HRVATSKI SABOR

1401

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 27. svibnja 2011. godine.

Klasa: 011-01/11-01/127

Urbroj: 71-05-03/1-11-2

Zagreb, 2. lipnja 2011.

Predsjednik

Republike Hrvatske

prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Članak 1.

U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10. i 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) u članku 4. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»Informacijski sustav se sastoji od sljedećih podsustava:

1. Informacijski podsustav o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem.

2. Informacijski podsustav o održavanju i zaštiti poljoprivrednog zemljišta.

Agencija za poljoprivredno zemljište će uspostaviti, razvijati, voditi i održavati Informacijski podsustav o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem, a Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo (u daljnjem tekstu: Centar) Informacijski podsustav o održavanju i zaštiti poljoprivrednog zemljišta.«.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»Jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave, Državna geodetska uprava, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obvezni su sudjelovati u uspostavi, razvoju, vođenju i održavanju Informacijskog sustava u odnosu na podatke kojima raspolažu.«.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 2.

U članku 7. stavku 1. u uvodnoj rečenici iza riječi: »onečišćavanja« dodaju se riječi: »i oštećenja«.

U točki 1. riječ: »onečišćenosti« briše se.

Članak 3.

U članku 8. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Pravne ili fizičke osobe dužne su pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države kojeg koriste na temelju ugovora o zakupu, dugogodišnjem zakupu i dugogodišnjem zakupu za ribnjake.«.

U stavku 2. riječi: »koncesije za ribnjake« zamjenjuju se riječima: »dugogodišnjeg zakupa za ribnjake«.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»Uzimanje uzoraka tla obavlja Centar.«.

Članak 4.

Članak 10. briše se.

Članak 5.

Članak 17. briše se.

Članak 6.

U članku 22. stavku 4. riječ: »Ministarstvo« zamjenjuje se riječju: »Centar«.

Članak 7.

U članku 23. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Jednokratna naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: naknada) plaća se prema površini građevinske čestice utvrđene na temelju izvršnog akta kojim se odobrava građenje, odnosno po primitku potvrde glavnog projekta.«.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»Način vođenja evidencije o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta propisat će ministar pravilnikom.«.

Članak 8.

U članku 24. stavku 1. podstavak 2. mijenja se i glasi:

»– pri gradnji gospodarskih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost, preradu poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda i pružanje ugostiteljskih usluga na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu.«.

U stavku 3. riječi: »Agenciji za poljoprivredno zemljište« zamjenjuju se riječima: »jedinici lokalne samouprave, odnosno Gradu Zagrebu na čijem se području zemljište nalazi«.

Članak 9.

Članak 25. mijenja se i glasi:

»Za poljoprivredno zemljište koje se nalazi izvan granica građevinskog područja, a prostornim planom promijenjena mu je namjena i ostaje izvan granice građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 10% od tržišne cijene istog zemljišta unutar granica građevinskog područja za osobito vrijedno obradivo P1 ili vrijedno obradivo P2 poljoprivredno zemljište, a za ostala poljoprivredna zemljišta 5% od tržišne cijene istog zemljišta unutar granica građevinskog područja.

Za poljoprivredno zemljište koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjene prostornog plana je obuhvaćeno granicama građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 5% od tržišne cijene tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.

Za osobito vrijedno obradivo (P1) ili vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjene prostornog plana je obuhvaćeno granicama građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 10% od tržišne cijene tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.

Za poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar granica građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 1% tržišne cijene tog zemljišta.

Za osobito vrijedno obradivo (P1) ili vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar granica građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 5% od tržišne cijene tog zemljišta.

Rješenje o naknadi donosi nadležni ured državne uprave u županiji ili upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu na temelju podataka nadležne porezne uprave o tržišnoj cijeni poljoprivrednog zemljišta na području gdje se zemljište nalazi.

Nadležno tijelo koje je donijelo akt iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona dužno je najkasnije u roku od osam dana od dana izvršnosti tog akta ili izdavanja, taj akt dostaviti nadležnom tijelu radi donošenja rješenja iz stavka 6. ovoga članka.

Rješenje iz stavka 6. ovoga članka donosi se najkasnije u roku od 60 dana od dana prijama izvršnog akta na temelju kojeg se može graditi građevina, odnosno od dana primitka potvrde glavnog projekta.

Primjerak rješenja o visini naknade dostavlja se Ministarstvu i jedinici lokalne samouprave, odnosno Gradu Zagrebu na čijem se području zemljište nalazi.

Naknada je prihod državnog proračuna 70% za posebne namjene, a namijenjena je isključivo za financiranje troškova okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta koje provodi Agencija za poljoprivredno zemljište i 30% proračuna jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi.

Naknada po izdanom rješenju plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja stranci.

Na iznos naknade koji nije plaćen u roku plaća se zakonska zatezna kamata.

Naknada se plaća i za objekte koji su bespravno izgrađeni nakon 1. siječnja 1985.«.

Članak 10.

U članku 27. stavku 2. iza riječi: »akt« stavlja se točka, a riječi: »osim odluke kojom se odlučuje o davanju koncesije za ribnjake.« brišu se.

