VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
609
Na temelju članka 60. stavaka 1. i 2. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 75/93, 92/96, 48/99, 15/2000, 127/2000, 59/2001, 199/2003 i 79/2007), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 30. prosinca 2010. godine donijela
UREDBU
O NAČELIMA ZA UNUTARNJE USTROJSTVO TIJELA DRŽAVNE UPRAVE
I. UVOD
Predmet Uredbe
Članak 1.
Ovom Uredbom utvrđuju se načela za unutarnje ustrojstvo ministarstava, središnjih državnih ureda, državnih upravnih organizacija (u daljnjem tekstu: središnja tijela državne uprave), vrste unutarnjih ustrojstvenih jedinica i uvjeti za njihovo ustrojavanje, način upravljanja tim jedinicama, način planiranja poslova, raspored radnog vremena, održavanje uredovnih dana te uredovno vrijeme za rad s građanima i drugim strankama.
Odredbe ove Uredbe na odgovarajući se način primjenjuju i na urede, agencije, direkcije i druge stručne službe Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: stručne službe Vlade).
Propisi koji se primjenjuju
Članak 2.
Ako je posebnim zakonom ili drugim propisom unutarnje ustrojstvo pojedinih središnjih tijela državne uprave, ureda, agencija, direkcija i drugih stručnih službi Vlade uređeno drugačije, odredbe ove Uredbe primjenjivat će se samo u pitanjima koja nisu uređena tim posebnim propisima.
Unutarnje ustrojstvo ureda državne uprave u županijama
Članak 3.
Unutarnje ustrojstvo ureda državne uprave u županijama uređuje se posebnom uredbom Vlade Republike Hrvatske.
II. NAČELA
Načela
Članak 4.
Unutarnje ustrojstvo središnjih tijela državne uprave i stručnih službi Vlade temelji se na sljedećim načelima:
1. Načelo racionalizacije,
2. Načelo funkcionalnosti,
3. Načelo vertikalne i horizontalne povezanosti,
4. Načelo harmonizacije temeljnih elemenata unutarnjeg ustrojstva,
5. Načelo fleksibilnosti unutarnjeg ustrojstva,
6. Načelo dostupnosti.
Načelo racionalizacije
Članak 5.
Načelo racionalizacije unutarnjeg ustrojstva zahtjeva uspostavu ekonomične organizacijske strukture potrebne za učinkovito obavljanje poslova uz što manje troškove.
Načelo funkcionalnosti
Članak 6.
Načelo funkcionalnosti zahtjeva organiziranje tijela na način da se svi poslovi iz djelokruga tijela dodjeljuju određenim ustrojstvenim jedinicama. Ovisno o opsegu i značaju poslova, jednoj ustrojstvenoj jedinici može se dodijeliti više različitih poslova.
Načelo vertikalne i horizontalne povezanosti
Članak 7.
Načelo vertikalne i horizontalne povezanosti zahtjeva da hijerarhijske linije, linije odgovornosti (vertikalna povezanost) i linije koordinacije i suradnje (horizontalna povezanost) u određenom tijelu budu jasno određene.
Načelo harmonizacije temeljnih elemenata unutarnjeg ustrojstva
Članak 8.
Načelo harmonizacije temeljnih elemenata unutarnjeg ustrojstva zahtjeva ujednačavanje temeljnih standarda unutarnjeg ustrojstva, koji se odnose na:
– vrste i nazive unutarnjih ustrojstvenih jedinica,
– opseg i sadržaj poslova te broj izvršitelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica,
– uvjete u pogledu njihovog ustrojavanja, mjerene brojem užih jedinica ili radnih mjesta,
– uvjete u pogledu strukturiranja područnih jedinica te ostalih elemenata unutarnjeg ustrojstva,
– uvjete u pogledu ustrojavanja istog ranga unutarnjih ustrojstvenih jedinica za obavljanje iste vrste poslova u svim tijelima državne uprave.
Načelo fleksibilnosti unutarnjeg ustrojstva
Članak 9.
