AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

493

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, na temelju članka 13. stavka 1., 2., i 3. Zakona o državnim potporama (»Narodne novine«, broj 140/05 i 49/11), u upravnom postupku odobravanja državne potpore za restrukturiranje poduzetnika Brodograđevna industrija Split d.d., sa sjedištem u Splitu, Put Supavla 21, pokrenutom na zahtjev Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, na temelju odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja u sastavu: mr. sc. Olgica Spevec, predsjednica Vijeća, Mladen Cerovac mag. iur., zamjenik predsjednice Vijeća, te članovi vijeća Milivoj Maršić, dipl. oec., Vesna Patrlj, dipl. iur. i dr. sc. Mirna Pavletić Župić, sa 86., sjednice održane 13. listopada 2011., donosi

RJEŠENJE

I. Odobrava se državna potpora za restrukturiranje sadržana u Programu restrukturiranja poduzetnika Brodograđevna industrija Split d.d. sjedištem u Splitu, Put Supavla 21, izrađenog od strane poduzetnika DIV d.o.o., sa sjedištem u Samoboru, Bobovica 10/A.

II. Državna potpora iz točke I. izreke ovog rješenja iznosi 6.623.023.898,00 kuna i odnosi se na razdoblje od 1. ožujka 2006. do kraja procesa restrukturiranja.

III. Program restrukturiranja iz točke I. izreke ovog rješenja provodit će se u razdoblju od pet (5) godina sukladno uvjetima i obvezama koje je preuzela Republika Hrvatska u vezi s restrukturiranjem hrvatske brodograđevne industrije u pregovorima za stjecanje članstva u Europskoj uniji, sadržanim u Zajedničkom stajalištu Europske unije u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje i u Prilogu VIII. Ugovora o pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji.

IV. Vlastiti doprinos poduzetnika u procesu restrukturiranja ukupno iznosi 4.425.141.820,00 kuna, što predstavlja 40% ukupnih troškova restrukturiranja i odnosi se na ulaganja poduzetnika DIV d.o.o. i na naknadu za izvlaštene nekretnine na pomorskom dobru iz Sporazuma o uređenju imovinsko-pravnih pitanja sklopljenog 11. veljače 2011.

V. Utvrđuju se sljedeći uvjeti i rokovi koji moraju biti ispunjeni kako bi se ostvarile mjere predviđene Programom restrukturiranja Brodograđevne industrije Split d.d.:

a) Kompenzacijske mjere u obliku smanjenja proizvodnih kapaciteta iznose 29.611 cgt-a, a uključuju zatvaranje navoza broj 4. kapaciteta 27.421 cgt-a i smanjenje proizvodne površine brodogradilišta za 5%, odnosno 2.190 cgt-a, te se moraju provesti u roku od godine dana od dana potpisivanja privatizacijskog ugovora.

b) Kompenzacijska mjera koja se odnosi na ukupnu godišnju proizvodnju poduzetnika iznosi 132.078 cgt-a i provodit će se sukladno uvjetima iz Sporazuma o međusobnim pravima i obvezama vezano uz ukupno ograničenje proizvodnje od 2011. do 2020., zaključenog 17. svibnja 2011., između Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i sljedećih poduzetnika: 3. maj d.d. sa sjedištem u Rijeci, Brodograđevna industrija Split d.d. sa sjedištem u Splitu, Brodotrogir d.d. sa sjedištem u Trogiru i Brodogradilište Kraljevica d.d., sa sjedištem u Kraljevici.

c) Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dostavit će Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja dokaz o izvršenju mjere iz točke V. a) izreke ovog rješenja, najkasnije u roku od godine dana od dana potpisivanja privatizacijskog ugovora.

d) Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dostavit će Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja dokaz o izvršenju mjere koja se odnosi na vlastiti doprinos iz točke IV. izreke ovog rješenja.

Rok za izvršenje: svake godine za prethodnih 6 mjeseci, za cijelo vrijeme trajanja procesa restrukturiranja, najkasnije do 15. siječnja i 15. srpnja.

e) Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dostavljat će Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja izvješća o provedbi Programa restrukturiranja Brodograđevne industrije Split d.d., do kraja procesa restrukturiranja.

