HRVATSKI SABOR
1918
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Proglašavam Zakon o procjeni učinaka propisa, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. srpnja 2011. godine.
Klasa: 011-01/11-01/161
Urbroj: 71-05-03/1-11-2
Zagreb, 20. srpnja 2011.
Predsjednik
Republike Hrvatske
prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.
ZAKON
O PROCJENI UČINAKA PROPISA
I. OPĆE ODREDBE
Predmet zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje postupak procjene učinaka propisa, dokumenti za procjenu učinaka propisa, način godišnjeg planiranja normativnih aktivnosti, tijela nadležna za procjenu učinaka propisa, način savjetovanja s javnošću i zainteresiranom javnošću u tom postupku, obveza stručnog osposobljavanja i usavršavanja vezano za procjenu učinaka i izradu propisa, te druga pitanja s tim u vezi.
Procjena učinaka propisa
Članak 2.
(1) Procjena učinaka propisa je postupak donošenja odluka o propisima na temelju dokaza i prikupljenih relevantnih podataka, koji će poslužiti kao smjernice za odabir najboljeg rješenja za donošenje propisa ili za poduzimanje nenormativnih aktivnosti i mjera.
(2) Procjenom učinaka propisa analiziraju se pozitivni i negativni učinci propisa na područje gospodarstva uključujući i financijske učinke, područje socijalne skrbi, područje zaštite okoliša, s osvrtom na fiskalni učinak, uz istodobno savjetovanje s javnošću i zainteresiranom javnošću.
Značenje pojmova
Članak 3.
Pojmovi u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
1. propis je nacrt prijedloga zakona,
2. stručni nositelj izrade propisa je središnje tijelo državne uprave i svako drugo tijelo koje je prema svom propisanom djelokrugu ovlašteno Vladi Republike Hrvatske uputiti propis radi njegova donošenja,
3. nadležna tijela su središnja tijela državne uprave nadležna za područja: gospodarstva, zdravstva i socijalne skrbi, zaštite okoliša, financija,
4. Iskaz o procjeni učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Iskaz) je akt koji sadrži rezultate provedenog postupka procjene učinaka propisa,
5. procjena socijalnih učinaka je procjena očekivanih učinaka propisa na socijalno osjetljive i druge skupine s posebnim interesima i potrebama i učinaka na zdravstveni i socijalni status građana,
6. procjena gospodarskih učinaka je procjena očekivanih učinaka propisa na pojedino gospodarsko područje, odnosno gospodarstvo Republike Hrvatske u cjelini, uključujući i financijske učinke (analiza troškova i koristi),
7. procjena učinaka na zaštitu okoliša je procjena očekivanih učinaka na okoliš, što uključuje utjecaje na prirodno okruženje organizama i njihovih zajednica: zrak, tlo, vode, zemljinu kamenu koru, energiju te materijalna dobra i kulturnu baštinu,
8. nenormativno rješenje podrazumijeva opciju utvrđenu Iskazom, kojom se predlaže da se problematika koja se namjerava urediti propisom, riješi odgovarajućim aktivnostima i mjerama, a da se ne uređuje putem propisa.
Primjena Zakona
Članak 4.
(1) Ovaj se Zakon primjenjuje na postupak u vezi s izradom propisa predviđenih Planom normativnih aktivnosti vezano za postupak procjene učinaka propisa iz članka 9. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona te na druge postupke u vezi s izradom propisa i praćenjem njihove provedbe kako je to određeno ovim Zakonom.
(2) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na procjenu fiskalnog učinka propisa na državni proračun, koja se izrađuje i iskazuje prema Obrascu standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka, sukladno posebnim propisima.
Primjena drugih propisa i ovoga Zakona u odnosu na posebne propise
Članak 5.
(1) Na pitanja u svezi s postupkom izrade i donošenjem propisa koja nisu uređena ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisom, primjenjuju se odredbe Poslovnika Vlade Republike Hrvatske i Poslovnika Hrvatskoga sabora.
(2) Na pitanja savjetovanja s javnošću i zainteresiranom javnošću koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se posebni propisi i akti kojima je uređeno informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pojedinim upravnim područjima.
