Odluka o donošenju Prostornog plana područja posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav - Sava

NN 121/2011 (28.10.2011.), Odluka o donošenju Prostornog plana područja posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav - Sava

HRVATSKI SABOR

2380

Na temelju članka 100. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07., 38/09., 55/11. i 90/11.), Hrvatski sabor na sjednici 21. listopada 2011., donio je

ODLUKU

O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA VIŠENAMJENSKOG KANALA DUNAV – SAVA

I.

Donosi se Prostorni plan područja posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav – Sava (u daljnjem tekstu: Plan).

II.

Plan je sastavni dio ove Odluke, a sastoji od 3 (tri) knjige i to:

KNJIGA I.

A) TEKSTUALNI DIO – ODREDBE ZA PROVOĐENJE

B GRAFIČKI DIO u mjerilu 1: 25 000 i 1: 10 000:

1.

Korištenje i namjena prostora

1:25.000

2.

Infrastrukturni sustavi

1:25.000

2.1. Promet

1:25.000

2.2. Pošta i telekomunikacije

1:25.000

2.3. Elektroenergetski sustav

1:25.000

2.4. Cijevni transport nafte i opskrba plinom

1:25.000

2.5. Vodno-gospodarski sustav

1:25.000

3.

Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora

1:25.000

3.1. Područja posebnih uvjeta i ograničenja u korištenju

1:25.000

3.2.a. Područja posebnih ograničenja u korištenju

1:25.000

3.2.b. Područja posebnih ograničenja u korištenju

1:25.000

4.

Uvjeti uređenja Zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima

1:10.000

KNJIGA II.

C. OBVEZNI PRILOZI I.

C.1. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA

KNJIGA III.

C. OBVEZNI PRILOZI II.

C.2.) IZVOD IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA

C.3.) PROPISI / STRUČNE PODLOGE / DOKUMENTACIJA / SEKTORSKI DOKUMENTI NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA

C.4.) ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČLANKA 79. ZPUIG

C.5.) IZVJEŠĆA O PRETHODNIM I JAVNIM RASPRAVAMA

C.6.) EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA

C.7.) SAŽETAK ZA JAVNOST

III.

Elaborat Plana je izrađen u 7 (sedam) izvornika, ovjerenih potpisom predsjednika Hrvatskog sabora i pečatom Hrvatskog sabora, koji se čuvaju u Hrvatskom saboru, ministarstvu nadležnom za poslove prostornog uređenja (2 primjerka), Agenciji za plovne putove, zavodima za prostorno uređenje Vukovarsko-srijemske županije i Brodsko-posavske županije te Zavodu za prostorno planiranje, d.d. Osijek.

IV.

Svi prostorni planovi koji važe unutar obuhvata ovoga Plana moraju se uskladiti s ovim Planom.

V.

Odredbe za provođenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objavljuju se u »Narodnim novinama«.

VI.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 350-02/11-01/01

Zagreb, 21. listopada 2011.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA

1. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Prostornim planom područja posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav-Sava (u daljnjem tekstu Plan) određuje se položaj, uvjeti i mjere za izgradnju kanala i pratećih funkcija te uvjeti uređenja, korištenja i zaštite prostora.

Članak 2.

Planske mjere uređenja i korištenja prostora užih područja usklađuju se s odrednicama ovog Plana.

Članak 3.

Izgradnjom kanala i pratećih sustava uređuje se pripadajući uži i širi prostor unutar obuhvata Plana tako da se:

– osigura prometna, vodno-gospodarska i gospodarska funkcija kanala,

– očuvaju u najvećoj mogućoj mjeri bitne značajke i vrijednosti prostora,

– omogući daljnji razvoj naselja i djelatnosti.

Članak 4.

Izvedba kanala provodit će se fazno i etapno, a u svakoj fazi/etapi prostor namijenjen izgradnji kanala i pratećih elemenata uređivat će se tako da omogući funkciju kanala u skladu s ovim Planom.

2. UVJETI RAZGRANIČENJA POVRŠINA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI

Osnovne prostorne cjeline

Članak 5.

Ovim Planom obuhvaćeno područje razgraničeno je prema namjeni i drugim obilježjima na:

– prostore za izgradnju kanala i infrastrukture,

– na prostore za razvoj i uređenje naselja, prostori za razvoj i uređenje izdvojenih dijelova naselja i prostore za razvoj i uređenje izvan naselja,

– na područja posebnih uvjeta korištenja i zaštite prostora.

Članak 6.

Područje obuhvaćeno Planom razgraničeno je u prostornom i funkcionalnom smislu na tri (3) cjeline:

– »Koridor višenamjenskog kanala«,

– »Zona zahvata kanala« i

– »Kontaktno područje«.

Članak 7.

(1) Pod pojmom »Koridor višenamjenskog kanala« podrazumijeva se prostor za izgradnju punog profila višenamjenskog kanala i pratećih građevina neposredno vezanih uz kanal.

(2) »Koridor višenamjenskog kanala« definiran je »granicom Koridora višenamjenskog kanala« na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«.

(3) »Koridor višenamjenskog kanala« nalazi se unutar »Zone zahvata kanala«.

Članak 8.

(1) Pod pojmom »Zona zahvata kanala« podrazumijeva se prostor namijenjen za izgradnju kanala, pratećih sadržaja i sustava, kao što su: poprečni presjek kanala, obale i nasipi, luke i pristaništa, hidrotehnički objekti i postrojenja, deponije iskopanog materijala, infrastruktura, i onih sadržaja koji se izvode radi promjena u prostoru nastalih izvedbom kanala.

(2) »Zona zahvata kanala« definirana je »granicom Zone zahvata kanala«, prikazanom na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora«, a detaljnije na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«.

Članak 9.

Pod pojmom »Kontaktno područje« podrazumijeva se prostor između granice »Zone zahvata kanala« i granice obuhvata Plana.

Razgraničenje površina prema namjeni i osnovnim uvjetima uređenja

Članak 10.

Prostori za razvoj i uređenje određeni na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena prostora«, br. 3.1. »Područja posebnih uvjeta i ograničenja u korištenju« i br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«, a razgraničeni su na sljedeće namjene:

a) Prostori za razvoj i uređenje naselja:

– stanovanje i prateće funkcije naselja

a1) Prostori za razvoj i uređenje izdvojenih dijelova naselja:

– povremeno stanovanje.

b) Prostori za razvoj i uređenje površina izvan naselja:

– gospodarska namjena

– luke i pristaništa i

– proizvodno-poslovna namjena,

– sportsko-rekreacijska namjena,

– površine za iskorištavanje mineralnih sirovina,

– groblje i

– odlagalište otpada.

c) Mogući prostori za razvoj i uređenje površina izvan naselja nakon izgradnje kanala:

– turističko-rekreacijska namjena,

– turističko-ugostiteljska namjena i

– javna i društvena namjena.

d) Ostali prostori za razvoj i uređenje površina izvan naselja:

– poljoprivredne površine:

– osobito vrijedno obradivo tlo,

– vrijedno obradivo tlo i

– ostala obradiva tla.

– šumske površine:

– gospodarska šuma,

– zaštitna šuma i

– šuma posebne namjene.

– ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.

e) Vode:

– vodotoci

– višenamjenski kanal Dunav–Sava i

– spojni kanali.

f) Deponije iskopanog materijala:

– veće deponije zemlje,

– veći nasipi za deponiranje zemlje i

– odlagalište pijeska.

g) Promet:

– cestovni promet,

– željeznički promet,

– riječni promet i

– integralni promet.

Članak 11.

Pobliži uvjeti za razgraničenje površina:

– gospodarska namjena: prostori luke i pristaništa i proizvodno-poslovna namjena, određena je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora« i br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«,

– površine većih deponija zemlje i većih nasipa za deponiranje zemlje, određene su na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«,

– mogući prostori za razvoj turističko–rekreacijske, turističko–ugostiteljske i javne i društvene namjene definirani simbolom detaljnije se određuju u prostornim planovima uređenja općina i gradova (dalje u tekstu: PPUO/G) sukladno uvjetima ovih Odredbi,

– osobito vrijedno, vrijedno i ostalo obradivo poljoprivredno tlo: određuje se sukladno posebnom propisu,

– šume gospodarske namjene: određuju se na temelju službenih podataka o šumskom zemljištu dobivenih od Državne uprave nadležne za katastarske poslove i Hrvatskih šuma,

– zaštitna šuma i šuma s posebnom namjenom: određuje se na temelju Odluke o proglašenju zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom,

– vodo-zaštitno područje: određuje se u skladu s odgovarajućim aktom o proglašenju i posebnom propisu,

– ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište: određuje se na temelju podataka o kulturi,

– vodotoci: razgraničavaju se obalnom crtom koju utvrđuje ustanova s javnim ovlastima nadležna za vodno-gospodarstvo ili crtom vodnog dobra kojeg utvrđuje nadležna ustanova prema posebnom propisu,

– spojni kanali: određeni su na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«, deponije iskopanog materijala utvrđuju se unutar površina definiranih na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«,

– i prema projektu oblikovanja reljefa i

– koridor višenamjenskog kanala određen je kartografskim prikazom br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«.

Članak 12.

Površine unutar »Zone zahvata kanala« ovim Planom određene su načelno na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata«, a detaljnije će se utvrditi dokumentacijom za realizaciju.

Članak 13.

Prostori unutar »Kontaktnog područja« označeni na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora«, detaljnije se razgraničavaju u PPUO/G pri čemu se prostori za razvoj i uređenje površina naselja, prostori za razvoj i uređenje izdvojenih dijelova naselja i površina izvan naselja prikazani ovim Planom mogu proširivati i mijenjati u PPUO/G samo izvan »Zone zahvata kanala«.

Članak 14.

Prometne, energetske i vodno-gospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom i prikazane su na kartografskim prikazima br. 2.1. »Promet«, 2.2. »Pošta i telekomunikacije«, 2.3. »Elektroenergetski sustav«, 2.4. »Cijevni transport nafte i opskrba plinom«, 2.5. »Vodno-gospodarski sustav« ili br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«, a razgraničavaju se na postojeće i planirane građevine.

3. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA ZA GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU I DRUGE INFRASTRUKTUNE GRAĐEVINE

Opći uvjeti

Članak 15.

(1) Trase planiranih infrastrukturnih građevina prikazane na kartografskim prikazima br. 2.1. »Promet«, 2.2. »Pošta i telekomunikacije«, 2.3. »Elektroenergetski sustav«, 2.4. »Cijevni transport nafte i opskrba plinom«, 2.5. »Vodno-gospodarski sustav« i 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima« su načelne i moguće ih je detaljnije odrediti u dokumentaciji za realizaciju tako što će se prilagoditi uvjetima na terenu. Trasa se određuje na temelju posebnih propisa u koridoru kojeg je moguće povećati za 10% širine tog koridora pri čemu se širina koridora utvrđuje simetrično u odnosu na os infrastrukturne građevine prikazane u odgovarajućem kartografskom prikazu.

(2) Lučko područje određuje se tako da obuhvaća površine namijenjene izgradnji luke i pratećih funkcija (gospodarstvo, skladišta) označene kao »luka« u kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«.

Članak 16.

Površine, koridori za prometne, vodne i druge infrastrukturne građevine izvan »Zone zahvata kanala« detaljnije se utvrđuju u Prostornim planovima županija i PPUO/G, uz uvjet da se moraju uskladiti s građevinama planiranim u »Zoni zahvata kanala«.

Građevine od važnosti za Državu i Županiju

Članak 17.

Na području obuhvata Plana izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Državu:

a) Prometne građevine

Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:

– postojeća autocesta A3 (Zagreb-Lipovac),

– planirana brza cesta Ormož-Otok, Virje-Varaždin-Osijek-Ilok u koridoru državne ceste D2,

– planirana brza cesta Osijek-Tordinci-Nuštar-Vinkovci-Županja-granica BiH u koridoru državnih cesta D55 i D518 s odvojkom Nuštar-Vukovar,

– trase postojećih državnih cesta i

– planirane trase državnih cesta (obilaznice gradova Vukovara i Vinkovaca).

Željezničke građevine s pripadajućim objektima, postrojenjima i uređajima, osim industrijskih kolosijeka:

– željeznička pruga od značaja za međunarodni promet M105 (MG2),

– željeznička pruga od značaja za međunarodni promet M601 (MP14),

– željeznička pruga od značaja za međunarodni promet M303 (MP13) i

– željeznička pruga od značaja za regionalni promet R105
(I 110).