Načelo fleksibilnosti unutarnjeg ustrojstva podrazumijeva mogućnost utvrđivanja i drugačijih vrsta unutarnjih ustrojstvenih jedinica od vrsta utvrđenih ovom Uredbom, kada je to nužno zbog prirode i načina obavljanja poslova, a kako bi tijela državne uprave mogla primjerenije i fleksibilnije reagirati na promijenjene okolnosti, ali uz poštivanje ostalih načela unutarnjeg ustrojstva.
Načelo dostupnosti
Članak 10.
Načelo dostupnosti zahtjeva unutarnje ustrojstvo tijela kojim se u najvećoj mogućoj mjeri omogućava efikasno zadovoljenje potreba građana i drugih stranaka.
III. UNUTARNJE USTROJSTVENE JEDINICE SREDIŠNJIH TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I STRUČNIH SLUŽBI VLADE, UVJETI ZA NJIHOVO USTROJAVANJE I NAČIN UPRAVLJANJA
1) Unutarnje ustrojstvene jedinice
Unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvima
Članak 11.
U ministarstvima se u pravilu ustrojavaju: upravne organizacije u sastavu ministarstava (uprave, zavodi, ravnateljstva), službe (sektori), odjeli, odsjeci, pododsjeci i odjeljci, a kao posebne ustrojstvene jedinice ustrojavaju se tajništvo i kabinet ministra.
U upravnim organizacijama u ministarstvima, koje su osnovane posebnim zakonima i koje imaju više od tisuću službenika i namještenika, kao posebna ustrojstvena jedinica može se osnovati i kabinet ravnatelja.
Unutarnje ustrojstvene jedinice u središnjim državnim uredima i državnim upravnim organizacijama
Članak 12.
U središnjim državnim uredima i državnim upravnim organizacijama u pravilu se ustrojavaju: službe (sektori), odjeli, odsjeci, pododsjeci i odjeljci, a kao posebna ustrojstvena jedinica ustrojava se kabinet ravnatelja državne upravne organizacije, odnosno kabinet državnog tajnika središnjeg državnog ureda.
Unutarnje ustrojstvene jedinice u stručnim službama Vlade
Članak 13.
U stručnim službama Vlade u pravilu se ustrojavaju: odjeli, odsjeci, pododsjeci i odjeljci.
2) Uvjeti za ustrojavanje unutarnjih ustrojstvenih jedinica
Upravne organizacije u sastavu ministarstva
Članak 14.
Upravne organizacije u sastavu ministarstva (uprave, zavodi i ravnateljstva) u pravilu se ustrojavaju za jedno ili više upravnih područja iz djelokruga ministarstva.
Uprave, zavodi i ravnateljstva mogu se ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njihovom sastavu.
Služba (sektor)
Članak 15.
Služba (sektor) se ustrojava za obavljanje poslova državne uprave većeg opsega u pojedinom upravnom području.
Služba (sektor) se može ustrojiti i za obavljanje poslova državne uprave manjeg opsega, ako se radi o poslovima visoke složenosti (kao što su primjerice izrada strategija, prijedloga zakona, rad na projektima i sl.), te za financijsko-planske poslove.
U okviru službe (sektora) mogu se ustrojavati odjeli.
Služba (sektor) se u ministarstvu može ustrojiti i kao samostalna unutarnja ustrojstvena jedinica za obavljanje određenih poslova državne uprave, za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje upravne organizacije.
Ostale unutarnje ustrojstvene jedinice
Članak 16.
Odjeli, odsjeci, pododsjeci i odjeljci ustrojavaju se ovisno o složenosti poslova, srodnosti i povezanosti poslova državne uprave, njihovom opsegu te potrebnom broju izvršitelja za njihovo obavljanje.
Odjel
Članak 17.
Odjel se ustrojava kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica u okviru upravne organizacije odnosno službe u ministarstvima, odnosno u okviru službe u državnim upravnim organizacijama i u središnjim državnim uredima, za pojedino upravno područje manjeg opsega ili za određenu vrstu međusobno povezanih poslova državne uprave te općih, tehničkih i pomoćnih poslova većeg opsega, čije obavljanje zahtijeva određeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu.