Ciljevi procjene učinaka propisa
Članak 6.
(1) Opći cilj procjene učinaka propisa je razmatranje prijedloga mogućih nenormativnih rješenja i stvaranje većeg broja mogućih normativnih rješenja kada se pristupa izradi propisa, a u svrhu odabira optimalnog rješenja kojim se postiže najveći stupanj ekonomičnosti i svrhovitosti.
(2) Posebni ciljevi procjene učinaka propisa su:
– poticanje suradnje i međuresorne koordinacije stručnih nositelja izrade propisa radi jednostavnijeg i bržeg integriranja zajedničkih ciljeva,
– jačanje transparentnosti predlaganja propisa uključivanjem javnosti i zainteresirane javnosti pri odlučivanju o potrebi donošenja propisa,
– doprinos razvoju savjetovanja s javnošću i zainteresiranom javnošću u postupcima izrade i predlaganja propisa,
– doprinos učinkovitom korištenju sredstava državnog proračuna.
II. DOKUMENTI PROCJENE UČINAKA PROPISA
Članak 7.
Dokumenti procjene učinaka propisa su:
1. Strategija procjene učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Strategija),
2. Akcijski plan procjene učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Akcijski plan),
3. Izvješće o provedbi procjene učinaka propisa Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Izvješće).
Strategija, Akcijski plan, Izvješće
Članak 8.
(1) Strategijom se dugoročno usmjerava razvoj sustava procjene učinaka propisa u Republici Hrvatskoj i njegova provedivost, ciljevi, poboljšanje kvalitete propisa i razvoj administrativnih kapaciteta.
(2) Akcijski plan određuje prioritetne mjere i aktivnosti na razvoju sustava procjene učinaka propisa, način provedbe mjera, redoslijed ostvarivanja mjera, rokove izvršavanja, nositelje provedbe, projekte, procjenu sredstava potrebnih za provedbu aktivnosti predviđenih Akcijskim planom te analizu troškova i koristi.
(3) Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ured za zakonodavstvo) je koordinator i stručni nositelj izrade Strategije i Akcijskog plana u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave i drugim dionicima.
(4) Strategiju i Akcijski plan na prijedlog Ureda za zakonodavstvo donosi Vlada Republike Hrvatske, za razdoblje od tri godine.
(5) Strategija i Akcijski plan se objavljuju u »Narodnim novinama«.
(6) Za potrebe praćenja ostvarivanja ciljeva iz Strategije i cjelovitog uvida u provedbu Akcijskog plana te uvida u provedbu i učinkovitost sustava procjene učinaka propisa u Republici Hrvatskoj, Ured za zakonodavstvo koordinira izradu i stručni je nositelj izrade Izvješća koje, za razdoblje od tri godine, podnosi Vladi Republike Hrvatske.
III. PLAN NORMATIVNIH AKTIVNOSTI
Godišnji plan normativnih aktivnosti
Članak 9.
(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ureda za zakonodavstvo, donosi Godišnji plan normativnih aktivnosti (u daljnjem tekstu: Godišnji plan).
(2) Godišnji plan sadrži:
– Plan normativnih aktivnosti u području hrvatskog zakonodavstva, koji obuhvaća normativne aktivnosti koje nisu sadržane u Planu iz članka 34. ovoga Zakona,
– Plan normativnih aktivnosti vezano za postupak procjene učinaka propisa, koji obuhvaća planirane postupke procjene učinaka propisa, čije je donošenje predviđeno u Planu iz podstavka 1. ovoga stavka i u Planu iz članka 34. ovoga Zakona.
(3) Podaci u planovima iz stavka 2. ovoga članka koji čine Godišnji plan iskazuju se po aktivnostima planiranim u tromjesečnim razdobljima.
(4) Vlada Republike Hrvatske donosi Godišnji plan u zadnjem tromjesečju tekuće proračunske godine za sljedeću proračunsku godinu.
Obvezni postupak procjene učinaka propisa
Članak 10.
(1) Postupak procjene učinaka propisa obvezno se provodi za propise koji su u okviru Godišnjeg plana predviđeni Planom normativnih aktivnosti vezano za postupak procjene učinaka propisa iz članka 9. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, postupak procjene učinaka propisa provodi se i na temelju zaključka Hrvatskoga sabora, odnosno na temelju odluke ili zaključka Vlade Republike Hrvatske, kako je to određeno u članku 13. ovoga Zakona.