Riječne građevine s pripadajućim objektima, postrojenjima i uređajima:

– postojeći vodni putovi rijekama Savom i Dunavom,

– planirani višenamjenski kanal Dunav-Sava,

– postojeća luka Vukovar,

– planirana nova luka na višenamjenskom kanalu Dunav-Sava i

– postojeći granični prijelaz u Vukovaru.

Elektroničke komunikacije:

– elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema.

b) Energetske građevine

Elektroenergetske građevine

Postojeće građevine prijenosa električne energije:

– DV 400 kV Ernestinovo-Sremska Mitrovica 2 (Srbija),

– DV 400 kV Ernestinovo-Ugljevik (BiH),

– DV 220 kV Đakovo-Tuzla (BiH) i

– DV 220 kV Đakovo-Ugljevik (BiH).

Planirane građevine prijenosa električne energije:

– DV 2x400 kV Ernestinovo- državna granica sa Srbijom,

– DV 2x400 kV Ernestinovo- Državna granica s BiH,

– DV 2x110 kV Vukovar-Ilok te

– rekonstrukcije križanja postojećih DV 400 kV i DV 220 kV s VNKDS.

Građevine za transport nafte i plina s pripadajućim objektima, postrojenjima i uređajima:

– postojeći međunarodni naftovod JANAF,

– planirani međunarodni naftovod-PEOP,

– postojeći magistralni plinovod Slavonski Brod-Vukovar,

– postojeći magistralni plinovod Ivankovo-Županja,

– planirani magistralni plinovod Slavonski Brod-Vukovar i

– planirani magistralni plinovod Vukovar-Osijek.

c) Vodne građevine

Kanal Dunav-Sava s građevinama sustava kanala.

Regulacijske i zaštitne vodne građevine:

– sve regulacijske i zaštitne vodne građevine na rijeci Savi i rijeci Dunav,

– postojeći prokop Bazjaš na trasi kanala Dunav-Sava do njegove izgradnje,

– postojeći nasip uz lijevu obalu rijeke Save,

– postojeći nasip uz desnu obalu rijeke Dunav i

– brana na rijeci Bosut kod Trbušanaca.

Građevine za korištenje voda

– vodoopskrbni sustav regionalnog vodovoda Istočne Slavonije sa postojećim i planiranim crpilištem »Gundinci-Sikirevci«.

Članak 18.

Na području obuhvata Plana izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Županiju:

a) Prometne građevine

Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:

– trase županijskih cesta.

Željezničke građevine s pripadajućim objektima, postrojenjima i uređajima, osim industrijskih kolosijeka:

– željeznička pruga od lokalnog značaja (L216/I111),

– željeznička pruga od lokalnog značaja (L213/II210) i

– željeznička pruga od lokalnog značaja (L210/II211).

Riječne građevine:

– luke i planirana pristaništa na višenamjenskom kanalu Dunav-Sava.

b) Energetske građevine

Elektroenergetske građevine

Postojeće građevine prijenosa električne energije:

– TS 110/35/10 kV Vukovar,

– DV 110 kV Vukovar-Nijemci,

– DV 110 kV Vinkovci-Vukovar,

– DV 110 kV Ernestinovo-Vukovar,

– DV 110 kV Vinkovci 1-EVP Jankovci 1,

– DV 110 kV Vinkovci-Županja,

– DV 110 kV Đakovo-Županja.

Planirane građevine prijenosa električne energije:

– DV 2x110 kV Vukovar-Ilok i

– rekonstrukcije križanja postojećih DV 110 kV s VNKDS.

Postojeće građevine distribucije električne energije:

– KB 35 kV TS 110/35/10(20) kV Vukovar 1-TS 35/10(20) kV Vukovar 3,

– DV 45 kV TS 110/35/10(20) kV Vukovar 1-TS 35/10(20) kV Vukovar 1,

– KB 35 kV TS 110/35/10(20) kV Vinkovci 1-TS 35/10(20) kV Vukovar 1,

– DV 35 kV TS 110/35/10(20) kV Vinkovci 1-TS 35/10(20) kV Vukovar 1,

– DV 35 kV TS 110/35/10(20) kV Vinkovci 1-TS 35/10(20) kV Vinkovci 2,

– DV 35 kV TS 35/10(20) kV Vinkovci 2-TS 35/10(20) kV Cerna,

– DV 35 kV TS 35/10(20) kV Cerna-TS 35/10(20) kV Otok i

– DV 35 kV TS 35/10(20 kV Cerna-TS 35/10(20) kV Županja 1.

Planirane građevine distribucije električne energije:

– KB 35 kV Vukovar 1-TS 35/10(20) kV Vukovar 3,

– KB 35 kV Vukovar 1-TS 35/10(20) kV Vukovar 1,

– TS 35/10(20) kV Prevodnica (alternativno TS 110/10(20) kV),

– 2xKB 35 kV za priključak TS 35/10(20) kV Prevodnica.(alternativno DV 110 kV spoj TS 110/10(20) kV Prevodnica na DV 110 kV Vinkovci-Vukovar).

Regulacijske i zaštitne vodne građevine:

– sve postojeće i planirane građevine za obranu od poplava na unutarnjim vodama (vodotocima), a prema Državnom planu obrane od poplava.

Građevine za melioraciju:

– sustavi za melioracijsku odvodnju i melioracijsko navodnjavanje

Građevine za korištenje voda:

– subregionalno crpilište Cerna i vodoopskrbni sustav vezan uz to crpilište i

– planirani magistralni cjevovodi: Vinkovci-Vukovar i Vinkovci-Tovarnik.

Građevine za zaštitu voda:

– planirani sustav za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda Grada Vukovara (sustav Borovo) i Vinkovaca.

Članak 19.

Na kartografskim prikazima 2.1. »Promet«, 2.2. »Pošta i elektroničke komunikacije«, 2.3. »Elektroenergetski sustav«, 2.4. »Cijevni transport nafte i opskrba plinom«, 2.5. »Vodno-gospodarski sustav«, sve građevine iz članka (18.) ovih Odredbi označene su kao postojeće građevine i građevine koje su Planom planirane za gradnju.

Članak 20.

Za postojeće građevine osiguran je prostor prema stvarno izvedenom stanju, posebnim propisima i planovima rekonstrukcije, a u skladu s ovim Planom. Za planirane građevine osigurava se prostor u skladu s ovim Planom i stručnim podlogama/dokumentaciji za realizaciju.

4. UVJETI UREĐENJA PROSTORA U ZONI ZAHVATA KANALA

Građevine i površine

Članak 21.

Unutar »Zone zahvata kanala« moguće je graditi i uređivati sljedeće građevine/površine sukladno kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima« i ovim Odredbama:

– kanal (poprečni presjek kanala),

– obale i nasipe,

– luke i pristaništa,

– hidrotehničke građevine i postrojenja,

– deponije i nasipe iskopanog materijala,

– mostove,

– prometnice, infrastrukturne vodove i prateće građevine,

– ostale građevine i sadržaje u funkciji višenamjenskog kanala i

– uvjetno, prostore za druge namjene u skladu s Odredbama ovog Plana.

Članak 22.

U »Zoni zahvata kanala« nije moguće planirati proširenje ili određivanje novih građevinskih područja, naselja i funkcija izvan naselja osim za funkcije određene ovim Planom.

Članak 23.

(1) Prostori za razvoj i uređenje naselja obuhvaćaju prostor za razvoj i uređenje naselja Cerna, sukladno kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«.

(2) Na prostorima za razvoj i uređenje naselja Cerna dopušta se gradnja/zamjenska gradnja infrastrukturnih sustava i pratećih građevina.

Članak 24.

(1) U zoni zahvata kanala zadržava se postojeća namjena u skladu s grafičkom prikazom br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«.

(2) Na poljoprivrednom i šumskom zemljištu dopušteni su samo radovi uređenja i gradnje hidro-melioracijskih sustava odvodnje i navodnjavanja kao i ostali hidro-melioracijski radovi te radovi gradnje infrastrukture koji nisu u suprotnosti s konačnim planiranim rješenjem hidrotehničkog uređenja sustava višenamjenskog kanala Dunav-Sava.

Članak 25.

(1) Prije izvedbe kanala odnosno dionica kanala nije moguće u zoni zahvata kanala provoditi namjenu i zahvate u prostoru koji se ne odnose na sustav kanala.

(2) Iznimno, u zoni zahvata kanala moguća je izvedba infrastrukturnih objekata prije izvedbe kanala u skladu s odredbama ovog Plana.

Koridor višenamjenskog kanala

Članak 26.

Kanal mora biti izgrađen na način da omogućava realizaciju osnovnih funkcija: odvodnjavanje i navodnjavanje, uređenje vodnog režima, te plovidbu kanalom.

Članak 27.

U »Zoni zahvata kanala« se mora osigurati izvedba građevina za nesmetano funkcioniranje cestovnog, željezničkog, biciklističkog i pješačkog prometa (na obje strane kanala), te održavanje hidrauličke i hidrološke stabilnosti slivova Vuke, Biđa i Bosuta, sukladno Planu, kartografskim prikazima br. 2.1. »Promet«, 2.2. »Pošta i telekomunikacije«, 2.3. »Elektroenergetski sustav«, 2.4. »Cijevni transport nafte i opskrba plinom«, 2.5. »Vodno-gospodarski sustav« i br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«.

Članak 28.

Svi elementi trase kanala moraju zadovoljiti uvjete za Vb klasu plovnog puta.

Članak 29.

Zbog prostornih ograničenja u naselju Cerna moguće je organizirati plovidbu za najveće plovne sustave uz određena ograničenja. U tu svrhu potrebno je planirati pristaništa za plovila koja čekaju na istočnom i zapadnom prilazu Cerni.

Članak 30.

Za gradnju kanala utvrđuje se sljedeći osnovni elementi:

– širina dna kanala u pravcu je najmanje 34,0 m, a u krivinama se proširuje u ovisnosti o veličini radijusa,

– najmanji horizontalni radijus kanala je R=800,0 m, iznimno R=650 m na dijelovima trase gdje postojeća izgradnja onemogućava veći radijus.

Članak 31.

(1) Nagibi pokosa planiranog kanala Dunav-Sava ovise o geomehaničkim karakteristikama materijala, a iznose od 1:2 do 1:3.

(2) Izuzetno, na dijelovima gdje postoje prostorna ograničenja (naselje Cerna, oko obale kod Nuštra, u zonama predluka brodskih prevodnica), pokosi se mogu izvesti kao obaloutvrde ili vertikalni zidovi što će ovisiti o raspoloživom prostoru.

Članak 32.

(1) Oblogu pokosa potrebno je urediti usklađivanjem funkcionalnih, gospodarskih, tehnoloških i ekoloških zahtjeva. Preporuka je, da se gdje god je to moguće, koristi dopunjavanje tvrdog građevinskog materijala biljnim vrstama.

(2) Gornji dio pokosa iznad razine vode, odnosno linije utjecaja hidro-dinamičkih sila, i pokose nasipa treba zasaditi travom, s povremenim naznakama elemenata iz šireg krajobraza (usmjerenja, udaljenosti, oznake posebnih lokaliteta i sl.).

(3) Na dionici kanala kroz Nuštarsku Gredu, pokosi se moraju izvesti na način da je moguće oblikovanje »okvir«, živopisne obrade (obrada kosina kanala na način da se prikazuju stvarni geološki slojevi i materijali, ili se ugrađuju reljefni elementi koji sugeriraju povijesne slojeve).

Članak 33.

Ukoliko je teren kanala niži od + 84,0 m.n.m., potrebno je raditi zaštitni nasip.

Deponije iskopanog materijala

Članak 34.

(1) Ovim Planom se utvrđuju četiri (4) područja na kojima je moguće deponiranje materijala od iskopa kanala (veće deponije zemlje-Z), sukladno kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«.

