom Agencije, donosi akte o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta te obavlja i druge poslove propisane ovim Zakonom i Statutom Agencije.
(2) Način zastupanja Agencije određuje se Statutom Agencije.
(3) Ravnatelj ima dva zamjenika ravnatelja.
(4) Ravnatelj i zamjenici ravnatelja za vrijeme obavljanja dužnosti imaju pravo na plaću i ostala materijalna prava utvrđena aktima Agencije i općim propisima o radu.
Uvjeti za imenovanje ravnatelja i zamjenika ravnatelja
Članak 24.
(1) Ravnateljem ili zamjenikom ravnatelja može se imenovati osoba koja:
– je državljanin Republike Hrvatske,
– je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, da je završila i stekla odgovarajuće zvanje u skladu s propisima koji uređuju sustav visokog obrazovanja,
– ima najmanje deset godina radnog iskustva nakon završetka sveučilišnog studija.
(2) Ravnateljem ili zamjenikom ravnatelja ne može se imenovati osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine, protiv sigurnosti pravnog prometa i poslovanja, protiv pravosuđa, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog reda ili protiv službene dužnosti.
Imenovanje i razrješenje ravnatelja ili zamjenika ravnatelja
Članak 25.
(1) Ravnatelja i zamjenike ravnatelja imenuje i razrješava dužnosti Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Upravnog vijeća.
(2) Ravnatelj i zamjenici ravnatelja imenuju se na razdoblje od četiri godine. Po isteku mandata mogu se ponovno imenovati.
(3) Ravnatelja ili zamjenika ravnatelja razriješit će se prije isteka mandata ako:
– sam zatraži razrješenje,
– je pravomoćno osuđen za kazneno djelo iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona,
– trajno izgubi sposobnost za obavljanje posla,
– ne izvršava svoje poslove propisane ovim Zakonom i aktima Agencije ili ako ih izvršava nesavjesno ili nestručno što utvrđuje Upravno vijeće.
(4) Ravnatelj ili zamjenik ravnatelja, kojem je istekao mandat, osim u slučaju razrješenja prije isteka mandata, dužan je obavljati svoju dužnost do imenovanja novog ravnatelja, odnosno zamjenika ravnatelja, a najduže za razdoblje od šest mjeseci od dana isteka mandata.
Čuvanje povjerljivih podataka
Članak 26.
(1) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Upravnog vijeća, ravnatelj i zamjenici ravnatelja, radnici u Agenciji, kao i sve druge osobe koje obavljaju poslove za Agenciju dužni su klasificirane podatke i podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu koje saznaju prilikom obnašanja svoje dužnosti ili prilikom svog rada, čuvati kao tajnu.
(2) Upravno vijeće će donijeti pravilnik sukladno propisima koji uređuju tajnost podataka.
Suradnja s Vladom Republike Hrvatske
Članak 27.
Agencija je ovlaštena Vladi Republike Hrvatske podnositi prijedloge odluka i druge akte iz nadležnosti Vlade Republike Hrvatske na temelju ovoga Zakona.
V. UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM U OBLIKU DIONICA I POSLOVNIH UDJELA U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Ostvarivanje prava dioničara ili člana društva
Članak 28.
(1) Agencija ostvaruje prava dioničara ili člana društva na sljedeće načine:
– davanjem prijedloga na skupštinama društava,
– glasovanjem na skupštinama društva,
– praćenjem uspješnosti poslovanja društva,
– suradnjom s organima društva, te
– na druge načine sukladno propisima koji uređuju prava i obveze članova trgovačkih društava.
(2) Agencija u ostvarivanju prava dioničara ili člana društva iz stavka 1. ovoga članka nastupa kao zakonski zastupnik imatelja državne imovine u obliku dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava kojim upravlja na temelju ovoga Zakona.
(3) Agencija ima pravo ovlastiti druge osobe za zastupanje u vezi s ostvarivanjem prava iz stavka 1. ovoga članka.
Stjecanje dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima
Članak 29.
Agencija na temelju Plana upravljanja ili uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, u okviru sredstava osiguranih Financijskim planom Agencije, stječe dionice i poslovne udjele u trgovačkim društvima u ime Republike Hrvatske, i to financijskim sredstvima Agencije.