Članak 11.

U članku 28. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»Agencija ne daje suglasnost iz stavka 1. ovoga članka kada se parcelacija provodi na poljoprivrednom zemljištu predviđenom Programom raspolaganja za povrat imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.«.

Članak 12.

U članku 30. stavak 2. mijenja se i glasi:

»Programe donose općinska, odnosno gradska vijeća, odnosno gradska skupština Grada Zagreba uz suglasnost Agencije.«.

U stavku 7. riječi: »Grad Zagreb« zamjenjuju se riječima: »gradska skupština Grada Zagreba.«.

U stavku 8. riječ: »Ministarstvu« zamjenjuje se riječju: »Agenciji«.

U stavku 9. riječ: »Ministarstvo« zamjenjuje se riječju: »Agencija«.

Članak 13.

U članku 31. stavku 1. riječi: »koncesiju za ribnjake« zamjenuju se riječima: »dugogodišnji zakup za ribnjake«.

U stavku 2. podstavku 5. riječi: »koncesiju za ribnjake« zamjenjuju se riječima: »dugogodišnji zakup za ribnjake«.

Iza podstavka 8. dodaju se podstavci 9. i 10. koji glase:

»– površine određene za zakup zajedničkih pašnjaka,

– površine određene za zakup zajedničkih pašnjaka u zaštićenim područjima.«.

U stavku 3. riječi: »zakup ili« brišu se.

Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

»Površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje su komasirane i arondirane ne mogu se cijepanjem usitnjavati i mogu se predvidjeti samo za zakup ili dugogodišnji zakup.«.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.

Dosadašnji stavak 6., koji postaje stavak 7., mijenja se i glasi:

»Poljoprivredno zemljište koje je otkupila Agencija i poljoprivredno zemljište koje je otkupila Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama ne uvrštavaju se u Program.«.

Dosadašnji stavci 7. i 8. postaju stavci 8. i 9.

Dosadašnji stavak 9., koji postaje stavak 10., mijenja se i glasi:

»U maksimalnu površinu iz stavka 8. ovoga članka uračunavaju se sve površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je pojedina fizička ili pravna osoba kupila po natječajima provedenim do stupanja na snagu ovoga Zakona.«.

Članka 14.

U članku 32. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»Tekst javnog natječaja mora sadržavati odredbu da se popis svih katastarskih čestica koje su predmet toga natječaja nalazi na oglasnoj ploči općine ili grada i da je isti objavljen u javnom glasilu ili službenom glasilu jedinice lokalne samouprave.«.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 4., riječ: »Ministarstva« zamjenjuje se riječju: »Agencije«.

Članak 15.

U članku 33. stavku 2. riječ: »Ministarstva« zamjenjuje se riječju: »Agencije.«.

Članak 16.

U članku 35. riječi: »koncesiju za ribnjake« zamjenuju se riječima: »dugogodišnji zakup za ribnjake«.

Članak 17.

Članak 36. mijenja se i glasi:

»Sudionik natječaja može biti fizička ili pravna osoba koja je do isteka roka za podnošenje ponuda platila sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i protiv koje se ne vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta.

Prvenstveno pravo kupnje ili zakupa ima fizička ili pravna osoba koja je sudjelovala u natječaju, sljedećim redoslijedom:

1. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastitom gospodarstvu ili vlasnik poljoprivrednog obrta i upisani su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva (u daljnjem tekstu: Upisnik) najmanje 2 godine do objave javnog natječaja,

2. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednoga gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlastitom gospodarstvu i upisani su u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natječaja,

3. trgovačko društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i upisano je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natječaja,

4. ostale fizičke ili pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i upisane su u Upisnik,

5. ostale fizičke ili pravne osobe.

Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje, odnosno zakupa, prednost se utvrđuje prema sljedećim kriterijima:

a) dosadašnji zakupnik koji zemljište koristi na osnovi valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natječaj i uredno izvršava svoje ugovorne obveze,

b) dosadašnji posjednik koji je stupio u posjed poljoprivrednog zemljišta na temelju valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natječaj, koji je u međuvremenu istekao, ali je ta osoba nastavila koristiti predmetno poljoprivredno zemljište i nakon isteka roka iz ugovora o zakupu na način da zemljište uredno obrađuje,

c) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ima prebivalište i pravna osoba koja ima sjedište na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba koja je raspisala natječaj, najmanje dvije godine do objave javnog natječaja,

d) pravna ili fizička osoba koja je vlasnik ili posjednik objekta za uzgoj stoke što dokazuje identifikacijskom karticom sljedećim redoslijedom:

– za proizvodnju mlijeka,

– za proizvodnju mesa i jaja,

– za ostale proizvodnje,

a ne ispunjava uvjete odnosa broja stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 2 uvjetna grla po hektaru poljoprivrednih površina koje ima u posjedu upisanih u Upisnik, a pogodne su za ratarsku i stočarsku proizvodnju,

e) poljoprivredno gospodarstvo kojem je završen ili u realizaciji projekt u okviru Operativnog programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske,

f) veći broj članova obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik ili veći broj stalno zaposlenih djelatnika pravne osobe i obrta.

