MINISTARSTVO MORA, PROMETA  I INFRASTRUKTURE

725

Na temelju članka 149. stavka 3. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine«, broj 69/09), ministar mora, prometa i infrastrukture donosi

PRAVILNIK

O USPOSTAVLJANJU PROGRAMA MJERENJA UČINKOVITOSTI USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI I MREŽNIH FUNKCIJA

Područje primjene

Članak 1.

(1) Ovaj Pravilnik primjenjuje se na uspostavljanje programa mjerenja učinkovitosti za usluge u zračnoj plovidbi koje pružaju pružatelji usluga u zračnoj plovidbi imenovani u skladu sa člankom 9. stavkom 1. i pružatelji usluga zrakoplovne meteorologije koji mogu biti imenovani u skladu sa člankom 9. stavkom 2. Pravilnika o uvjetima i načinu pružanja usluga u zračnoj plovidbi.

(2) Uz uvjete iz stavka 1. ovoga članka, ovaj Pravilnik primjenjuje se na terminalne usluge u zračnoj plovidbi koje se pružaju na zračnim lukama u Republici Hrvatskoj s više od 50 000 operacija komercijalnog zračnog prijevoza godišnje ili, u nedostatku takvih, na zračnu luku u Republici Hrvatskoj koja ima najveći broj operacija komercijalnog zračnog prijevoza godišnje.

Pojmovi i definicije

Članak 2.

(1) U smislu ovoga Pravilnika primjenjuju se definicije iz članka 2. Uredbe EZ 691/2010 objavljene u Dodatku 1 ovoga Pravilnika.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pojmovi »Zajednica«, »pravo Zajednice«, »instrumenti Zajednice«, »Ugovor o osnivanju Europske zajednice«, »Službeni list Europske Unije«, »zračna luka Zajednice«, »zračni prijevoznik Zajednice« i »država članica« iz Uredbe iz Dodatka 1 ovoga Pravilnika, čitat će se u skladu sa točkama 2. i 3. Dodatka II ECAA Sporazuma.

Nadležna tijela i ovlasti

Članak 3.

(1) Tijela nadležna za provedbu ovoga Pravilnika su Agencija za civilno zrakoplovstvo kao imenovano Nacionalno nadzorno tijelo i ministarstvo nadležno za civilni zračni promet (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u okviru ovlasti propisanih Zakonom o zračnom prometu i ovim Pravilnikom.

(2) U smislu provedbe članka 4. (2) Uredbe iz Dodatka 1 ovoga Pravilnika, mehanizam kojim Republika Hrvatska osigurava Agenciji za civilno zrakoplovstvo kao Nacionalnom nadzornom tijelu potrebne uvjete za provedbu zadaća koje za nju proizlaze iz ovoga Pravilnika kao i za nadzor provedbe ovoga Pravilnika, počiva na izvješćivanju o problemima primjene i provedbe ovoga Pravilnika kroz godišnje izvješće o radu Agencije za civilno zrakoplovstvo koje se dostavlja Vladi Republike Hrvatske.

(4) U smislu provedbe članka 5. (3) Uredbe iz Dodatka 1 ovoga Pravilnika Plan mjerenja učinkovitosti za prvi izvještajni period donijet će se kao nacionalni plan.

(5) U smislu provedbe članka 8. (6) Uredbe iz Dodatka 1 ovoga Pravilnika ako se pokaže opravdanim, Ministarstvo na prijedlog Agencije za civilno zrakoplovstvo, u Planu mjerenja učinkovitosti može utvrditi dodatne pokazatelje učinkovitosti i s njima povezane ciljeve.

(6) U smislu provedbe članka 11. (1) Uredbe iz Dodatka 1 ovoga Pravilnika Ministarstvo, na prijedlog Agencije za civilno zrakoplovstvo, utvrđuje i donosi mehanizme poticaja.

(7) U smislu provedbe članka 12. Uredbe iz Dodatka 1 ovoga Pravilnika, Plan mjerenja učinkovitosti i njegove izmjene usvaja Ministarstvo na prijedlog Agencije za civilno zrakoplovstvo.

(8) U smislu provedbe članka 18. (3) Uredbe iz Dodatka 1 ovoga Pravilnika Ministarstvo, na prijedlog Agencije za civilno zrakoplovstvo može utvrditi nivoe upozorenja (alert thresholds) koji se razlikuju od nivoa upozorenja navedenih u Planu mjerenja učinkovitosti u skladu sa člankom 9 (3.) Uredbe iz Dodatka 1 ovoga Pravilnika. Ministarstvo će o takvoj odluci obavijestiti sve subjekte koji su uključeni u praćenje Plana mjerenja učinkovitosti sukladno ovom Pravilniku.

(9) U smislu provedbe članka 20. Uredbe iz Dodatka 1 ovoga Pravilnika, Agencija za civilno zrakoplovstvo će propisati format, uvjete i načine osiguranja razmjene podataka koje moraju dostaviti pružatelj usluga u zračnoj plovidbi i zračne luke na koje se primjenjuje ovaj Pravilnik sukladno članku 1. stavku 2. ovoga Pravilnika, nužnih za izradu Plana mjerenja učinkovitosti te za analizu i ocjenu učinkovitosti.

Praćenje i izvješćivanje

Članak 4.

Agencija za civilno zrakoplovstvo izrađuje svake godine izvješće o nadzoru provedbe Plana mjerenja učinkovitosti i ostvarenju ciljeva iz Plana mjerenja učinkovitosti, za prethodnu godinu. Izvješće šalje Ministarstvu koje ga prosljeđuje u Europsku komisiju.

Usklađenost s međunarodnim propisima

Članak 5.

Ovaj Pravilnik usklađen je s Uredbom Komisije (EZ) br. 691/2010 od 29. srpnja 2010. o utvrđivanju programa mjerenja učinkovitosti za usluge u zračnoj plovidbi i mrežne funkcije i izmjenama i dopunama Uredbe Komisije (EZ) br. 2096/2005 kojom se utvrđuju zajednički zahtjevi za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, i koja se nalazi u Dodatku 1 ovoga Pravilnika.

Dodaci

Članak 6.

(1) Dodatak 1 tiskan je uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

(2) Dodatak iz stavka 1. ovoga članka čini Uredba Komisije (EZ) br. 691/2010 od 27. srpnja 2010. o utvrđivanju programa mjerenja učinkovitosti za usluge u zračnoj plovidbi i mrežne funkcije i izmjenama i dopunama Uredbe Komisije (EZ) br. 2096/2005 kojom se utvrđuju zajednički zahtjevi za pružanje usluga u zračnoj plovidbi.

Tumačenje

Članak 7.

U slučaju nejasnoća u tumačenju i nedostataka odredaba ovoga Pravilnika koristit će se tekst Uredbe iz Dodatka 1 ovoga Pravilnika na engleskom jeziku, kako je objavljen u Službenom listu Europske Unije.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 8.

Agencija za civilno zrakoplovstvo će najkasnije do 31. prosinca 2011. propisati format, uvjete i načine osiguranja razmjene podataka, iz članka 3. stavka 9. ovoga Pravilnika.

Stupanje na snagu

Članak 9.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/11-02/16

Urbroj: 530-09-11-2

Zagreb, 8. ožujka 2011.

Ministar
mora, prometa i infrastrukture
Božidar Kalmeta, v. r.

DODATAK 1.

UREDBA KOMISIJE (EU) br. 691/2010 od 29. srpnja 2010. o utvrđivanju programa mjerenja učinkovitosti za usluge u zračnoj plovidbi i mrežne funkcije i izmjenama i dopunama Uredbe Komisije (EZ) br. 2096/2005 kojom se utvrđuju zajednički zahtjevi za pružanje usluga u zračnoj plovidbi

(Tekst značajan za Europski gospodarski prostor)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 549/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o utvrđivanju okvira za stvaranje jedinstvenog europskoga neba (okvirna Uredba)[1], a posebno njezin članak 11.,

budući da:

(1) se Uredbom (EZ) br. 549/2004 zahtijeva da se provedbenim pravilima uspostavi program mjerenja učinkovitosti za usluge u zračnoj plovidbi i mrežne funkcije.

(2) bi program mjerenja učinkovitosti morao doprinijeti održivom razvoju sustava zračnog prometa poboljšanjem cjelokupne efikasnosti usluga u zračnoj plovidbi na ključnim područjima učinkovitosti u vezi sigurnosti, okoliša, kapaciteta i isplativosti, u skladu s onima utvrđenim u Okviru pokazatelja učinkovitosti Glavnog plana ATM-a, imajući pritom u vidu prevladavajuće ciljeve sigurnosti.

(3) bi program mjerenja učinkovitosti morao predvidjeti pokazatelje i obvezujuće ciljeve ključnih područja učinkovitosti kojima se u potpunosti postižu i održavaju zahtijevane razine sigurnosti, dopuštajući pritom postavljanje ciljeva učinkovitosti na drugim ključnim područjima.

(4) bi se program mjerenja učinkovitosti morao uspostaviti i njime upravljati uz dugoročno uvažavanje društvenih ciljeva visoke razine.

(5) bi se program mjerenja učinkovitosti morao odnositi na usluge u zračnoj plovidbi pristupom od izlaza do izlaza (‘gate-to-gate’) uključujući zračne luke, s ciljem poboljšanja cjelokupne učinkovitosti mreže.

(6) bi se pri izradi i praćenju programa mjerenja učinkovitosti morali uvažiti međusobne ovisnosti između nacionalne razine i razine funkcionalnog bloka zračnog prostora te razine mreže kao i međuovisnosti između ciljeva učinkovitosti, uvažavajući pritom prevladavajuće ciljeve sigurnosti.

(7) bi planovi mjerenja učinkovitosti morali obvezivati države članice da tijekom referentnog razdoblja postignu ciljeve jedinstvenog europskog neba i ravnotežu između potreba svih korisnika zračnog prostora i pružanja usluga koje daju pružatelji usluga u zračnoj plovidbi.

(8) Nacionalna nadzorna tijela imaju ključnu ulogu u provedbi programa mjerenja učinkovitosti. Države članice im stoga moraju osigurati mogućnost djelotvornog obavljanja ovih dodatnih odgovornosti.

(9) bi planovi mjerenja učinkovitosti morali opisivati mjere, poput mehanizama poticaja, čiji je cilj poticanje ponašanja interesnih skupina u smislu poboljšanja učinkovitosti na nacionalnoj razini, razini funkcionalnog bloka zračnog prostora i europskoj razini.

(10) u okolnostima koje su u vrijeme donošenja planova mjerenja učinkovitosti bile nepredvidive i koje države članice i subjekti koji podliježu ciljevima učinkovitosti ne mogu riješiti i nadzirati, uspostavljanje primjerenih mehanizama upozoravanja trebalo bi omogućiti provedbu odgovarajućih mjera čiji je cilj očuvanje sigurnosnih zahtjeva i održavanje kontinuiteta pružanja usluga.

(11) su potrebna djelotvorna savjetovanja interesnih skupina na nacionalnoj razini i/ili razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, kao i na razini Europske unije.

(12) uz primjereno uvažavanje djelotvornosti vojne misije, civilno-vojna suradnja i koordinacija imaju veliku važnost u postizanju ciljeva učinkovitosti.

(13) se programom mjerenja učinkovitosti ne bi trebale dovoditi u pitanje odredbe članka 13. Uredbe (EZ) br. 549/2004, čiji je cilj zaštita bitnih interesa sigurnosne ili obrambene politike.

(14) bi se ključni pokazatelji učinkovitosti morali odabrati tako da budu specifični i mjerljivi i da omogućavaju dodjeljivanje odgovornosti za postizanje ciljeva učinkovitosti. Pridruženi ciljevi morali bi biti dostižni, realni i pravovremeni te usmjereni djelotvornom upravljanju održivom učinkovitosti usluga u zračnoj plovidbi.

(15) Provedba obvezujućih ciljeva učinkovitosti podržana poticajima koji mogu biti financijske prirode, zahtijeva primjerenu povezanost s Uredbom Komisije (EZ) br. 1794/2006 od 6. prosinca 2006. o utvrđivanju zajedničke sheme naplaćivanja naknada za usluge kontrole zračne plovidbe[2].

(16) Uspostavljanje i provedba ključnih pokazatelja učinkovitosti i ciljeva učinkovitosti zahtijeva primjerenu sukladnost sa ciljevima i standardima sigurnosti utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 216/2008 od 20. veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa, i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 91/670/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1592/2002 i Direktive 2004/36/EZ[3] i njezinim provedbenim pravilima, zajedno s mjerama koje poduzima Europska unija kako bi se ti ciljevi postigli i održali.