(2) Osim deponija iz prethodnog stavka materijal iz iskopa kanala moguće je deponirati i na sljedećim lokacijama:

– u zoni Vukovara između naselja Lužac, ceste Vukovar-Borovo na sjeveru, željezničke pruge Borovo-Vukovar na istoku, i rekreacijskog područja na jugu,

– u zoni planirane luke Vukovar, južno od Bršadina na dvije lokacije,

– na trasi planiranih obilaznih cesta oko Vinkovaca (istočna i južna obilaznica), te na trasi planirane brze ceste Vukovar-Vinkovci-Županja i

– za saniranje pozajmišta ciglana i deponija komunalnog otpada uz izuzetak zemljišta sa iskopa najvrjednijeg poljoprivrednog zemljišta P1 i P2,

– u dokumentaciji za realizaciju utvrdit će se mjesta zasebnog deponiranja humusnog sloja poljoprivrednog zemljišta koje će se vratiti u prostor kao površinski pokrov.

(3) Točne količine iskopanog materijala kao i način rješavanja njegovog deponiranja utvrdit će se dokumentacijom za realizaciju, a unutar površina utvrđenih ovim Planom.

Članak 35.

Na području većih nasipa za deponiranje zemlje iz iskopa kanala utvrđenih na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima« moguće je deponiranje viška materijala iz iskopa kanala uz sljedeće obveze:

– nagib planiranog nasipa iskopanog materijala prema kanalu je 1:3, a prema okolnom prostoru 1:10-1:12,

– visina nasipa može biti do + 91,0 m.n.m., a širina krune nasipa je max. 10,0 m i

– nakon izgradnje kanala površine južnih pokosa većih nasipa moguće je koristiti za poljoprivredu, šumarstvo i rekreaciju.

Članak 36.

(1) Za planirane veće deponije zemlje (Z) potrebno je prije početka deponiranja izraditi projekt uređenja reljefa i projekt krajobraznog uređenja.

(2) Nakon okončanja deponiranja veće deponije zemlje (Z) moguća je njena prenamjena za potrebe poljoprivrede, šumarstva, turizma, sporta i rekreacije, sukladno Planu kartografski prikaz br. 3.1. »Područja posebnih uvjeta i ograničenja u korištenju« i ovim Odredbama.

Prostori za razvoj i uređenje gospodarskih namjena
Prostori luka i pristaništa

Članak 37.

Na kanalu se planira izgradnja sljedećih luka i pristaništa sukladno Planu, kartografski prikaz br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«:

– proširenje luke Vukovar u zoni ulaza kanala u Dunav,

– pristanište za potrebe lučke kapetanije, granične policije i carine u Vukovaru,

– nova luka Vukovar (»Bršadin«),

– luka »Trbušanci« i

– pristanište »Cerna«.

Članak 38.

U okviru površina za izgradnju luka i pristaništa moguća je izgradnja pratećih sadržaja u funkciji luke i pristaništa, gospodarskih te skladišnih prostora otvorenog i zatvorenog tipa.

Članak 39.

Osim luka i pristaništa određenih u grafičkom prikazu br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima« na višenamjenskom kanalu Dunav-Sava moguće je formirati i druga pristaništa u kojima je moguća gradnja samo sadržaja u funkciji pristaništa, uz uvjete i suglasnost ustanove nadležne za vodni put.

Članak 40.

(1) Na prostoru nove luke Vukovar (»Bršadin«) mogu se graditi pored sadržaja u funkciji luke i sadržaji u funkciji ostalog gospodarstva kao što su: proizvodne, poslovne i slične djelatnosti.

(2) Na području nove luke Vukovar, iznimno se omogućava realizacija i korištenje dijela zone nove luke i prije izgradnje kanala, a za potrebe zone proizvodno – poslovnih i pratećih sadržaja kompatibilnih lučkim sadržajima (predmetna zona označena je na kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima).

(3) Kompleks nove luke Vukovar (»Bršadin«) može se izgrađivati etapno, a izgradnja kanala može se realizirati nezavisno od dinamike izgradnje luke.

Članak 41.

Za područje nove luke Vukovar (»Bršadin«) Urbanističkim planom uređenja treba odrediti prostorni smještaj sljedećih sadržaja:

– prostor za izgradnju kamionskog terminala i kamionskog RO-RO terminala s pratećim sadržajima,

– željeznički kolosijek za posebne namjene, kao i primopredajna skupina kolosijeka na dionici između Nuštra i Bršadina. U zoni primopredajne skupine obvezna je izgradnja kolosijeka za carinski pregled i mosnu vagu,

– površine za prihvat, manipulaciju i privremeni smještaj otpada iz plovila višenamjenskog kanala.

Članak 42.

Glavna cesta kroz poslovno-proizvodnu zonu nove luke Vukovar mora imati funkciju javne ceste.

Članak 43.

Unutar obuhvata kompleksa luke Vukovar, na površini planiranoj za sadržaje luke osiguravaju se površine planiranog pristaništa za potrebe lučke kapetanije, granične policije i carine u kojima se omogućava gradnja sadržaja u funkciji pristaništa, lučke kapetanije, granične policije i carine, te pratećih i pomoćnih sadržaja, skladišnih prostora otvorenog i zatvorenog tipa.

Članak 44.

Planirane županijske i ostale luke i pristaništa (za potrebe lučke kapetanije, carine i granične policije i luka u Trbušancima i pristaništa u Cerni) definirane Planom na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima« moraju se izgraditi istovremeno s izgradnjom punog profila kanala.

Proizvodno-poslovna namjena

Članak 45.

(1) Prostori za razvoj proizvodno-poslovne namjene definirani su kartografskim prikazom br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«, a obuhvaćaju dijelove gospodarskih zona Jaruge i Vinkovci u kojima nije dopuštena nikakva izgradnja do izgradnje punog profila planiranog višenamjenskog kanala.

(2) Nakon izgradnje punog profila višenamjenskog kanala, za područja iz prethodnog stavka primjenjuju se Odredbe PPUO/G, odnosno odredbe detaljnijih planova iz članka (144.) ovih Odredbi.

Moguća namjena na površinama sanacije deponija iskopanog materijala

Člank 46.

Veće deponije zemlje od iskopa prilikom izvedbe višenamjenskog kanala Dunav – Sava i veći nasipi koji će se graditi deponiranjem iskopanog materijala određeni u grafičkom prikazu br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima« mogu se koristiti za poljoprivredu, šumarstvo i kao uređene zelene površine, uvažavajući lokalne i posebne uvjete.

Članak 47.

(1) Površine većih deponija zemlje nastale iz iskopa višenamjenskog kanala Dunav – Sava prikazanih na kartografskom prikazu 3.1. »Područja posebnih uvjeta i ograničenja u korištenju« i br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima« moguće je po izvedbi kanala i završetku deponiranja privesti za turističku, ugostiteljsku i rekreacijsku namjenu, uz obveznu sanaciju tih deponija.

(2) Točne dimenzije, namjena te uvjeti, smjernice i kriteriji za moguću gradnju građevina i uređenje površina iz prethodnog stavka ove točke utvrđuju se u PPŽ, PPUO/G i planovima užeg područja (UPU) određenih tim planovima pri čemu gradnja građevina na područjima iz prethodnog stavka nije moguća do donošenja UPU-a.

Mogući prostori za razvoj turističko–rekreacijske i javne i društvene namjene

Članak 48.

(1) Mogući prostor za razvoj i uređenje turističko-rekreacijske, javne i društvene namjene definiran je simbolom na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti uređenja Zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«, a realizacija je moguća s maksimalnim odmakom od 150 metara u odnosu na položaj simbola uz obvezu izrade UPU-a, čije će se granice odrediti u PPUO/G. Iznimno je prostornim planom županije moguće na dijelu prostora utvrditi građevinska područja turističke, turističko ugostiteljske ili sportsko-rekreacijske namjene.

(2) Turističko-rekreacijsku i javnu i društvenu namjenu nije moguće utvrditi unutar »Koridora višenamjenskog kanala«.

(3) Gradnja građevina unutar prostora za razvoj i uređenje turističko–rekreacijske i javne i društvene namjene moguća je nakon izgradnje punog profila kanala na određenoj dionici.

Prostor pretežito sportsko-rekreacijske namjene

Članak 49.

Prostor pretežito sportsko-rekreacijske namjene prikazan je na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti uređenja Zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«.

Članak 50.

Uvjeti, smjernice i kriteriji za gradnju građevina i uređenje površina na području prostora iz prethodne točke utvrđuju se Urbanističkim planom uređenja s granicom obuhvata prikazanom na kartografskom prikazu br. 3.1. »Područja posebnih uvjeta i ograničenja u korištenju«.

5. UVJETI, SMJERNICE I KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE I MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA POVRŠINA U KONTAKTNOM PODRUČJU

Prostori za razvoj naselja, djelatnosti, sporta i rekreacije

Članak 51.

(1) Prostori za razvoj naselja, gospodarskih namjena, komunalnih djelatnosti, sporta i rekreacije unutar »Kontaktnog područja« prikazani su u Planu, na temelju PPUO/G, i mogu se u PPUO/G mijenjati, proširivati i određivati novi uz uvjet osiguranja koridora prometnica i druge infrastrukture određene ovim Planom te očuvanja šuma i vrijednih poljoprivrednih površina, a u skladu s posebnim uvjetima.

(2) Mogući prostori za razvoj i uređenje turističko-ugostiteljske (TU) i sportsko-rekreacijske namjene određeni su načelno simbolima na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora«, a detaljnije će se odrediti u PPŽ ili PPUO/G.

Članak 52.

(1) Eksploatacijska polja utvrđena na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora« su načelno određena. U PPUO/G mogu se detaljnije odrediti.

(2) Moguće je Za sanaciju eksploatacijskih polja ciglana i deponija komunalnog otpada te niveliranje terena u »Kontaktnom području« moguće je korištenje iskopanog materijala nastalog iskopom kanala, izuzev zemljišta sa iskopa najvrjednijeg poljoprivrednog zemljišta P1 i P2.

Članak 53.

(1) Na prostoru obuhvaćenom ovim Planom, unutar »Kontaktnog područja«, moguće je formirati centar za postupanje s otpadom Grada Vinkovaca (lokacija naselja Cerić).

(2) Neuređena odlagališta otpada moraju se zatvoriti i sanirati.

Ostali prostori za razvoj i uređenje površina izvan naselja

Članak 54.

(1) Poljoprivredno zemljište svih bonitetnih klasa kao i šumsko zemljište koristit će se isključivo kao poljoprivredno odnosno šumsko zemljište i nije dopuštena promjena namjene osim prenamjene poljoprivrednog u šumsko zemljište.

(2) Na šumskom zemljištu i šumama mogu se graditi građevine za uređivanje vodozračnog režima, građevine infrastrukture, građevine za gospodarenje šumom, građevine obrane i ostale građevine sve sukladno posebnom propisu.

Članak 55.

Izuzetno, ostale promjene namjene ili uvjeta korištenja moguće su isključivo ukoliko su predviđene u PPUO/G. Ostali uvjeti, smjernice i kriteriji za gradnju na poljoprivrednom i šumskom zemljištu utvrđuju se u PPUO/G uz obavezno uvažavanje rješenja i projekata vodno-gospodarskog uređenja.

Članak 56.

Na poljoprivrednom zemljištu svih bonitetnih klasa dopušteni su svi radovi uređenja i gradnje hidro-melioracijskih sustava odvodnje i navodnjavanja, ostali hidro-melioracijski radovi, gradnja građevina infrastrukture, te gradnja građevina čija je gradnja dopuštena po posebnom propisu. Izuzetno unutar zone 300 m od osi kanala nije dopuštena gradnja farmi.

6. UVJETI UTVRĐIVANJA I IZVEDBE PROMETNE I DRUGE INFRASTRUKTURE

Promet

Članak 57.

(1) Postojeće i planirane trase cestovnih i željezničkih prometnica, te riječnog prometa i plovnog kanala određene su na kartografskom prikazu br. 2.1. »Promet« i br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«.

(2) Cestovna čvorišta-prometne površine u čvorištima prikazani su na grafičkim prikazima načelno i moguće ih je rješavati i drukčije u okviru prostora za izgradnju čvorišta označenog krugom na grafičkom prikazu br. 2.1. »Promet« i br. 4. »Uvjeti uređenja Zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«.

(3) U koridorima i/ili uz koridore cestovnih prometnica moguća je izgradnja biciklističkih i pješačkih prometnica, javne rasvjete, te uređenog zelenila i infrastrukture.

(4) Za trasu planirane obilaznice Vukovara potrebno je osigurati koridor ukupne širine 200,0 m, a za trasu planirane brze ceste Vukovar – Nuštar – Vinkovci – Županja koridor ukupne širine 150,0 m. Navedeni koridori utvrđuju se simetrično u odnosu na os planirane ceste.