Prethodna procjena
Članak 11.
(1) Stručni nositelji izrade propisa, svaki u okviru svojeg djelokruga, dužni su utvrditi Prijedlog plana propisa koje treba obuhvatiti Godišnjim planom, a unutar toga Prijedloga predložiti propise za koje treba provesti postupak procjene učinaka propisa.
(2) Prijedlog plana propisa iz stavka 1. ovoga članka mora se temeljiti na izvršenoj prethodnoj procjeni mogućih učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Prethodna procjena).
(3) Prethodna procjena provodi se za sve propise koji se namjeravaju predložiti u Plan normativnih aktivnosti u području hrvatskog zakonodavstva kao sastavni dio Godišnjeg plana i za propise koji se predlažu u Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije iz članka 34. ovoga Zakona.
(4) Prethodna procjena obavlja se na temelju kriterija propisanih ovim Zakonom i uredbom iz članka 24. ovoga Zakona, prema propisanom obrascu koji, u bitnom, sadrži normativne i druge razloge za predlaganje donošenja propisa, teze o sadržaju propisa, kriterije za prethodnu procjenu i druga mjerila i podatke sukladno uredbi iz članka 24. ovoga Zakona.
(5) Kriterije iz stavka 4. ovoga članka čine:
– odgovarajući financijski prag vezano za najznačajniji učinak koji se očekuje u pojedinom području koje se namjerava obuhvatiti propisom,
– očekivani učinak na pojedino gospodarsko područje, odnosno na gospodarstvo Republike Hrvatske u cjelini,
– očekivani učinci na socijalno osjetljive i druge skupine s posebnim interesima i potrebama te učinak na zdravstveni i socijalni status građana,
– očekivani učinci na okoliš i održivi razvitak.
Članak 12.
(1) Stručni nositelj izrade propisa dužan je Prijedlog plana propisa iz članka 11. ovoga Zakona objaviti na svojoj internetskoj stranici radi informiranja javnosti u trajanju od najmanje 15 dana, u razdoblju od 1. rujna do 30. rujna tekuće godine za sljedeću godinu.
(2) Po proteku roka iz stavka 1. ovoga članka, Stručni nositelj izrade propisa dužan je Prijedlog plana propisa dostaviti na mišljenje Uredu za zakonodavstvo. Uz Prijedlog plana propisa za sve predložene propise obvezno se prilažu obrasci Prethodne procjene.
(3) Ured za zakonodavstvo dužan je razmotriti Prijedlog plana propisa i izvršiti uvid u sve dostavljene obrasce Prethodne procjene te, po ocijenjenoj potrebi, zatražiti dopune, odnosno doradu Prethodne procjene za pojedini propis iz Prijedloga plana propisa.
(4) Stručni nositelj izrade dužan je Prijedlog plana propisa usuglasiti s Uredom za zakonodavstvo do 31. listopada tekuće godine, radi njegovog uvrštavanja u Godišnji plan za sljedeću godinu.
Iznimne obveze provedbe postupka procjene učinaka propisa
Članak 13.
(1) Iznimno od članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, postupak procjene učinaka propisa provodi se i na temelju zaključka Hrvatskoga sabora donesenog vezano za djelovanje Vlade Republike Hrvatske u institucijama Europske unije u svezi s prijedlogom propisa i odlukama Europske unije u čijem donošenju sudjeluje putem svojih predstavnika.
(2) Iznimno od članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, postupak procjene učinaka propisa provodi se i na temelju odluke, odnosno zaključka Vlade Republike Hrvatske za:
– propis koji se donosi po hitnom postupku, a koji svojim sadržajem može proizvesti značajne učinke na područja: gospodarstva, socijalne skrbi, zaštite okoliša, odnosno za fiskalne obveze Republike Hrvatske,
– zakon koji je na snazi u Republici Hrvatskoj,
– uredbu, odnosno pravilnik koji su provedbeni propisi zakona, bilo da su u postupku izrade ili na snazi, a čiju procjenu učinaka je predložio Stručni nositelj izrade propisa.