Ako je više osoba iz stavka 2. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje odnosno zakupa, prednost se utvrđuje prema sljedećim kriterijima:

a) obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo čiji nositelj ima sljedećim redoslijedom:

– završen stručni ili sveučilišni studij poljoprivrednog ili veterinarskog smjera,

– završenu srednju poljoprivrednu školu,

b) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske duže vrijeme, a najmanje 3 mjeseca ili član obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, a koji se bavi poljoprivrednom djelatnošću.

c) poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik ekoloških proizvođača.

Ako su ponuditelji izjednačeni po svim ranije navedenim kriterijima, izbor najpovoljnijeg ponuditelja utvrđuje se na osnovi najviše ponuđene cijene.

Ukoliko su svi ponuditelji ponudili istu početnu cijenu izbor najpovoljnijeg ponuditelja utvrđuje se na osnovi Gospodarskog programa.

Iznimno od redoslijeda prvenstvenog prava kupnje ili zakupa iz stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka, kada je premet natječaja za zakup ili prodaju poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na kojem je podignut višegodišnji nasad, prvenstveno pravo kupnje ili zakupa ima fizička ili pravna osoba koja je sudjelovala u natječaju, sljedećim redoslijedom:

1. dosadašnji zakupnik koji zemljište koristi na osnovi valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natječaj i uredno izvršava svoje ugovorne obveze,

2. dosadašnji posjednik koji je stupio u posjed poljoprivrednog zemljišta na temelju valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natječaj, koji je u međuvremenu istekao, ali je ta osoba nastavila koristiti predmetno poljoprivredno zemljište i nakon isteka roka iz ugovora o zakupu na način da zemljište uredno obrađuje,

3. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastitom gospodarstvu ili vlasnik poljoprivrednog obrta i upisan je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natječaja,

4. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednoga gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlastitom gospodarstvu i upisani su u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natječaja,

5. trgovačko društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i upisano je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natječaja,

6. ostale fizičke ili pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i upisane su u Upisnik,

7. ostale fizičke ili pravne osobe.«.

Članak 18.

U članku 37. stavku 1. iza riječi: »uvjete« dodaju se riječi: »iz istog redoslijeda prava prvenstva iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona«.

Članak 19.

U članku 42. stavak 2. mijenja se i glasi:

»Pravo prvokupa na poljoprivrednom zemljištu koje je kupljeno na javnom natječaju za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države ima Agencija.«.

Stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavci 4., 5. i 6. postaju stavci 3., 4. i 5.

Dosadašnji stavak 7., koji postaje stavak 6., mijenja se i glasi:

»Općinski načelnik, odnosno gradonačelnik, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba izdaju brisovno očitovanje radi brisanja hipoteke za kupljeno poljoprivredno zemljište.«.

Dosadašnji stavci 8. i 9. postaju stavci 7. i 8.

Članak 20.

Članak 43. briše se.

Članak 21.

U članku 44. iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:

»Zakupnina za prvu godinu zakupa plaća se u roku od 15 dana od dana uvođenja u posjed u visini razmjernoj razdoblju koje je preostalo do isteka godine, a za svaku sljedeću godinu zakupnina se plaća do 30. lipnja te godine.

Ako je zakupac u posjedu poljoprivrednog zemljišta iznos zakupnine za prvu godinu smanjit će se razmjerno plaćenoj naknadi za korištenje zemljišta.«.

Dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 5., 6. i 7.

Iza dosadašnjeg stavka 6., koji postaje stavak 8., dodaju se novi stavci 9. i 10. koji glase:

»Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je Programom predviđeno za povrat imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a u posjedu je pravne osobe, daje se u dugogodišnji zakup javnim natječajem na rok od 50 godina, a ako je u posjedu fizičkih osoba, daje se u zakup javnim natječajem na rok od 20 godina.

U slučaju povrata poljoprivrednog zemljišta iz stavka 11. ovoga članka, za taj dio zemljišta sklopit će se sa zakupcem anex ugovora kojim će se smanjiti površina i zakupnina.«.

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 11.

U dosadašnjem stavku 8., koji postaje stavak 12., riječi: »stavka 7.« zamjenjuju se riječima: »stavka 11.«.

Članak 22.

Iza članka 53. dodaje se naslov i članci 53.a i 53.b koji glase:

»Zakup zajedničkih pašnjaka

Članak 53.a

Zajednički pašnjak je proizvodno-tehnološka cjelina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je u naravi pašnjak, livada, sjenokoša i neplodno zemljište namijenjeno zajedničkoj ispaši stoke i peradi, a može se nalaziti unutar ili izvan zaštićenog područja.

Zajednički pašnjak daje se u zakup na rok od 20 godina jednoj pašnjačkoj zajednici sa sjedištem na području jedinice lokalne samouprave gdje se pašnjak nalazi.

Na području jedne jedinice lokalne samouprave može se osnovati jedna pašnjačka zajednica.

Zajednički pašnjak u zaštićenim područjima daje se u zakup na rok od 20 godina uz uvjete i mjere zaštite prirode koje propisuje središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode, na prijedlog javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem.