Raspolaganje dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima
Članak 30.
(1) Agencija raspolaže dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima u skladu sa Strategijom i Planom upravljanja.
(2) Raspolaganje dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima predstavlja prodaju dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima, zamjenu, darovanje, osnivanje založnog prava na dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima i druge načine raspolaganja sukladno propisima koji uređuju osnivanje i obavljanje djelatnosti trgovačkih društava.
Prethodne radnje u vezi s raspolaganjem dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima
Članak 31.
(1) Ako dionice ili poslovni udio u trgovačkom društvu predstavlja udio u temeljnom kapitalu društva veći od 25%, prije raspolaganja tim dionicama ili poslovnim udjelima u trgovačkom društvu, vrijednost trgovačkog društva mora procijeniti osoba koja ima odobrenje za obavljanje poslova savjetovanja o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u društvima sukladno propisima koji uređuju tržište kapitala.
(2) Ako dionice ili poslovni udio u trgovačkom društvu predstavlja udio u temeljnom kapitalu društva veći od 50%, osim procjene iz stavka 1. ovoga članka, mora se napraviti i analiza financijskog, pravnog i organizacijskog položaja društva.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako su troškovi procjene u nerazmjeru s vrijednošću raspoložive imovine društva ili ako troškovi procjene premašuju polovinu knjigovodstvene vrijednosti društva ili ako dionice ili poslovni udio u trgovačkom društvu predstavlja udio u temeljnom kapitalu društva do 25%, procjenu vrijednosti trgovačkog društva obavlja Agencija.
Načini prodaje dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima
Članak 32.
(1) Prodaja dionica u trgovačkim društvima provodi se na jedan od sljedećih načina ili njihovom kombinacijom:
– javna ponuda, koja se provodi kao javni poziv na kupnju, koji je upućen neodređenom ili određenom krugu osoba, i to prema unaprijed objavljenim uvjetima, te sadrži sve bitne sastojke ugovora o prijenosu i prodaji (inicijalna javna ponuda),
– javno nadmetanje, koje se provodi kao javna prodaja prema unaprijed objavljenim uvjetima prodaje, pri čemu se ugovor o prijenosu i prodaji sklapa s ponuditeljem koji ispunjava uvjete te ponudi najvišu cijenu iznad početne cijene (javna dražba),
– javno prikupljanje ponuda, koje se provodi kao poziv na predaju ponuda, koji je upućen neodređenom ili određenom krugu osoba, i to prema unaprijed objavljenim uvjetima,
– ponuda dionica, koja se provodi kao ponuda dionica javnosti na uređenom tržištu kapitala u skladu s propisima koji uređuju trgovanje vrijednosnim papirima,
– preuzimanje dioničkih društava, koje se provodi prihvaćanjem ponuda za preuzimanje dionica u skladu s propisima koji uređuju preuzimanje dioničkih društava,
– istiskivanje manjinskih dioničara, koje se provodi prihvaćanjem ponuda za istiskivanje manjinskih dioničara u skladu s propisima koji uređuju preuzimanje dioničkih društava,
– javni poziv za dokapitalizaciju društva, koji se provodi kao poziv na dokapitalizaciju društva u novcu, koji je upućen neodređenom ili određenom krugu osoba, i to prema unaprijed objavljenim uvjetima.
(2) Prodaja poslovnih udjela u trgovačkim društvima provodi se na jedan od sljedećih načina ili njihovom kombinacijom:
– javno nadmetanje, koje se provodi kao javna prodaja prema unaprijed objavljenim uvjetima prodaje, pri čemu se ugovor o prijenosu i prodaji sklapa s ponuditeljem koji ispunjava uvjete te ponudi najvišu cijenu iznad početne cijene (javna dražba),
– javno prikupljanje ponuda, koje se provodi kao poziv na predaju ponuda, koji je upućen neodređenom ili određenom krugu osoba, i to prema unaprijed objavljenim uvjetima,
– javni poziv za dokapitalizaciju društva, koji se provodi kao poziv na dokapitalizaciju društva u novcu, koji je upućen neodređenom ili određenom krugu osoba, i to prema unaprijed objavljenim uvjetima.