(3) Procjena iz stavka 1. i 2. ovoga članka može se provesti cjelovito ili djelomično po pojedinim područjima učinaka propisa, a u svrhu potpunog i pravilnog uvida predlagatelja propisa, javnosti i zainteresirane javnosti u opravdanost i utemeljenost potrebe za izmjenama i/ili dopunama te, možebitno, donošenjem novog propisa u nekom području.
(4) Za propis čije se donošenje predlaže po hitnom postupku, a za koji se ne provodi postupak procjene učinaka prema članku 11. stavku 1. ovoga Zakona, niti prema stavku 2. podstavku 1. ovoga članka, obvezno se izrađuje Prethodna procjena prema propisanom obrascu. Prethodna procjena se prilaže uz nacrt prijedloga propisa s konačnim prijedlogom propisa. Ova odredba se ne primjenjuje u slučaju donošenja propisa po hitnom postupku radi žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete.
IV. NADLEŽNOST ZA PROCJENU UČINAKA PROPISA
Članak 14.
Za procjenu učinaka propisa u Republici Hrvatskoj nadležni su:
– Ured za zakonodavstvo,
– stručni nositelj izrade propisa,
– nadležna tijela.
Ured za zakonodavstvo
Članak 15.
(1) Ured za zakonodavstvo nadležan je za koordinaciju i izradu dokumenata iz članka 8. i 9. ovoga Zakona, za davanje suglasnosti na Prijedlog iskaza i za izradu provedbenog propisa koji se donosi na temelju ovoga Zakona.
(2) Ured za zakonodavstvo nadležan je za obavljanje poslova stručnog osposobljavanja i usavršavanja u području procjene učinaka propisa i području izrade propisa, za davanje mišljenja i izradu potrebnih akata, radi postizanja pravne i pojmovne koherentnosti hrvatskog zakonodavstva, kao i za davanje mišljenja i izradu potrebnih akata, radi pravnog i pojmovnog usuglašavanja hrvatskog zakonodavstva sa standardima Europske unije, na zahtjev Stručnog nositelja izrade propisa, za izradu Nomotehničkih smjernica kao podloge za izradu pravnih propisa (u daljnjem tekstu: Nomotehničke smjernice).
(3) Nomotehničke smjernice, na prijedlog Ureda za zakonodavstvo, donosi Vlada Republike Hrvatske odlukom.
(4) Osim poslova iz stavka 1. i 2. ovoga članka, u nadležnosti Ureda za zakonodavstvo su i drugi poslovi vezani za sustav učinaka propisa koji su uređeni posebnim propisima kojima se uređuje djelokrug Vlade Republike Hrvatske i djelokrug Ureda za zakonodavstvo.
Stručni nositelj izrade propisa
Članak 16.
(1) Stručni nositelj izrade propisa nadležan je za izradu Prethodne procjene i Prijedloga plana propisa za Godišnji plan te za provedbu postupka procjene učinaka propisa u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz članka 24. ovoga Zakona.
(2) Za obavljanje poslova prema nadležnosti određenoj u stavku 1. ovoga članka, Stručni nositelj izrade propisa dužan je uspostaviti odgovarajuće administrativne kapacitete: odrediti jednu stručnu osobu – koordinatora poslova vezanih za provedbu postupka procjene učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Koordinator), odnosno, po ocjenjenoj potrebi, ustrojiti odgovarajuću ustrojstvenu jedinicu.
(3) Koordinator mora imati najmanje završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, te mora ispunjavati i druge uvjete sukladno posebnim propisima kojima se uređuje radni status državnih službenika.
(4) U svrhu pravilnog i cjelovitog uvida u materiju koja se namjerava obuhvatiti propisom i u područje koje se propisom uređuje, Koordinator, odnosno službenici zaduženi za poslove procjene učinaka propisa dužni su surađivati s ustrojstvenom jedinicom stručnog nositelja izrade propisa koja priprema izradu i izrađuje propis i međuresorno s drugim tijelima, ovisno o utvrđenim učincima propisa.
Nadležna tijela
Članak 17.
