Zakon o javnoovršiteljskim pristojbama

NN 125/2011 (7.11.2011.), Zakon o javnoovršiteljskim pristojbama

HRVATSKI SABOR

2502

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O JAVNOOVRŠITELJSKIM PRISTOJBAMA

Proglašavam Zakon o javnoovršiteljskim pristojbama, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 21. listopada 2011. godine.

Klasa: 011-01/11-01/191
Urbroj: 71-05-03/1-11-2
Zagreb, 26. listopada 2011.

Predsjednik
Republike Hrvatske
prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.

ZAKON

O JAVNOOVRŠITELJSKIM PRISTOJBAMA

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

U postupku pred javnim ovršiteljem plaćaju se javnoovršiteljske pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbe) po odredbama ovoga Zakona i u visini utvrđenoj Tarifom javnoovršiteljskih pristojbi (u daljnjem tekstu: Tarifa) koja je njegov sastavni dio.

Članak 2.

Pristojbe se plaćaju u provedbi ovrhe i u drugim slučajevima propisanim ovim i drugim zakonom.

Članak 3.

Pristojbe propisane ovim Zakonom dužna je platiti osoba na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom.

Pristojbu za podneske ili zapisnike koji ih zamjenjuju, dužna je platiti osoba koja ih podnosi ili osoba na čiji se zahtjev sastavlja zapisnik.

Za odluke javnog ovršitelja pristojbu je dužan platiti ovrhovoditelj ili predlagatelj.

Kada su prema ovom Zakonu dvije ili više osoba obvezne zajedno platiti pristojbu, njihova obveza je solidarna.

Članak 4.

Obveza plaćanja pristojbe, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, nastaje:

1. za podneske – u trenutku kada se predaju, a za podneske dane na zapisnik – kada je zapisnik dovršen,

2. za javnoovršiteljske prijepise – kada se zatraže,

3. za javnoovršiteljske odluke – kada se stranki ili njezinom zastupniku dostavi prijepis odluke,

4. za ostale radnje – kada se zatraži njihovo poduzimanje ili kada javni ovršitelj započne postupati.

Članak 5.

Pristojbe propisane Tarifom plaćaju se u državnim biljezima emisije Republike Hrvatske, a u gotovom novcu plaćaju se kada je pristojbeni obveznik dužan platiti iznos pristojbi veći od 100,00 kuna.

Iznosi pristojbi izražavaju se u apsolutnom iznosu u kunama i u postocima.

Kod obračunavanja pristojbe propisane u postotku, pristojbena osnovica će se zaokružiti na cijele stotine na način da se iznos do 50,00 kuna zaokruži na nižu stotinu, a iznos iznad 50,00 kuna na višu stotinu.

Članak 6.

Državni biljezi lijepe se na podnesku ili javnoovršiteljskom spisu i poništavaju otiskom javnoovršiteljskog pečata ili na drugi odgovarajući način.

Članak 7.

Pristojba u gotovom novcu plaća se kod pravne osobe ovlaštene za obavljanje platnog prometa u korist proračunskih prihoda od javnoovršiteljskih pristojbi.

Potvrda o uplati pristojbe prilaže se uz podnesak za koji je pristojba plaćena, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za javnoovršiteljsku odluku, podnositelj treba naznačiti za koju odluku plaća pristojbu.

Javni ovršitelj će na spisu utvrditi visinu plaćene pristojbe.

Članak 8.

Prihodi od javnoovršiteljskih pristojbi su prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske.

OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA PRISTOJBE

Članak 9.

Oslobođenje od plaćanja pristojbi dano u parničnom, izvanparničnom i kaznenom postupku, kao i u postupku u upravnim sporovima, primjenjuje se i u postupku provedbe ovrhe odluka donesenih u tim postupcima, ako se provedba zahtijeva ili predlaže u roku od tri mjeseca od dana kada je odluka stekla svojstvo ovršnosti.

Oslobođenje od plaćanja pristojbe u ovrsi pred javnim ovršiteljem važi i u parničnom postupku koji nastane tijekom ili povodom ovrhe.

Članak 10.

Stranka može biti oslobođena od plaćanja pristojbi odlukom tijela nadležnog za odlučivanje o oslobođenju od plaćanja sudskih pristojbi u skladu s posebnim propisom.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje poseban propis koji uređuje uvjete, postupak odlučivanja i učinke oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi.

Članak 11.

Od plaćanja pristojbi po odredbama ovoga Zakona su oslobođeni:

1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,

2. osobe i tijela u obavljanju javnih ovlasti,

3. invalidi Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,

4. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,

5. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,

6. korisnici socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,

7. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave zaštitom invalida i obitelji poginulih, nestalih i zatočenih u obavljanju humanitarne djelatnosti.

Strana država oslobođena je od plaćanja pristojbi, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uvjetom uzajamnosti.