Pašnjačke zajednice čine fizičke i pravne osobe s prebivalištem, odnosno sjedištem na području jedinice lokalne samouprave gdje se zajednički pašnjak nalazi ili s prebivalištem, odnosno sjedištem na području susjedne jedinice lokalne samouprave koji su vlasnici stoke i zainteresirani za ispašu na zajedničkim pašnjacima i upisani su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Pašnjačka zajednica mora biti organizirana kao zadruga i mora donijeti Program gospodarenja zajedničkim pašnjakom koji sadrži način korištenja te prava i obveze korisnika zajedničkih pašnjaka.

Članak 53.b

Zainteresirana pašnjačka zajednica dostavlja Agenciji zahtjev za dodjelu u zakup zajedničkog pašnjaka koji sadrži podatke o podnositelju zahtjeva i zajedničkom pašnjaku.

Agencija donosi Odluku o dodjeli u zakup zajedničkog pašnjaka koja sadrži odredbe o:

– zakupcu zajedničkog pašnjaka,

– poljoprivrednom zemljištu koje čini zajednički pašnjak,

– naknadi za korištenje zajedničkog pašnjaka,

– vremenu trajanja zakupa,

– posebne uvjete za zajednički pašnjak u zaštićenom području.

Odluku o dodjeli u zakup zajedničkog pašnjaka u zaštićenom području donosi Agencija uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode.

Na osnovi Odluke o dodjeli zakupa ravnatelj Agencije i odgovorna osoba pašnjačke zajednice sklapaju ugovor o zakupu zajedničkog pašnjaka u pisanom obliku.

Ministar će pravilnikom propisati uvjete za podnošenje zahtjeva i kriterije za dodjelu zajedničkih pašnjaka.«.

Članak 23.

U naslovu iznad članka 54. dodaju se riječi: »i dugogodišnji zakup za ribnjake.«.

Članak 24.

U članku 54. stavku 1. iza riječi: »(u daljnjem tekstu: dugogodišnji zakup)« dodaju se riječi: »i dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države za ribnjake (u daljnjem tekstu: dugogodišnji zakup za ribnjake)«.

U stavku 2. i 3. iza riječi: »dugogodišnji zakup« dodaju se riječi: »i dugogodišnji zakup za ribnjake«.

Članak 25.

Članak 55. mijenja se i glasi:

»Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u dugogodišnji zakup i dugogodišnji zakup za ribnjake javnim natječajem.

Odluku o raspisivanju javnog natječaja za dodjelu dugogodišnjeg zakupa i dugogodišnjeg zakupa za ribnjake donosi Agencija za poljoprivredno zemljište.

Odluku o dodjeli dugogodišnjeg zakupa donosi Agencija za poljoprivredno zemljište na prijedlog Povjerenstva za dodjelu dugogodišnjeg zakupa na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske za poljoprivrednu proizvodnju (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za dugogodišnji zakup) koje čine dva predstavnika ministarstva nadležnog za poljoprivredu, jedan predstavnik Agencije, jedan predstavnik jedinice regionalne samouprave i jedan predstavnik jedinice lokalne samouprave.

Odluku o dodjeli dugogodišnjeg zakupa za ribnjake donosi Agencija za poljoprivredno zemljište na prijedlog Povjerenstva za dodjelu dugogodišnjeg zakupa na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske za ribnjake (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za dugogodišnji zakup za ribnjake) koje čine dva predstavnika ministarstva nadležnog za poljoprivredu, jedan predstavnik Agencije, jedan predstavnik ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo i jedan predstavnik jedinice regionalne samouprave.

Povjerenstvo iz stavka 3. i 4. ovoga članka imenuje ministar na prijedlog Agencije za poljoprivredno zemljište, a čini ga pet članova i tajnik koji imaju pravo na naknadu.

Stručne poslove u svezi s postupkom natječaja i pripremanjem odluke za dugogodišnji zakup i dugogodišnji zakup za ribnjake obavlja Agencija za poljoprivredno zemljište, a operativne poslove u svezi s pribavljanjem dokumentacije obavljaju uredi državne uprave u županiji nadležni za gospodarstvo ili upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu.

Zakupoprimac ne može prenijeti svoje pravo iz ugovora o dugogodišnjem zakupu i dugogodišnjem zakupu za ribnjake na drugu osobu.

Iznimno od stavka 7. ovoga članka, prava i obveze zakupoprimca iz ugovora o dugogodišnjem zakupu mogu se prenijeti na nasljednika prvoga nasljednog reda kojem je poljoprivreda osnovno zanimanje, a iz ugovora o dugogodišnjem zakupu za ribnjake na nasljednika prvoga nasljednog reda pod uvjetom da obavlja djelatnost akvakulture, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen.«.

Članak 26.

Članak 56. mijenja se i glasi:

»Sudionik natječaja može biti fizička ili pravna osoba koja je do isteka roka za podnošenje ponuda platila sve obveze s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i protiv koje se ne vode postupci radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.