Rok za izvršenje: svake godine za prethodnih šest (6) mjeseci, za cijelo vrijeme trajanja procesa restrukturiranja, najkasnije do 15. siječnja i 15. srpnja.

f) Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dostavit će Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja godišnja financijska izvješća.

Rok za izvršenje: svake godine za cijelo vrijeme trajanja procesa restrukturiranja, a najkasnije do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu.

VI. Do dovršetka procesa restrukturiranja, kako je to uređeno u točki III. izreke ovog rješenja Brodograđevna industrija Split d.d. može primati isključivo državne potpore predviđene u Programu restrukturiranja Brodograđevne industrije Split d.d iz točke I. izreke ovog rješenja.

VII. Brodograđevna industrija Split d.d. ne može primati nove potpore za restrukturiranje prije isteka razdoblja od deset godina od dana potpisivanja privatizacijskog ugovora.

VIII. Ovo rješenje bit će objavljeno u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. POKRETANJE POSTUPKA

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Agencija) zaprimila je 27. veljače 2007. od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (dalje: Ministarstvo) Program restrukturiranja poduzetnika Brodograđevna industrija Split d.d., sa sjedištem u Splitu, Put Supavla 21 (dalje: Program restrukturiranja Brodosplita d.d.).

Dostavom Programa restrukturiranja Brodosplita d.d. ispunjena je obveza iz rješenja Agencije od 21. rujna 2006., klasa: UP/I 430-01/2006-02/49, urbroj: 580-03-06-43-12, kojim su Brodosplit-Brodogradilištu d.o.o., sa sjedištem u Splitu, Put Supavla 21, odobrena državna jamstva u iznosu od 204.001.167,00 USD i 66.222.744,00 eura, odnosno u ukupnom iznosu od 1.687.618.850,45 kuna za provedbu postupka sanacije i kojim je naložena, u roku ne duljem od šest (6) mjeseci odnosno najkasnije do 21. ožujka 2007., dostava Agenciji Plana restrukturiranja ili Plana likvidacije poduzetnika Brodosplit Brodogradilište d.o.o. ili dostava dokaza o tome da su krediti pokriveni državnim jamstvom vraćeni u cijelosti, odnosno da je državno jamstvo prestalo važiti. Rješenje Agencije od 21. rujna 2006., objavljeno je u cijelosti u »Narodnim novinama«, broj 135/06.

Također, dostavom Programa restrukturiranja Brodosplita d.d., ispunjena je obveza iz rješenja Agencije. klasa: UP/I 430-01/2006-02/50, urbroj: 580-03-07-59-12, od 18. siječnja 2007., kojim su Brodosplit Brodogradilištu specijalnih objekata d.o.o., sa sjedištem u Splitu, Put Supavla 21, odobrena državna jamstva u iznosu od 847.500,00 eura, u protuvrijednosti 6.237.912,73 kn i 18.129.619,80 eura u protuvrijednosti 133.440.691,56 kn, odnosno u ukupnom iznosu od 139.678.604,29 kn, za provedbu postupka sanacije i kojim je naložena, u roku ne duljem od šest (6) mjeseci, odnosno najkasnije do 21. ožujka 2007., dostava Agenciji Plana restrukturiranja ili Plana likvidacije poduzetnika Brodosplit-Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. ili dostava dokaza o tome da su krediti pokriveni državnim jamstvom vraćeni u cijelosti, odnosno da je državno jamstvo prestalo važiti. Rješenje Agencije od 18. siječnja 2007. također je u cijelosti objavljeno u »Narodnim novinama« broj 25/07.

Navedena rješenja Agencije od 21. rujna 2006. i 18. siječnja 2007. temelje se na Zakonu o državnim potporama (»Narodne novine«, broj 140/05) i Uredbi o državnim potporama (»Narodne novine«, broj 121/03), koja u člancima 16. do 19. uređuje uvjete za dodjelu državne potpore za sanaciju i restrukturiranje.