(3) Prodaja dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima, osim načinima propisanim stavkom 1. i 2. ovoga članka, provodi se i na načine propisane posebnim propisima.
Ovlasti za raspolaganje dionicama i udjelima trgovačkih društava
Članak 33.
(1) Odluku o raspolaganju dionicama i poslovnim udjelima trgovačkih društava čija je nominalna vrijednost do uključivo 1.000.000,00 kuna donosi ravnatelj Agencije.
(2) Odluku o raspolaganju dionicama i poslovnim udjelima trgovačkih društava čija je nominalna vrijednost veća od 1.000.000,00 kuna do uključivo 100.000.000,00 kuna donosi Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja Agencije.
(3) Odluku o raspolaganju dionicama i poslovnim udjelima trgovačkih društava čija je nominalna vrijednost veća od 100.000.000,00 kuna donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Upravnog vijeća Agencije.
Uredba o raspolaganju dionicama i poslovnim udjelima
Članak 34.
(1) Načine prodaje dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima, način određivanja početne cijene dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima prilikom prodaje, postupak i uvjete odabira ponuda, način određivanja vrijednosti dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima prilikom raspolaganja, te posebne uvijete prilikom prodaje dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima propisat će uredbom Vlada Republike Hrvatske.
(2) Posebni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se na prodaju dionica ili poslovnih udjela trgovačkih društava u poteškoćama, čija prodaja zbog financijskog položaja trgovačkog društva nije moguća, propisanim postupkom.
(3) Pod posebnim uvjetima iz stavka 1. ovoga članka smatra se prodaja dionica ili poslovnih udjela u trgovačkom društvu u poteškoćama po početnoj cijeni u iznosu od 1,00 kune, uz mogućnost otpisa potraživanja korisnika državnog proračuna prema trgovačkom društvu u dijelu ili u cijelosti, te obveza ulaganja stjecatelja u trgovačko društvo.
(4) Iznimno od odredbi članka 33. ovoga Zakona, odluku o prodaji dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava u poteškoćama pod posebnim uvjetima donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Upravnog vijeća Agencije bez obzira na nominalnu vrijednost dionica i udjela u trgovačkom društvu.
Plaćanje kupoprodajne cijene za dionice i udjele
Članak 35.
Kupoprodajna cijena za dionice i poslovne udjele u trgovačkom društvu plaća se jednokratno, pri čemu je za ispunjenje te obveze zabranjeno koristiti:
– sredstva trgovačkog društva čije se dionice ili poslovni udjeli kupuju, ili
– sredstva pribavljana zajmom u kojem je tražbina zajmodavca osigurana zalogom ili prijenosom prava na dionicama ili poslovnim udjelima trgovačkog društva čije se dionice ili poslovni udjeli kupuju, ili
– sredstva pribavljana zajmom u kojem je tražbina zajmodavca osigurana zalogom ili prijenosom prava na imovini trgovačkog društva čije se dionice ili poslovni udjeli kupuju.
Poseban način raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima
Članak 36.
Iznimno od odredaba članka 32. do 34. ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske može odlučiti, na prijedlog nadležnog ministarstva u odnosu na osnovnu djelatnost trgovačkog društva, a uz pribavljenu suglasnost ministarstva nadležnog za financije i ministarstva nadležnog za gospodarstvo na taj prijedlog, da se dionicama ili poslovnim udjelima u određenom trgovačkom društvu raspolaže i na drugačiji način u cilju ostvarivanja određenih gospodarskih interesa ili izvršavanja obveza Republike Hrvatske.
VI. UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM U OBLIKU NEKRETNINA
Ostvarivanje prava vlasništva na nekretninama
Članak 37.
(1) Agencija u postupcima upravljanja nekretninama obavlja sljedeće poslove:
– provodi postupke potrebne za upravljanje nekretninama,
– oblikuje prijedloge prostornih rješenja za nekretnine,
– obavlja tekuće i investicijsko održavanje nekretnina,
– brine o pravnoj uređenosti nekretnina,
– ustupa na korištenje tijelima državne uprave ili drugim tijelima korisnicima državnog proračuna nekretnine, koje su im potrebne za obavljanje njihove djelatnosti, te
– obavlja i druge poslove sukladno propisima koji uređuju vlasništvo i druga stvarna prava.