(1) Nadležna tijela u postupku procjene učinaka propisa sudjeluju razmatranjem i davanjem mišljenja na Nacrt prijedloga iskaza vezano za sadržaj Iskaza koji se odnosi na nadležnost tijela, i to:
– tijelo nadležno za područje zdravstva i socijalne skrbi daje mišljenje vezano za utvrđenu procjenu socijalnih učinaka,
– tijelo nadležno za gospodarstvo daje mišljenje vezano za utvrđenu procjenu gospodarskih učinaka, uključujući i financijske učinke, a po ocijenjenoj potrebi, u svoje mišljenje uključuje i pribavljeno mišljenje drugog tijela nadležnog za pojedino područje gospodarstva,
– tijelo nadležno za zaštitu okoliša daje mišljenje vezano za utvrđenu procjenu učinaka u području zaštite okoliša,
– tijelo nadležno za područje financija daje mišljenje vezano za okvirnu procjenu očekivanog fiskalnog učinka na državni proračun.
(2) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka pripremaju i izrađuju službenici nadležnog tijela zaduženi za poslove procjene učinaka propisa u suradnji s odgovarajućim ustrojstvenim jedinicama nadležnog tijela, ovisno o području sadržanom u Nacrtu prijedloga iskaza te, ukoliko se ocijeni potrebnim, i u međuresornoj suradnji s drugim tijelima, ovisno o utvrđenim učincima.
(3) Kada nadležno tijelo postupa u svojstvu stručnog nositelja izrade propisa, tada ono ne daje posebno mišljenje iz područja svoje nadležnosti u svezi s Iskazom.
V. POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA
Početne aktivnosti
Članak 18.
(1) U svrhu izrade Nacrta prijedloga iskaza postupak procjene učinaka propisa započinje sljedećim aktivnostima:
1. analizom postojećeg stanja koje se namjerava urediti propisom, uključujući rezultate praćenja provedbe propisa, ukoliko propis odgovarajućeg sadržaja u istom području, koje se uređuje novim propisom, već postoji u zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske,
2. uvidom u teze o sadržaju propisa iz Prethodne procjene i utvrđivanjem ciljeva koji se nastoje postići propisom,
3. izradom najmanje dva prijedloga koja se odnose na nenormativno rješenje i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja, koji mogu dovesti do zadanih ciljeva,
4. utvrđivanjem najznačajnijih pozitivnih i negativnih učinaka, osobito učinaka na područja gospodarstva, uključujući i financijske učinke, područje socijalne skrbi, područje zaštite okoliša, za svako predloženo normativno rješenje,
5. okvirnom procjenom očekivanog fiskalnog učinka na državni proračun.
(2) Uz Nacrt prijedloga iskaza, u fazi njegove izrade po aktivnostima iz stavka 1. ovoga članka, obvezno se izdvojeno prilažu teze o sadržaju propisa navedene u Prethodnoj procjeni.
(3) Stručni nositelj izrade propisa u postupku izrade Nacrta prijedloga iskaza provodi konzultacije s međuresornim tijelima i drugim zainteresiranim dionicima, na način propisan ovim Zakonom i uredbom iz članka 24. ovoga Zakona.
(4) Stručni nositelj izrade propisa izrađuje Nacrt prijedloga iskaza nakon prethodno provedenih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka i na temelju konzultacija iz stavka 3. ovoga članka.
Savjetovanje
Članak 19.
(1) Stručni nositelj izrade propisa dužan je o Nacrtu prijedloga iskaza provesti savjetovanje s javnošću i zainteresiranom javnošću (u daljnjem tekstu: savjetovanje) u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz članka 24. ovoga Zakona.
(2) Savjetovanje se provodi u trajanju od 30 dana, a po ocijenjenoj potrebi Stručnog nositelja izrade propisa, ovisno o složenosti materije, i duže.
(3) Za vrijeme razdoblja savjetovanja, Stručni nositelj izrade propisa dužan je putem svog Koordinatora, ovisno o složenosti materije koja se propisom uređuje, provesti jedno ili više javnih izlaganja materije koja je predmet savjetovanja. U svrhu provedbe savjetovanja, Nacrt prijedloga iskaza s tezama za sadržaj propisa objavljuje se na internetskim stranicama Stručnog nositelja izrade propisa.