(17) Tijekom referentnih razdoblja mora se uspostaviti djelotvoran postupak nadzora učinkovitosti kako bi se osiguralo da razvoj učinkovitosti omogućava postizanje ciljeva i, ako je potrebno, uvođenje primjerenih mjera.

(18) Kod donošenja ciljeva učinkovitosti na razini cjelokupne Europske unije za prvo referentno razdoblje, Komisija bi morala primjereno uvažiti stvarnu financijsku situaciju pružatelja usluga u zračnoj plovidbi koja posebno proizlazi iz već donesenih mjera ograničavanja troškova, posebno od 2009., kao i potplaćenih ili preplaćenih rutnih naknada prenesenih iz prethodnih godina. Također bi trebalo primjereno voditi računa o napretku koji su već postigli postojeći funkcionalni blokovi zračnog prostora.

(19) U skladu s člankom 11(1) Uredbe (EZ) br. 549/2004 ova bi se Uredba morala primjenjivati na funkcije mreže za upravljanje zračnim prometom iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 551/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća[4], primjerenim izmjenama i dopunama ove Uredbe.

(20) Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za jedinstveno nebo,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Poglavlje I.
OPĆE ODREDBE

Članak 1.

PREDMET I PODRUČJE PRIMJENE

1. Ovom se Uredbom utvrđuju potrebne mjere za poboljšanje cjelokupne učinkovitosti usluga u zračnoj plovidbi i mrežnih funkcija za opći zračni promet unutar područja ICAO EUR i AFI na kojima su za pružanje usluga u zračnoj plovidbi odgovorne države članice kako bi se ispunili zahtjevi svih korisnika zračnog prostora.

2. Radi postavljanja ciljeva, ova se Uredba primjenjuje na usluge u zračnoj plovidbi koje daju pružatelji usluga u zračnoj plovidbi imenovani u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 550/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća[5] te pružatelji meteoroloških usluga ako su imenovani u skladu s člankom 9. stavkom 1. te Uredbe.

3. Države članice mogu odlučiti da ovu Uredbu ne primjenjuju na terminalne usluge u zračnoj plovidbi koje se daju na zračnim lukama s manje od 50 000 kretanja u komercijalnom zračnom prijevozu godišnje. One o tome moraju obavijestiti Komisiju. Kada u državi članici niti jedna zračna luka ne dostiže graničnu vrijednost od
50 000 kretanja u komercijalnom zračnom prijevozu godišnje, ciljevi učinkovitosti se primjenjuju minimalno na zračnu luku s najviše kretanja u komercijalnom zračnom prijevozu.

4. Kada država članica smatra da su neke ili sve njezine terminalne usluge u zračnoj plovidbi podložne tržišnim uvjetima, ona u skladu s postupcima utvrđenim u članku 1(6) Uredbe (EZ) br. 1794/2006 i uz pomoć nacionalnog nadzornog tijela, najkasnije 12 mjeseci prije početka svakog referentnog razdoblja, mora ocijeniti da li su ispunjeni uvjeti iz Priloga I. toj Uredbi. Ako država članica utvrdi da su ti uvjeti ispunjeni, bez obzira na broj usluženih kretanja u komercijalnom zračnom prijevozu, ona može odlučiti da ne odredi troškove u skladu s tom Uredbom i da ne primjenjuje obvezujuće ciljeve za isplativost tih usluga.

5. U skladu s člankom 11(6)(c)(ii.) Uredbe (EZ) br. 549/2004 i člankom 15(2)(a) i (b) Uredbe (EZ) br. 550/2004 te ne dovodeći u pitanje članak 4(2) ove Uredbe, postavljanje cilja u vezi isplativosti mora se primijeniti na sve utvrđene troškove koji se zaračunavaju korisnicima zračnog prostora.

6. Države članice mogu ovu Uredbu također primjenjivati:

(a) u zračnom prostoru pod njihovom odgovornošću unutar drugih područja ICAO-a, pod uvjetom da o tome obavijeste Komisiju i druge države članice na tim područjima, te ne dovodeći u pitanje prava i obveze država članica na temelju Čikaške konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944. (Čikaška konvencija);

(b) na pružatelje usluga u zračnoj plovidbi koji su dobili dozvolu za pružanje usluga u zračnoj plovidbi bez certifikata, u skladu s člankom 7(5) Uredbe (EZ) br. 550/2004.

7. Bez obzira na odredbe o zaštiti podataka iz Direktive 2003/42/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća[6] i njezinih provedbenih uredaba, Uredbe Komisije (EZ) br. 1321/2007[7] i (EZ) br. 1330/2007[8], zahtjevi u vezi s davanjem podataka iz Priloga V., moraju se primijeniti na nacionalna tijela, pružatelje usluga u zračnoj plovidbi, operatore zračnih luka, koordinatore zračnih luka i zračne prijevoznike, pod uvjetima navedenim u Prilogu IV.

Članak 2.

DEFINICIJE

U smislu ove Uredbe, primjenjuju se definicije iz članka 2. Uredbe (EZ) br. 549/2004.

Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a) ‘operator zračne luke’ je ‘upravljačko tijelo zračne luke’ kako je definirano u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 95/93 od 18. siječnja 1993. o jedinstvenim pravilima za dodjelu slotova u zračnim lukama Zajednice[9];

(b) ‘podaci’ su kvalitativne, kvantitativne ili druge odgovarajuće informacije povezane s učinkovitosti u zračnoj plovidbi, koje su prikupljene i sustavno obrađene od strane Komisije ili za Komisiju, radi implementacije programa mjerenja učinkovitosti;

(c) ‘pokazatelji učinkovitosti’ su pokazatelji koji se upotrebljavaju za praćenje, sustavno vrednovanje (‘benchmarking’) i analizu i ocjenu učinkovitosti;

(d) ‘ključni pokazatelji učinkovitosti’ su pokazatelji učinkovitosti koji se upotrebljavaju za postavljanje cilja učinkovitosti;

(e) ‘kretanja u komercijalnom zračnom prijevozu’ su ukupni broj uzlijetanja i slijetanja povezanih s prijevozom putnika, tereta ili pošte za naplatu ili drugu vrstu naknade, koji se izračunavaju kao prosjek tijekom razdoblja od tri godine koje prethode donošenju plana mjerenja učinkovitosti, bez obzira na najveću dopuštenu masu prilikom uzlijetanja i broj upotrijebljenih putničkih sjedala;

(f) ‘obvezujući cilj’ je cilj učinkovitosti koji su države članice usvojile kao dio nacionalnog plana mjerenja učinkovitosti ili plana mjerenja učinkovitosti funkcionalnog bloka zračnog prostora i koji podliježe mehanizmu poticaja kojim se predviđaju nagrade, kazne i/ili planovi korektivnih aktivnosti;

(g) ‘zračni prijevoznik’ je poduzeće za zračni prijevoz s valjanom operativnom licencijom koju je izdala država članica u skladu sa zakonodavstvom Europske unije;

(h) ‘predstavnik korisnika zračnog prostora’ je bilo koja pravna osoba ili subjekt koji zastupa interese jedne ili nekoliko kategorija korisnika usluga u zračnoj plovidbi;

(i) ‘utvrđeni troškovi’ su troškovi definirani u članku 15(2)(a) i (b) Uredbe (EZ) br. 550/2004;

(j) ‘nacionalna tijela’ su regulatorna tijela na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora čiji se troškovi mogu zaračunati korisnicima zračnog prostora kada nastanu u vezi s pružanjem usluga u zračnoj plovidbi u okviru primjene članka 5(2) Uredbe (EZ) br. 1794/2006;

(k) ‘kultura pravičnosti’ je kultura u kojoj se istaknuti operatori ili drugi subjekti ne kažnjavaju za svoje postupke, propuste ili odluke donesene primjereno njihovom iskustvu i osposobljenosti, ali u kojoj se krajnja nepažnja, namjerni prijestupi i destruktivno ponašanje ne toleriraju;

(l) ‘koordinator zračne luke’ je funkcija uspostavljena na koordiniranim zračnim lukama na temelju primjene Uredbe (EEZ) br. 95/93;

(m) ‘praćenje učinkovitosti’ je kontinuirani proces prikupljanja i analiziranja podataka radi mjerenja stvarne učinkovitosti sustava u odnosu na postavljene ciljeve.

Članak 3.

TIJELO ZA ANALIZU I OCJENU UČINKOVITOSTI

1. Ako Komisija odluči imenovati tijelo za analizu i ocjenu učinkovitosti koje će joj pomoći u provedbi programa mjerenja učinkovitosti, to se tijelo mora imenovati na određeni rok u skladu s referentnim razdobljima.

2. Tijelo za analizu i ocjenu učinkovitosti mora imati primjerenu sposobnost i nepristranost kako bi neovisno izvodilo zadaće koje mu je dodijelila Komisija, posebno u vezi odgovarajućih ključnih područja učinkovitosti.

3. Tijelo za analizu i ocjenu učinkovitosti mora pomoći Komisiji pri provedbi programa mjerenja učinkovitosti, posebno pri sljedećim poslovima:

(a) prikupljanje, ispitivanje, vrednovanje i pružanje podataka povezanih s učinkovitosti;

(b) definiranje novih ili prilagodba ključnih područja učinkovitosti, u skladu s onima utvrđenim u Okviru pokazatelja učinkovitosti Glavnog plana ATM-a (Air Traffic Management – upravljanje zračnim prometom), kako je navedeno u članku 8(1) te povezanih ključnih pokazatelja učinkovitosti;

(c) za drugo referentno razdoblje i nakon njega, definiranje primjerenih ključnih pokazatelja učinkovitosti kako bi se u svim ključnim područjima učinkovitosti obuhvatila učinkovitost mrežnih funkcija i usluga u zračnoj plovidbi, kako za usluge na ruti tako i za terminalne usluge;

(d) uspostavljanje ili revizija ciljeva učinkovitosti na razini cjelokupne Europske unije;

(e) postavljanje graničnih vrijednosti za aktiviranje mehanizama za upozoravanje kako je navedeno u članku 9(3);

(f) ocjenjivanje sukladnosti donesenih planova mjerenja učinkovitosti, uključujući ciljeve učinkovitosti, sa ciljevima na razini cjelokupne Europske unije;

(g) kada je primjereno, ocjenjivanje sukladnosti graničnih vrijednosti za upozoravanje u okviru primjene članka 18(3), s graničnim vrijednostima na razini cjelokupne Europske unije iz članka 9(3);

(h) kada je primjereno, ocjenjivanje revidiranih ciljeva učinkovitosti ili korektivnih mjera koje su poduzele predmetne države članice;

(i) praćenje, sustavno vrednovanje (‘benchmarking’) te analiza i ocjena učinkovitosti usluga u zračnoj plovidbi na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora i na razini Europske unije;

(j) praćenje, sustavno vrednovanje (‘benchmarking’) te analiza i ocjena učinkovitosti mrežnih funkcija;

(k) trajno praćenje cjelokupne učinkovitosti mreže ATM-a, uključujući izradu godišnjih izvješća koja se daju Odboru za jedinstveno nebo;

(l) ocjena postignuća ciljeva učinkovitosti na kraju svakog referentnog razdoblja radi pripreme sljedećeg razdoblja.

4. Na zahtjev Komisije, tijelo za analizu i ocjenu učinkovitosti daje ad hoc informacije ili izvješća o pitanjima povezanim s učinkovitosti.

5. Tijelo za analizu i ocjenu učinkovitosti može Komisiji davati izvješća i preporuke za poboljšanje programa.

6. U vezi odnosa s nacionalnim nadzornim tijelima:

(a) Kako bi izvodilo svoju funkciju trajnog praćenja cjelokupne učinkovitosti mreže ATM-a, tijelo za analizu i ocjenu učinkovitosti mora dobiti potrebne informacije od nacionalnih nadzornih tijela u odnosu na nacionalne planove mjerenja učinkovitosti ili planove mjerenja učinkovitosti funkcionalnog bloka zračnog prostora.

(b) Tijelo za analizu i ocjenu učinkovitosti mora pomoći nacionalnim nadzornim tijelima na njihov zahtjev, davanjem neovisnog stajališta o pitanjima učinkovitosti na nacionalnoj razini ili učinkovitosti funkcionalnog bloka zračnog prostora, kao što su činjenične usporedbe između pružatelja usluga u zračnoj plovidbi koji rade u sličnim okolnostima (‘benchmarking’), analize promjena u učinkovitosti tijekom posljednjih pet godina ili analize predviđanja za budućnost.

(c) Nacionalna nadzorna tijela mogu zatražiti pomoć tijela za analizu i ocjenu učinkovitosti pri određivanju raspona indikativnih vrijednosti za postavljanje nacionalnog cilja ili cilja funkcionalnog bloka zračnog prostora, uvažavajući europsko gledište. Te vrijednosti moraju biti dostupne nacionalnim nadzornim tijelima, pružateljima usluga u zračnoj plovidbi, operatorima zračnih luka i korisnicima zračnog prostora.