(2) Republiku Hrvatsku u svim sporovima koji se vode radi zaštite njezinih imovinskih prava i interesa pred sudovima, upravnim i drugim tijelima zastupa Državno odvjetništvo.
(3) Druge vlasnike nekretnina kojima Agencija upravlja na temelju ugovora o upravljanju u svim postupcima koji se vode radi zaštite njihovih imovinskih prava i interesa pred sudovima, upravnim i drugim tijelima zastupa Agencija.
(4) Agencija ima pravo ovlastiti druge osobe za zastupanje u slučajevima iz stavka 3. ovoga članka.
Stjecanje vlasništva i drugih stvarnih prava
Članak 38.
Agencija na temelju Plana upravljanja ili uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, u okviru sredstava osiguranih Financijskim planom Agencije, stječe vlasništvo i druga stvarna prava na nekretninama u ime Republike Hrvatske, i to financijskim sredstvima Agencije.
Raspolaganje nekretninama
Članak 39.
(1) Agencija raspolaže nekretninama u skladu sa Strategijom i Planom upravljanja.
(2) Agencija može raspolagati nekretninama i povodom prijedloga zainteresirane osobe u slučajevima razvrgnuća suvlasničke zajednice i osnivanja prava služnosti.
(3) Raspolaganje nekretninama predstavlja prodaju nekretnina, davanje u zakup ili najam, osnivanje prava građenja, dokapitalizaciju trgovačkih društava unošenjem nekretnina u temeljni kapital trgovačkih društava, darovanje, razmjenu, osnivanje založnog prava na nekretnini, osnivanje prava služnosti na nekretnini, razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, zajedničku izgradnju ili financiranje izgradnje i druge načine raspolaganja sukladno propisima koji uređuju vlasništvo i druga stvarna prava.
(4) Nekretninama se povodom prijedloga zainteresirane osobe ne smije raspolagati protivno Strategiji, Planu upravljanja ili zakonu, te ako su one potrebne za neposredno ostvarivanje prava ili ispunjavanje obveza ili dužnosti Republike Hrvatske, njezinih tijela ili pravnih osoba kojima je Republika Hrvatska osnivač.
Prethodne radnje u vezi s upravljanjem nekretninama
Članak 40.
(1) Agencija prije prodaje, razmjene ili razvrgnuća suvlasničke zajednice prodajom nekretnine utvrđuje tržišnu vrijednost nekretnine.
(2) Agencija prije osnivanja prava građenja utvrđuje iznos naknade za pravo građenja u odnosu na tržišnu vrijednost nekretnine.
(3) Tržišna vrijednost nekretnine iz stavka 1. i 2. ovoga članka je vrijednost izražena u novcu koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu i koja ovisi o odnosu ponude i potražnje u vrijeme njezinog utvrđivanja na području gdje se nekretnina nalazi.
(4) Agencija prije osnivanja prava služnosti utvrđuje naknadu za umanjenje tržišne vrijednosti nekretnine uslijed osnivanja služnosti.
Načini raspolaganja nekretninama
Članak 41.
(1) Raspolaganje nekretninama provodi se na jedan od sljedećih načina ili njihovom kombinacijom:
– javno nadmetanje, koje se provodi kao javno raspolaganje prema unaprijed objavljenim uvjetima, pri čemu se ugovor sklapa s ponuditeljem koji ispunjava uvjete i ponudi najvišu cijenu iznad početne cijene,
– javno prikupljanje ponuda, koje se provodi kao poziv na predaju ponuda, koji je upućeno neodređenom ili određenom krugu osoba, i to prema unaprijed određenim uvjetima.
(2) Razvrgnuće suvlasničke zajednice i osnivanje prava služnosti u skladu s prostornim planom provodi se izravnim pregovorima, povodom prijedloga zainteresirane osobe ili Agencije.
(3) Agencija može, iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, raspolagati nekretninama bez javnog nadmetanja ili bez javnog prikupljanja ponuda, po tržišnoj vrijednosti, kad pravo vlasništva na nekretninama kojima upravlja Agencija stječu Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako je to u interesu i cilju općega gospodarskog i socijalnog napretka njezinih građana.