Prvenstveno pravo na natječaju za dugogodišnji zakup imaju pravne ili fizičke osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom:

1. pravni sljednik bivšeg korisnika poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu koje je postalo vlasništvom države, pod uvjetom da je u posjedu tog zemljišta i da ga obrađuje,

2. trgovačko društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava najmanje 2 godine do objave natječaja,

3. ostale pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava najmanje 2 godine do objave natječaja,

4. pravne osobe,

5. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastitom gospodarstvu i upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava 2 godine do objave natječaja,

6. nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i vlasnik poljoprivrednog obrta koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske proveo duže vrijeme, a najmanje 3 mjeseca ili član obitelji smrtno stradalog zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, a koji se bavi poljoprivrednom djelatnošću,

7. ostale fizičke i pravne osobe.

Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava za dugogodišnji zakupi, prednost se utvrđuje prema sljedećim kriterijima:

a) veći broj stalno zaposlenih djelatnika pravne osobe ili veći broj članova obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili obrta;

b) vlasnik ili posjednik gospodarskog objekta koji sa zemljištem koje se daje u dugogodišnji zakup čini tehnološku cjelinu, a koristi se za:

– proizvodnju mlijeka,

– proizvodnju mesa i jaja,

– sušenje i skladištenje poljoprivrednih proizvoda,

– proizvodnju vina i maslinovog ulja;

c) pravna ili fizička osoba koja se bavi:

– stočarskom proizvodnjom,

– sjemenskom proizvodnjom,

– vinogradarstvom, voćarstvom, maslinarstvom, proizvodnjom vina ili maslinovog ulja,

– povrtlarskom proizvodnjom,

– cvjećarskom proizvodnjom,

– ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom,

– ostalom poljoprivrednom proizvodnjom;

d) pravna ili fizička osoba koja namjerava:

– graditi novi ili obnavlja postojeći objekt za uzgoj stoke,

– baviti se sjemenskom proizvodnjom,

– baviti se vinogradarstvom, voćarstvom, maslinarstvom, proizvodnjom vina ili maslinovog ulja,

– baviti se povrtlarskom proizvodnjom,

– baviti se cvjećarskom proizvodnjom,

– baviti se ostalom poljoprivrednom proizvodnjom.

Ako su ponuditelji izjednačeni po svim ranije navedenim kriterijima izbor najpovoljnijeg ponuditelja utvrđuje se na osnovu najviše ponuđene cijene.

Ukoliko su svi ponuditelji ponudili istu početnu cijenu izbor najpovoljnijeg ponuditelja utvrđuje se na osnovi Gospodarskog programa.«.

Članak 27.

Iza članka 56. dodaju se članci 56.a, 56.b i 56.c koji glase:

»Članak 56.a

Ribnjak čini jedinstvenu tehnološku cjelinu i predstavlja poljoprivredno zemljište posebne namjene.

Ako se ribnjak u vlasništvu države nalazi na području više jedinica lokalne samouprave, obuhvaćen je Programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države one jedinice lokalne samouprave na čijem je području pretežni dio ribnjaka.

Prvenstveno pravo na dugogodišnji zakup za ribnjake imaju pravne ili fizičke osobe koje su podnijele ponudu na natječaj, sljedećim redoslijedom:

– pravni sljednik bivšeg korisnika poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu koje je postalo vlasništvom države, pod uvjetom da je u posjedu tog zemljišta i da se bavi djelatnošću akvakulture sukladno posebnom propisu,

– pravna ili fizička osoba koja se bavi djelatnošću akvakulture sukladno posebnom propisu,

– pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje djelatnosti akvakulture,

– hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske proveo duže vrijeme, a najmanje 3 mjeseca ili član obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, a koji se bave djelatnošću akvakulture sukladno posebnom propisu,

– pravna ili fizička osoba.

Fizičke ili pravne osobe iz stavka 3. ovoga članka imaju prvenstveno pravo na dugogodišnji zakup za ribnjake prema utvrđenom redoslijedu pod uvjetom da prihvate najviši iznos naknade koji je podnio bilo koji od ponuđača iz istog redoslijeda prava prvenstva i da ponudi prilože Gospodarski program.

Ako je više osoba iz stavka 3. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava za dugogodišnji zakup za ribnjake, prednost se utvrđuje prema priloženom Gospodarskom programu.

Ako najviši iznos naknade za dugogodišnji zakup za ribnjake koji je ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete prelazi dvostruki iznos od početnog iznosa naknade, takva ponuda se smatra nevažećom.

Početna visina naknade u natječaju za dugogodišnji zakup za ribnjake utvrđuje se sukladno propisu koji donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za financije.

Članak 56.b

Na osnovi odluke o dodjeli dugogodišnjeg zakupa za ribnjake ministar i podnositelj ponude sklapaju ugovor o dugogodišnjem zakupu za ribnjake u pisanom obliku.

Ugovor o dugogodišnjem zakupu za ribnjake koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.

Ministarstvo je dužno, radi upisa ugovora o dugogodišnjem zakupu za ribnjake, primjerak ugovora o dugogodišnjem zakupu za ribnjake dostaviti mjesno nadležnom katastru i zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda.