(4) Nakon provedenog savjetovanja, Stručni nositelj izrade propisa je putem svog Koordinatora dužan razmotriti sve primjedbe, prijedloge i mišljenja javnosti i zainteresirane javnosti na Nacrt prijedloga iskaza te o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima obavijestiti javnost i zainteresiranu javnost putem svoje internetske stranice.
Pribavljanje mišljenja nadležnih tijela
Članak 20.
(1) Nakon provedenog savjetovanja, Stručni nositelj izrade propisa dorađuje Nacrt prijedloga iskaza i s tezama za sadržaj propisa dostavlja ih na mišljenje nadležnim tijelima.
(2) Nadležna tijela dužna su dati mišljenje iz stavka 1. ovoga članka u roku od 15 radnih dana od dana zaprimanja Nacrta prijedloga iskaza i teza za sadržaj propisa.
Izrada propisa i Prijedloga iskaza
Članak 21.
(1) Nakon provedenog savjetovanja i pribavljenog mišljenja nadležnih tijela na Nacrt prijedloga iskaza Stručni nositelj izrade propisa pristupa izradi propisa i Prijedloga iskaza.
(2) U Prijedlogu iskaza, osim sadržaja Iskaza prema aktivnostima određenim u članku 18. ovoga Zakona, obvezno se daje i prikaz:
– podataka o savjetovanju – prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima javnosti i zainteresirane javnosti vezano za Nacrt prijedloga iskaza,
– odabranog rješenja za postizanje ciljeva utvrđenih iskazom,
– osnovnih pokazatelja za praćenje provedbe odabranog rješenja.
(3) Iznimno, uz Prijedlog iskaza, po ocjenjenoj potrebi, Stručni nositelj izrade propisa može u posebnom prilogu dati dodatne podatke i informacije koje su nužne za bolje razumijevanje Iskaza.
Javna rasprava o propisu i Prijedlogu iskaza
Članak 22.
(1) Nakon što Stručni nositelj izrade propisa izradi propis i Prijedlog iskaza, dužan ih je staviti na javnu raspravu javnosti i zainteresiranoj javnosti u trajanju od najmanje 15 do najviše 30 dana.
(2) Javna rasprava iz stavka 1. ovoga članka provodi se na način kako je ovim Zakonom određeno za provedbu savjetovanja o Nacrtu prijedloga iskaza.
Upućivanje propisa i Prijedloga iskaza u postupak donošenja
Članak 23.
(1) Nakon provedene javne rasprave prema članku 22. ovoga Zakona, propis i Prijedlog iskaza dostavljaju se na mišljenje mjerodavnim i nadležnim tijelima, te na suglasnost Uredu za zakonodavstvo, sukladno ovom Zakonu i Poslovniku Vlade Republike Hrvatske.
(2) Stručni nositelj izrade propisa ne može uputiti propis u postupak donošenja Vladi Republike Hrvatske niti propis može biti uvršten na sjednice radnih tijela Vlade Republike Hrvatske ukoliko Iskaz nije konačan.
(3) Iskaz je konačan nakon što su na Prijedlog iskaza pribavljena pozitivna mišljenja nadležnih tijela i suglasnost Ureda za zakonodavstvo.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, odredba toga stavka neće se primijeniti u slučaju kada se propis donosi po hitnom postupku, ukoliko podliježe procjeni učinaka u skladu s ovim Zakonom, a donosi se radi zaštite interesa Republike Hrvatske, osobitog gospodarskog interesa u pojedinom području, radi žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete.
Provedbeni propis
Članak 24.
Pobliže kriterije za Prethodnu procjenu, obrazac po kojem se izrađuje Prethodna procjena, pobliži način i metodologiju provedbe postupka procjene učinaka propisa, uključujući i kada se radi o zakonu, uredbi i pravilniku koji su na snazi, obrazac Iskaza, pobliži način provedbe savjetovanja i javne rasprave u postupcima uređenim ovim Zakonom, te druga pitanja s tim u svezi, propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.
VI. POSTUPAK S PROPISIMA KOJI NE PODLIJEŽU PROCJENI UČINAKA PROPISA
Članak 25.