(4) Agencija može, iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prodati nekretnine bez javnog nadmetanja ili bez javnog prikupljanja ponuda, po tržišnoj vrijednosti:
– osobi kojoj je dio tog zemljišta potreban za formiranje neizgrađene građevne čestice u skladu s lokacijskom dozvolom ili detaljnim planom uređenja, ako taj dio ne prelazi 20 % površine planirane građevne čestice i
– osobi koja je na zemljištu u svom vlasništvu, bez građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne uprave, izgradila građevinu u skladu s detaljnim planom uređenja ili lokacijskom dozvolom, a nedostaje joj do 20% površine planirane građevne čestice, pod uvjetom da se obveže da će u roku od jedne godine od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora ishoditi građevinsku dozvolu.
(5) Raspolaganje nekretninama, osim načinima propisanim stavkom 1. ovoga članka, provodi se i na načine propisane posebnim propisima.
Ovlasti za raspolaganje nekretninama
Članak 42.
(1) Odluku o raspolaganju nekretninom ili skupom nekretnina koje čine cjelinu čija je tržišna vrijednost do uključivo 1.000.000,00 kuna donosi ravnatelj Agencije.
(2) Odluku o raspolaganju nekretninom ili skupom nekretnina koje čine cjelinu čija je tržišna vrijednost veća od 1.000.000,00 do uključivo 100.000.000,00 kuna donosi Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja Agencije.
(3) Odluku o raspolaganju nekretninom ili skupom nekretnina koje čine cjelinu čija je tržišna vrijednost veća od 100.000.000,00 kuna donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Upravnog vijeća Agencije.
Uredba o raspolaganju nekretninama
Članak 43.
Načine raspolaganja nekretninama, način određivanja početne i tržišne vrijednosti nekretnina i prava građenja, način utvrđivanja i određivanja umanjene tržišne vrijednosti zemljišta uslijed osnivanja služnosti, uvjete za osnivanje prava građenja i druga pitanja značajna za raspolaganje nekretninama propisat će uredbom Vlada Republike Hrvatske.
Poseban način raspolaganja nekretninama
Članak 44.
Iznimno od odredaba članka 41. i 42. ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog nadležnog ministarstva u odnosu na namjenu nekretnine, a uz suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja, ministarstva nadležnog za financije i ministarstva nadležnog za gospodarstvo na taj prijedlog, odlučiti da se određenom nekretninom raspolaže i na drugačiji način u cilju ostvarivanja određenih gospodarskih interesa ili izvršavanja obveza Republike Hrvatske.
Raspolaganje nekretninama bez naknade
Članak 45.
(1) Raspolaganje nekretninama bez naknade moguće je ako je to propisano ovim ili posebnim zakonom.
(2) Raspolaganje nekretninama bez naknade moguće je i kada je nekretnina sukladno namjeni određena od nadležnog tijela kao nekretnina koja je javno dobro u općoj uporabi.
Raspolaganje nekretninama za obavljanje djelatnosti tijela državne uprave
Članak 46.
(1) Agencija daje na korištenje nekretnine tijelima državne uprave ili drugim tijelima korisnicima državnog proračuna na njihov obrazloženi zahtjev, o čemu sklapa ugovor o korištenju.
(2) Agencija daje na korištenje nekretnine bez naknade i drugim osobama na njihov obrazložen zahtjev i to ako je to njihovo pravo propisano posebnim zakonima, o čemu sklapa ugovor o korištenju.
(3) Ukoliko Agencija nema na upravljanju nekretnine za ostvarivanje potreba korisnika iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Agencija će kupiti, uzeti u najam ili zakup nekretnine u skladu s potrebama podnositelja zahtjeva.
(4) Agencija upravlja nekretninama koje tijela državne uprave koriste povremeno u svrhu svoje djelatnosti (objekti posebne namjene – rezidencijalni objekti), a sredstva za troškove tekućeg i investicijskog održavanja, za potrebnu opremu, kao i za druge troškove osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji tijela državne uprave koje koristi predmetnu nekretninu.
(5) Mjerila i kriterije, naknadu za korištenje, podmirivanje troškova tekućeg i investicijskog održavanja nekretnina, podmirivanje troškova stjecanja, zakupa ili najma nekretnina koje se daju na korištenje tijelima državne uprave i drugim osobama, kao i objekte posebne namjene propisat će uredbom Vlada Republike Hrvatske.