Odjeli se mogu ustrojiti i kao samostalne unutarnje ustrojstvene jedinice, za obavljanje određenih poslova državne uprave, za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje upravnih organizacija u ministarstvima odnosno službi u državnim upravnim organizacijama.
Odsjek
Članak 18.
Odsjek se ustrojava u okviru odjela za obavljanje srodnih poslova državne uprave, drugih međusobno povezanih poslova te općih, tehničkih i pomoćnih poslova, čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu.
Druge ustrojstvene jedinice u okviru odjela
Članak 19.
U odjelima se mogu neposredno ustrojiti i niže ustrojstvene jedinice od odsjeka (pododsjeci i odjeljci).
Pododsjek
Članak 20.
Pododsjek se u pravilu ustrojava u okviru odsjeka za obavIjanje srodnih poslova državne uprave te općih, tehničkih i pomoćnih poslova manjeg opsega, čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu.
Odjeljak
Članak 21.
Odjeljak se u pravilu ustrojava u okviru pododsjeka za obavljanje međusobno povezanih poslova manjeg opsega, čije obavljanje zahtijeva suradnju u radu.
Broj izvršitelja
Članak 22.
Odjeli, odsjeci, pododsjeci i odjeljci mogu se ustrojiti uz ispunjenje uvjeta iz članaka 17., 18., 20. i 21. ove Uredbe ako je uredbom o unutarnjem ustrojstvu pojedinog središnjeg tijela državne uprave za obavljanje određenih poslova predviđen potreban broj izvršitelja dovoljan za ustrojavanje pojedine unutarnje ustrojstvene jedinice, i to:
– za ustrojavanje odjela najmanje pet (5) izvršitelja uključujući i načelnika,
– za ustrojavanje odsjeka najmanje četiri (4) izvršitelja uključujući i voditelja,
– za ustrojavanje pododsjeka najmanje tri (3) izvršitelja uključujući i voditelja,
– za ustrojavanje odjeljka najmanje tri (3) izvršitelja uključujući i voditelja.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zbog specifičnosti i složenosti poslova, Vlada Republike Hrvatske može u uredbi o unutarnjem ustrojstvu pojedinog središnjeg tijela državne uprave, odnosno stručne službe Vlade, odrediti za ustrojavanje odjela i manji broj izvršitelja od utvrđenog najmanjeg broja potrebnih izvršitelja iz stavka 1. ovoga članka.
Kabinet
Članak 23.
Kabinet ministra, odnosno kabinet ravnatelja državne uprave organizacije, te kabinet državnog tajnika središnjeg državnog ureda je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica koja za ministra i državne tajnike u ministarstvu, odnosno za ravnatelja državne upravne organizacije i njegovog zamjenika, te za državnog tajnika središnjeg državnog ureda i njegove zamjenike obavlja poslove u vezi predstavki i pritužbi građana, protokolarne poslove, poslove u vezi odnosa sa sredstvima javnog priopćavanja, poslove koji se odnose na jačanje vertikalne i horizontalne koordinacije unutar tijela, te druge stručne i administrativne poslove za službene potrebe čelnika tijela.
Ukoliko središnje tijelo državne uprave ima manje od 50 zaposlenih, obavljanje poslova kabineta može se organizirati u okviru neke od ustrojstvenih jedinica unutar tog tijela.
Uz kabinet čelnika središnjeg tijela državne uprave mogu se predvidjeti i samostalni izvršitelji (savjetnici) za posebne službene potrebe središnjeg tijela državne uprave.
Tajništvo
Članak 24.
U ministarstvima se ustrojava tajništvo kao posebna unutarnja ustrojstvena jedinica koja za potrebe ministarstva, u pravilu, obavlja pravne poslove, upravne i stručne poslove vezane za planiranje, razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, poslove zaštite na radu, organizacijske, financijsko-planske i računovodstvene poslove, poslove javne nabave, poslove skrbi o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad, poslove informatizacije te opće, pomoćne i tehničke poslove.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za obavljanje financijsko-planskih i računovodstvenih poslova te ostalih aktivnosti vezanih uz koordinaciju razvoja financijskog upravljanja i kontrole, u ministarstvima se može osnovati upravna organizacija.
Tajništvo se može ustrojiti ako su ispunjeni uvjeti za ustrojavanje odjela.