U slučaju sumnje o postojanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, javni će ovršitelj zatražiti mišljenje od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Odredba stavka 1. točke 7. ovoga članka odnosi se na one humanitarne organizacije za koje to odredi ministar zdravstva i socijalne skrbi.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na tijela općina i gradova, osim ako prema odredbama posebnog zakona na njih nije preneseno obavljanje javnih ovlasti.

Članak 12.

Skrbnik osobe čije je boravište nepoznato, skrbnik imovine čiji je vlasnik nepoznat i privremeni zastupnik stranke kojeg je postavio sud tijekom postupka, nije dužan plaćati pristojbe za osobu koju zastupaju. Ove pristojbe naplaćuju se iz imovine osobe koja je zastupana.

Javni će ovršitelj neplaćene pristojbe unositi u popis pristojbi i nakon završetka postupka će provesti postupak radi naplate neplaćene pristojbe odgovarajućom primjenom odredaba posebnog propisa koji uređuje postupak radi naplate neplaćene sudske pristojbe.

Članak 13.

Kada više osoba zajednički predaju podnesak i poduzimaju radnje u postupku, a jedna ili više njih su oslobođene od plaćanja pristojbe, osoba koja nije oslobođena treba platiti pristojbu samo prema vrijednosti svoga dijela glavne tražbine koja se namiruje.

Ako je vrijednost glavne tražbine određena primjenom odredbe članka 17. ovoga Zakona, vrijednost dijela glavne tražbine koja otpada na osobu koja nije oslobođena plaćanja pristojbe, utvrdit će se tako da se ukupna vrijednost glavne tražbine podijeli brojem osoba koje zajednički sudjeluju u postupku.

Članak 14.

Kada stranka oslobođena od plaćanja pristojbe uspije u cijelosti ili djelomično namiriti svoju tražbinu, pristojbu koju bi trebala platiti da nije bila oslobođena, platit će stranka koja nije oslobođena od plaćanja pristojbe i to u omjeru u kojem je oslobođena stranka uspjela namiriti svoju tražbinu.

Članak 15.

Javni ovršitelj mora voditi popis pristojbi što bi ih trebala platiti oslobođena osoba, ako u postupku sudjeluje osoba oslobođena od plaćanja pristojbi i osoba koja nije oslobođena.

Popis pristojbi zaključuje se nakon završetka postupka. Kada se postupak završi na način propisan člankom 14. ovoga Zakona, javni će ovršitelj, izdati nalog za plaćanje pristojbe osobi koja je obvezna platiti pristojbu.

UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI RADI NAPLATE PRISTOJBE

Članak 16.

U postupku pred javnim ovršiteljem pristojba se plaća prema vrijednosti glavne tražbine.

Prilikom utvrđivanja vrijednosti glavne tražbine na odgovarajući se način primjenjuju odredbe posebnog propisa koji uređuje utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u parničnom postupku.

Troškovi postupka i sporedne tražbine uzimaju se u obzir samo ako su jedini predmet zahtjeva.

Kada je postupku pred javnim ovršiteljem prethodila parnica o istoj tražbini, kao vrijednost zahtjeva u tom postupku uzima se vrijednost predmeta spora utvrđena u parnici, ako se ne zahtijeva namirenje tražbine u manjem iznosu.

Članak 17.

Kada ovrhovoditelj nije naznačio vrijednost glavne tražbine čije namirenje zahtijeva po kojoj se može odrediti visina pristojbe, niti se ona može utvrditi po odredbama članka 16. ovoga Zakona, kao vrijednost glavne tražbine uzima se iznos od 10.000,00 kuna.

Članak 18.

Javni će ovršitelj rješenjem odrediti vrijednost radi naplate pristojbe kada ovršenik prigovori previsoko naznačenoj vrijednosti glavne tražbine u prijedlogu za provedbu ovrhe.

Ovršenik može podnijeti prigovor iz stavka 1. ovoga članka u roku od tri dana od dana primitka ovršnog naloga.

Javni će ovršitelj i po službenoj dužnosti prije donošenja ovršnog naloga, na brz i prikladan način ispitati pravilnost vrijednosti glavne tražbine naznačene u prijedlogu za provedbu ovrhe i ako posumnja da je stranka prenisko označila vrijednost glavne tražbine zbog izbjegavanja plaćanja pravilne pristojbe, javni će ovršitelj utvrditi pravu vrijednost glavne tražbine.

Protiv rješenja javnog ovršitelja o određivanju vrijednosti glavne tražbine radi naplate pristojbe, nije dopuštena posebna žalba.

Članak 19.

Pristojba za pravni lijek plaća se prema vrijednosti glavne tražbine čije se namirenje zahtijeva, ako je za plaćanje pristojbe za pravni lijek mjerodavna vrijednost glavne tražbine.