7. Tijelo za analizu i ocjenu učinkovitosti mora surađivati po potrebi s Europskom agencijom za sigurnost zračnog prometa na poslovima iz stavka 3., kada su oni povezani sa sigurnošću, kako bi se osigurala sukladnost s ciljevima i standardima koji su utvrđeni i koji se provode u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008.

8. Za izvođenje svoje funkcije trajnog praćenja cjelokupne učinkovitosti mreže za upravljanje zračnim prometom, tijelo za analizu i ocjenu učinkovitosti mora razviti odgovarajuće radne dogovore s pružateljima usluga u zračnoj plovidbi, operatorima zračnih luka, koordinatorima zračnih luka i zračnim prijevoznicima.

Članak 4.

NACIONALNA NADZORNA TIJELA

1. Nacionalna nadzorna tijela su odgovorna za razradu planova mjerenja učinkovitosti, nadzor učinkovitosti i praćenje planova i ciljeva učinkovitosti na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora. Pri izvođenju ovih zadaća, ona moraju djelovati nepristrano, neovisno i transparentno.

2. Države članice moraju osigurati da nacionalna nadzorna tijela imaju potrebne resurse i mogućnosti ili pristup potrebnim resursima i mogućnostima u svim ključnim područjima učinkovitosti, za izvođenje zadaća predviđenih ovom Uredbom, uključujući ovlasti istraživanja za izvođenje zadaća iz članka 19.

3. Kada država članica ima više od jednog nacionalnog nadzornog tijela, ona mora obavijestiti Komisiju o tome koje je nacionalno nadzorno tijelo odgovorno za nacionalno usklađivanje i odnose s Komisijom za provedbu ove Uredbe.

Članak 5.

FUNKCIONALNI BLOKOVI ZRAČNOG PROSTORA

1. Države članice moraju poticati blisku suradnju između svojih nacionalnih nadzornih tijela radi uspostavljanja plana mjerenja učinkovitosti na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

2. Kada države članice odluče usvojiti plan mjerenja učinkovitosti na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, one moraju:

(a) osigurati sukladnost plana mjerenja učinkovitosti s predloškom utvrđenim u Prilogu II.;

(b) obavijestiti Komisiju o tome koje je nacionalno nadzorno tijelo odgovorno za suradnju unutar funkcionalnog bloka zračnog prostora i za odnose s Komisijom u vezi provedbe plana mjerenja učinkovitosti;

(c) poduzeti odgovarajuća rješenja kako bi osigurale:

(i.) uspostavljanje jedinstvenog cilja za svaki ključni pokazatelj učinkovitosti;

(ii.) definiranje i primjenu mjera iz članka 11(3)(d) Uredbe (EZ) br. 549/2004 tijekom referentnog razdoblja kada ciljevi nisu postignuti. Za tu se namjenu upotrebljavaju godišnje vrijednosti iz plana mjerenja učinkovitosti;

(iii.) odgovarajuće utvrđivanje posljedica ispunjavanja ili neispunjavanja ciljeva unutar funkcionalnog bloka zračnog prostora;

(d) biti zajednički odgovorne za postizanje ciljeva učinkovitosti postavljenih za funkcionalni blok zračnog prostora;

(e) u slučaju kada nije uspostavljena zajednička zona zaračunavanja naknada u smislu članka 4. Uredbe (EZ) br. 1794/2006, združuju nacionalne ciljeve isplativosti i kao informaciju daju globalni iznos koji pokazuje nastojanja ka isplativosti na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

3. Kada države članice funkcionalnog bloka zračnog prostora ne donesu plan mjerenja učinkovitosti s ciljevima na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, one kao informaciju moraju dostaviti Komisiji združene ciljeve učinkovitosti koji pokazuju sukladnost na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora sa ciljevima učinkovitosti na razini cjelokupne Europske unije.

Članak 6.

SURADNJA S EUROPSKOM AGENCIJOM ZA SIGURNOST ZRAČNOG PROMETA (EASA)

Pri primjeni članka 13.a Uredbe (EZ) br. 549/2004 i u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008, Komisija po potrebi mora uskladiti s EASA-om:

(a) sigurnosne aspekte programa mjerenja učinkovitosti, uključujući uspostavljanje, reviziju i provedbu ključnih pokazatelja učinkovitosti sigurnosti i ciljeve učinkovitosti sigurnosti na razini cjelokupne Europske unije, kao i davanje prijedloga za primjerene aktivnosti i mjere nakon aktiviranja mehanizma upozoravanja;

(b) sukladnost ključnih pokazatelja i ciljeva učinkovitosti sigurnosti s provedbom Europskog programa sigurnosti zračnog prometa kako ga može usvojiti Europska unija.

Članak 7.

TRAJANJE REFERENTNIH RAZDOBLJA

1. Prvo referentno razdoblje za program mjerenja učinkovitosti obuhvaća kalendarske godine od 2012. do uključivo 2014. Sljedeća referentna razdoblja moraju obuhvaćati pet kalendarskih godina, ukoliko se izmjenama i dopunama ove Uredbe ne odluči drugačije.

2. Isto se referentno razdoblje mora primijeniti na ciljeve učinkovitosti na razini cjelokupne Europske unije kao i na planove i ciljeve učinkovitosti na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

Članak 8.

KLJUČNA PODRUČJA I POKAZATELJI UČINKOVITOSTI

1. U smislu postavljanja cilja, o mogućem dodavanju i prilagodbi drugih ključnih područja učinkovitosti u skladu s člankom 11(4)(b) Uredbe (EZ) br. 549/2004 mora odlučiti Komisija u skladu s postupkom iz članka 5(3) te Uredbe.

2. U smislu postavljanja cilja, svakom ključnom području učinkovitosti mora odgovarati jedan ili ograničeni broj ključnih pokazatelja učinkovitosti. Učinkovitost usluga u zračnoj plovidbi ocijenit će se pomoću obvezujućih ciljeva za svaki ključni pokazatelj učinkovitosti.

3. Ključni pokazatelji učinkovitosti za postavljanje cilja na razini cjelokupne Europske unije, odabrani za svako ključno područje učinkovitosti, nalaze se u Prilogu I. odjeljku 1.

4. Ključni pokazatelji učinkovitosti koji se upotrebljavaju za uspostavljanje ciljeva učinkovitosti za nacionalne ili funkcionalne blokove zračnog prostora, nalaze se u Prilogu I. odjeljku 2.

5. Ključni pokazatelji učinkovitosti se ne smiju mijenjati tijekom referentnog razdoblja. Promjene se moraju donijeti izmjenama i dopunama ove Uredbe najkasnije šest mjeseci prije donošenja novih ciljeva učinkovitosti na razini cjelokupne Europske unije.

6. Osim ključnih područja i pokazatelja učinkovitosti iz ovoga članka, države članice mogu odlučiti da na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora uspostave i koriste dodatne pokazatelje učinkovitosti i povezane ciljeve uz one navedene u Prilogu 1. odjeljku 2., u svrhu vlastitog praćenja učinkovitosti i/ili kao dio njihovih planova mjerenja učinkovitosti. Ti dodatni pokazatelji i ciljevi moraju podržavati postignuće ciljeva na razini cjelokupne Europske unije i rezultirajućih ciljeva na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora. Oni mogu, na primjer, obuhvaćati i opisivati civilno-vojnu ili meteorološku dimenziju plana mjerenja učinkovitosti. Ti dodatni pokazatelji i ciljevi mogu biti popraćeni primjerenim mehanizmima poticaja donesenim na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

Poglavlje II.
PRIPREMA PLANOVA MJERENJA UČINKOVITOSTI

Članak 9.

CILJEVI UČINKOVITOSTI NA RAZINI CJELOKUPNE EUROPSKE UNIJE

1. Ciljeve učinkovitosti na razini cjelokupne Europske unije mora donijeti Komisija u skladu s postupkom iz članka 5. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 549/2004, uzimajući u obzir odgovarajuće podatke primljene od nacionalnih nadzornih tijela i nakon savjetovanja s interesnim skupinama kako je navedeno u članku 10. te Uredbe i po potrebi s drugim odgovarajućim organizacijama, te s Europskom agencijom za sigurnost u zrakoplovstvu u vezi sigurnosnih aspekata učinkovitosti.

2. Ciljeve učinkovitosti na razini cjelokupne Europske unije predložit će Europska komisija najkasnije 15 mjeseci prije početka referentnog razdoblja, te ih usvojiti najkasnije 12 mjeseci prije početka referentnog razdoblja.

3. Zajedno s donošenjem ciljeva učinkovitosti na razini cjelokupne Europske unije, Komisija će za svaki ključni pokazatelj učinkovitosti definirati granične vrijednosti za upozoravanje iznad kojih se mogu aktivirati mehanizmi upozoravanja iz članka 18. Granične vrijednosti upozoravanja za ključni pokazatelj učinkovitosti isplativosti moraju obuhvatiti razvoj prometa i troškova.

4. Komisija mora svaki cilj učinkovitosti na razini cjelokupne Europske unije potkrijepiti opisom pretpostavki i objašnjenja upotrijebljenih pri uspostavljanju tih ciljeva, kao što su upotreba podataka dobivenih od nacionalnih nadzornih tijela i drugih činjeničnih podataka, prognoze prometa i, kada je primjereno, očekivanih razina isplativih utvrđenih troškova za Europsku uniju.

Članak 10.

RAZRADA PLANOVA MJERENJA UČINKOVITOSTI

1. Nacionalna nadzorna tijela, bilo na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, moraju izraditi planove mjerenja učinkovitosti koji sadrže ciljeve sukladne ciljevima učinkovitosti na razini cjelokupne Europske unije i mjerilima ocjenjivanja navedenima u Prilogu III. Mora postojati samo jedan plan mjerenja učinkovitosti po državi članici ili po funkcionalnom bloku zračnog prostora kada predmetne države članice odluče razraditi plan mjerenja učinkovitosti na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora u skladu s člankom 5. stavcima 1. i 2.

2. Za podršku izrade planova mjerenja učinkovitosti nacionalna nadzorna tijela moraju osigurati:

(a) da pružatelji usluga u zračnoj plovidbi priopće odgovarajuće elemente svojih poslovnih planova, pripremljenih u skladu s ciljevima na razini cjelokupne Europske unije;

(b) savjetovanja interesnih skupina u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ-a) br. 549/2004 o planu i ciljevima učinkovitosti. Interesnim skupinama se moraju dati odgovarajuće informacije najmanje tri tjedna prije konzultacijskog sastanka.

3. Planovi mjerenja učinkovitosti moraju sadržavati, posebno:

(a) prognozu prometa izraženu u jedinicama usluga koje će se pružati svake godine referentnog razdoblja, s obrazloženjem upotrijebljenih brojki;

(b) utvrđene troškove usluga u zračnoj plovidbi koje određuju države članice u skladu s odredbama članka 15. stavka 2. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 550/2004;

(c) opis ulaganja potrebnih za postizanje ciljeva učinkovitosti s opisom njihove važnosti u odnosu na Europski glavni plan ATM-a i njihove sukladnosti s glavnim područjima i smjerovima razvoja te promjenama kako je u njemu navedeno;

(d) ciljeve učinkovitosti za svako odgovarajuće ključno područje učinkovitosti, određene referencom na svaki ključni pokazatelj učinkovitosti za cjelokupno referentno razdoblje s godišnjim vrijednostima koje se koriste za namjene praćenja i poticanja;

(e) opis civilno-vojne dimenzije plana u kojem se opisuju učinkovitost primjene fleksibilne upotrebe zračnog prostora (FUA) kako bi se povećao kapacitet uz primjereno uvažavanje djelotvornosti vojne misije, i ako se smatra primjerenim, odgovarajućih pokazatelja i ciljeva učinkovitosti u skladu s pokazateljima i ciljevima plana mjerenja učinkovitosti;

(f) opis i dokaz o tome kako su ciljevi učinkovitosti iz točke (d) usklađeni s ciljevima učinkovitosti na razini cjelokupne Europske unije i kako im doprinose;

(g) jasnu identifikaciju različitih subjekata koji su odgovorni za ispunjavanje ciljeva i njihovih posebnih doprinosa;

(h) opis mehanizama poticaja koji se primjenjuju na različite odgovorne subjekte kako bi se potaknulo postizanje ciljeva tijekom referentnog razdoblja;

(i) mjere koje poduzimaju nacionalna nadzorna tijela za praćenje postizanja ciljeva učinkovitosti;

(j) opis rezultata konzultacija s interesnim skupinama, uključujući pitanja koja su istaknuli sudionici kao i postupci o kojima su se dogovorili.