Ugovor o dugogodišnjem zakupu za ribnjake obvezno sadrži odredbe o:

– poljoprivrednom zemljištu,

– vremenu trajanja dugogodišnjeg zakupa,

– načinu i uvjetima korištenja zemljišta,

– pravu na korištenje kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama

– obliku, visini te načinu i rokovima plaćanja naknade za dugogodišnji zakup za ribnjake,

– razlozima odustanka od ugovora prije isteka vremena dugogodišnjeg zakupa za ribnjake,

– razlozima raskida ugovora.

Gospodarski program prilaže se ugovoru o dugogodišnjem zakupu za ribnjake i čini njegov sastavni dio, a ukoliko se on ne provodi u roku od tri godine od dana sklapanja, ugovor se može raskinuti.

Gospodarski program sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, namjenu korištenja i lokalitet zemljišta, tehnološko-tehničke karakteristike gospodarskog rada i podatak o potrebnoj mehanizaciji za obradu zemljišta koje je predmet dugogodišnjeg zakupa ribnjaka i prikaz očekivanih troškova i prihoda, te posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji.

Članak 56.c

Ugovor o dugogodišnjem zakupu za ribnjake mora se raskinuti ako zakupnik ni nakon opomene Agencije:

– ne plati zakupninu dva puta uzastopno, osim u slučaju više sile,

– ne koristi poljoprivredno zemljište u vlasništvu države kao dobar gospodar,

– ne ostvaruje gospodarski program,

– obrađuje poljoprivredno zemljište suprotno odredbama sklopljenog ugovora,

– daje zakupljeno zemljište u podzakup,

– bez odobrenja zakupodavca izvrši investicijske radove na poljoprivrednom zemljištu koji prelaze granice uobičajenoga gospodarenja ili promijeni način korištenja poljoprivrednog zemljišta.«.

Članak 28.

U članku 57. stavku 1. iza riječi: »ponuđača« dodaju se riječi: »iz istog redoslijeda prava prvenstva iz članka 56. stavka 1.ovoga Zakona«.

Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:

»Naknada za dugogodišnji zakup za prvu godinu plaća se u roku od 15 dana od dana uvođenja u posjed u visini razmjernoj razdoblju koje je preostalo do isteka godine, a za svaku sljedeću godinu naknada za dugogodišnji zakup se plaća do 30. lipnja te godine.

Ako je zakupac u posjedu poljoprivrednog zemljišta iznos naknade za dugogodišnji zakup za prvu godinu smanjit će se razmjerno plaćenoj naknadi za korištenje zemljišta.«.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 6. i 7.

Članak 29.

Članak 59. mijenja se i glasi:

»Ugovor o dugogodišnjem zakupu mora se raskinuti ako zakupnik ni nakon opomene Agencije:

– ne plati zakupninu dva puta uzastopno, osim u slučaju više sile,

– ne koristi poljoprivredno zemljište u vlasništvu države kao dobar gospodar,

– ne ostvaruje gospodarski program,

– obrađuje poljoprivredno zemljište suprotno odredbama sklopljenog ugovora,

– daje zakupljeno zemljište u podzakup,

– bez odobrenja zakupodavca izvrši investicijske radove na poljoprivrednom zemljištu koji prelaze granice uobičajenoga gospodarenja ili promijeni način korištenja poljoprivrednog zemljišta,

– obavlja aktivnosti suprotno propisima o zaštiti prirode ili radnje koje imaju negativan utjecaj na bogatstvo ili stanje prirodnog područja te ako na bilo koji način ugrožava opstanak prirodnih vrijednosti.«.

Članak 30.

Naslov iznad članka 60. »Koncesija za ribnjake« briše se.

Članak 31.

Članci 60., 61., 62., 63., 64., 65., 66., 67., 68., 69., 70. i 71. brišu se.

Članak 32.

U naslovu iznad članka 72. riječ: »koncesiji« zamjenjuje se riječima: »dugogodišnji zakup.«

Članak 33.

U članku 73. stavku 1. i 3. riječi: »koncesiji za ribnjake« zamjenuju se riječima: »dugogodišnjem zakupu za ribnjake«.

Članak 34.

U naslovu iznad članka 74. riječi: »koncesiji za ribnjake« zamjenjuju se riječima: »dugogodišnjeg zakupa za ribnjake«.

Članak 35.

U članku 74. stavku 2. riječi: »i koncesije za ribnjake« brišu se.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»Za površinu miniranog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je dano u dugogodišnji zakup zakupnina za prvih četrdeset godina korištenja plaća se na način da se umanjuje razmjerno troškovima razminiranja koje snosi zakupnik. Zakupnik je dužan takvo poljoprivredno zemljište razminirati u roku od dvije godine od dana sklapanja ugovora o dugogodišnjem zakupu i ne može ga obrađivati do razminiranja, a ako se ne razminira u roku od dvije godine ugovor se raskida i dužan je platiti zakupninu za to vrijeme.«.

Članak 36.

U članku 75. stavku 1. riječi: »koncesiji za ribnjake« zamjenjuju se riječima: »dugogodišnjem zakupu za ribnjake«.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»Jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb dužne su evidenciju naplate iz stavka 3. ovoga članka dostavljati Agenciji svaka tri mjeseca.«.