Pristojbena osnovica za pravni lijek kojim se pobija odluka samo u jednom dijelu je vrijednost pobijanog dijela.

Pristojba za pravni lijek koji podnose obje stranke određuje se posebice za svaku stranku prema vrijednosti onoga dijela odluke koji se pravnim lijekom pobija.

Pristojba za pravni lijek koji se podnosi samo protiv odluke o troškovima postupka ili o sporednim potraživanjima, plaća se prema iznosu troškova postupka ili sporednih potraživanja.

Članak 20.

Prvobitna vrijednost glavne tražbine ostaje kao osnovica za plaćanje pristojbe, bez obzira na to što se ta vrijednost promijenila tijekom postupka, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Kada javni ovršitelj u skladu s odredbama članka 18. ovoga Zakona utvrdi novu vrijednost, za pristojbenu osnovicu uzima se utvrđena nova vrijednost od trenutka kada to javni ovršitelj rješenjem priopći strankama.

Kada se vrijednost promijeni zbog preinake zahtjeva ili djelomičnog rješenja zahtjeva, kao vrijednost za plaćanje pristojbe uzima se promijenjena vrijednost za sve podneske i radnje nakon takve promjene. Ako se vrijednost promijenila zbog izjave stranke u podnesku, za taj podnesak plaća se pristojba prema promijenjenoj vrijednosti.

POSTUPAK RADI NAPLATE NEPLAĆENE PRISTOJBE I ZASTARA

Članak 21.

Postupak radi naplate neplaćene javnoovršiteljske pristojbe provodi javni ovršitelj.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe posebnog propisa koji uređuje naplatu neplaćenih sudskih pristojbi.

Na zastaru prava na naplatu pristojbe i prava na prisilnu naplatu pristojbe, kaznene pristojbe i troškova izvršenja, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe posebnog propisa koji uređuje zastaru naplate sudskih pristojbi.

VRAĆANJE PRISTOJBE

Članak 22.

U postupku radi vraćanja pristojbe na odgovarajući se način primjenjuju odredbe posebnog propisa koji uređuje vraćanje sudskih pristojbi.

NADZOR NAD NAPLATOM PRISTOJBE

Članak 23.

Nadzor nad primjenom propisa o javnoovršiteljskim pristojbama i nadzor nad naplatom pristojbi obavlja Javnoovršiteljska komora i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

KAZNENE ODREDBE

Članak 24.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj javni ovršitelj koji ne naplaćuje ili neuredno naplaćuje pristojbu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

Na izdavanje, raspačavanje, povlačenje iz upotrebe i zamjenu državnih biljega na odgovarajući se način primjenjuju odredbe posebnih propisa kojima se uređuje izdavanje, raspačavanje, povlačenje iz upotrebe, zamjena i maloprodaja državnih biljega.

Članak 26.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2012.

Klasa: 412-01/11-01/02
Zagreb, 21. listopada 2011.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

TARIFA JAVNOOVRŠITELJSKIH PRISTOJBI

Tar. br. 1.

(1) Za prijedlog za provedbu ovrhe dan u usmenom ili pisanom obliku, ovršni nalog i prijedlog za povrat u prijašnje stanje plaća se javnoovršiteljska pristojba prema vrijednosti glavne tražbine:

       iznad               do kuna                kuna

        0,00             3.000,00               50,00

  3.000,00            6.000,00             100,00

  6.000,00            9.000,00             150,00

  9.000,00          12.000,00             200,00

12.000,00          15.000,00             250,00

Iznad 15.000,00 kuna plaća se pristojba u iznosu od 250,00 kuna i još 1% na razliku iznad 15.000,00 kuna, ali ne više od 2.500,00 kuna.

(2) Za žalbu protiv ovršnog naloga plaća se pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br. povećana za 100%

(3) Za ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe plaća se pristojba u iznosu od 150,00 kuna.

Napomena:

1. Za prijedlog za provedbu ovrhe, plaća se jedna pristojba i onda kada se predlaže više sredstava ovrhe, bez obzira je li predloženo naknadno ili istodobno.

2. Ako sud ukine odluku javnog ovršitelja i predmet vrati na ponovni postupak javnom ovršitelju, ne plaća se pristojba za novu odluku javnog ovršitelja. Pristojba se ne plaća ni za novu odluku koja bude donesena nakon što se dopusti povrat u prijašnje stanje.

3. Za novi ovršni nalog u istom postupku provedbe ovrhe neće se plaćati pristojba, ako je za ovršni nalog prije donesen plaćena pristojba prema punoj vrijednosti glavne tražbine

4. Za podneske i odluke koje nisu navedene u ovom Tar. br. ne plaća se pristojba.

Tar. br. 2.

Za ovjeru prijepisa ili preslike javnoovršiteljskih isprava plaća se pristojba u iznosu od 20,00 kuna, bez obzira na broj poluaraka izvornika.