4. Planovi mjerenja učinkovitosti se moraju temeljiti na predlošku iz Priloga II. i, ako države članice u skladu s člankom 8. stavkom 6. tako odluče, mogu sadržavati dodatne pokazatelje s povezanim ciljevima.

Članak 11.

MEHANIZMI POTICAJA

1. Mehanizmi poticaja koje države članice primjenjuju kao dio svoga plana mjerenja učinkovitosti, moraju biti u skladu sa sljedećim općim načelima:

(a) moraju biti djelotvorni, razmjerni i vjerodostojni i ne smiju se mijenjati tijekom referentnog razdoblja;

(b) moraju se provoditi na nediskriminirajućoj i transparentnoj osnovi kao podrška poboljšanjima učinkovitosti pružanja usluga;

(c) moraju biti dio regulatornog okvira koji je svim interesnim skupinama poznat ex ante (prije početka referentnog razdoblja) i koji se primjenjuje tijekom cijelog referentnog razdoblja;

(d) moraju poticati ponašanje subjekata koji postavljaju ciljeve u smislu postizanja visoke razine učinkovitosti i ispunjavanja vezanih ciljeva.

2. Namjena poticaja u odnosu na sigurnosne ciljeve mora biti poticanje potpunog postizanja i održavanja zahtijevanih ciljeva sigurnosti, omogućavajući istovremeno poboljšanja učinkovitosti na drugim ključnim područjima učinkovitosti. Oni ne smiju biti financijske prirode i moraju se sastojati od akcijskih planova s krajnjim rokovima i/ili povezanih mjera u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2096/2005 od 20. prosinca 2005. o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružanje usluga u zračnoj plovidbi[10] i/ili provedbenim pravilima iz Uredbe (EZ) br. 216/2008.

3. Poticaji u vezi ciljeva isplativosti moraju biti financijske prirode i podlijegati odgovarajućim odredbama iz članka 11. stavaka 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 1794/2006. Moraju se sastojati od mehanizma dijeljenja rizika, na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

4. Poticaji u vezi ciljeva kapaciteta mogu biti financijske ili neke druge prirode, kao što su planovi korektivnih aktivnosti s krajnjim rokovima i povezanim mjerama koje mogu uključivati nagrade i kazne, a koje donose države članice. Kada su poticaji financijske prirode, oni moraju podlijegati odredbama iz članka 12. Uredbe (EZ) br. 1794/2006.

5. Poticaji u vezi ciljeva vezanih uz okoliš moraju poticati postignuće zahtijevane razine učinkovitosti u pogledu okoliša, omogućavajući istovremeno poboljšanja učinkovitosti na drugim ključnim područjima učinkovitosti. Oni moraju biti financijske ili nefinancijske prirode i o tome moraju odlučiti države članice uvažavajući lokalne okolnosti.

6. Osim toga, države članice mogu na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora uspostaviti ili odobriti mehanizme poticaja za korisnike zračnog prostora, kako je predviđeno člankom 12. Uredbe (EZ) br. 1794/2006.

Poglavlje III.
DONOŠENJE PLANOVA MJERENJA UČINKOVITOSTI

Članak 12.

INICIJALNO DONOŠENJE PLANOVA MJERENJA UČINKOVITOSTI

Na prijedlog nacionalnih nadzornih tijela, države članice na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora moraju donijeti svoje planove mjerenja učinkovitosti koji sadrže obvezujuće ciljeve učinkovitosti i dostaviti ih Komisiji najkasnije šest mjeseci nakon donošenja ciljeva na razini cjelokupne Europske unije.

Članak 13.

PROCJENA PLANOVA MJERENJA UČINKOVITOSTI I REVIZIJA CILJEVA

1. Komisija, na temelju mjerila utvrđenih u Prilogu III. mora ocijeniti planove mjerenja učinkovitosti, njihove ciljeve i posebno njihovu sukladnost i odgovarajući doprinos ciljevima učinkovitosti na razini cjelokupne Europske unije, uvažavajući primjereno razvoj situacije do koje je moglo doći u razdoblju od datuma donošenja ciljeva Europske unije do datuma ocjenjivanja plana mjerenja učinkovitosti.

2. Kada Komisija utvrdi da su ciljevi učinkovitosti, koji su sadržani u planu mjerenja učinkovitosti, u skladu s ciljevima na razini Europske unije te da im primjereno doprinose, ona mora o tome obavijestiti državu članicu (države članice) najkasnije četiri mjeseca nakon primitka plana.

3. Kada Komisija utvrdi da jedan ili više ciljeva učinkovitosti, koji su sadržani u planu mjerenja učinkovitosti, nisu u skladu s ciljevima na razini Europske unije te da im ne doprinose primjereno, ona može najkasnije četiri mjeseca od primitka plana i u skladu s postupkom iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 549/2004 odlučiti da izda preporuku državi članici (državama članicama) o donošenju revidiranih ciljeva učinkovitosti. Ovakva se odluka mora donijeti nakon savjetovanja s predmetnom državom članicom (državama članicama) i njome se točno mora utvrditi koji cilj (ciljeve) treba revidirati te se dati objašnjenje ocjene Komisije.

4. U tom slučaju, najkasnije dva mjeseca nakon izdavanja preporuke, predmetne države članice moraju donijeti revidirane ciljeve učinkovitosti uvažavajući stajališta Komisije, zajedno s odgovarajućim mjerama za postizanje tih ciljeva te o tome moraju obavijestiti Komisiju.

Članak 14.

PROCJENA REVIDIRANIH PLANOVA MJERENJA UČINKOVITOSTI I DONOŠENJE KOREKTIVNIH MJERA

1. Dva mjeseca nakon obavijesti, Komisija, na temelju mjerila utvrđenih u Prilogu III., mora ocijeniti revidirane ciljeve učinkovitosti i posebno njihovu sukladnost i odgovarajući doprinos ciljevima učinkovitosti na razini cjelokupne Europske unije.

2. Kada Komisija utvrdi da su revidirani ciljevi iz članka 13. stavka 4. u skladu s ciljevima na razini Europske unije te da im primjereno doprinose, ona o tome mora obavijestiti držanu članicu (države članice) najkasnije dva mjeseca nakon primitka revidiranih ciljeva.

3. Kada Komisija utvrdi da revidirani ciljevi učinkovitosti i odgovarajuće mjere još uvijek nisu u skladu s ciljevima na razini Europske unije te da im ne doprinose primjereno, ona može najkasnije dva mjeseca od primitka revidiranih ciljeva i u skladu s postupkom iz članka 5. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 549/2004 odlučiti da predmetna država članica mora poduzeti korektivne mjere.

4. U takvoj se odluci moraju točno utvrditi ciljevi koji se trebaju revidirati te se dati objašnjenje ocjene Komisije. Ona može sadržavati razinu očekivane učinkovitosti za te ciljeve kako bi se predmetnoj državi članici omogućilo da poduzme odgovarajuće korektivne mjere, i/ili prijedloge za takve primjerene mjere.

5. Najkasnije dva mjeseca od odluke Komisije, predmetna država članica mora obavijestiti Komisiju o donesenim korektivnim mjerama, zajedno s elementima koji pokazuju kako se osigurava sukladnost s odlukom Komisije.

Članak 15.

PLANOVI I CILJEVI UČINKOVITOSTI DONESENI NAKON POČETKA REFERENTNOG RAZDOBLJA

Planovi mjerenja učinkovitosti ili korektivne mjere koji su doneseni nakon početka referentnog razdoblja kao rezultat provedbe postupaka iz članaka 13. i 14. moraju se primijeniti retroaktivno od prvog dana referentnog razdoblja.

Članak 16.

REVIZIJA CILJEVA NA RAZINI EUROPSKE UNIJE

1. Komisija može odlučiti da revidira ciljeve na ra razini cjelokupne Europske unije u skladu s postupkom iz članka 5. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 549/2004:

(a) prije početka referentnog razdoblja, ako ima značajan dokaz da početni podaci, pretpostavke i razlozi upotrijebljeni za postavljanje početnih ciljeva na razini cjelokupne Europske unije više nisu valjani;

(b) tijekom referentnog razdoblja, kao posljedica primjene mehanizma upozoravanja iz članka 18.

2. Revizija ciljeva na razini cjelokupne Europske unije može rezultirati izmjenama i dopunama postojećih planova mjerenja učinkovitosti. U tom slučaju Komisija može donijeti odluku o promjerenim prilagodbama terminskog plana iz poglavlja II. i III. ove Uredbe.

Poglavlje IV.
PRAĆENJE POSTIZANJA UČINKOVITOSTI

Članak 17.

TRAJNO PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE

1. Nacionalna nadzorna tijela na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora i Komisija moraju pratiti provedbu planova mjerenja učinkovitosti. Ukoliko se tijekom referentnog razdoblja ciljevi ne ispune, nacionalna nadzorna tijela moraju primijeniti odgovarajuće mjere definirane u planu mjerenja učinkovitosti kako bi popravila stanje. Za tu se namjenu upotrebljavaju godišnje vrijednosti iz plana mjerenja učinkovitosti.

2. Ako Komisija utvrdi značajan i ustrajan pad učinkovitosti u nekoj državi članici ili funkcionalnom bloku zračnog prostora, koji utječe na druge države pripadnice jedinstvenog europskog neba i/ili na cijeli europski zračni prostor, ona može od predmetnih država članica i nacionalnog nadzornog tijela ili nadzornog tijela funkcionalnog bloka zračnog prostora zahtijevati da definira, primijeni i priopći Komisiji odgovarajuće mjere za postizanje ciljeva navedenih u njihovom planu mjerenja učinkovitosti.

3. Države članice moraju podnositi Komisiji izvješće o praćenju planova i ciljeva učinkovitosti, koje provode njihova nacionalna nadzorna tijela ili nadzorna tijela na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, najmanje jedanput godišnje i kada postoji opasnost da se ciljevi učinkovitosti neće postići. Komisija najmanje jedanput godišnje mora izvijestiti Odbor za jedinstveno nebo o postizanju ciljeva učinkovitosti.

Članak 18.

MEHANIZMI UPOZORAVANJA

1. Kada se radi okolnosti koje su na početku razdoblja bile nepredvidive i koje države članice ne mogu riješiti i nadzirati, dosegnu granične vrijednosti za upozoravanje na razini Europske unije iz članka 9. stavka 3., Komisija mora analizirati i ocijeniti situaciju uz savjetovanje s državama članicama posredovanjem Odbora za jedinstveno nebo i u roku od tri mjeseca dati prijedloge odgovarajućih mjera, koje mogu uključivati reviziju ciljeva učinkovitosti na razini cjelokupne Europske unije i posljedičnu reviziju ciljeva učinkovitosti na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

2. Kada se radi okolnosti koje su na početku razdoblja bile nepredvidive i koje države članice i subjekti koji podliježu ciljevima učinkovitosti ne mogu riješiti i nadzirati, dosegnu granične vrijednosti za upozoravanje iz članka 9. stavka 3. na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, odgovarajuće nacionalno nadzorno tijelo mora analizirati i ocijeniti situaciju uz pomoć Komisije i u roku od tri mjeseca može dati prijedloge odgovarajućih mjera, koje mogu uključivati reviziju ciljeva učinkovitosti na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

3. Države članice mogu na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora usvojiti granične vrijednosti različite od onih iz članka 9. stavka 3., kako bi se uvažile lokalne okolnosti i posebnosti. U tom se slučaju te granične vrijednosti moraju navesti u planovima mjerenja učinkovitosti i moraju biti sukladne s graničnim vrijednostima donesenim u skladu s članom 9. stavkom 3. Odstupanja moraju biti potkrijepljena detaljnim obrazloženjem. Kada se te granične vrijednosti aktiviraju, mora se primijeniti postupak iz stavka 2.

4. Kada provedba mehanizma upozoravanja zahtijeva reviziju planova i ciljeva učinkovitosti, Komisija mora omogućiti takvu reviziju primjerenom prilagodbom vremenskog plana koji se primjenjuje u skladu s postupkom iz poglavlja II. i III. ove Uredbe.

Članak 19.

OMOGUĆAVANJE PRAĆENJA SUKLADNOSTI

Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi moraju Komisiji i nacionalnim nadzornim tijelima odgovornim za njihov nadzor omogućiti inspekcijske preglede i nadzore, koje u ime nacionalnih nadzornih tijela provodi kvalificirani subjekt ili EASA ukoliko je to primjereno, uključujući posjete na licu mjesta. Ne dovodeći u pitanje ovlasti za nadzor koje imaju nacionalna nadzorna tijela i EASA, ovlaštene osobe moraju imati ovlaštenje:

(a) u vezi sa svim ključnim područjima učinkovitosti, za pregled odgovarajućih dokumenata i bilo kojih drugih materijala povezanih s uspostavljanjem planova i ciljeva učinkovitosti;

(b) za uzimanje preslika tih dokumenata ili primjeraka izvadaka iz tih dokumenata;

(c) za traženje verbalnog objašnjenja na licu mjesta.