(5) Za sve javne ceste koje prolaze područjem obuhvata Plana potrebno je poštivati zaštitni pojas uz ceste u skladu s posebnim propisom.

(6) Rješenje željezničkog čvorišta Vinkovci – Vrapčana potrebno je uskladiti s drugim prometnim sustavima i potrebama grada Vinkovaca. Na kartografskom prikazu 2.1. »Promet« i br. 4 »Uvjeti uređenja Zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima« prikazan je »prostor za rješenje željezničkog čvorišta« (označeno kružnicom), unutar kojega je moguće definirati rješenje željezničkog čvorišta Vinkovci – Vrapčana i drugačije od prikazanog na kartografskim prikazima.

(7) Na prostoru luke Vukovar (na Dunavu) potrebno je osigurati prostor za izgradnju primopredajne skupine kolosijeka.

(8) Minimalna širina županijske ceste iznosi 6,00 m, a lokalne ceste 5,50 m. Sukladno članku 37. Zakona o javnim cestama, potrebno je poštivati zaštitni pojas uz ceste. Sve elemente profila javne prometnice potrebno je planirati u skladu s Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javna cesta izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01).

(9) Priključke i prilaze na javnu cestu i parkinge uz javnu cestu potrebno je planirati sukladno Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu NN 119/07 i Normama za površinske čvorove.HRN U.C4.050 na način da se ne narušava postojeći režim prometovanja.

(10) Položaj novih infrastrukturnih vodova potrebno je planirati izvan kolnika javne ceste. Iznimno, zbog prostornih ograničenja nove infrastrukturne vodove se moguće je postavljati i ispod kolnika javne ceste uz suglasnost i uvjete nadležne uprave za ceste.

Članak 58.

Planirani mostovi na cestovnim, pješačko-biciklističkim i željezničkim prometnicama prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora«, br. 2.1. »Promet« br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima« i mogu se graditi u okviru koridora određenih ovim Planom.

Članak 59.

(1) Svi planirani mostovi moraju se izgraditi na način da se osigura slobodan profil plovnog puta na planiranom višenamjenskom kanalu, a horizontalni i vertikalni elementi prilaznih rampi i mostova moraju se uskladiti s rangom i značajem prometnice koja prelazi kanal, a prilazne rampe mostovima moraju se oblikovati tako da ne ugrožavaju minimalnu preglednost na kanalu.

(2) Osim mostova utvrđenih u kartografskom prikazu br. 2.1. »Promet« i br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima« moguća je izgradnja uređenja i drugih mostova ukoliko se utvrdi potreba za njihovu izgradnju, što će se definirati stručnom podlogom.

(3) U sklopu svih mostova preko planiranog višenamjenskog kanala moguća je gradnja i uređenje pješačkih i biciklističkih staza, ako za to iskaže potrebu lokalna zajednica.

Članak 60.

(1) Svim građevnim česticama uz planirani višenamjenski kanal, koji nisu u sklopu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa izvlaštene za potrebe izgradnje kanala, a koje izgradnjom kanala gube postojeći prilaz, mora se osigurati novi pristupni put.

(2) Do obale kanala mora se osigurati servisna cesta u cijeloj dužini kanala najmanje s jedne njegove strane. Trasa servisne ceste može biti planirana kao nova trasa, ili može koristiti trase postojećih javnih i razvrstanih cesta.

Članak 61.

U zoni izdvojenog dijela naselja-povremenog stanovanja u naselju Cerna, između regulacijske linije građevnih čestica i planiranog višenamjenskog kanala mora se osigurati pristupni put koji se može nalaziti u području nasipa, ili na nasipu-obali u skladu s posebnim propisom.

Elektroničke komunikacije

Članak 62.

Postojeće i planirane građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme unutar područja obuhvata Plana prikazane su u kartografskom prikazu br. 2.2. »Pošta i elektroničke komunikacije«.

Članak 63.

Sve planirane elektroničke komunikacijske vodove treba graditi podzemnim kabelskim vodovima u ili uz koridore prometnica gdje god je to moguće.

Članak 64.

Trase postojećih elektroničkih komunikacijskih vodova mogu se zadržati, ali se tada na mjestu križanja s kanalom elektronički komunikacijski vod vodi bušenjem ispod kanala na propisanoj dubini.

Članak 65.

Na kartografskom prikazu br. 2.2. »Pošta i elektroničke komunikacije« načelno je prikazan prostor za rekonstrukciju postojećih vodova radi vođenja preko planiranih mostova, ukoliko nije moguće elektroničke komunikacijske vodove voditi ispod planiranog kanala.

Članak 66.

Do svih građevina u funkciji planiranog kanala predviđena je izgradnja podzemnih kabelskih korisničkih i spojnih telekomunikacijskih vodova, a njihove trase odrediti će se kad navedene građevine budu definirane po lokacijama i sadržajima radi dimenzioniranja planiranih vodova.

Članak 67.

(1) Samostojeće antenske stupove nije moguće graditi unutar »Zone zahvata kanala«.

(2) Građevine pokretnih telekomunikacija (bazne postaje) sa samostojećim antenskim stupom nisu planirane unutar »Zone zahvata kanala«.

(3) Izgradnja samostojećih antenskih stupova moguća je u »Kontaktnom području«, na temelju važećih prostornih planova županija i posebnih propisa.

Članak 68.

Dopušteno je postavljanje osnovnih (baznih) postaja na građevinama (antenski prihvat) u »Zoni zahvata kanala«, u suglasju s prostornim planom županije i ishođenim posebnim uvjetima pravnih osoba s javim ovlastima po posebnom propisu.

Elektroenergetika

Članak 69.

(1) Razvoj elektroenergetskog sustava na području Plana planira se gradnjom sljedećih građevina:

Prijenos električne energije:

– DV 2x400 kV Ernestinovo-državna granica sa Srbijom,

– DV 2x400 kV Ernestinovo-državna granica s BiH,

– DV 2x110 kV Vukovar-Ilok.

Distribucija električne energije:

– KB 35 kV Vukovar 1-TS 35/10(20) kV Vukovar 3,

– KB 35 kV Vukovar 1-TS 35/10(20) kV Vukovar 1,

– TS 35/10(20) kV prevodnica (alternativno TS 110/10(20) kV),

– 2xKB 35 kV za priključak TS 35/10(20) kV prevodnica, (alternativno DV 110 kV za priključak TS Prevodnica),

– izmještanje postojećih kabelskih dalekovoda KB 10(20) kV u građevinskom području grada Vukovara,

– izgradnja TS 10(20)/0,4 kV (1) za hidročvor Dunav,

– izgradnja dva priključna KB 10(20) kV za TS 10(20)/0,4 kV (1),

– izgradnja TS 10(20)/0,4 kV (4) za hidročvor Dunav,

– izgradnja TS 10(20)/0,4 kV (5) za hidročvor Dunav,

– izgradnja KB 10(20) kV za međusobno povezivanje i za priključenje TS (4) i (5) na TS 35/10(20) kV Prevodnica,

– izgradnja TS 10(20)/0,4 kV (2 i 3) za hidročvor Dunav,

– izgradnja 2xKB 10(20) kV za priključenje TS (2 i 3) na TS 35/10(20) kV,

– izgradnja KB 10(20) kV za povezivanje TS (2 i 3) sa susjednom TS 10(20)/0,4 kV,

– izgradnja KB 10(20) kV Bršadin-TS 10(20)/ 0.4 kV »Crpna postaja« Nuštar,

– izgradnja KB 10(20) kV Nuštar-Marinci,

– izgradnja KB 10(20) kV od TS 35/10(20) kV do naselja Cerić,

– izgradnja KB 10(20) kV Nuštar-Cerić,

– izgradnja KB 10(20) kV Vinkovci 1-Cerić,

– izgradnja KB 10(20) kV preko planiranog kanala, te u nastavku DV 10(20) kV za naselje Mirkovci,

– izgradnja 2xKB 10(20) kV Vinkovci-Mirkovci,

– izgradnja KB 10(20) kV Vinkovci-Mirkovci,

– izgradnja TS 10(20) kV (6),

– izgradnja priključnih KB 10(20) kV za priključenje TS (6) na postojeće dvije TS 10(20) kV,

– izgradnja TS 10(20) kV Luka,

– izgradnja priključnih 2xKB 10(20) kV za TS-Luka,

– izgradnja KB 10(20) kV Vinkovci-Privlaka,

– izgradnja TS 10(20)/0,4 kV (7),

– izgradnja 2xKB 10(20) kV za priključenje TS (7),

– izgradnja TS 10(20)/0,4 kV (8),

– izgradnja 2xKB 10(20) kV za priključenje TS (8),

– izgradnja KB 10(20) kV Andrijaševci-TS (8),

– izgradnja TS 10(20)/0,4 kV (9),

– izgradnja DV 10(20) kV, te u nastavku KB 10(20) kV za priključenje TS (9) na TS 35/10(20) kV Cerna,

– izgradnja KB 10(20) kV, te u nastavku KB 10(20) kV za priključenje TS (9) na mrežu naselja Cerna,

– izgradnja KB 10(20) kV TS 35/10(20) kV Cerna-naselje Cerna,

– izgradnja KB 10(20) kV radi rekonstrukcije trase postojećeg KB 10(20) kV na križanju s planiranim kanalom,

– izgradnja KB 10(20) kV radi rekonstrukcije povezivanja naselja Babina Greda-Gundinci,

– izgradnja KB 10(20) kV radi rekonstrukcije povezivanja naselja Gundinci-Sikirevci,

– izgradnja KB 10(20) kV radi rekonstrukcije povezivanja naselja Beravci-Sikirevci,

– izgradnja KB 10(20) kV radi rekonstrukcije povezivanja naselja Jaruge-Sikirevci,

– izgradnja 2xKB 10(20) kV radi priključenja naselja Jaruge i građevina u funkciji kanala na postojeći DV 10(20) kV,

– izgradnja TS 10(20)/0,4 kV (12),

– izgradnja 2xKB 10(20) kV za priključenje TS (12),

– izgradnja TS 10(20)/0,4 kV (10 i 11) i

– izgradnja 2xKB 10(20) kV za priključenje TS (10 i 11) na mrežu naselja Jaruge.

(2) Trase i lokacije planiranih elektroenergetskih građevina označene su na kartografskom prikazu br. 2.3. »Elektroenergetika«.

(3) Ostale trafostanice i vodovi rekonstruirat i gradit će se unutar »Kontaktnog područja« ili »Zone zahvata kanala« sukladno potrebama.

Članak 70.

Postojeće i planirane elektroenergetske građevine, te prijedlog rekonstrukcije distribucijske elektroenergetske mreže prikazan je na kartografskom prikazu br. 2.3. »Elektroenergetika«.

Članak 71.

(1) Rekonstrukcije postojećih nadzemnih dalekovoda prijenosa, te izgradnja planiranih nadzemnih dalekovoda prijenosa električne energije moraju biti u skladu s posebnim propisima.

(2) Pri rekonstrukcijama postojećih i izgradnji planiranih dalekovoda na križanju s planiranim kanalom stupove nadzemnih dalekovoda prijenosa trebaju se po mogućnosti postavljati u »Kontaktno područje«, a samo iznimno u »Zonu zahvata kanala«.

(3) Trase postojećih i planiranih dalekovoda prijenosa s pripadajućim trafostanicama kao i objektima za proizvodnju električne i/ili toplinske energije prikazanih na grafičkom dijelu Plana smatraju se orijentacijskim. Konačnu trasu je moguće odrediti detaljnijom razradom područja obuhvata ovoga Plana projektnom dokumentacijom uz poštivanje obveza iz stavka (1) ovog članka. Za potrebe opskrbe područja Nove luke Vukovar moguće je tijekom detaljnije razrade planirati izgradnju trafostanica na naponskim nivoima 35 kV i/ili 110 kV s priključcima na postojeću mrežu.

Članak 72.

(1) Rekonstrukcija postojećih dalekovoda distribucije električne energije na 35 kV naponskoj razini koji će se zadržati i u buduće kao nadzemni, te izgradnja novih 35 kV nadzemnih dalekovoda mora biti u skladu s posebnim propisima.

(2) Pri rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih nadzemnih dalekovoda distribucije na 35 kV naponskoj razini na križanjima s planiranim kanalom stupove dalekovoda treba po mogućnosti smještati u »Kontaktno područje«, a samo iznimno u »Zonu zahvata kanala«.