Područne jedinice
Članak 25.
Unutarnje ustrojstvene jedinice središnjih tijela državne uprave mogu se ustrojiti kao područne jedinice i izvan sjedišta središnjeg tijela državne uprave.
Iznimno, ako nema uvjeta za ustrojavanje ustrojstvene jedinice izvan sjedišta središnjeg tijela državne uprave, mogu se predvidjeti samostalni izvršitelji.
Područna jedinica ustrojava se kao područni ured ako su u njenom sastavu ustrojena najmanje dva odjela.
Ispostave područnih jedinica
Članak 26.
Područne jedinice mogu imati ispostave koje se mogu ustrojiti kao odsjeci, pododsjeci i odjeljci.
Ako nema uvjeta za ustrojavanje odsjeka, pododsjeka i odjeljka u ispostavama područnih jedinica mogu se predvidjeti samostalni izvršitelji.
3) Upravljanje unutarnjim ustrojstvenim jedinicama
Čelnici unutarnjih ustrojstvenih jedinica
Članak 27.
Radom tajništva upravlja tajnik ministarstva.
Radom upravne organizacije u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj.
Radom službe u ministarstvima i središnjim državnim uredima upravlja načelnik službe.
Radom službe u sastavu državne upravne organizacije upravlja pomoćnik ravnatelja.
Radom odjela upravlja načelnik.
Radom kabineta upravlja tajnik kabineta.
Radom odsjeka upravlja voditelj odsjeka.
Radom pododsjeka upravlja voditelj pododsjeka.
Radom odjeljka upravlja voditelj odjeljka.
Radom područnog ureda središnjeg tijela državne uprave upravlja pročelnik.
Tajnik ministarstva
Članak 28.
Tajnik ministarstva:
– neposredno upravlja tajništvom ministarstva,
– tehnički usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva,
– predlaže plan rada ministarstva na temelju nacrta planova rada upravnih organizacija u sastavu ministarstva,
– brine o planiranju, razvoju i upravljanju ljudskim potencijalima te predlaže planove stručnog usavršavanja i osposobljavanja državnih službenika,
– izvješćuje ministra o ostvarivanju plana rada ministarstva,
– obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.
Zamjenici državnog tajnika središnjih državnih ureda
Članak 29.
Zamjenici državnog tajnika središnjeg državnog ureda:
– koordiniraju obavljanje poslova državne uprave u pojedinom upravnom području središnjeg državnog ureda,
– predlažu politiku razvoja u upravnim područjima za koja su nadležni,
– koordiniraju izradu strateških dokumenata u upravnim područjima iz svoje nadležnosti,
– koordiniraju izradu planova rada ustrojstvenih jedinica koje obavljaju poslove u upravnim područjima za koje su nadležni,
– prate ostvarivanje planova rada u upravnim područjima iz svoje nadležnosti te izvješćuje državnog tajnika o njihovom ostvarivanju,
– obavljaju i druge poslove koje im povjeri državni tajnik.
Ravnatelji u ministarstvima i pomoćnici ravnatelja državnih upravnih organizacija
Članak 30.
Ravnatelji u ministarstvima i pomoćnici ravnatelja državnih upravnih organizacija:
– upravljaju radom upravne organizacije u sastavu ministarstva, odnosno službe u državnim upravnim organizacijama,
– raspoređuju poslove na unutarnje ustrojstvene jedinice i nadziru njihovo izvršavanje,
– daju naputke za rad službenicima i namještenicima,
– predlažu raspored službenika i namještenika,
– predlažu nacrt plana rada za upravne organizacije u sastavu ministarstva odnosno za službe u državnoj upravnoj organizaciji,
– izvješćuju ministra, odnosno ravnatelja državne upravne organizacije o stanju izvršavanja poslova,
– obavljaju i druge poslove koje im povjeri čelnik tijela.
Zamjenik ravnatelja državne upravne organizacije
Članak 31.