Ovakvi inspekcijski pregledi i nadzori moraju se obaviti u skladu s postupcima koji su na snazi u državi članici u kojoj se provode.

Poglavlje V.
PRIKUPLJANJE, POTVRĐIVANJE, ISPITIVANJE, EVALUACIJA I ŠIRENJE INFORMACIJA U VEZI S UČINKOVITOSTI ZRAČNE PLOVIDBE ZA JEDINSTVENO EUROPSKO NEBO

Članak 20.

PRIKUPLJANJE I VREDNOVANJE PODATAKA ZA ANALIZU I OCJENU UČINKOVITOSTI

1. Osim podataka koje je Komisija već prikupila putem drugih instrumenata Europske unije a koji se također mogu upotrijebiti za analizu i ocjenu učinkovitosti, nacionalna nadzorna tijela, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, operatori zračnih luka, koordinatori zračnih luka i zračni prijevoznici moraju Komisiji osigurati podatke iz Priloga IV. u skladu sa zahtjevima iz tog Priloga.

2. Nacionalna tijela mogu u potpunosti ili djelomično prenijeti zadaću dostavljanja podataka na njihova nacionalna nadzorna tijela, pružatelje usluga u zračnoj plovidbi, operatore zračnih luka i koordinatore zračnih luka ili ih preraspodijeliti između njih, kako bi se uvažile lokalne posebnosti i postojeći kanali izvješćivanja.

3. Davatelji podataka moraju poduzeti potrebne mjere kako bi osigurali kvalitetu, potvrđivanje i pravovremenost prijenosa podataka, uključujući dokaze o provjerama kvalitete i postupcima potvrđivanja, objašnjenja u vezi s posebnim zahtjevima Europske komisije u vezi kvalitete podataka i, kada je potrebno, akcijske planove za poboljšanje kvalitete podataka. Podaci se moraju dostaviti besplatno, po potrebi u elektroničkom obliku, upotrebom formata koji određuje Komisija.

4. Komisija mora ocijeniti kvalitetu i potvrditi podatke dostavljene u skladu sa stavkom 1. Kada podaci ne omogućavaju primjerenu analizu i ocjenu učinkovitosti, Komisija može poduzeti odgovarajuće mjere za ocjenu i poboljšanje kvalitete podataka u suradnji s državama članicama i posebno njihovim nacionalnim nadzornim tijelima.

5. U smislu ove Uredbe, smatra se da su podaci povezani s učinkovitosti iz stavka 1. koji su već dostavljeni EUROCONTROL-u, dostavljeni i Komisiji. Ako tome nije tako, Komisija i EUROCONTROL moraju donijeti potrebna rješenja kojima se osigurava stavljanje takvih podataka Komisiji na raspolaganje u skladu sa zahtjevima koji su jednaki onima iz stavka 3.

6. Kadgod se utvrde značajni novi zahtjevi u vezi podataka ili se može očekivati nedostatna kvaliteta podataka, Komisija može izvesti probna ispitivanja koje države članice izvode na dobrovoljnoj osnovi, prije nego što se izmjenom i dopunom ove Uredbe uvedu novi zahtjevi u vezi podataka. Ovakva probna ispitivanja će se provoditi kako bi se ocijenila izvedivost prikupljanja odgovarajućih podataka, uzimajući u obzir prednosti raspoloživosti podataka u odnosu na troškove njihovog prikupljanja i opterećenje davatelja podataka.

Članak 21.

ŠIRENJE INFORMACIJA

1. Komisija mora širiti opće informacije u smislu ciljeva iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 549/2004 u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. koja se odnosi na javni pristup dokumentima Europskoga parlamenta, Vijeća i Komisije[11], posebno njezinim člankom 4. i u skladu s člankom 18. Uredbe (EZ) br. 550/2004.

2. Informacije iz članka 3. stavka 3. točke (a) moraju biti javno dostupne predmetnim zainteresiranim stranama, posebno u elektroničkom obliku.

3. Godišnja izvješća iz članka 3. stavka 3. točke (k) moraju biti javno dostupna. Referenca na ta izvješća moraju biti objavljena u Službenom listu Europske unije. Komisija može odlučiti o redovitom davanju drugih općih informacija predmetnim zainteresiranim stranama, posebno u elektroničkom obliku.

4. Ciljevi na razini cjelokupne Europske unije iz članka 9. i upućivanje na donesene planove mjerenja učinkovitosti iz poglavlja III. moraju biti javno dostupni i objaviti se u Službenom listu Europske unije.

5. Pojedinačni pristup određenim informacijama, kao što su vrednovani podaci i statistike, moraju se odobriti davatelju podataka na kojeg se informacije i aktivnosti izravno odnose.

Poglavlje VI.
ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 22.

ŽALBA

Države članice moraju osigurati da su odluke donesene u skladu s ovom Uredbom pravilno obrazložene i da podliježu djelotvornoj provjeri i/ili žalbenom postupku.

Članak 23.

PRIJELAZNE MJERE

Kada države članice odluče tijekom prvog referentnog razdoblja donijeti plan mjerenja učinkovitosti s ciljevima na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, one moraju osigurati da:

(a) taj plan nadomjesti nacionalne planove od 1. siječnja jedne od godina referentnog razdoblja;

(b) trajanje plana ne premašuje preostalo trajanje referentnog razdoblja;

(c) plan pokazuje da su njegovi ciljevi učinkovitosti najmanje jednako ambiciozni kao prijašnji nacionalni ciljevi zajedno.

Članak 24.

ANALIZA I OCJENA PLANA

Komisija mora analizirati i ocijeniti djelotvornost postupka do 1. srpnja 2013. Do kraja 2014. i redovito nakon toga, Komisija mora analizirati i ocijeniti program mjerenja učinkovitosti, a posebno mora analizirati utjecaj, djelotvornost i raspon tog sustava, uz dužno uvažavanje posla koji je na tom području obavio ICAO.

Članak 25.

IZMJENE I DOPUNE UREDBE (EZ) BR. 2096/2005

Uredba (EZ) br. 2096/2005 izmjenjuje se i dopunjuje te glasi:

1. Odjeljak 2.2 Priloga I. mijenja se i glasi:

»2.2. Organizacijsko upravljanje

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora izraditi poslovni plan koji obuhvaća najmanje razdoblje od pet godina. Poslovni plan mora:

(a) sadržavati cjelokupne ciljeve pružatelja usluga u zračnoj plovidbi i njegovu strategiju postizanja tih ciljeva, u skladu s njegovim dugoročnijim cjelokupnim planovima i s odgovarajućim zahtjevima Europske unije u vezi razvoja infrastrukture ili druge tehnologije;

(b) sadržavati odgovarajuće ciljeve učinkovitosti u smislu sigurnosti, kapaciteta, okoliša i isplativosti, kako je primjereno.

Informacije iz stavaka (a) i (b) moraju biti sukladne s nacionalnim planom mjerenja učinkovitosti ili planom mjerenja učinkovitosti funkcionalnog bloka zračnog prostora iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 549/2004 i, u vezi podataka o sigurnosti, s nacionalnim programom sigurnosti navedenim u Standardu 2.27.1 u Prilogu 11. ICAO-a, Izmjeni i dopuni 47B-A od 20. srpnja 2009., kako je primjereno.

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora dati sigurnosna i poslovna obrazloženja za velike investicijske projekte koja uključuju, kada je to važno, procjenu utjecaja na odgovarajuće ciljeve učinkovitosti iz odjeljka 2.2. stavka (b) i koja navode ulaganja koja proizlaze iz pravnih zahtjeva povezanih s provedbom SESAR-a.

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora izraditi godišnji plan koji obuhvaća sljedeću godinu, u kojem se dodatno specificiraju elementi poslovnog plana i opisuju bilo kakve njegove izmjene.

Godišnji plan mora obuhvatiti sljedeće odredbe o razini i kvaliteti usluge, kao što su očekivana razina kapaciteta, sigurnosti, okoliša i isplativosti, kako je primjereno:

(a) informacije o provedbi nove infrastrukture ili drugih razvoja i izjava o tome kako će oni doprinijeti poboljšanju učinkovitosti pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, uključujući razinu i kvalitetu usluga;

(b) pokazatelje učinkovitosti sukladne s nacionalnim planom mjerenja učinkovitosti ili planom mjerenja učinkovitosti funkcionalnog bloka zračnog prostora iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 549/2004, u odnosu na koje se mogu razumno ocijeniti razina učinkovitosti i kvaliteta usluge;

(c) informacije o mjerama predviđenim za ublaživanje sigurnosnih rizika utvrđenih u planu sigurnosti pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, uključujući pokazatelje sigurnosti za nadzor sigurnosnih rizika i, kada je primjereno, procjenu troškova mjera ublažavanja;

(d) očekivani kratkoročni financijski položaj pružatelja usluga kao i bilo kakve promjene poslovnog plana ili utjecaje na poslovni plan.

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora staviti na raspolaganje Komisiji, na njezin zahtjev, sadržaj dijela poslovnog plana i godišnjeg plana koji se odnosi na učinkovitost, pod uvjetima nacionalnog nadzornog tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.«

2. Odjeljak 9. Priloga I. mijenja se i glasi:

»9. ZAHTJEVI U VEZI S IZVJEŠĆIVANJEM

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora davati godišnje izvješće o svojim djelatnostima odgovarajućem nacionalnom nadzornom tijelu. To izvješće mora obuhvaćati njegove financijske rezultate, ne dovodeći u pitanje članak 12. Uredbe (EZ) br. 550/2004, kao i operativnu učinkovitost bilo koje druge značajne aktivnosti i razvoje, posebno u području sigurnosti.

Godišnje izvješće mora uključivati najmanje:

– ocjenu razine učinkovitosti pruženih usluga,

– učinkovitost pružatelja usluga u zračnoj plovidbi u usporedbi s ciljevima učinkovitosti utvrđenim u poslovnom planu, uspoređujući stvarnu učinkovitost s godišnjim planom upotrebom pokazatelja učinkovitosti utvrđenih u godišnjem planu,

– objašnjenje odstupanja od ciljeva i utvrđivanje mjera za rješavanje bilo kakvih odstupanja tijekom referentnog razdoblja iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 549/2004,

– razvoj u radu i infrastrukturi,

– financijske rezultate, ukoliko se oni ne objavljuju posebno u skladu s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 550/2004,

– informacije o formalnom postupku konzultacija s korisnicima njegovih usluga,

– informacije o kadrovskoj politici.

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora staviti sadržaj godišnjeg izvješća na raspolaganje javnosti i Europskoj komisiji, na njezin zahtjev, pod uvjetima nacionalnog nadzornog tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.’

Članak 26.

STUPANJE NA SNAGU I PRIMJENA

1. Ova Uredba stupa na snagu 20. dan od njezine objave u Službenom listu Europske unije.

2. Poglavlje V. se primjenjuje od 1. siječnja 2011. Prvo referentno razdoblje počinje 1. siječnja 2012.

Ova Uredba u cijelosti obvezuje i neposredno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. srpnja 2010.

Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO

PRILOG I.

KLJUČNI POKAZATELJI UČINKOVITOSTI (KPP)

Odjeljak 1. Za postavljanje ciljeva na razini cjelokupne Europske unije:

1. KLJUČNI POKAZATELJI UČINKOVITOSTI U VEZI SIGURNOSTI

(a) Prvi KPP u vezi sigurnosti na razini cjelokupne Europske unije mora biti najniža razina prvog ključnog pokazatelja učinkovitosti u vezi sigurnosti definiranog u donjem odjeljku 2. točki 1. (a) za pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i nacionalna nadzorna tijela.

(b) Drugi ključni pokazatelj učinkovitosti u vezi sigurnosti na razini cjelokupne Europske unije mora biti postotak primjene klasifikacije ozbiljnosti pomagala za analizu rizika (Risk Analysis Tool) definiranog u donjem odjeljku 2. točki 1. (b) u državama u kojima se primjenjuje ova Uredba, kako bi se omogućilo usklađeno izvješćivanje o ocjeni ozbiljnosti narušavanja minimalne separacije (Separation Minima Infringements), neodobrenih ulaza na uzletno-sletnu stazu (Runway Incursions) i specifičnih tehničkih događaja ATM-a (ATM Specific Technical Events).

(c) Treći ključni pokazatelj učinkovitosti u vezi sigurnosti na razini cjelokupne Europske unije mora biti najniža razina mjerila kulture pravičnosti na kraju referentnog razdoblja, kako je definirano u donjem odjeljku 2. točki 1. (c).