Članak 73.

Trase postojećih nadzemnih dalekovoda prijenosa električne energije, te 35 kV dalekovodi distribucije koji se planiraju zadržati kao nadzemni, mogu se zadržati s tim da je na križanju s kanalom potrebno izvršiti rekonstrukcije radi zadovoljavanja uvjeta iz posebnih propisa, a stupove dalekovoda potrebno je izmjestiti izvan »Zone zahvata kanala« gdje god je to moguće.

Članak 74.

Trase planiranih nadzemnih dalekovoda prijenosa električne energije potrebno je voditi u pravilu uz koridor postojećih nadzemnih dalekovoda, a planirane stupove locirati po mogućnosti izvan »Zone zahvata kanala«.

Članak 75.

Trase postojećih nadzemnih dalekovoda distribucije električne energije (dakle 35 kV i 10(20) kV naponskoj razini, osim DV 35 kV koji se planiraju zadržati) unutar »Zone zahvata kanala« treba napustiti, jer se svi dalekovodi zamjenjuju podzemnim kabelskim dalekovodima i vodit će se u ili uz koridor prometnica, a na križanju s kanalom preko najbližeg mosta, ali se Planom omogućava vođenje ispod kanala.

Članak 76.

Trase postojećih kabelskih dalekovoda distribucije električne energije unutar »Zone zahvata kanala« treba rekonstruirati i prilagoditi tako da po mogućnosti vode u ili uz trasu prometnica, a na križanju s kanalom preko najbližeg mosta ili vođenjem ispod kanala.

Članak 77.

Trase planiranih dalekovoda distribucije električne energije unutar »Zone zahvata kanala« treba voditi u ili uz trasu prometnica, a na križanju s kanalom preko najbližeg mosta ili vođenjem ispod kanala bušenjem na propisanoj dubini.

Članak 78.

Pri rekonstrukcijama distribucijske elektroenergetske mreže radi prilagođavanja trasi kanala potrebno je poboljšati elektroopskrbu naselja priključenu na rekonstruiranu distribucijsku mrežu.

Članak 79.

Iznimno se Odredbe (74.-77.) ne odnose na prostore za koje je obvezna izrada UPU-a, gdje će se trase dalekovoda i raspored stupova definirati u okviru UPU-a.

Članak 80.

(1) Nadzemni dalekovodi imaju zaštitni koridor čija širina ovisi o naponskoj razini dalekovoda.

(2) Prostor unutar zaštitnih koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu prikazanu na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora«.

(3) Način korištenja zemljišta i gradnja u zaštitnim koridorima elektroenergetskih građevina obavlja se sukladno posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za elektroenergetiku.

Članak 81.

(1) Postojeći nadzemni dalekovodi DV 10(20) kV koji se nalaze u građevinskom području naselja (ili: koji prolaze kroz građevinsko područje i kontaktnu zonu naselja) moraju se postupno zamijeniti kabelskim. Također se moraju kablirati svi postojeći DV 10(20) kV u »Kontaktnim područjima« i »Zoni zahvata kanala«.

(2) Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu u naseljima je potrebno uskladiti s urbanom matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i gradnju u naselju. U »Kontaktnom području« i »Zoni zahvata kanala« kabel-KB 10(20) kV je potrebno voditi u ili uz koridore prometnica, a pri križanju s planiranim kanalom voditi preko najbližeg planiranog mosta, ali se dozvoljava križanje vođenjem ispod kanala.

Članak 82.

Ne dozvoljava se otvaranje novih prosjeka kroz šume za gradnju 10(20) kV elektroenergetske mreže.

Članak 83.

Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne površine (npr. vlastita građevinska čestica, pravo služnosti ili dr.).

Članak 84.

(1) U građevinskim područjima naselja, građevinskim područjima u »Kontaktnom području« i »Zoni zahvata kanala« planira se razvoj niskonaponske 0,4 kV mreže. Niskonaponsku mrežu potrebno je izvoditi podzemnim kabelskim vodovima, a samo iznimno sa SKS na betonskim stupovima.

(2) Niskonaponska 0,4 kV mreža za potrebe građevina u funkciji kanala planira se graditi s podzemnim kabelskim vodovima, po mogućnosti u zajedničkim infrastrukturnim koridorima s ostalom infrastrukturom.

Članak 85.

(1) Na prostoru građevinskih područja naselja u »Kontaktom području« i »Zoni zahvata kanala« gdje je potrebna rasvjeta, javna rasvjeta se mora graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima postavljenim na propisanu udaljenost od prometnice u skladu s posebnim propisima.

(2) Iznimno ako se niskonaponska mreža gradi sa SKS na betonskim stupovima, rasvjetna tijela se mogu postaviti na stupove.

Članak 86.

Niskonaponska elektroenergetska mreža i javna rasvjeta grade se u pravilu u uličnim koridorima (u zelenom pojasu), te za potrebe kanala u »Kontaktnom području« i »Zoni zahvata kanala« uz prometnice, a po potrebi i po mostovima. Stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj udaljenosti od kanala i prometnica uz koje se grade utvrđenoj posebnim propisom.

Naftovodi, plinovodi i plinoopskrba

Članak 87.

Planom su obuhvaćeni su postojeći i planirani cjevovodi međunarodnog, magistralnog i lokalnog ranga, kao i pripadajući objekti na cjevovodima, i prikazani su na kartografskom prikazu br. 2.4. »Cijevni transport nafte i opskrba plinom«.

Članak 88.

(1) Zaštitna zona magistralnih i međunarodnih cjevovoda je po 100 m lijevo i desno od osi cjevovoda.

(2) Zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda iznosi 30 m sa svake strane osi cjevovoda.

(3) Obavezna je usklađenost s člancima 8. i 9. Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Sl. list 26/85, NN, br. 53/91).

Članak 89.

Naftovodi i plinovodi međunarodnog i magistralnog karaktera moraju biti udaljeni od drugih objekata kod paralelnog vođenja najmanje:

– 5,0 m od ruba cestovnog pojasa županijskih i lokalnih cesta,

– 10,0 m od ruba cestovnog pojasa državnih cesta,

– 20,0 m od ruba cestovnog pojasa autoputa i od željeznice i

– 10,0 m od nožice nasipa reguliranog vodotoka i kanala.

Članak 90.

(1) Pri križanju naftovoda i plinovoda s prometnicama, vodotocima i kanalima, kut između osi cjevovoda i osi preprjeke mora iznositi između 90° i 60°.

(2) Križanje magistralnih i međunarodnih cjevovoda s kanalom izvesti će se prolaskom cjevovoda ispod kanala. Važno je osigurati najmanje 100 cm između kote dna kanala i tjemena cjevovoda.

Članak 91.

Rekonstrukcijom postojećih cjevovoda zadržava se položaj cjevovoda u prostoru (dopušten pomak po vertikali). Ukoliko isto nije tehnički izvedivo moguće je djelomično izmještanje trase naftovoda ili plinovoda na načina da se ne približava planiranim ili izvedenim građevinama za boravak ljudi bliže od 30 m, načelno unutar koridora rezerviranog za planirane magistralne plinovode/naftovode.

Članak 92.

Trase planiranih magistralnih plinovoda određene su u prostoru. Trasa međunarodnog naftovoda PEOP-a prikazana u Planu, položena je u širem prostoru načelno i do trenutka realizacije ovog cjevovoda moguća su veća odstupanja od trase planirane u prostorno-planskoj dokumentaciji. Unutar ovog koridora moguće je polaganje i drugih vodova iz sustava transporta nafte i plina, koji bi se naknadno planirali u širem okruženju (npr. produktovod za naftne derivate i sl.). Predmetni koridori moraju biti u skladu s posebnim propisima.

Članak 93.

Vodovi lokalnog ranga unutar obuhvata ovog Plana su:

– postojeći naftovod OS Đeletovci-US Ruščica DN 300/50,

– postojeći plinovod OS Đeletovci-MRS Vrapčana-Dilj DN 200/50,

– postojeći plinovod PČ Privlaka-MČS Vrapčana-Vinkovci Ina Trgovina DN 150/50,

– postojeći plinovod MČS Vrapčana-Vinkovci Ina Trgovina DN 150/50,

– postojeći plinovod MČS Vrapčana-Silos DN 100,

– postojeći i planirani visokotlačni plinovodi (tlaka u vodu od 4 do 50 bar) i

– postojeća i planirana srednje-tlačna plinska mreža (P=3 bar).

Članak 94.

(1) Postojeći naftovod Đeletovci-Ruščica, te postojeći plinovod Đeletovci-Vrapčana-Dilj na mjestu križanja s kanalom potrebno je riješiti prolaskom ispod kanala. Trase ovih vodova ostaju nepromijenjene. Ukoliko zbog prilaznih rampi to nije moguće dopuštene su korekcije trase.

(2) Postojeći plinovodi Privlaka-Vrapčana-Vinkovci Ina Trgovina i Vrapčana-Vinkovci Ina Trgovina se na mjestu križanja s kanalom izmještaju na novu trasu i polažu ispod kanala.

(3) Postojeći plinovod Vrapčana-Silos je izvan uporabe i neće se rekonstruirati.

(4) Cjevovodi čija nova trasa prolazi građevinskim područjem moraju se polagati u koridoru postojećih i/ili planiranih infrastrukturnih građevina u skladu s posebnim propisima.

Članak 95.

(1) Cjevovodi visokotlačnih i srednje-tlačnih plinskih mreža će proći preko kanala vješanjem o mostove. Visokotlačni i srednjetlačni plinovodi prikazani na grafičkom dijelu Plana prikazani su orijentacijski. Planiranu termoelektranu (čija je lokacija u istraživanju) moguće je priključiti na sustav opskrbe zemnim plinom na mjestu i po trasi koja će se odrediti daljnjom razradom.

(2) Cjevovodi koji se vješaju o mosnu konstrukciju ne smiju smanjivati plovni gabarit mosta.

Članak 96.

S obzirom na način prelaska kanala (mostovi) za distribucijske plinovode prilikom njihove rekonstrukcije dopuštena je promjena trase postojećih vodova i realizacija nadzemnog prijelaza preko najbližih planiranih mostova.

Članak 97.

Da bi se osigurala kontinuirana opskrba zemnim plinom domaćinstvima i industriji čija mreža se rekonstruira, dopuštena su i privremena, provizorna spajanja unutar postojećeg sustava. Realizacijom planiranih mostova na kanalu i ostvarivanjem uvjeta za normalno funkcioniranja sustava, takvi privremeni spojevi i vodovi se moraju trajno ukloniti.

Vodoopskrba

Članak 98.

(1) Postojećoj i planiranoj vodoopskrbnoj mreži presječenoj kanalom Dunav-Sava, te vodovima koji su položeni nepovoljno u odnosu na planiranu namjenu prostora, potrebno je osigurati zamjenske vodove i smjestiti ih u koridore prometnica, odnosno u budući najbliži most (cestovni/željeznički) ili ako drugačija rješenja nisu moguća, vodove treba zgraditi ispod (trase) kanala uz uvjet da trasa ispod kanala bude što je moguće kraća te uz mjere zaštite utvrđene posebnim propisom.

(2) Planovima nižeg reda (PPŽ, PPUO/G, UPU) i/ili tehničkom dokumentacijom potrebno je definirati točan položaj vodova i ostalih građevina i uređaja vodoopskrbnog sustava, zone zahvata kanala, a osobito položaj vodova i tehnička rješenja prelaska preko ili ispod kanala uz uvažavanje posebnih propisa.

(3) U »Zoni zahvata kanala« na dionici kroz naselje Cerna mora se omogućiti nesmetano korištenje vodoopskrbnog sustava naselja s obje strane kanala.

Članak 99.

Vodoopskrba izdvojenih zona (turističkih, povremenog stanovanja, radnih, luke i dr.) u kojima je voda nužna, treba se riješiti gdje god je moguće priključkom na vod javnog vodoopskrbnog sustava. U ostalim slučajevima vodoopskrbu treba riješiti lokalno.

Članak 100.

U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u pogledu količine vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu.

Članak 101.

Trase vodova i položaj građevina vodoopskrbnog sustava mogu se mijenjati ukoliko se pri tome ne mijenja osnovna koncepcija vodoopskrbe.

Odvodnja

Članak 102.