VII. REGISTAR DRŽAVNE IMOVINE
Članak 47.
(1) Registar je popis državne imovine u obliku:
– dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima,
– nekretnina, uključujući i nekretnine čije je upravljanje i raspolaganje uređeno posebnim zakonom,
a čiji je imatelj, odnosno vlasnik Republika Hrvatska, zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska.
(2) Agencija uspostavlja i vodi Registar.
(3) Agencija je ovlaštena bez naknade pristupati podacima i koristiti podatke o državnoj imovini iz stavka 1. ovoga članka iz evidencija sudova, tijela državne uprave, zavoda i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska, kao i drugih javnih evidencija. Pristup svim podacima iz evidencija uspostavit će se izravno elektroničkim putem ako tehničke mogućnosti to dopuštaju.
(4) Registar se objavljuje na internetskim stranicama Agencije.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, podaci iz Registra o državnoj imovini koja se koristi za potrebe očuvanja suvereniteta, neovisnosti te obrane teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske neće se objavljivati.
(6) Agencija je dužna na zahtjev ministarstva nadležnog za financije dostaviti podatke o državnoj imovini u svrhu izrade financijskih izvještaja u smislu propisa koji uređuju državni proračun.
Članak 48.
Način uspostave, sadržaj, oblik, način vođenja Registra te podatke koji se neće javno objavljivati propisat će uredbom Vlada Republike Hrvatske.
VIII. NEPROCIJENJENA IMOVINA U POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE
Članak 49.
(1) Neprocijenjena imovina, u smislu ovoga Zakona, su dionice u trgovačkim društvima, poslovni udjeli u trgovačkim društvima, poslovni prostori, stanovi, potraživanja i pokretnine koje nisu, u cijelosti ili u dijelu, procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća, u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.), odnosno koje nisu unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.), a na kojoj su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća, te u pogledu kojih imovinskopravni odnosi nisu uređeni posebnim propisom.
(2) Neprocijenjenom imovinom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i stanovi koje su društvena poduzeća u postupku pretvorbe prenijela fondovima u stambenom i komunalnom gospodarstvu, a koji nisu prodani nositeljima stanarskog prava na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, br. 43/92., 69/92., 25/93., 48/93., 2/94., 4/94., 44/94., 47/94., 58/95., 11/96., 11/97., 68/98., 96/99., 120/00. i 78/02.).
(3) Imovina u obliku dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima, te u obliku poslovnih prostora i stanova, koja u cijelosti nije procijenjena, vlasništvo je Republike Hrvatske, dok je imovina u obliku pokretnina i potraživanja, koja u cijelosti nije procijenjena, vlasništvo Agencije.
(4) Imovina koja u dijelu nije procijenjena suvlasništvo je Republike Hrvatske, odnosno Agencije, ovisno o kojoj imovini se radi, i trgovačkog društva koji je pravni sljednik društvenog poduzeća koje je na toj imovini imalo pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja u idealnim dijelovima razmjerno veličini procijenjenog i neprocijenjenog dijela.
(5) Ako je trgovačko društvo koje je pravni sljednik društvenog poduzeća raspolagalo ili opteretilo neprocijenjenu imovinu u korist trećih osoba, a pod uvjetom da je treća osoba u dobroj vjeri stekla pravo vlasništva, odnosno založno pravo na neprocijenjenoj imovini, Republika Hrvatska, odnosno Agencija može umjesto stvarnopravnog zahtjeva protiv trgovačkog društva prihvatiti isplatu tržišne vrijednosti neprocijenjene imovine.
(6) Uprava, stečajni upravitelj ili likvidator društva iz stavka 1. i 5. ovoga članka ili njihovih pravnih sljednika dužna je u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dostaviti Agenciji popis neprocijenjene imovine iz stavka 1. i 5. ovoga članka, s dokazima o stjecanju, odnosno postojanju prava na toj imovini, kao i s dokazima eventualnog raspolaganja tom imovinom od strane društva ili njegovog pravnog sljednika.