Članak 37.

Članak 76. mijenja se i glasi:

»Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se zamijeniti za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba radi okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, neovisno o obliku raspolaganja koji je za to poljoprivredno zemljište utvrđen u Programu.

Zahtjev za zamjenu poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka fizička ili pravna osoba podnosi Agenciji.

Odluku o zamjeni poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka donosi Agencija na temelju dokumentacije koju dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb.

Na osnovi odluke o zamjeni poljoprivrednog zemljišta ravnatelj Agencije i podnositelj zahtjeva za zamjenu sklapaju ugovor o zamjeni u pisanom obliku.

Poljoprivredno zemljište iz ugovora o zamjeni koje je postalo vlasništvo države uvrštava se u Program za odgovarajući oblik raspolaganja.

Odredbe članka 41., 72. i 73. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o zamjeni poljoprivrednog zemljišta.«.

Članak 38.

U članku 77. stavku 2. podstavak 1. mijenja se i glasi:

»– raspolaganje poljoprivrednim zemljištem«.

U podstavku 2. riječi: »u privatnom vlasništvu« brišu se.

Podstavak 3. briše se.

U podstavku 5. riječi: »u privatnom vlasništvu« brišu se.

U podstavku 6. iza riječi: »vlasnicima« dodaju se riječi: »i posjednicima«.

Podstavci 7. i 8. mijenjaju se i glase:

»– praćenje i ocjenjivanje učinaka raznih mjera poljoprivredne politike i mjera drugih politika na okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta,

– povezivanje i koordinacija rada državnih tijela, ustanova, jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave po pitanju mjera zemljišne politike i drugih politika koje imaju utjecaj na okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta«.

Podstavci 12. i 13. brišu se.

Članak 39.

U članku 78. stavku 1. riječi: »Okrupnjavanje posjeda je postupak kupoprodaje, zamjene i zakupa poljoprivrednog zemljišta radi« zamjenjuju se riječima: »Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta je postupak koji se provodi radi:«

U stavku 2. iza riječi: »poljoprivrednog zemljišta« umjesto točke stavlja se zarez i dodaju se riječi: »dugogodišnjeg zakupa i u postupku uređenja zemljišta.«.

Članak 40.

U članku 80. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»Javni bilježnik koji ovjerava potpise na javnoj ispravi kojom se stječe vlasništvo na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu fizičke ili pravne osobe dužan je primjerak javne isprave dostaviti Agenciji u roku od 15 dana od dana ovjere potpisa na ispravi.«.

Članak 41.

U članku 86. stavku 1. riječi: »Središnjem državnom uredu za upravu i« brišu se.

Članak 42.

U članku 90. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Poslove poljoprivrednog inspektora (u daljnjem tekstu: inspektor) može obavljati osoba koja ima odgovarajuću stručnu izobrazbu, položen državni stručni ispit za inspektora i najmanje četiri (4) godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.«.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»Poslove višeg poljoprivrednog inspektora može obavljati osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka te ima najmanje pet (5) godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.«.

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

Članak 43.

U članku 92. stavku 1. iza riječi: »proizvodnju« stavlja se zarez i dodaju se riječi: »ne provodi analizu tla«.

Članak 44.

Iza članka 92. dodaje se članak 92.a koji glasi:

»Članak 92.a

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne prati stanje poljoprivrednog zemljišta ili onemogući provođenje analize tla na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države kojeg koristi na temelju ugovora o zakupu, dugogodišnjem zakupu i dugogodišnjem zakupu za ribnjake (članak 8.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 45.

Površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje su Programima donesenim do stupanja na snagu ovoga Zakona predviđene za ostale namjene, a u posjedu su pravnih osoba, daju se u dugogodišnji zakup javnim natječajem na rok od 50 godina, a ako su u posjedu fizičkih osoba daju se u zakup javnim natječajem na rok od 20 godina.

Članak 46.

Poljoprivredno zemljište u smislu članka 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10. i 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) koje je obraslo višegodišnjim raslinjem, osim poljoprivrednog zemljišta P1 i P2 i miniranog, a po kulturi i površini je određeno kao šumsko zemljište ne smatra se poljoprivrednim zemljištem.

U slučaju sumnje ili spora smatra li se neko zemljište obraslo višegodišnjim raslinjem poljoprivrednim ili šumskim zemljištem odlučuje Ministarstvo na prijedlog Povjerenstva kojeg čine predstavnici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove šumarstva.

Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka imenuje ministar.

Jedinica lokalne samouprave dužna je zemljište iz stavka 1. ovoga članka izdvojiti iz Programa.

Članak 47.

Šumsko zemljište u vlasništvu države koje je po svom uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište u smislu članka 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10. i 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) izdvojit će se iz šumskogospodarskih planova prema posebnom propisu o šumama i uvrstit će se u Program jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

Troškovi izdvajanja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države iz šumskogospodarskih planova dijele se razmjerno sudjelovanju u ostvarivanju prihoda, a sukladno Zakonu i posebnom propisu o šumama.