Zamjenik ravnatelja državne upravne organizacije:
– zamjenjuje ravnatelja u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti,
– koordinira poslove strateškog planiranja iz djelokruga državne upravne organizacije,
– predlaže plan rada državne upravne organizacije na temelju planova rada službi (sektora) u sastavu državne upravne organizacije,
– tehnički usklađuje rad službi (sektora) u sastavu državne upravne organizacije,
– izvješćuje ravnatelja o ostvarivanju plana rada državne upravne organizacije,
– obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj.
Čelnici ostalih unutarnjih ustrojstvenih jedinica
Članak 32.
Čelnici ostalih unutarnjih ustrojstvenih jedinica u središnjem tijelima državne uprave:
– upravljaju radom unutarnje ustrojstvene jedinice,
– planiraju poslove koje će izvršavati unutarnja ustrojstvena jedinica,
– raspoređuju poslove na pojedine službenike i namještenike,
– daju upute službenicima i namještenicima za izvršavanje određenog posla,
– prate izvršavanje poslova u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici,
– obavljaju nadzor nad radom pojedinih službenika i namještenika,
– ukazuju na probleme koji se pojavljuju u radu unutarnje ustrojstvene jedinice te predlažu načine izvršavanja pojedinih poslova,
– neposredno izvršavaju najsloženije poslove iz djelokruga unutarnje ustrojstvene jedinice.
Odgovornost za rad čelnika unutarnjih ustrojstvenih jedinica
Članak 33.
Čelnici unutarnjih ustrojstvenih jedinica u ministarstvima za svoj rad odgovaraju ministru, državnom tajniku nadležnom za odgovarajuće upravno područje, te čelnicima unutarnjih ustrojstvenih jedinica u čijem se sastavu nalaze.
Čelnici unutarnjih ustrojstvenih jedinica u državnim upravnim organizacijama za svoj rad odgovaraju ravnatelju, zamjeniku ravnatelja, te čelnicima unutarnjih ustrojstvenih jedinica u čijem se sastavu nalaze.
Čelnici unutarnjih ustrojstvenih jedinica u središnjim državnim uredima za svoj rad odgovaraju državnom tajniku, zamjeniku državnog tajnika nadležnom za odgovarajuće upravno područje, te čelnicima unutarnjih ustrojstvenih jedinica u čijem se sastavu nalaze.
Odgovornost za rad čelnika unutarnjih ustrojstvenih jedinica stručnih službi Vlade uređuje se propisom kojim je uređeno unutarnje ustrojstvo tog tijela.
IV. STRUČNI KOLEGIJ I SAVJETODAVNA RADNA TIJELA
Stručni kolegij
Članak 34.
U središnjim tijelima državne uprave osniva se stručni kolegij kao stručno i savjetodavno tijelo čelnika tijela.
Sastav i način rada stručnog kolegija utvrđuje čelnik tijela pravilnikom o unutarnjem redu.
Savjetodavna radna tijela
Članak 35.
Za raspravljanje o pojedinim pitanjima obavljanja poslova državne uprave iz djelokruga središnjih tijela državne uprave, za utvrđivanje nacrta propisa, davanje mišljenja i prijedloga o značajnim pitanjima iz djelokruga tijela državne uprave, mogu se u središnjim tijelima državne uprave osnivati savjetodavna radna tijela (povjerenstva, radne grupe i sl.).
Savjetodavna radna tijela osniva čelnik tijela.
V. NAČIN PLANIRANJA POSLOVA
Godišnji plan rada
Članak 36.
U središnjim tijelima državne uprave utvrđuje se godišnji plan rada.
Godišnji plan rada sadrži opći prikaz zadaća i poslova tijela državne uprave u određenoj godini, a posebice izrade nacrta propisa, neposredne provedbe zakona i drugih propisa, upravnog odnosno inspekcijskog nadzora te praćenja stanja u upravnim područjima iz djelokruga tijela državne uprave.
Godišnji plan rada sadrži i podatke o ciljevima koji se planiraju ostvariti, a koji su vezani uz opće i posebne ciljeve sadržane u strateškim planovima za trogodišnje razdoblje koje tijela državne uprave izrađuju sukladno Zakonu o proračunu, te podatke o najznačajnijim rizicima koji mogu utjecati na realizaciju postavljenih ciljeva.