IX. UVJERENJE O PROCIJENJENIM NEKRETNINAMA
Članak 50.
(1) Uvjerenje o nekretninama procijenjenim u temeljni kapital izdaje se na zahtjev stranke kao javna isprava o činjenicama o kojima Agencija vodi službenu evidenciju, a za potrebe upisa prava vlasništva nekretnina u zemljišne knjige, odnosno polaganja u knjigu isprava.
(2) Uvjerenjem o procijenjenim nekretninama utvrđuju se nekretnine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.), odnosno koje su unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.).
(3) Agencija naplaćuje naknadu za izdavanja uvjerenja iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Visinu naknade za izdavanje uvjerenja iz stavka 1. ovoga članka propisat će Upravno vijeće uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske
X. USTUPANJE DIONICA HRVATSKIM RATNIM VOJNIM INVALIDIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA OBITELJI SMRTNO STRADALOGA, ODNOSNO ZATOČENOG ILI NESTALOG HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA
Članak 51.
(1) Agencija je dužna bez naplate ustupiti dio dionica čiji je imatelj Republika Hrvatska hrvatskim ratnim vojnim invalidima Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI iz Domovinskog rata) ovisno o stupnju oštećenja organizma i članovima obitelji smrtno stradaloga odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, koji pravo na dionice bez naplate nisu ostvarili na temelju Zakona o privatizaciji, i to:
– HRVI iz Domovinskog rata s 20% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 18.400,00 kuna,
– HRVI iz Domovinskog rata s 30% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 25.400,00 kuna,
– HRVI iz Domovinskog rata sa 40% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 32.400,00 kuna,
– HRVI iz Domovinskog rata s 50% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 39.400,00 kuna,
– HRVI iz Domovinskog rata sa 60% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 46.400,00 kuna,
– HRVI iz Domovinskog rata sa 70% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 53.400,00 kuna,
– HRVI iz Domovinskog rata s 80% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 60.400,00 kuna,
– HRVI iz Domovinskog rata s 90% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 67.400,00 kuna,
– HRVI iz Domovinskog rata sa 100% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 74.000,00 kuna,
– obitelji smrtno stradaloga, odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u nominalnoj vrijednosti od 74.000,00 kuna.
(2) Dionice koje prema stavku 1. ovoga članka pripadaju obitelji smrtno stradaloga, odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata raspoređuju se na njegove zakonske nasljednike prvog i drugog nasljednog reda prema zakonu koji uređuje nasljeđivanje.
(3) HRVI iz Domovinskog rata pravo na dionice ostvaruju na temelju pravomoćnog rješenja kojim je postotak oštećenja organizma utvrđen trajno.
(4) Pravo na dionice iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se rješenjem koje na zahtjev stranke donosi Agencija, a protiv kojeg nije dopuštena žalba, a može se pokrenuti upravni spor.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Započeti postupci
Članak 52.
Postupci raspolaganja dionicama i udjelima u trgovačkim društvima započeti po odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.) i Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama tih zakona.
Obročna otplata i prijenos dionica
Članak 53.
(1) Neotplaćene dionice kupljene na obročnu otplatu na temelju članka 5. stavka 1. točke 1., 2. i 2.a, članka 19., članka 21.a i 21.b Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.), te članka 5. Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.) mogu se prenijeti na drugu osobu, ako se ta osoba obveže preostali dug platiti jednokratno u roku od 6 mjeseci od dana sklapanja ugovora.
(2) Obveza jednokratne otplate duga u roku od 6 mjeseci iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zakonskog nasljednika.
Članak 54.
Ako prijašnji vlasnik, sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.), ostvaruje pravo na naknadu za oduzetu imovinu u dionicama ili poslovnim udjelima trgovačkog društva, Agencija će tu obvezu izvršiti samo dionicama ili poslovnim udjelima trgovačkog društva čiji je imatelj Republika Hrvatska, a koje je Republika Hrvatska stekla od Hrvatskog fonda za privatizaciju na temelju ovoga Zakona.
Početak rada Agencije
Članak 55.
(1) Agencija počinje s radom na dan 1. travnja 2011.
(2) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati ravnatelja Agencije.
(3) Na imenovanje ravnatelja Agencije primjenjuju se odredbe članka 24. i 25. ovoga Zakona.