Na postupak izrade i donošenja propisa koji ne podliježu procjeni učinaka propisa sukladno ovom Zakonu, primjenjuju se odredbe posebnih propisa i akata nadležnih tijela kojima je uređen postupak donošenja propisa.
VII. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE U PODRUČJU PROCJENE UČINAKA I IZRADE PROPISA
Nadležnost i obuhvat stručnog osposobljavanja i usavršavanja
Članak 26.
(1) Ured za zakonodavstvo provodi stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika i drugih osoba u području procjene učinaka propisa i u području izrade propisa.
(2) Stručno osposobljavanje i usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka provodi se održavanjem stručnih radionica i seminara vezano za područje procjene učinaka propisa i područje izrade propisa.
Obveznici stručnog osposobljavanja i usavršavanja
Članak 27.
Državni službenici, bez obzira na stručnu razinu radnog mjesta, koji rade na stručnim poslovima procjene učinaka propisa i državni službenici koji rade na poslovima izrade propisa, dužni su upotpunjavati i usavršavati svoje stručno znanje putem sudjelovanja na seminarima i stručnim radionicama iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona.
VIII. NADZOR
Članak 28.
Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ured za zakonodavstvo.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Donošenje dokumenata i provedbenih propisa iz ovoga Zakona
Članak 29.
(1) Vlada Republike Hrvatske će donijeti Strategiju i Akcijski plan u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu odredbi članka 7. i 8. ovoga Zakona.
(2) Vlada Republike Hrvatske će donijeti uredbu iz članka 24. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu odredbe članka 24. ovoga Zakona.
(3) Ured za zakonodavstvo će Vladi Republike Hrvatske predložiti donošenje Nomotehničkih smjernica iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Usklađivanje propisa s ovim Zakonom
Članak 30.
(1) Vlada Republike Hrvatske će, radi usklađivanja s ovim Zakonom, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, predložiti donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske.
(2) Vlada Republike Hrvatske će s ovim Zakonom uskladiti Poslovnik Vlade Republike Hrvatske u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 31.
(1) Vlada Republike Hrvatske će s ovim Zakonom uskladiti Uredbu o Uredu za zakonodavstvo u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ove odredbe.
(2) Stručni nositelji izrade propisa će s ovim Zakonom uskladiti uredbe o unutarnjem ustrojstvu, ovisno o procijenjenim potrebama, u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Primjena dosadašnjih propisa
Članak 32.
Do stupanja na snagu uredbe iz članka 24. ovoga Zakona, na propise koji podliježu procjeni učinaka propisa, primjenjuju se odluke Vlade Republike Hrvatske kojima je određeno postupanje po:
– Obrascu standardne metodologije za procjenu ekološkog učinka (»Narodne novine«, br. 57/07.),
– Obrascu standardne metodologije za procjenu socijalnog učinka (»Narodne novine«, br. 38/07.).
Obveze osiguranja odgovarajućih administrativnih kapaciteta
Članak 33.
(1) Stručni nositelji izrade propisa dužni su osigurati odgovarajuće administrativne kapacitete za obavljanje poslova procjene učinaka propisa koji zahtijevaju određeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu – odrediti koordinatora, odnosno ustrojiti odgovarajuću ustrojstvenu jedinicu za postupanje prema ovom Zakonu i njegovom provedbenom propisu, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Čelnik Stručnog nositelja izrade propisa procjenjuje način izvršenja obveze iz stavka 1. ovoga članka s obzirom na raspoložive administrativne kapacitete Stručnog nositelja izrade propisa.
Članak 34.
Stručni nositelji izrade propisa, u odnosu na propise kojima se zakonodavstvo Republike Hrvatske usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije nastavljaju, i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, sve aktivnosti u svezi s pripremanjem Plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije koji donosi Hrvatski sabor za razdoblje proračunske godine.
Članak 35.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2012., osim članka 13. stavka 1. ovoga Zakona, koji stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji te članka 7., 8., 24. i 31. stavka 1. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu osmoga dana od dana objave ovoga Zakona u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/11-01/01
Zagreb, 15. srpnja 2011.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.