U prvom referentnom razdoblju za gornje ključne pokazatelje učinkovitosti ne smije biti ciljeva na razini cjelokupne Europske unije. Tijekom prvog referentnog razdoblja Komisija mora koristiti prikupljene podatke za vrednovanje tih ključnih pokazatelja učinkovitosti i potvrditi ih kako bi se osiguralo odgovarajuće utvrđivanje, ublaživanje i upravljanje rizicima sigurnosti. Na toj osnovi Komisija po potrebi, revizijom ovoga Priloga, mora donijeti nove ključne pokazatelje učinkovitosti u vezi sigurnosti.

2. POKAZATELJI U VEZI OKOLIŠA

2.1. U prvom referentnom razdoblju:

Prvi KPP u vezi okoliša na razini cjelokupne Europske unije mora biti prosječna efikasnost horizontalnog leta na ruti, koja se definira na sljedeći način:

– pokazatelj prosječne efikasnosti horizontalnog leta na ruti je razlika između dužine rutnog dijela stvarne putanje i optimalne putanje, koja je u prosjeku velika kružnica,

– ‘na ruti’ se definira kao preletna udaljenost izvan kružnice od 40 NM oko zračne luke,

– letovi koji se uzimaju u obzir za ovaj pokazatelj su:

(a) svi komercijalni IFR letovi (Instrumental Flight Rules – pravila instrumentalnog letenja) unutar europskog zračnog prostora;

(b) ako letovi uzlijeću ili slijeću izvan europskog zračnog prostora, u obzir se uzima samo onaj dio koji je unutar europskog zračnog prostora,

– isključeni su kružni letovi i letovi kod kojih je udaljenost velike kružnice između terminalnih područja manja od 80 NM.

Drugi KPP u vezi okoliša na razini cjelokupne Europske unije mora biti djelotvorna upotreba civilnih/vojnih struktura zračnog prostora, npr. CDR-i (Conditional Routes – uvjetne rute). U prvom referentnom razdoblju ovaj pokazatelj mora pratiti Komisija. Postavljanje cilja mora započeti od drugog referentnog razdoblja.

2.2. Treći KPP u vezi okoliša na razini cjelokupne Europske unije mora se razviti od drugog referentnog razdoblja i to za rješavanje pitanja okoliša povezanih s određenim aerodromskim službama kontrole zračne plovidbe (ANS).

3. POKAZATELJ KAPACITETA

3.1. Za prvo referentno razdoblje:

KPP u vezi kapaciteta na razini cjelokupne Europske unije moraju biti minute kašnjenja na ruti ATFM-a (Air Traffic Flow Management – upravljanje protokom zračnog prometa) po letu, što se definira na sljedeći način:

(a) kašnjenje na ruti ATFM-a je kašnjenje koje izračunava središnja jedinica ATFM-a kako je definirana u Uredbi Komisije (EZ) br. 255/2010 od 25. ožujka 2010. o utvrđivanju zajedničkih pravila za upravljane protokom zračnog prometa[12] i koje se izražava kao razlika između vremena uzlijetanja koje je operator zrakoplova zahtijevao u posljednjem predanom planu leta i izračunatog vremena uzlijetanja koje je dodijelila središnja jedinica ATFM-a;

(b) pokazatelj uključuje sve IFR letove unutar europskog zračnog prostora i uzroke kašnjenja ATFM-a;

(c) pokazatelj se izračunava za cijelu kalendarsku godinu.

Za pripremu razvoja drugog KPP-a u vezi kapaciteta na razini cjelokupne Europske unije, Komisija od prvog referentnog razdoblja mora prikupiti, objediniti i pratiti:

(a) ukupna kašnjenja ATFM-a koja se pripisuju terminalnim i aerodromskim uslugama u zračnom prometu;

(b) dodatno vrijeme u fazi kretanja zrakoplova po uzletno-sletnoj stazi pri uzlijetanju;

(c) za zračne luke s više od 100 000 komercijalnih kretanja godišnje, dodatno vrijeme za ASMA-u (Arrival Sequencing and Metering Area – područje dovođenja u niz (sekvencioniranja) i mjerenja pri dolascima.

3.2. Na temelju praćenja opisanog u točki 3.1, drugi pokazatelj kapaciteta na razini cjelokupne Europske unije, koji se odnosi na posebna pitanja povezana s aerodromskim uslugama u zračnoj plovidbi, mora se razviti se u drugom referentnom razdoblju.

4. POKAZATELJ ISPLATIVOSTI

4.1. Za prvo referentno razdoblje:

KPI u vezi isplativosti na razini cjelokupne Europske unije mora biti prosječna utvrđena jedinična cijena za usluge u zračnoj plovidbi na ruti na razini cjelokupne Europske unije, a definira se kako slijedi:

(a) pokazatelj je rezultat omjera između utvrđenih troškova i predviđenog prometa, izražen u jedinicama usluge, koji se očekuje u određenom razdoblju na razini Europske unije, kako je navedeno u pretpostavkama Komisije za utvrđivanje ciljeva na razini cjelokupne Europske unije u skladu s člankom 9. stavkom 4.;

(b) pokazatelj se izražava u eurima i u realnim vrijednostima;

(c) pokazatelj se daje za svaku godinu referentnog razdoblja.

U prvom referentnom razdoblju Komisija u skladu s Uredbom (EZ) br. 1794/2006. mora prikupiti, objediniti i pratiti troškove i jedinične cijene terminalnih usluga u zračnoj plovidbi.

4.2. U drugom referentnom razdoblju, drugi ključni pokazatelj učinkovitosti u vezi isplativosti na razini cjelokupne Europske unije mora biti prosječna utvrđena jedinična cijena za terminalne usluge u zračnoj plovidbi na razini Europske unije.

Odjeljak 2. Za postavljanje nacionalnog cilja ili cilja funkcionalnog bloka zračnog prostora (FAB – Functional Airspace Block):

1. KLJUČNI POKAZATELJI UČINKOVITOSTI U VEZI SIGURNOSTI

(a) Prvi nacionalni/FAB-ov KPP u vezi sigurnosti je djelotvornost upravljanja sigurnošću koja se mjeri metodologijom temeljenom na okviru Mreže praćenja zrelosti sigurnosti ATM-a (ATM Safety Maturity Survey Network). Ovaj pokazatelj zajedno moraju razviti Komisija, države članice, EASA i EUROCONTROL, a mora ga donijeti Komisija prije prvog referentnog razdoblja. Tijekom ovog prvog referentnog razdoblja, nacionalna nadzorna tijela će pratiti i objaviti ove ključne pokazatelje učinkovitosti, a države članice mogu postaviti odgovarajuće ciljeve.

(b) Drugi nacionalni/FAB-ov KPP u vezi sigurnosti mora biti primjena klasifikacije ozbiljnosti pomagala za analizu rizika (Risk Analysis Tool), kako bi se omogućilo usklađeno izvješćivanje o ocjeni ozbiljnosti narušavanja minimalne separacije (Separation Minima Infringements), neodobrenih ulaza na uzletno-sletnu stazu (Runway Incursions)i specifičnih tehničkih događaja ATM-a (ATM Specific Technical Events) u svim centrima za kontrolu zračnog prometa i zračnim lukama s više od 150 000 kretanja u komercijalnom zračnom prometu godišnje u okviru ove Uredbe (vrijednost da/ne). Klasifikaciju ozbiljnosti zajedno moraju razviti Komisija, države članice, EASA i EUROCONTROL, a mora je donijeti Komisija prije prvog referentnog razdoblja. Tijekom ovog prvog referentnog razdoblja, nacionalna nadzorna tijela će pratiti i objaviti ove ključne pokazatelje učinkovitosti, a države članice mogu postaviti odgovarajuće ciljeve.

(c) Treći nacionalni/FAB-ov KPP u vezi sigurnosti mora biti izvješćivanje o kulturi pravičnosti. Ovu mjeru zajedno moraju razviti Komisija, države članice, EASA i EUROCONTROL, a mora je donijeti Komisija prije prvog referentnog razdoblja. Tijekom ovog prvog referentnog razdoblja, nacionalna nadzorna tijela će pratiti i objaviti ovu mjeru, a države članice mogu postaviti odgovarajuće ciljeve.

2. POKAZATELJI U VEZI OKOLIŠA

2.1. U prvom referentnom razdoblju ne smije biti obveznih nacionalnih/FAB-ovih KPP-a u vezi okoliša.

Ne dovodeći u pitanje lokalne propise u vezi okoliša, države članice moraju također surađivati s Komisijom na postavljanju KPP-a u vezi okoliša, koji se odnose na posebna pitanja okoliša povezana s aerodromskim uslugama u zračnoj plovidbi i koji se provode od drugog referentnog razdoblja.

2.2. U drugom referentnom razdoblju, nacionalni/FAB-ov KPP u vezi okoliša mora biti razvoj nacionalnog/FAB-ovog postupka poboljšanja oblikovanja ruta prije kraja referentnog razdoblja, uključujući djelotvornu upotrebu civilno/vojnih struktura zračnog prostora (npr. CDR-i).

3. POKAZATELJ KAPACITETA

3.1. Za prvo referentno razdoblje:

Nacionalni/FAB-ov KPI u vezi kapaciteta moraju biti minute kašnjenja na ruti ATFM-a po letu. Definira se na sljedeći način:

(a) pokazatelj se definira kao u odjeljku 1. točki 3.1.;

(b) pokazatelj se daje za svaku godinu referentnog razdoblja.

Za pripremu razvoja drugog nacionalnog/FAB-ovog KPP-a u vezi kapaciteta, države članice od prvog referentnog razdoblja moraju izvijestiti o:

(a) ukupnim kašnjenjima ATFM-a koja se pripisuju terminalnim i aerodromskim uslugama u zračnoj plovidbi;

(b) dodatnom vremenu u fazi taksiranja prije uzlijetanja;

(c) za zračne luke s više od 100 000 komercijalnih kretanja godišnje, o dodatnom vremenu za ASMA-u (Arrival Sequencing and Metering Area – područje sekvencioniranja i mjerenja pri dolascima).

3.2. Od drugog referentnog razdoblja mora se primijeniti drugi nacionalni/FAB-ov KPP u vezi kapaciteta, koji se odnosi na posebna pitanja povezana s kapacitetom terminala i zračne luke.

4. POKAZATELJ ISPLATIVOSTI

4.1. Za prvo referentno razdoblje nacionalni/FAB-ov KPI u vezi isplativosti mora biti nacionalna/FAB-ova utvrđena jedinična cijena za usluge u zračnoj plovidbi na ruti, a definira se kako slijedi:

(a) pokazatelj je rezultat omjera između utvrđenih troškova i predviđenog prometa iz planova mjerenja učinkovitosti u skladu s člankom 10(3)(a) i (b);

(b) pokazatelj se izražava u nacionalnoj valuti i u realnim vrijednostima;

(c) pokazatelj se daje za svaku godinu referentnog razdoblja.

Osim toga, države članice u skladu s Uredbom (EZ) br. 1794/2006. moraju izvijestiti o svojim troškovima i jediničnim cijenama terminalnih usluga u zračnoj plovidbi i moraju Komisiji obrazložiti bilo kakva odstupanja od prognoza.

4.2. Od drugog referentnog razdoblja mora se primijeniti drugi nacionalni/FAB-ov KPP u vezi kapaciteta: nacionalna/FAB-ova utvrđena jedinična cijena (jedinične cijene) za terminalne usluge u zračnoj plovidbi.

PRILOG II.

PREDLOŽAK ZA PLANOVE MJERENJA UČINKOVITOSTI

Nacionalni planovi mjerenja učinkovitosti/planovi mjerenja učinkovitosti funkcionalnog bloka zračnog prostora moraju se temeljiti na sljedećoj strukturi:

1. UVOD

1.1. Opis situacije (opseg plana, obuhvaćeni subjekti, nacionalni plan ili plan FAB-a, itd.)

1.2. Opis makroekonomskog scenarija za referentno razdoblje, uključujući sveukupne pretpostavke (prognoza prometa, trend jedinične cijene, itd.).

1.3. Opis rezultata savjetovanja interesnih skupina za pripremu plana mjerenja učinkovitosti (glavna pitanja o kojima su sudionici raspravljali i, ako je moguće, postignuti kompromisi).