(1) Za naselja Bogdanovci, Borovo, Nuštar, Cerna i Gundinci Planom su utvrđene lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

(2) Lokacije uređaja za pročišćavanje smatraju se načelnim. U slučaju izmjene lokacije kao i u slučaju da se i za druga naselja uz kanal, studijskom ili projektnom dokumentacijom utvrdi potreba lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na području Plana, lokaciju je nužno uskladiti s namjenom i načinom korištenja površina, te utvrditi mjere zaštite okoliša.

(3) Rješenje odvodnje na prostorima izdvojenih dijelova naselja i prostorima za razvoj i uređenje izvan naselja moguće je priključkom na postojeće i planirane sustave odvodnje ili formiranjem i gradnjom vlastitih sustava.

Članak 103.

(1) Nije dopušteno upuštanje otpadnih voda u kanal Dunav-Sava bez odgovarajućeg pročišćavanja.

(2) Za naselja, izdvojene dijelove naselja te za prostore za razvoj i uređenje izvan naselja, u slivnom području kanala potrebno je izgraditi sustav odvodnje otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda, a na odgovarajućim mjestima i pripadajući uređaj za pročišćavanje.

Članak 104.

(1) Trase vodova prikazane na grafičkom prikazu su usmjeravajućeg značenja i mogu se mijenjati ukoliko se zadrži osnovni princip rješavanja odvodnje.

(2) Postojeći i planirani vodovi odvodnog sustava presječeni kanalom Dunav-Sava, koji su u koridoru kanala, mogu se zadržati najkasnije do realizacije kanala. Za njih je potrebno osigurati zamjenske vodove položene u koridore cestovnih ili željezničkih prijelaza (mostova) ili na drugim pogodnim mjestima.

(3) Izuzetno, ako drugačija rješenja nisu moguća ili nisu racionalna, vodove je moguće graditi i ispod trase kanala Dunav-Sava, uz uvjet da trasa ispod kanala bude što je moguće kraća te uz mjere zaštite utvrđene posebnim propisom.

(4) Planovima nižeg reda (PPŽ, PPUO/G, UPU) i/ili tehničkom dokumentacijom potrebno je definirati točan položaj vodova i ostalih elemenata sustava odvodnje, a osobito položaj vodova i tehničkih rješenja prelaska preko ili ispod kanala uz uvažavanje posebnih propisa.

Članak 105.

Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim rješenjem.

Članak 106.

Sve otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav moraju se prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih voda.

Članak 107.

Sve onečišćene ili zagađene vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u prijemnike (recipijente) ili tlo moraju se prije ispuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.

Članak 108.

(1) Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se obavljati putem vodonepropusnih sabirnih jama, uz obavezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje otpadnih voda sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje, sukladno uvjetima nadležne ustanove.

(2) Iznimno za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³ dnevno ne mogu se graditi sabirne jame.

Članak 109.

Za rješenje odvodnje potrebno je izraditi odgovarajuću projektnu dokumentaciju.

Uređenje vodotoka i voda

Članak 110.

(1) Izgradnjom višenamjenskog kanala ne smije se značajnije narušiti i pogoršati vodozračni režim na prostoru njegovog utjecaja kao niti vodni režim većih ili manjih rijeka, vodotoka i kanala koji su na bilo koji način u vezi s njim.

(2) Novi vodni režim potrebno je temeljiti na hidrološkim i hidrauličkim studijama kojima se na nedvosmislen način utvrđuje buduće stanje cjelokupnog hidrološko-hidrauličkog sustava od Save do Dunava.

(3) Kod razmatranja budućeg stanja vodnog režima nužno je voditi računa o vodostajima Dunava nakon izgradnje vodne stube na Dunavu kod Novog Sada.

Članak 111.

(1) Radi reguliranja režima voda kanala Dunav-Sava i režima voda presječenih vodotoka, na kanalu ili u zoni kanala će se izgraditi sljedeće građevine:

– brodska prevodnica kod Nuštra,

– ustava i crpna stanica na Vuki,

– hidročvor s ustavom i crpnom stanicom oko km 1+650 derivacijskog kanala uz Dunav,

– spojni kanal Vuka-višenamjenski kanal Dunav-Sava s pratećim građevinama i opremom,

– hidrotehničke stepenice na rijeci Vuki, Bobotskom kanalu i derivacijskom kanalu Dunav,

– sifon ispod kanala oko km 20+650 kanala,

– ispusna ustava na Bosutu, kod Trbušanaca,

– ispusna ustava na Bosutu oko km 28+395 kanala,

– brodska prevodnica kod Jaruga,

– ustava i crpna stanica uz Savu na derivacijskom kanalu Sava i

– ostale građevine u funkciji kanala.

(2) Na kanalu je moguće izgraditi i druge hidrotehničke građevine, manje po opsegu i značaju, na mjestima svladavanja visinske razlike nivelete dna ili na mjestima manjih intervencija u cilju upuštanja vode iz kanala u rukavce nastale izgradnjom kanala.

(3) Ušća svih vodotoka moraju se tehnički urediti i gdje je potrebno izgraditi hidrotehničke građevine.

Članak 112.

(1) Planom se utvrđuje potreba osiguranja biološkog minimuma protoke Vuke kroz Vukovar. Radi toga je obvezno instalirati prepumpnu postaju manjeg kapaciteta i izgraditi kanal kojim bi se iz kanala Dunav-Sava zahvaćala potrebna količina vode, neposredno prije prevodnice.

(2) Trasa kanala za osiguranje biološkog minimuma Vuke kroz Vukovar djelomično je položena postojećim koritom Vuke, a djelomično bi se vodila kao kolektor u zatvorenim cijevima u zoni kanala.

Članak 113.

(1) Na dijelu trase kanala koja prolazi kroz šumska područja, te u blizini savske prevodnice nagib pokosa kanala treba u pravilu biti 1:3 ili blaži, kako bi se omogućio pristup vodi i prijelaz divljači preko kanala.

(2) Na dijelu kanala kroz Cernu potrebno je mjestimično predvidjeti rampe za prilaz vodi.

(3) Kod prijelaza kanala ispod autoceste Zagreb-Lipovac potrebno je uz kanal osigurati prolaz životinjama, koji mora biti blagog nagiba, dovoljne širine i pod vegetacijom.

Članak 114.

(1) Hidrotehnički objekti na kanalu i vodotocima moraju osigurati nesmetano funkcioniranje hidrološkog i hidrauličkog sustava.

(2) Preporučuje se primjena rješenja za povećanje protoka u dijelovima sustava s usporenim tokom.

Članak 115.

(1) Sve vodno-gospodarske sustave dopušteno je graditi u fazama i etapama pri čemu svaka mora predstavljati zasebnu funkcionalnu cjelinu kao dio konačnog rješenja.

(2) Na postojećem vodno-gospodarskom sustavu dopušteni su radovi na uređenju i održavanju sustava kao i drugi vodno-gospodarski zahvati s ciljem unapređenja i poboljšanja vodno-gospodarskog sustava.

Članak 116.

(1) Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih građevina te drugih vodnih građevina i sprječavanja pogoršanja vodnog režima, Zakonom o vodama propisane su zabrane i ograničenja prava vlasnika i posjednika zemljišta i posebne mjere radi održavanja vodnog režima.

(2) Za potrebe upravljanja rizicima od štetnog djelovanja voda, na vodotocima i drugim površinskim vodama posebnim propisom se utvrđuje inundacijsko područje. U inundacijskom području zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj rizika od štetnog djelovanja voda.

Postupanje s otpadom

Članak 117.

Na privremenom odlagalištu otpada »Bazjaš« mora biti okončano odlaganje otpada i u cijelosti provedene mjere sanacije najkasnije do trenutka završetka izgradnje kanala, bez obzira na to da li je regionalno odlagalište realizirano ili ne.

Članak 118.

Naselja koja se nalaze unutar obuhvata Plana zadržavaju način gospodarenja otpadom planiran u županijskim i općinskim/gradskim prostornim planovima.

Članak 119.

Unutar »Kontaktne zone« dopušteno je formiranje centra za postupanje s otpadom grada Vinkovaca na lokaciji iz PPUG Vinkovci.

Članak 120.

Za prihvat komunalnog otpada iz plovila koja će koristiti kanal nužno je osigurati spremnike za prihvat otpada, pražnjenje istih vezati na sustave koji funkcioniraju u blizini.

Članak 121.

(1) Za prihvat otpada iz plovila koji ne pripada kategoriji komunalnog otpada osigurati na području nove luke Vukovar površine za prihvat, manipulaciju i privremeni smještaj istog.

(2) Trajno rješenje ove kategorije otpada potrebno je riješiti uključenjem u okolne sustave istovrsne kategorije otpada.

7. MJERE ZAŠTITE VRIJEDNOSTI PROSTORA

Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

Članak 122.

(1) Za područje unutar »Zone zahvata kanala« obavezna je izrada Projekta krajobraznog uređenja.

(2) Projekt krajobraznog uređenja iz prethodnog stavka moguće je raditi u više etapa.

(3) Projekt krajobraznog uređenja za područje unutar »Koridora višenamjenskog kanala« potrebno je izraditi istovremeno s izradom projekta kanala.

(4) Projekt krajobraznog uređenja za područje unutar »Zone zahvata kanala«, a izvan površine »Koridora višenamjenskog kanala« moguće je izraditi u skladu s dinamikom izgradnje/uređenja predmetnog područja.

Članak 123.

Uređenje krajobraza unutar površine »Koridora višenamjenskog kanala« mora se izraditi i realizirati istovremeno s izgradnjom kanala.

Članak 124.

Prije izvedbe deponija i nasipa koji će nastati od iskopa materijala pri gradnji kanala potrebno je izraditi projekt oblikovanja reljefa.

Članak 125.

Uređenje krajobraza unutar »Zone zahvata kanala«, a izvan površine »Koridora višenamjenskog kanala« može se realizirati i nakon izgradnje kanala, u skladu s dinamikom izgradnje i uređenja zaobalja.

Mjere zaštite prirode

Članak 126.

(1) Unutar područja obuhvata Plana, na temelju Zakon o zaštiti prirode zaštićena je samo Park-šuma Kunjevci kod Vinkovaca (zaštićena 1999. godine i upisana u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti (registarski broj 891).

(2) S ciljem očuvanja zaštićenog područja Park-šume Kunjevci Planom je predviđena alternativna trasa kanala.

(3) U Park-šumi nakon izgradnje Kanala dopušteni su samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje.

Članak 127.

(1) Na ostalim prostorima, koji nisu zaštićeni na temelju Zakona o zaštiti prirode, utvrđuju se u skladu s posebnim propisima uvjeti i mjere zaštite prirode.

(2) U cilju očuvanja biološke raznolikosti potrebno je u što većoj mjeri očuvati postojeće šumske površine, šumske rubove, živice, travnjake, poljoprivredne površine te područja prirodnih vodotoka i vlažnih staništa.

(3) Rubove šume sanirati biološkim inženjeringom odmah po izgradnji kanala zbog sprječavanja stanišnih promjena u sastojini. Pri tome koristiti domaće vrste drveća i grmlja u skladu s posebnim propisima.

(4) Pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

(5) U dogovoru s nadležnim znanstvenim institucijama i područnim lovo-ovlaštenicima potrebno je definirati i osigurati koridore za migracijske putove životinja tj. zone prijelaza za životinje. Kako bi se osigurala mogućnost prelaska životinja preko kanala potrebno je voditi računa i o širini koridora koji se ostavlja za izvođenje pokosa. Pokosi moraju biti što blažeg nagiba.

(6) Ekološki vrijedna područja koja se nalaze u području obuhvata Plana potrebno je u što većoj mjeri održati u prirodnim stanju te provoditi mjere zaštite u skladu s Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova.

(7) Unutar područja obuhvata Plana utvrđena su sljedeća ugrožena i rijetka staništa:

1. A.3.2.1.2. Zajednica male i velike vodene leće (As. Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W. Koch 1954)

2. C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926)

3. C.2.4. Vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci (Red AGROSTIDETALIA STOLONIFERAE Oberd. 1967) D.1.1. Vrbici na sprudovima (Razred SALICETEA PURPUREAE M. Moor 1958, red SALICETALIA PURPUREAE M. Moor 1958)

4. E.1.1. Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soó 1930)

5. E.1.2. Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931)

6. E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938)

7. E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993.

Za ugrožena i rijetka staništa treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:

– osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim (vlažnim) staništima koja je nužne za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta,

– očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme i

– pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji održava prirodni sastav.