Ugovori o služnosti sklopljeni radi podizanja trajnih nasada na zemljištu koje je bilo šumsko i postalo je poljoprivredno zemljište ostaju na snazi do isteka roka na koji su sklopljeni, a katastarske čestice ili površine na kojima je ustanovljena služnost radi podizanja trajnih nasada ulaze u Zemljišni fond Agencije.

Članak 48.

Drvnom masom koja ostane nakon krčenja poljoprivrednog zemljišta obraslog višegodišnjim raslinjem koje se ne smatra šumom, raspolaže se sukladno posebnom propisu o šumama.

Članak 49.

Sve pravne i fizičke osobe koje su sklopile ugovore o zakupu, koncesiji ili dugogodišnjem zakupu za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dužne su izvršavati obveze iz članka 8. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10. i 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) koje se odnose na analizu tla, neovisno o datumu sklapanja ugovora.

Članak 50.

Pravna ili fizička osoba koja je na temelju ovoga Zakona sklopila ugovor o dugogodišnjem zakupu ribnjaka ima pravo korištenja kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama pogodnih za gospodarski uzgoj za sve vrijeme trajanja dugogodišnjeg zakupa.

Sastavni dio ugovora iz stavka 1. ovoga članka su posebni uvjeti korištenja voda izdani od Hrvatskih voda sukladno posebnom propisu o vodama, a nepostupanje po njima je razlog za jednostrani raskid ugovora.

Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklapa se po prethodnoj suglasnosti Ministarstva nadležnog za vode.

Naknada za korištenje ribnjaka sastoji se od naknade za dugogodišnji zakup za ribnjake i naknade za vodu.

Naknada za vodu iz stavka 4. ovoga članka identična je naknadi za koncesiju za gospodarsko korištenje voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama i raspodjeljuje se sukladno posebnom propisu o vodama, a obračunava se i naplaćuje sukladno posebnom propisu o uvjetima davanja koncesija za gospodarsko korištenje voda.

Odredbe ovoga članka u dijelu ostvarivanja prava na korištenja kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama pogodnih za gospodarski uzgoj odgovarajuće se primjenjuju na ribnjake i ribogojilišta koji su u vlasništvu ili posjedu fizičkih ili pravnih osoba.

Ministar će pravilnikom propisati uvjete i postupak za ostvarivanje prava iz stavka 6. ovoga članka, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za vodno gospodarstvo.

Članak 51.

Vlada Republike Hrvatske uskladit će Uredbu o osnivanju Agencije za poljoprivredno zemljište (»Narodne novine«, br. 39/09. i 33/10.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Upravno vijeće Agencije uskladit će Statut i druge opće akte Agencije s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 52.

U roku od 30 dana od usklađenja Statuta i akata iz članka 51. stavka 2. ovoga Zakona Agencija preuzima odgovarajuće poslove, pismohranu i ostalu dokumentaciju i materijalno tehnička sredstva Uprave za poljoprivredno zemljište kao ustrojstvene jedinice unutar Ministarstva.

U postupku iz stavka 1. ovoga članka Agencija preuzima državne službenike i namještenike zatečene na obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka uz njihov pristanak te ih raspoređuje na odgovarajuće poslove u Agenciji.

Na državne službenike koji ne pristanu na raspored iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se propisi o državnim službenicima o stavljanju na raspolaganje.

Do preuzimanja poslova iz stavka 1. ovoga članka poslove Agencije obavljat će Ministarstvo.

Vlada Republike Hrvatske donijet će Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u roku od 30 dana od isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 53.

Postupci prodaje, davanja u zakup i dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, ako je objavljen natječaj za prodaju, zakup i dugogodišnji zakup prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10. i 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) dovršit će se prema odredbama tog Zakona.

Članak 54.

Jedinice lokalne samouprave koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona donijele Program, a nisu raspolagale poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10. i 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) dužne su to učiniti do 31. prosinca 2011.

Ako jedinice lokalne samouprave ne počnu raspolagati zemljištem u roku iz stavka 1. ovoga članka, raspolaganje će preuzeti Agencija.

Sredstva ostvarena od prodaje i zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države prema stavku 2. ovoga članka prihod su državnog proračuna 100% za posebne namjene, a namijenjena su isključivo za financiranje okrupnjavanja zemljišta koje provodi Agencija.

Članak 55.

Jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb dužne su u Programima odrediti površine za zajednički pašnjak i zajednički pašnjak u zaštićenim područjima u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 56.

Ministar će donijeti propise iz članka 7., 22. i 50. ovoga Zakona u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 57.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti odredba članka 163. stavka 1. točka 9. i članka 168. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95., 150/05. i 153/09.) u dijelu koji se odnosi na obračun i naplatu naknade za koncesiju za korištenje kopnenih voda za uzgoj riba i drugih vodenih organizama.

Svi upravni postupci davanja koncesija iz stavka 1. ovoga članka koji su započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95., 150/05. i 153/09.).

Članak 58.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 320-02/11-01/01

Zagreb, 27. svibnja 2011.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Luka Bebić, v. r.