2. CILJEVI UČINKOVITOSTI NA NACIONALNOJ RAZINI I/ILI RAZINI FUNKCIONALNOG BLOKA ZRAČNOG PROSTORA

2.1. Ciljevi učinkovitosti na svakom ključnom području učinkovitosti postavljeni u odnosu na svaki ključni pokazatelj učinkovitosti za cijelo referentno razdoblje s godišnjim vrijednostima koje se upotrebljavaju za praćenje i poticaje:

(a) Sigurnost

– djelotvornost upravljanja sigurnošću: nacionalni ciljevi/ciljevi FAB-a definirani u skladu s Prilogom I., odjeljkom 2., točkom 1. (a) za svaku godinu referentnog razdoblja (neobvezno u prvom referentnom razdoblju),

– primjena klasifikacije ozbiljnosti pomagala za analizu rizika (Risk Analysis Tool): nacionalni ciljevi/ciljevi FAB-a definirani u skladu s Prilogom I., odjeljkom 2., točkom 1. (b) za svaku godinu referentnog razdoblja (vrijednosti da/ne),

– kultura pravičnosti: nacionalni ciljevi/ciljevi FAB-a definirani u skladu s Prilogom I., odjeljkom 2., točkom 1. (c) za svaku godinu referentnog razdoblja (neobvezno u prvom referentnom razdoblju);

(b) Kapacitet

– minute kašnjenja na ruti ATFM-a po letu;

(c) Okoliš

– opis nacionalnog/FAB-ovog postupka poboljšanja oblikovanja rute (neobvezno u prvom referentnom razdoblju);

(d) Isplativost

– utvrđeni troškovi terminalnih i usluga u zračnoj plovidbi na ruti, određeni u skladu s odredbama članka 15., stavka 2., točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 550/2004 i u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 1794/2006 za svaku godinu referentnog razdoblja,

– prognoza jedinica usluge na ruti za svaku godinu referentnog razdoblja,

– posljedično utvrđene jedinične cijene za referentno razdoblje,

– opis i obrazloženje prinosa na kapital davatelja usluga u zračnoj plovidbi u odnosu na stvarno nastali rizik,

– opis ulaganja potrebnih za postizanje ciljeva učinkovitosti s opisom njihove važnosti u odnosu na Europski glavni plan ATM-a (European ATM Master Plan) i njihove sukladnosti s glavnim područjima i smjerovima napretka i promjena kako je u njemu navedeno.

2.2. Opis i objašnjenje sukladnosti ciljeva učinkovitosti s ciljevima učinkovitosti na razini cjelokupne Europske unije.

2.3. Opis i objašnjenje prijenosa iz godina koje su prethodile referentnom razdoblju.

2.4. Opis parametara koje su države članice koristile pri određivanju dijeljenja rizika i poticaja.

3. DOPRINOS SVAKOG ODGOVORNOG SUBJEKTA

3.1. Pojedinačni ciljevi učinkovitosti svakog odgovornog subjekta.

3.2. Opis mehanizama poticaja koji će se primjenjivati kod svakog subjekta za poticanje ispunjavanja ciljeva tijekom referentnog razdoblja.

4. VOJNA DIMENZIJA PLANA

Opis civilno-vojne dimenzije plana u kojem se opisuje učinkovitost primjene fleksibilne upotrebe zračnog prostora (Flexible Use of Airspace – FUA) kako bi se povećao kapacitet uz dužno uvažavanje djelotvornosti vojne misije, i ako se smatra potrebnim, odgovarajućih pokazatelja i ciljeva učinkovitosti u skladu s pokazateljima i ciljevima plana mjerenja učinkovitosti.

5. ANALIZA OSJETLJIVOSTI I USPOREDBA S PRETHODNIM PLANOM MJERENJA UČINKOVITOSTI

5.1. Osjetljivost na vanjske pretpostavke.

5.2. Usporedba s prethodnim planom mjerenja učinkovitosti (ne odnosi se na prvo referentno razdoblje).

6. PROVEDBA PLANA MJERENJA UČINKOVITOSTI

Opis mjera koje su donijela nacionalna nadzorna tijela za postizanje ciljeva učinkovitosti, kao što su:

– mehanizmi praćenja kako bi se osigurala provedba programa sigurnosti i poslovnih planova ANS-a,

– mjere za praćenje i izvješćivanje o provedbi planova mjerenja učinkovitosti uključujući način rješavanja situacije u kojoj ciljevi nisu postignuti tijekom referentnog razdoblja.

PRILOG III.

KRITERIJI OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI IZMEĐU CILJEVA UČINKOVITOSTI NA RAZINI CJELOKUPNE EUROPSKE UNIJE I NACIONALNIH CILJEVA UČINKOVITOSTI ILI CILJEVA UČINKOVITOSTI FUNKCIONALNOG BLOKA ZRAČNOG PROSTORA

Komisija mora upotrebljavati sljedeće kriterije ocjenjivanja:

1. Opći kriteriji

(a) Sukladnost sa zahtjevima u vezi s pripremom i donošenjem plana mjerenja učinkovitosti i posebno ocjena obrazloženja danog u planu mjerenja učinkovitosti;

(b) Činjenična analiza uz uvažavanje cjelokupne situacije svake pojedine države;

(c) Međusobni odnosi između svih ciljeva učinkovitosti;

(d) Standardi učinkovitosti na početku referentnog razdoblja i rezultirajući opseg za buduća poboljšanja;

2. Sigurnost

(a) Djelotvornost upravljanja sigurnošću: dodatna granična vrijednost za pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i nacionalna nadzorna tijela koja je upotrijebljena u planu mjerenja učinkovitosti i koju ocjenjuje Komisija, mora biti jednaka ili viša od odgovarajućeg pokazatelja na razini cjelokupne Europske unije na kraju referentnog razdoblja (neobvezno u prvom referentnom razdoblju);

(b) Primjena klasifikacije ozbiljnosti pomagala za analizu rizika (Risk Analysis Tool): sukladnost lokalnog ključnog pokazatelja učinkovitosti, kako je definirano u Prilogu I., odjeljku 2., točki 1. (b) s pokazateljem na razini cjelokupne Europske unije, za svaku godinu referentnog razdoblja;

(c) Kultura pravičnosti: razina nacionalnog cilja učinkovitosti/cilja učinkovitosti FAB-a na kraju referentnog razdoblja, utvrđena upotrebom ključnog pokazatelja učinkovitosti definiranog u Prilogu I., odjeljku 2., točki 1. (c), mora biti jednaka ili viša od cilja na razini cjelokupne Europske unije, definiranog u skladu s Prilogom I., odjeljkom 1., točkom 1. (c) (neobvezno u prvom referentnom razdoblju);

3. Okoliš

Oblikovanje rute: ne primjenjuje se tijekom prvog referentnog razdoblja. Tijekom drugog referentnog razdoblja ocjena postupka oblikovanja rute iz plana mjerenja učinkovitosti;

4. Kapacitet

Razina kašnjenja: usporedba očekivane razine kašnjenja na ruti ATFM-a iz planova mjerenja učinkovitosti s referentnom vrijednošću dobivenom u postupku planiranja kapaciteta koji izvodi EUROCONTROL;

5. Isplativost

(a) Trend jedinične cijene: ocjena da li je predviđeno da se dostavljene utvrđene jedinične cijene razvijaju sukladno s ciljem isplativosti na razini cjelokupne Europske unije i da li one na odgovarajući način doprinose postizanju ranije navedenog cilja tijekom cijelog referentnog razdoblja, kao i tijekom svake pojedine godine;

(b) Utvrđena razina jedinične cijene: usporedba dostavljenih lokalnih jediničnih cijena s prosječnom jediničnom cijenom država članica ili FAB-ova koji prema definiciji Komisije imaju slično operativno i gospodarsko okružje;

(c) Prinos na kapital: ocjena prinosa na kapital pružatelja usluga u zračnoj plovidbi u odnosu na stvarno nastali rizik;

(d) Pretpostavke u vezi prognoze prometa: usporedba prognoza lokalnih uslužnih jedinica u planu mjerenja učinkovitosti s referentnom prognozom, kao što su prognoze prometa Službe EUROCONTROL-a za statistiku i prognozu (STATFOR);

(e) Gospodarske pretpostavke: provjera da li su pretpostavke o inflaciji upotrijebljene u planu mjerenja učinkovitosti, u skladu s referentnom prognozom, kao što su prognoze MMF-a (Međunarodni monetarni fond)/Eurostata.

PRILOG IV.

POPIS PODATAKA KOJE U SMISLU OVE UREDBE TREBAJU DOSTAVITI

1. NACIONALNA TIJELA

1.1. Specifikacija skupa podataka

Nacionalna tijela moraju dostaviti sljedeće podatke za namjenu analize i ocjene učinkovitosti:

(a) informacije koje su potrebne za udovoljavanje ključnom pokazatelju učinkovitosti u vezi sigurnosti iz Priloga I., odjeljka 2., točke 1. (a);

(b) nacionalni program sigurnosti kako se zahtijeva u Standardu 2.27.1 u Prilogu 11. ICAO-a, Izmjeni i dopuni 47-B od 20. srpnja 2009.

Osim toga, nacionalna tijela moraju osigurati raspoloživost sljedećih podataka za analizu i ocjenu učinkovitosti:

(c) podaci koje upotrebljava i izračunava središnja jedinica ATFM-a kako je definirano u Uredbi (EZ) br. 255/2010 o ATFM-u, kao što su planovi leta za opći zračni promet prema IFR pravilima, stvarne rute, podaci o nadzoru, aerodromska kašnjenja i kašnjenja upravljanja zračnim prometom na ruti, izuzeća od mjera upravljanja protokom zračnog prometa, poštovanje slotova upravljanja zračnim prometom, učestalost upotrebe uvjetne rute;

(d) događaji povezani sa sigurnošću vezani za ATM, kako su definirani u EUROCONTROL-ovim sigurnosnim regulatornim zahtjevima – ESARR 2, izdanje 3.0 – pod nazivom »Reporting and Assessment of Safety Occurrences in ATM«;

(e) sigurnosna izvješća NSA-a iz članaka 6., 7. i 14. Uredbe Komisije (EZ) br. 1315/2007[13] te izvješća NSA-a o rješavanju utvrđenih sigurnosnih manjkavosti koje podliježu planovima korektivnih aktivnosti;

(f) informacije o preporukama u vezi sigurnosti i korektivnim mjerama poduzetim na temelju analize/istraživanja događaja povezanih sa sigurnošću vezani za ATM u skladu s Direktivom Vijeća 94/56/EZ[14] o istraživanju nezgoda i Direktivnom 2003/42/EZ o izvješćivanju o događajima u civilnom zrakoplovstvu;

(g) informacije o elementima koji su namijenjeni promicanju kulture pravičnosti;

(h) podaci koji podržavaju zadaće iz članka 4. stavka 1. točaka (m) i (n) Uredbe Komisije (EZ) br. 2150/2005 od 23. prosinca 2005. kojom se propisuju zajednička pravila za fleksibilnu upotrebu zračnog prostora (FUA)[15].

1.2. Učestalost i rokovi dostavljanja podataka

Podaci iz točke 1.1. (a), (b), (d), (e), (g) i (h) moraju se dostaviti jedanput godišnje.

Podaci iz točke 1.1. (c) i (f) moraju se dostaviti jedanput mjesečno.

2. PRUŽATELJI USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI

Ovaj se odjeljak odnosi na pružatelje usluga u zračnoj plovidbi koji pružaju usluge iz članka 1(2). U pojedinačnim slučajevima, nacionalna tijela mogu uključiti pružatelje usluga u zračnoj plovidbi koji nisu u skladu s ovim člankom 1(2). Ona o tome moraju obavijestiti Komisiju.

2.1. Specifikacija skupa podataka

Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi moraju dostaviti sljedeće podatke za namjenu analize i ocjene učinkovitosti:

(a) podatke iz EUROCONTROL-ove specifikacije pod nazivom »Eurocontrol Specification for Economic Information Disclosure«, izdanje 2.6 od 31. prosinca 2008. pod oznakom EUROCONTROL-SPEC-0117;

(b) godišnja izvješća i dijelove poslovnih planova i godišnjeg plana, koje je pružatelj usluga u zračnoj plovidbi donio u skladu s Prilogom I., odjeljkom 2.2. i 9. Uredbe o zajedničkim zahtjevima, koji su povezani s učinkovitosti;

(c) informacije koje su potrebne za udovoljavanje sigurnosnim KPP-om iz Priloga I., odjeljka 2., točke 1. (a);

(d) informacije o elementima koji su namijenjeni promicanju kulture pravičnosti.

2.2. Učestalost i rokovi dostavljanja podataka

Podaci za godinu (n) iz članka 2. točke (a) moraju se dostaviti jedanput godišnje do 15. srpnja godine (n + 1), osim očekivanih podataka koji se moraju dostaviti do 1. studenoga godine (n + 1). Prva referentna godina (n) mora biti 2010.

Podaci iz članka 2(b) i (c) moraju se dostaviti jedanput godišnje.