(4) Ravnatelj Agencije obavlja sve pripremne radnje za početak rada Agencije, a posebno obavlja poslove u vezi s upisom Agencije u sudski registar i organizira početak rada Agencije.
(5) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Upravnog vijeća Agencije, imenovat će zamjenike ravnatelja Agencije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 56.
(1) Vlada Republike Hrvatske imenovat će predsjednika, zamjenika predsjednika i pet članova Upravnog vijeća Agencije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Upravno vijeće Agencije donijet će Statut Agencije i druge opće akte Agencije potrebne za rad Agencije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 57.
Stručne i administrativne poslove, kao i sredstva potrebna za osnivanje i početak rada Agencije obavlja i osigurava Hrvatski fond za privatizaciju.
Prestanak rada Hrvatskog fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom
Članak 58.
(1) Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona Hrvatski fond za privatizaciju nastavlja raditi na temelju Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.), Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.) i Zakona o Hrvatskom fondu za privatizaciju (»Narodne novine«, br. 84/92., 70/93., 76/93., 19/94., 52/94. i 87/96.) te propisa donesenim na temelju tih zakona, a Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom na temelju Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (»Narodne novine«, br. 199/03., 30/04., 136/04., 22/05., 44/06., 5/08., 27/08. i 77/09.) i propisa donesenih na temelju tog Zakona.
(2) Hrvatski fond za privatizaciju i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom prestaju s radom dana 31. ožujka 2011. godine.
(3) Agencija na dan 31. ožujka 2011. godine preuzima poslove, imovinu, prava, obveze, uredsku i drugu opremu, arhiv Hrvatskog fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, te radnike Hrvatskog fonda za privatizaciju i državne službenike i namještenike Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, dionice, poslovni udjeli u trgovačkim društvima i nekretnine u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju na dan 31. ožujka 2011. godine postaju vlasništvo Republike Hrvatske.
(5) Radnici Hrvatskog fonda za privatizaciju, te državni službenici i namještenici Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom koji su preuzeti prema stavku 3. ovoga članka nastavljaju s radom na poslovima na kojima su zatečeni i zadržavaju plaću prema dosadašnjim propisima, do sklapanja ugovora o radu za radna mjesta sukladno aktima Agencije i općim propisima o radu.
Dostavljanje podataka
Članak 59.
Tijela državne uprave, kao i drugi korisnici državnog proračuna, dužni su u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti Agenciji podatke o nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje koriste, kao i o svim drugim nekretninama koje koriste na temelju ugovora o zakupu, ugovora o najmu ili ugovora o korištenju.
Donošenje podzakonskih propisa
Članak 60.
(1) Vlada Republike Hrvatske će Hrvatskom saboru podnijeti Prijedlog Strategije iz članka 9. ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Vlada Republike Hrvatske donijet će Plan upravljanja iz članka 10. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana objave Strategije iz članka 9. ovoga Zakona.
(3) Vlada Republike Hrvatske odredit će visinu naknade iz članka 15. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Vlada Republike Hrvatske će uredbe iz članka 34., 43., 46. i 48. ovoga Zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(5) Do donošenja Strategije i Plana upravljanja i uredbi iz stavka 4. ovoga članka Agencija upravlja državnom imovinom sukladno odredbama ovoga Zakona.
(6) Upravno vijeće donijet će pravilnik iz članka 50. stavka 4. u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Prestanak važenja propisa
Članak 61.
(1) Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti Zakon o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.), Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.) i Zakon o Hrvatskom fondu za privatizaciju (»Narodne novine«, br. 84/92., 70/93., 76/93., 19/94., 52/94. i 87/96.).
(2) Na dan 31. ožujka 2011. prestaju važiti odredbe članka 21.a stavka 1. podstavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 10/98., 15/00., 117/01., 199/03., 30/04. i 77/09.).
(3) Na dan 31. ožujka 2011. prestaju važiti odredbe članka 2.a točke 2. i članka 17.c Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (»Narodne novine«, br. 199/03., 30/04., 136/04., 22/05., 44/06., 5/08., 27/08. i 77/09.).
Stupanje na snagu
Članak 62.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2011.
Klasa: 406-01/10-01/01
Zagreb, 15. prosinca 2010.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.