(8) Ekološka mreža na području Plana obuhvaća Područja važna za divlje vrste i stanišne tipove (HR5000006-Spačvanski bazen, HR2001116-Sava, HR2000372-Dunav-Vukovar i HR2000832-Biđ-Cerna) i Međunarodno važna područja za ptice (HR1000006-Spačvanski bazen).

Za svako pojedino područje ekološke mreže utvrđene su smjernice za mjere zaštite:

1. Smjernice za mjere zaštite – HR5000006 – Spačvanski bazen:

– 2 – u pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište,

– 100 – očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju,

– 101 – osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta,

– 102 – očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta,

– 103 – održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa,

– 104 – očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa,

– 107 – očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

4000 – E. Šume

– 121 – gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma,

– 122 – prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine,

– 123 – u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove,

– 124 – u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice,

– 125 – u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (‘control agents’); ne koristiti genetski modificirane organizme,

– 126 – očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

– 127 – u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama,

– 128 – u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring),

– 129 – pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi,

2. Smjernice za mjere zaštite – HR2001116 – Sava

– 5 – pažljivo provoditi regulaciju vodotoka,

– 10 – osigurati pročišćavanje otpadnih voda,

– 100 – očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju,

– 101 – osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta,

– 102 – očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta,

– 103 – održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa,

– 104 – očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa,

– 105 – očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr),

– 106 – očuvati povezanost vodnoga toka,

– 107 – očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

– 109 – Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja,

– 110 – u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju,

– 111 – vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama,

– 112 – ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova,

3. Smjernice za mjere zaštite – HR2000372 – Dunav – Vukovar:

– 5 – pažljivo provoditi regulaciju vodotoka,

– 10 – osigurati pročišćavanje otpadnih voda,

– 100 – očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju,

– 101 – osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta,

– 102 – očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta,

– 105 – očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr),

– 106 – očuvati povezanost vodnoga toka,

– 107 – očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

– 109 – izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja,

– 112 – ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova,

– 121 – gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma,

– 122 – prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine,

– 126 – očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

– 129 – pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi,

4. Smjernice za mjere zaštite – HR2000832 – Biđ – Cerna:

– 100 – očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju,

– 101 – osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta,

– 102 – očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta,

– 103 – održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa,

– 104 – očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa,

– 107 – očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

5. Smjernice za mjere zaštite – HR1000006 – Spačvanski bazen:

– 2 – u pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište

– 7 – regulirati lov i sprječavati krivolov,

– 9 – osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo,

4000 – E. Šume

– 121 – gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma,

– 122 – prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine,

– 123 – u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove,

– 124 – u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice,

– 125 – u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (‘control agents’); ne koristiti genetski modificirane organizme,

– 126 – očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

– 127 – u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama,

– 128 – u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring),

– 129 – pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi,

– ostalo – restaurirati vlažne travnjake u okolnom području.

(9) Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno članku 36. Zakona o zaštiti prirode (NN, br. 70/05, 139/08) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN, br. 118/09).

Mjere zaštite kulturnih dobara

Članak 128.

(1) Zaštićena kulturna dobra, kulturna dobra u postupku revizije, evidentirana kulturna dobra i kulturna dobra od lokalnog značenja, načelno su prikazana na kartografskom prikazu br. 3.1. »Područja posebnih uvjeta korištenja«.

(2) Županija, općina ili grad može sukladno posebnom propisu zaštititi predložena kulturna dobra od lokalnog značenja uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

(3) Zaštićenim kulturnim dobrom smatraju se i sva kulturna dobra koja će se nakon donošenja ovoga Plana zaštiti sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Način korištenja kulturnog dobra, te svi zahvati na kulturnom dobru utvrđuju se i provode prema posebnom propisu.

(4) Većini evidentiranih arheoloških lokaliteta i zona, zbog neistraženosti i dijelom zbog nepristupačnosti terena (minirana područja), nisu utvrđene točne granice rasprostiranja te su stoga locirani položajem. Radi detaljne identifikacije granice rasprostiranja potrebno je obaviti daljnja istraživanja u svrhu provođenja mjera zaštite.

(5) Svaka planirana intervencija u području arheoloških lokaliteta i zona zahtjeva prethodna probna istraživanja zbog određivanja opsega zaštitnih arheoloških istraživanja.

(6) Na dionicama kanala, prilikom izvođenja građevinskih radova potrebno je osigurati i kontinuirani arheološki nadzor, sukladno posebnim propisima.

(7) Ukoliko bi se na području obuhvata Plana prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova naišlo na arheološko nalazište ili nalaze, potrebno je postupiti prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ, ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH I DRUGIH NEPOGODA, TE MJERE SIGURNOSTI

Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 129.

(1) Za cjeloviti šumski kompleks kojega Višenamjenski kanal Dunav-Sava presijeca, potrebno je osigurati održavanje minimalnih dopuštenih srednjih godišnjih razina podzemne vode u skladu s posebnim uvjetima.

(2) Potrebno je nastaviti započeti program praćenja vezano za šume u zaobalju kanala, prema programu kojime je potrebno utvrditi: prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava u zaobalju VKDS-a, melioracijsku ulogu višenamjenskog kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave u zaobalju i ekonomsku interpretaciju promjena u šumskim ekosustavima za različite stupnjeve zaštite zaobalja VKDS-a.

Članak 130.

Radi ostvarivanja zaštite vodocrpilišta, podzemnih vodonosnih slojeva u zoni izvorišta nužno je oko postojećih i planiranih izvorišta vode utvrditi zaštitne sanitarne zone i režim korištenja prostora. Do tada za izvorišta koja nemaju utvrđene zone zaštite izvorišta, Planom kanala utvrđuju se zone preventivne zaštite izvorišta u kojima se do donošenja odluke o zaštiti izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju sukladno uvjetima utvrđenim posebnim propisom za III. zonu zaštite izvorišta.

Članak 131.

(1) Nakon izgradnje kanala Dunav-Sava i/ili regionalnog crpilišta na prostoru Gundinci-Babina Greda i/ili između Save i Sikirevaca nužno je postojeće proračune ažurirati na osnovi novih egzaktnih podataka o karakteristikama vodonosnog sloja, karakteristikama izbušenih bunara, karakteristikama obloga kanala i režima rada crpilišta.

(2) Ukoliko se ustanove nove značajke bitne u zaštiti izvorišta, treba ih primijeniti.

(3) U cilju zaštite crpilišta od inicijalnog onečišćenja vode u kanalu nužno je udaljavanje zagađene vode manevrima sa slapnim zapornicama, te prema potrebi saniranje zagađenih elemenata.

(4) Dno i pokosi kanala na dijelu trase u zoni mogućeg štetnog utjecaja na vodocrpilište moraju se izvesti nepropusno.

Članak 132.

(1) Za subregionalno izvorište Cerna nužno je daljnjim istraživanjima odrediti potrebite parametre, te definirati zone zaštite i režime korištenja prostora.

(2) U zonama zaštite izvorišta vode za piće uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno odluci o zaštiti izvorišta.

Članak 133.

Rekonstrukciju mreže melioracijskih kanala potrebno je riješiti posebnim projektom, te se mora izvesti na način da se omogući nesmetana odvodnja, odnosno treba omogućiti stvaranje optimalnih vodo-zračnih uvjeta.

Članak 134.

(1) Trase novih melioracijskih kanala moraju biti odabrane i položene po najnižem terenu, u pravilu najkraćim tokovima do glavnih recipijenata, a po mogućnosti trebale bi prolaziti sredinom sliva.

(2) Kanali bi trebali biti što je moguće više pravocrtni uz što bolje uklapanje u postojeći raster na mjestima gdje odvodnja zadovoljava. Zadržati treba što je više moguće postojeće kanale u slivu sa što manje rekonstrukcija.

Članak 135.

Točan položaj novih kanala utvrdit će se detaljnim istraživanjima šireg prostora, te njegovima sveobuhvatnim rješenjem. Također će se utvrditi stvarna potreba za izgradnjom malih prepumpnih postaja. Kod niskih terena ovisno o vanjskom vodnom režimu treba predvidjeti zaštitne objekte (manje nasipe ili kontinuirane zemljane deponije) s dovoljnim nadvišenjem iznad poplavnih voda.

Članak 136.

Sustavi za navodnjavanje izgradit će se na osnovu projekta navodnjavanja koji moraju biti sukladni planiranoj namjeni utvrđenoj u ovom Planu i/ili PPUO/G.

Mjere zaštite od elementarnih i drugih nepogoda

Članak 137.

Na području obuhvata Plana utvrđen je VII° MCS ljestvice, a zaštita građevina od potresa provodi se projektiranjem i gradnjom građevina sukladno posebnom propisu.

Članak 138.

(1) Položaj, projektiranje i gradnja građevina unutar obuhvata Plana mora se uskladiti s posebnim propisom koji regulira zaštitu od požara i eksplozija.

(2) Prema posebnom propisu procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija, jedinica lokalne i regionalne samouprave omogućava korištenje vode iz kanala na odgovarajućim mjestima.

Članak 139.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, te gašenja požara na građevinama, građevine moraju imati vatrogasni prilaz sukladno posebnom propisu.

Članak 140.

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti hidrantska mreža sukladno posebnom propisu.

Mjere sigurnosti

Članak 141.

Sve se građevine moraju se tako dimenzionirati da bi bile otporne na očekivane veličine elementarnih nepogoda. Stoga je nužno preventivno utvrditi veličinu, intenzitet i moguće negativno djelovanje prirodnih sila koje mogu ugroziti cjelovitost građevina na kanalu, samog kanala i šireg prostora.

Članak 142.

Izgradnjom višenamjenskog kanala Dunav-Sava ne smije se značajnije narušiti i pogoršati vodozračni režim na prostoru njegovog utjecaja kao niti vodni režim većih ili manjih rijeka, vodotoka i kanala koji su na bilo koji način vezani s njim.

Članak 143.

Novi vodni režim treba temeljiti na hidrološkim i hidrauličkim studijama kojima se na nedvosmislen način utvrđuje buduće stanje cjelokupnog hidrološko-hidrauličnog sustava prostora od rijeke Save do rijeke Dunav.

Članak 144.

Kod razmatranja budućeg stanja vodnog režima nužno je voditi računa o vodostajima Dunava nakon izgradnje vodne stube na Dunavu kod Novog Sada.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

Obvezna izrada i usklađenje planova užih područja

Članak 145.

(1) Planom se određuje obveza izrade sljedećih planova (UPU) u »Zoni zahvata kanala«:

1. Nova luka Vukovar (»Bršadin«),

2. Luka (»Trbušanci«),

3. Pristanište »Cerna«,

4. Gospodarska zona »Vinkovci«,

5. Sportsko-rekreacijsko područje »Nuštar-Bršadin« kod Bršadina i

6. Naselje Cerna.

(2) Granica obuhvata navedenih planova iz točaka 1.- 6. prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.1. »Područja posebnih uvjeta i ograničenja u korištenju«, a po potrebi obvezu izrade i granicu obuhvata UPU-a naselja Cerna utvrditi će se u PPUO Cerna.

(3) Za područja za koja je potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose, iznimno je, umjesto Planom utvrđene obveze izrade UPU-a, moguće izraditi DPU.

Članak 146.

(1) Za veće deponije materijala nastalog iskopom kanala koje će se prenamijeniti u turističko-ugostiteljsku, turističko-rekreacijsku ili sportsko-rekreacijsku namjenu obavezna je izrada UPU-a za koji će se granica obuhvata utvrditi u PPUO/G, a koja ne može biti manja od površine deponije.

(2) Unutar mogućih prostora za razvoj turističko–rekreacijskih površina prikazanih na kartografskom prikazu 4. Uvjeti uređenja Zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima, iznimno je moguće prostornim planom županije, na dijelu prostora, utvrditi građevinska područja turističke, turističko ugostiteljske ili sportsko-rekreacijske namjene.

Članak 147.

Za moguće prostore za razvoj i uređenje turističko-rekreacijske i javne i društvene namjene prikazane na kartografskom prikazu br. 4., taj prostor ili granice obuhvata UPU-a, a odredit će se u PPUO/G sukladno ovome Planu.