3. OPERATORI ZRAČNIH LUKA

Ovaj se odjeljak odnosi na operatore zračnih luka koji pružaju usluge na zračnim lukama Zajednice s više od 150 000 kretanja u komercijalnom zračnom prijevozu godišnje, te na sve koordinirane i regulirane zračne luke s više od 50 000 kretanja u komercijalnom zračnom prijevozu godišnje. U pojedinačnim slučajevima, države članice mogu uključiti zračne luke ispod ove granične vrijednosti. One o tome moraju obavijestiti Komisiju.

3.1. Definicije

U smislu ovoga Priloga moraju se upotrebljavati sljedeće definicije:

(a) ‘identifikacija zračne luke’ je opis zračne luke upotrebom standardne šifre ICAO-a koja se sastoji od četiri slova, kako je definirano u dokumentu ICAO-a 7910 (120. izdanje – lipanj 2006.);

(b) ‘parametri koordinacije’ su parametri koordinacije definirani u Uredbi (EEZ) br. 95/93;

(c) ‘prijavljeni kapacitet zračne luke’ su parametri koordinacije koji se daju u obliku koji opisuje maksimalni broj slotova u jedinici vremena (blok vrijeme) koji koordinator može dodijeliti. Trajanje blokova se može razlikovati; osim toga, može se postaviti nekoliko blokova s različitim trajanjem za kontrolu koncentracije letova u određenom vremenskom razdoblju. Upotreba vrijednosti prijavljenog kapaciteta za cijelu sezonu znači određivanje sezonskog infrastrukturnog kapaciteta zračne luke u ranoj fazi;

(d) ‘registracija zrakoplova’ su alfanumerički znakovi koji odgovaraju stvarnoj registraciji zrakoplova;

(e) ‘tip zrakoplova’ je oznaka tipa zrakoplova (do 4 znaka) kako je navedeno u smjernicama ICAO-a;

(f) ‘identifikator leta’ je skupina alfanumeričkih znakova koji se koriste za identifikaciju leta;

(g) ‘šifrirani aerodrom odlaska’ i ‘šifrirani odredišni aerodrom’ su šifre zračne luke upotrebom ICAO-ove oznake aerodroma koja se sastoji od 4 slova ili IATA-ove oznake zračne luke koja se sastoji od tri slova;

(h) ‘vremenske oznake »out-off-on-in«’ su sljedeći podaci zaokruženi na minutu:

– planirano vrijeme odlaska (početka vožnje, ‘off-block’)

– stvarno vrijeme početka vožnje

– stvarno vrijeme uzlijetanja

– stvarno vrijeme slijetanja

– planirano vrijeme dolaska (završetka vožnje, ‘in-block’)

– stvarno vrijeme završetka vožnje;

(i) ‘planirano vrijeme odlaska (početka vožnje)’ su datum i vrijeme planiranog odlaska zrakoplova sa stajališta za odlazak;

(j) ‘stvarno vrijeme početka vožnje’ su stvarni datum i vrijeme kada je zrakoplov napustio parkirni položaj (potiskom ili svojom vlastitom snagom);

(k) ‘stvarno vrijeme uzlijetanja’ su datum i vrijeme kada je zrakoplov uzletio s uzletno-sletne staze (kotači ne dodiruju tlo);

(l) ‘stvarno vrijeme slijetanja’ su stvarni datum i vrijeme kada je zrakoplov sletio (dotaknuo tlo);

(m) ‘planirano vrijeme dolaska (završetka vožnje)’ su datum i vrijeme kada je planiran dolazak leta na stajalište dolaska;

(n) ‘stvarno vrijeme dolaska’ su stvarni datum i vrijeme kada se na stajalištu dolaska aktiviraju kočnice za parkiranje;

(o) ‘pravila letenja’ su pravila upotrijebljena za izvođenje leta. ‘IFR’ za zrakoplov koji leti u skladu s pravilima za instrumentalno letenje, kako je definirano u Prilogu 2. Čikaškoj konvenciji ili ‘VFR’ za zrakoplov koji leti u skladu s pravilima za vizualno letenje, kako je definirano u istom Prilogu. Operativni zračni promet (OAT) za državni zrakoplov koji ne slijedi pravila definirana u Prilogu 2. Čikaškoj konvenciji;

(p) ‘vrsta leta’ znači ‘IFR’ za zrakoplov koji leti u skladu s pravilima za instrumentalno letenje kako je definirano u Prilogu 2. Čikaškoj konvenciji iz 1944. (deseto izdanje – srpanj 2005.) ili ‘VFR’ za zrakoplov koji leti u skladu s pravilima za vizualno letenje kako je definirano u istom Prilogu.

(q) ‘slot dolaska na zračnu luku’ i ‘slot odlaska sa zračne luke’ je slot zračne luke koji se dodjeljuje za dolazni ili za odlazni let, kako je definirano u Uredbi (EEZ) br. 95/93;

(r) ‘oznaka dolazne staze’ i ‘oznaka odlazne staze’ je oznaka ICAO-a za stazu koja se koristi za uzlijetanje (npr. 10L);

(s) ‘stajalište dolaska’ je oznaka prvog parkirnog položaja na koji se zrakoplov parkirao pri dolasku;

(t) ‘stajalište odlaska’ je oznaka posljednjeg parkirnog položaja na kojem je zrakoplov bio parkiran prije odlaska sa zračne luke;

(u) ‘uzroci kašnjenja’ su standardne šifre kašnjenja IATA-e, definirane u Prilogu 2. Pregledu – Kašnjenja u zračnom prometu u Europi za 2008. (ECODA)[16] s navedenim trajanjem kašnjenja. Ukoliko se kašnjenje leta može pripisati većem broju uzroka, daje se popis uzroka kašnjenja;

(v) ‘informacije o odleđivanju ili sprečavanju zaleđivanja’ je navođenje o tome da li je izvedeno odleđivanje ili sprečavanje zaleđivanja i ako je izvedeno, gdje (prije napuštanja stajališta za odlazak ili na udaljenom položaju nakon napuštanja stajališta, tj. nakon početka vožnje);

(w) ‘otkaz operacije zrakoplova’ je planirani dolazak ili odlazak leta na koji se primjenjuju sljedeći uvjeti:

– za let je dodijeljen slot zračne luke, i

– zračni prijevoznik je potvrdio let dan prije operacija, i/ili je let sadržan u dnevnom popisu rasporeda letova koji je operator zračne luke izradio dan prije operacija, ali

– nije došlo do stvarnog slijetanja ili uzlijetanja.

3.2. Specifikacija skupa podataka

3.2.1. Operatori koordiniranih i reguliranih zračnih luka moraju dostaviti sljedeće podatke:

– identifikaciju zračne luke,

– prijavljeni kapacitet zračne luke,

– sve parametre koordinacije koji su svojstveni za usluge u zračnoj plovidbi,

– planiranu razinu kvalitete usluge (kašnjenje, točnost, itd.) koja je povezana s prijavljenim kapacitetom zračne luke, ako je utvrđena,

– detaljan opis pokazatelja koji su upotrijebljeni za utvrđivanje planirane razine kvalitete usluge, ako je utvrđena.

3.2.2. Operatori zračnih luka, za namjenu analize i ocjene učinkovitosti, moraju dostaviti sljedeće operativne podatke za svako slijetanje ili uzlijetanje:

– registraciju zrakoplova,

– tip zrakoplova,

– identifikator leta,

– šifrirani aerodrom odlaska i odredišta,

– vremenske oznake ‘out-off-on-in’,

– pravila letenja i vrstu leta,

– slot dolaska na zračnu luku i slot odlaska sa zračne luke, kada su dostupni,

– oznaku dolazne i odlazne uzletno-sletne staze,

– stajalište dolaska i stajalište odlaska,

– uzroke kašnjenja, kada su dostupni (samo za odlazne letove),

– informacije o odleđivanju ili sprečavanju zaleđivanja, kada su dostupne.

3.2.3. Operatori zračnih luka, za namjenu analize i ocjene učinkovitosti, moraju dostaviti sljedeće operativne podatke za svaki otkaz operacije zrakoplova:

– identifikator leta,

– tip zrakoplova,

– planiranu odlaznu i odredišnu zračnu luku,

– slotovi dolaska na zračnu luku i odlaska sa zračne luke, kada su dostupni,

– razlog otkaza operacije.

3.2.4. Operatori zračnih luka, za namjenu analize i ocjene učinkovitosti, mogu dostaviti:

– dobrovoljna izvješća o slabljenju ili narušavanju ANS-a na zračnim lukama,

– dobrovoljna izvješća o događajima povezanima sa sigurnošću vezanima za ANS,

– dobrovoljna izvješća o manjkavostima kapaciteta terminala,

– dobrovoljna izvješća o konzultacijskim sastancima s ANSP-ima i državama.

3.3. Učestalost i rokovi dostavljanja podataka

Podaci iz točke 3.2.1 moraju se dostaviti dva puta godišnje, u skladu s vremenskim okvirom iz članka 6. Uredbe (EEZ) br. 95/93.

Kada se dostavljaju podaci iz točaka 3.2.2 i 3.2.3, oni se moraju dostaviti jedanput mjesečno u roku od mjesec dana od kraja mjeseca u kojem je obavljen let.

Izvješća iz točke 3.2.4 mogu se dostavljati bilo kada.

4. KOORDINATORI ZRAČNIH LUKA

4.1. Specifikacija skupa podataka

Koordinatori zračnih luka moraju dostaviti sljedeće podatke za namjenu analize i ocjene učinkovitosti:

Podatke iz članka 4. stavka 8. Uredbe (EEZ) br. 95/93.

4.2. Učestalost i rokovi dostavljanja podataka

Podaci se moraju dostaviti dva puta godišnje, u skladu s vremenskim okvirom iz članka 6. Uredbe (EEZ) br. 95/93.

5. ZRAČNI PRIJEVOZNICI

Ovaj se odjeljak primjenjuje na zračne prijevoznike koji unutar europskog zračnog prostora izvode više od 35 000 letova godišnje, izračunato kao prosjek triju prethodnih godina.

5.1. Definicije

5.1.1. U smislu ovoga Priloga upotrebljavaju se iste definicije kao u Prilogu IV. točki 3.1., te sljedeće:

(a) ‘potrošeno gorivo’ je stvarna količina goriva koja je potrošena tijekom leta (‘od izlaza do izlaza’);

(b) ‘stvarna težina na stajanci’ je stvarna težina zrakoplova prije pokretanja motora, izražena u metričkim tonama.

5.2. Specifikacija skupa podataka

5.2.1. Zračni prijevoznici, za namjenu analize i ocjene učinkovitosti, moraju dostaviti sljedeće podatke za svaki let koji izvode unutar zemljopisnog opsega ove Uredbe:

– registraciju zrakoplova,

– identifikator leta,

– pravila letenja i vrstu leta,

– šifrirana zračna luka odlaska i odredišta,

– oznaku dolazne i odlazne uzletno-sletne staze, kada je dostupno,

– stajalište dolaska i stajalište odlaska, kada je dostupno,

– vremenske oznake ‘out-off-on-in’, planirane i stvarne,

– uzroke kašnjenja,

– informacije o odleđivanju ili sprečavanju zaleđivanja, kada su dostupne.

5.2.2. Zračni prijevoznici, za namjenu analize i ocjene učinkovitosti, moraju dostaviti podatke iz Priloga IV. točke 3.2.3 za svaki otkaz operacije zrakoplova unutar zemljopisnog opsega ove Uredbe.

5.2.3. Osim podataka predviđenih zahtjevima iz Priloga IV. dijela B Direktive 2003/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. kojom se utvrđuje shema za trgovanje kvotama emisije stakleničkih plinova unutar Zajednice i kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva Vijeća 96/61/EZ[17], zračni prijevoznici mogu dostavljati Komisiji sljedeće podatke za svaki izvedeni let unutar zemljopisnog opsega ove Uredbe:

– potrošeno gorivo

– stvarna težina na stajanci.

5.2.4. Zračni prijevoznici, za namjenu analize i ocjene učinkovitosti, mogu dostaviti:

– dobrovoljno izvješće o pristupu zračnom prostoru,

– dobrovoljna izvješća o slabljenju ili narušavanju ANS-a na zračnim lukama,

– dobrovoljna izvješća o događajima povezanima sa sigurnošću, vezanima za ANS,

– dobrovoljno izvješće o manjkavostima kapaciteta na ruti, stupnjevima ograničenja ili preusmjeravanjima,

– dobrovoljna izvješća o savjetodavnim sastancima s ANSP-ima i državama.

5.3. Učestalost i rokovi dostavljanja podataka

Podaci iz Priloga IV. točaka 5.2.1, 5.2.2 i 5.2.3 moraju se dostaviti jedanput mjesečno.

Izvješća iz točke 5.2.4 mogu se dostavljati bilo kada.