Godišnji plan rada u središnjim tijelima državne uprave donosi čelnik tijela.
Prijedlog godišnjeg plana rada utvrđuje se najkasnije 20 dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za osiguranje sredstava za iduću proračunsku godinu.
Godišnji plan rada donosi se najkasnije do kraja tekuće godine za iduću godinu.
VI. RASPORED RADNOG VREMENA, UREDOVNI DANI I UREDOVNO VRIJEME ZA RAD SA STRANKAMA
Tjedno radno vrijeme
Članak 37.
Tjedno radno vrijeme središnjih tijela državne uprave raspoređuje se na pet radnih dana, od ponedjeljaka do petka.
Iznimno, čelnik tijela može, ovisno o potrebama određenih službi, za te službe, odnosno za pojedine državne službenike i namještenike tih službi, odrediti i drugačiji raspored tjednog radnog vremena.
Dnevno radno vrijeme
Članak 38.
Središnja tijela državne uprave rade u pravilu dnevno od 8.30 do 16.30 sati.
Čelnik tijela može, ovisno o potrebama službe i mjesnim prilikama, odrediti početak redovitog radnog vremena od 7 do 9 sati.
Dnevni odmor
Članak 39.
Dnevni odmor u tijeku rada traje 30 minuta, a ne može se odrediti na početku ili na kraju radnog vremena.
Dnevni odmor mora se organizirati tako da tijela državne uprave, gdje je to moguće, ne prekidaju rad u vrijeme određeno za uredovanje sa strankama.
Uredovno vrijeme za rad za strankama
Članak 40.
Središnja tijela državne uprave dužna su preraspodjelom poslova osigurati uredovno vrijeme za rad sa strankama na način da se građanima i drugim strankama omogući obavljanje poslova u tijelima državne uprave svakog radnog dana, tijekom trajanja redovitog radnog vremena.
Pobliže uređenje rasporeda radnog vremena
Članak 41.
Tjedni i dnevni raspored radnog vremena, dnevni odmor te uredovno vrijeme za rad sa strankama u središnjim tijelima državne uprave uređuju se pobliže pravilnikom o unutarnjem redu tijela državne uprave.
Središnja tijela državne uprave dužna su putem sredstava javnog priopćavanja, na oglasnim pločama tijela državne uprave, odnosno na drugi prikladan način obavijestiti javnost o radnom vremenu tijela državne uprave, odnosno uredovnom vremenu za rad sa građanima i drugim strankama.
Uredovni dani
Članak 42.
Uredovni dani su određeni dani u tjednu u kojima se određeni poslovi državne uprave obavljaju u mjestima izvan sjedišta središnjeg tijela državne uprave.
Uredovne dane određuje čelnik tijela posebnom odlukom.
Odlukom o održavanju uredovnih dana utvrdit će se poslovi koji će se obavljati na uredovne dane te mjesto i vrijeme održavanja uredovnih dana.
Odluka o održavanju uredovnih dana objavljuje se na web-stranicama tijela te na drugi prikladan način.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Propisi o unutarnjem ustrojstvu i unutarnjem redu
Članak 43.
Vlada Republike Hrvatske uskladit će uredbe o unutarnjem ustrojstvu ministarstava, središnjih državnih ureda, državnih upravnih organizacija, te stručnih službi Vlade s odredbama ove Uredbe, u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.
Ministri, ravnatelji državnih upravnih organizacija, državni tajnici središnjih državnih ureda, predstojnici i ravnatelji ureda, agencija, direkcija i drugih stručnih službi Vlade uskladit će pravilnike o unutarnjem redu s uredbama iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu uredbi o unutarnjem ustrojstvu.
Čelnici tijela iz stavka 2. ovoga članka donijet će rješenja o rasporedu na radna mjesta državnih službenika i namještenika na temelju pravilnika o unutarnjem redu, u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu pravilnika o unutarnjem redu.
Prestanak važenja
Članak 44.
Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave (»Narodne novine«, br. 43/2001 i 8/2004).
Stupanje na snagu
Članak 45.
Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 023-03/10-01/18
Urbroj: 5030106-10-1
Zagreb, 30. prosinca 2010.
Predsjednica
Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.