Smjernice i uvjeti za izradu (izmjenu i dopunu) planova užih područja

Članak 148.

Prostornim planovima uređenja Županija/Općina/Gradova potrebno je omogućiti gradnju građevina i uređenje površina utvrđenih ovim Planom.

Članak 149.

Prostornim planovima uređenja Općina/Gradova potrebno je postojeće granice građevinskih područja koje zahvaćaju »Zonu zahvata kanala« odrediti na način da se usklade s namjenom i uvjetima uređenja i zaštite prostora utvrđenih na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena prostora«, 3.1. »Područja posebnih uvjeta i ograničenja u korištenju«, 3.2.a. »Područja posebnih ograničenja u korištenju«, 3.2.b. »Područja posebnih ograničenja u korištenju« i 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«.

Članak 150.

(1) Za moguće prostore za razvoj i uređenje površina izvan naselja (turističko-rekreacijska, turističko-ugostiteljska i javna i društvena namjena), prikazane na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena prostora« i br. 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«, potrebno je u PPUO/G utvrditi preciznije granice predmetnih površina koje su ujedno i granice obuhvata UPU-a, kao i granice građevinskih područja unutar tih zona javne i društvene namjene.

(2) Unutar mogućih prostora za razvoj turističko-rekreacijskih i turističko-ugostiteljskih površina prikazanih na kartografskom prikazu 4. »Uvjeti uređenja zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«, iznimno je moguće prostornim planom županije, na dijelu prostora, utvrditi građevinska područja turističke, turističko ugostiteljske ili sportsko-rekreacijske namjene.

Članak 151.

Unutar »Zone zahvata kanala« mogu se izdavati lokacijske dozvole za prateće sadržaje lučkog područja samo po izgradnji kanala.

Članak 152.

U prostornim planovima uređenja općina i gradova prilikom prve izmjene i dopune tih planova moraju se granice građevinskih područja i uvjeti građenja izvan građevinskih područja uskladiti s ovim Planom.

Faze/etape i uvjeti realizacije kanala i pratećih zona

Članak 153.

Planirani višenamjenski kanal Dunav-Sava moguće je graditi u više faza, odnosno etapa u okviru svake planirane faze, pri čemu svaka od planiranih faza izgradnje mora biti funkcionalna cjelina.

Članak 154.

Ovisno o planiranim zahvatima, u okviru svake faze/etape moguće je planirati djelomičan poprečni presjek kanala, kao i izgradnju privremenih građevina premještanja dijela kanala koji se izvodi, a u slučaju izgradnje punog profila višenamjenskog kanala Dunav-Sava moraju se izvoditi i konačna rješenja premoštenja kanala, svih prometnica i infrastrukturnih vodova.

Članak 155.

(1) Kompleks nove luke Vukovar može se izgrađivati u drugim fazama realizacije kanala i etapno, istovremeno ili nakon izvedbe kanala, a izgradnja kanala može se realizirati neovisno od dinamike izgradnje luke.

(2) U prvoj fazi moguće je proširenje postojeće luke Vukovar na Dunavu izgradnjom pristaništa i okretišta u zoni ulaza kanala u Dunav.

Članak 156.

Pristanište za potrebe lučke kapetanije, carine i granične policije, te pristaništa u Trbušancima i dva u Cerni moraju se izgraditi istovremeno s izgradnjom punog profila višenamjenskog kanala Dunav-Sava na toj dionici.

Mjere osiguranja funkcioniranja postojećih sustava za vrijeme izgradnje

Članak 157.

Prilikom izgradnje pojedinih faza/etapa izgradnje planiranog višenamjenskog kanala mora se osigurati funkcioniranje postojećih sustava odvodnje i navodnjavanja, a koje svojom izgradnjom može poremetiti planirani kanal.

Članak 158.

Prilikom izgradnje pojedinih faza/etapa planiranog višenamjenskog kanala mora se osigurati kolni pristup do svih katastarskih čestica koje zbog planirane izgradnje gube postojeći pristup.

Članak 159.

(1) U fazi/etapi izgradnje punog profila kanala moraju se, osim planiranih mostova cestovnog, željezničkog i pješačko-biciklističkog prometa, izvesti i pristupne trase prometnica na način da se osigura veza na postojeći prometni sustav u skladu s kategorijom prometnice u okviru prometnog sustava.

(2) Izuzetno mostovi na trasi:

– planirane obilaznice Vukovara,

– planirane brze ceste Vukovar-Vinkovci-Županja (kod Nuštra),

– planirane južne obilaznica Vinkovaca,

ne moraju se graditi istovremeno s izgradnjom punog profila planiranog višenamjenskog kanala, jer predstavljaju nove prometnice u prostoru, te je za njihovo funkcioniranje potrebno izgraditi i nove trase prometnica na širem prostoru.

Članak 160.

U naselju Cerna, zbog prostornih ograničenja pristupa novom željezničkom mostu preko planiranog višenamjenskog kanala mora se dislocirati postojeći željeznički kolodvor južno od današnje lokacije, sukladno Planu, kartografski prikaz br. 4. »Uvjeti uređenja Zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«.

Članak 161.

U zoni grada Vukovara, prilikom izgradnje punog profila kanala, mora se izvesti planirani novi spoj željezničke pruge od lokalnog značaja L213 do postojeće željezničke pruge od međunarodnog značaja M601 sukladno kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti uređenja Zone zahvata kanala s pripadajućim površinama i sustavima«.

Članak 162.

U zoni Grada Vinkovaca, mora se prilikom izgradnje punog profila planiranog kanala, izvesti planirani novi cestovni spoj naselja Mirkovci i Grada Vinkovaca na prostoru između postojeće trase državne ceste D46 i trase postojeće željezničke pruge M105 (Vinkovci-Tovarnik).

Članak 163.

U zoni južno od postojeće trase autoceste A3 mora se prilikom izgradnje punog profila planiranog kanala izvesti devijacija postojeće željezničke pruge od međunarodnog značaja M303 sukladno kartografskom prikazu br. 4.

Članak 164.

Na trasi državne ceste D55 u zoni križanja s trasom planiranog kanala i trasom županijske Ž4192 i Ž4193 ceste, može se u prvoj fazi (do izgradnje punog profila četvorotračne brze cesta) izvesti dvotračan most. Primijenjeni elementi na mostu moraju biti usklađeni s punim profilom četvorotračne brze ceste.

Druge mjere od važnosti za realizaciju Plana i uređenja prostora

Članak 165.

(1) U provedbi ovog Plana koristit će se stručne podloge, idejna rješenja i projekti/programi izrađeni u sklopu »Projekata kanala Dunav-Sava«, a iste će se po potrebi dopuniti i mijenjati i to:

– Plan natapanja slivnog područja »Biđ-Bosut« dio vezan uz kanal Dunav-Sava (Hidroing d.o.o. Osijek, Osijek, srpanj 1997. god.),

– Vodoprivredno rješenje Biđ-Bosutskog polja, Knjiga 9. (JVP Hrvatska vodoprivreda-Organizacijska jedinica Zagreb, Projektno-geodetski odjel, Zagreb, travanj 1992. god.) i dr.

(2) U tijeku i nakon izgradnje kanala koristit će se monitoring nastalog stanja u prostoru radi poduzimanja odgovarajućih mjera.

Članak 166.

S gledišta sagledavanja mogućnosti razvoja kontaktnog i šireg područja koje proizlaze iz izgradnje kanala, izraditi će se studije i programi mogućeg razvoja gospodarstva, osobito turizma (uključujući i kulturna i prirodna dobra i krajobraz), športa i rekreacije, uređenja i korištenja poljoprivrednih površina, te unapređenje integralnog, regionalnog i lokalnog prometa, u dijelu koji se određuje Prostornim planovima županija, općina i gradova.

Uvjeti i mjere za uređenje i korištenje prostora te izgradnju ili rekonstrukciju infrastrukturnih sustava prije izgradnje kanala

Članak 167.

Promet

(1) Do izgradnje planiranog višenamjensko kanala, ili bilo koje njegove faze/etape sve postojeće trase prometne infrastrukture cestovnog željezničkog i riječnog prometa mogu se modernizirati i rekonstruirati.

(2) Prilikom rekonstrukcije postojećih prometnica potrebno je planirane zahvate prilagoditi fazama i etapama izgradnje kanala.

Članak 168.

Elektroničke komunikacije

Do izgradnje planiranog kanala sva postojeća elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema u »Kontaktnom području« i »Zoni zahvata kanala« može ostati u dosadašnjoj funkciji, održavati se i po potrebi rekonstruirati odnosno dograđivati u skladu s potrebama korisnika.

Članak 169.

Elektroenergetika

(1) Do izgradnje planiranog kanala sve postojeće elektroenergetske građevine unutar »Kontaktnog područja« i »Zone zahvata kanala« mogu ostati u dotadašnjoj funkciji, održavati se i po potrebi rekonstruirati radi poboljšanja elektroopskrbe.

(2) Kod nadzemnih dalekovoda unutar njihovih zaštitnih koridora do izgradnje kanala prostor se može koristiti pod dobivenim uvjetima od ustanova s javnim ovlastima nadležne za elektroenergetiku.

(3) Za planirane nadzemne dalekovode prijenosa i planirane nadzemne dalekovode distribucije unutar »Kontaktnog područja« i »Zone zahvata kanala« treba sačuvati koridore za njihovu izgradnju.

Na prostoru koridora planiranih nadzemnih dalekovoda ne dopušta se izgradnja (osim kanala).

(4) Za planirane trafostanice i kabelske dalekovode u funkciji kanala definitivne lokacije i trase odrediti će se tek kad se lociraju građevine u funkciji kanala za koje se navedene elektroenergetske građevine treba graditi. Stoga ove elektroenergetske građevine ne uvjetuju ograničenja u korištenju prostora prije početka izgradnje kanala.

(5) Ostale planirane trafostanice i planirani kabelski dalekovodi prilagođavati će se trasi kanala, novim prometnicama i mostovima preko kanala.

Članak 170.

Naftovodi i plinovodi

(1) Postojeći cjevovodi iz sustava magistralnog i međunarodnog transporta nafte i plina mogu se rekonstruirati na postojećim trasama.

(2) Planirani cjevovodi iz sustava magistralnog i međunarodnog transporta nafte i plina određeni su kartografskim prikazom br. 2.4. »Cijevni transport nafte i opskrba plinom«.

(3) Naftovodi i plinovodi lokalnog karaktera prikazani su na kartografskom prikazu br. 2.4. »Cijevni transport nafte i opskrba plinom« načelno. Detaljnije će se odrediti u PPUO/G.

Članak 171.

Vodoopskrba

(1) Razvoj sustava vodoopskrbe mora biti usuglašen s konačnim rješenjem vodoopskrbe.

(2) Dopuštena je rekonstrukcija i gradnja sustava vodoopskrbe na način da se ne narušava konačno rješenje.

Članak 172.

Odvodnja

(1) Razvoj sustava odvodnje mora biti usuglašen s konačnim rješenjem odvodnje.

(2) Dopuštena je rekonstrukcija i gradnja sustava odvodnje na način da se ne narušava konačno rješenje. Pri tome stanje prijemnika otpadnih voda ne smije biti promijenjeno.

Članak 173.

Uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja

Dopušteni su vodno-gospodarski zahvati koji ne narušavaju ili značajno pogoršavaju uvjete gradnje kanala Dunav-Sava.

Članak 174.

Postupanje s otpadom

(1) Na prostoru Plana dopuštene su aktivnosti vezane na sanaciju odlagališta otpada, bez mogućnosti proširenja postojećih odlagališta.

(2) Dopuštene su sve aktivnosti vezane na formiranje i korištenje centra za postupanje s otpadom Grada Vinkovaca.

(3) Nije dopušteno formiranje drugih odlagališta otpada unutar granica obuhvata Plana.

10. PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 175.

Svi Prostorni planovi uređenja općina i gradova (PPUG Vukovara, PPUG Vinkovaca, PPUO Trpinje, PPUO Bogdanovaca, PPUO Nuštra, PPUO Privlake, PPUO Andrijaševaca, PPUO Cerne, PPUO Babine Grede, PPUO Gundinaca, PPUO Velike Kopanice i PPUO Sikirevaca) koji važe unutar obuhvata ovoga Plana moraju se uskladiti s ovim Planom.