II. PRIMIJENJENI PROPISI

U ovom postupku Agencija je primijenila Zakon o državnim potporama (»Narodne novine«, broj 140/05 i 49/11; dalje: ZDP), Uredbu o državnim potporama (»Narodne novine«, broj 50/06; dalje: Uredba), te na temelju članaka 2. 3. i 4. Uredbe i Odluku Vlade Republike Hrvatske o objavljivanju pravila o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje (»Narodne novine«, broj 20/07; dalje: Odluka o sanaciji i restrukturiranju) koja sadrži Smjernice Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama (»Službeni list« Europske unije, C 244, od 1. listopada 2004.).

U dijelu koji uređuje postupak u nadležnosti Agencije, sukladno članku 7. ZDP-a, primijenjen je Zakon o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91 i 103/06; dalje; ZUP) budući da je odredbom članka 168. Zakona o općem upravom postupku (»Narodne novine«, broj 47/09) propisano da se svi postupci koji su započeti do stupanja na snagu tog Zakona (stupio na snagu 1. siječnja 2010.) moraju nastaviti odnosno dovršiti na temelju Zakona o općem upravnom postupku koji je bio na snazi do 31. prosinca 2009.

Uz primjenu navedenih propisa Agencija je izvršila i uvid u Zakon o uređenju prava i obveza brodogradilišta u postupku restrukturiranja (»Narodne novine«, broj 61/11), Sporazum o uređenju imovinsko-pravnih pitanja od 11. veljače 2011. sklopljen između Republike Hrvatske i Brodograđevne industrije Split d.d., Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. i Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o., i Sporazum o međusobnim pravima i obvezama vezano uz ukupno ograničenje proizvodnje 2011-2020. od 17. svibnja 2011. koje je sklopilo Ministarstvo s Brodograđevnom industrijom Split d.d., Brodograđevnom industrijom 3. Maj d.d., Brodotrogirom d.d. te Brodogradilištem Kraljevica d.d.

III. TIJEK POSTUPKA

III.1. Posebni ispitni postupak

Agencija je u smislu članka 142. ZUP-a, provela posebni ispitni postupak radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti koje su značajne za razrješenje ove upravne stvari, odnosno radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. Agencija je, sukladno članku 9. stavku 1. i 2. ZDP-a, od Ministarstva zatražila dostavu cjelokupne dokumentacije i Programa restrukturiranja Brodosplita d.d. koji su potrebni za donošenje rješenja.

Budući da dostavljena dokumentacija nije bila dostatna za donošenje meritorne odluke Agencije, zatražena je od Ministarstva dostava dodatnih podataka i očitovanja koja su se odnosila na: strategiju izrade vrste brodova, analizu tržišta, vlasničku strukturu i temeljni kapital te vlasničku i organizacijsku strukturu nakon restrukturiranja Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o. i Brodosplit – Brodogradilišta specijalnih objekata d.o.o, podatke o međusobnim odnosima poduzetnika u grupi, financijske pokazatelje, detaljne podatke o svim kreditnim obvezama na dan 31. prosinca 2006., financijske planove za vrijeme restrukturiranja i dvije godine nakon restrukturiranja, podatke o tehnološkoj obnovi i svojstvima, karakteristikama proizvodnih postrojenja i opreme za Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. i Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o., podatke o procesu restrukturiranja, a naročito trajanje procesa restrukturiranja, troškove restrukturiranja, podatke o državnim potporama i proizvodnom programu poduzetnika, detaljnu kalkulaciju troškova sa i bez uključenih subvencija i jamstava i ostvarene gubitke/dobitke po svakoj isporučenoj i neisporučenoj novogradnji, te podatke o kompenzacijskim mjerama i vlastitom doprinosu poduzetnika. Agencija je u opisanom zahtjevu od 3. travnja 2007. istaknula kako Program restrukturiranja Brodosplita d.d. mora predstavljati jedinstven dokument, te da Ministarstvo mora potvrditi vjerodostojnost svih dostavljenih podataka i dokumentacije, kao i očitovati se o tome je li Program restrukturiranja Brodosplita d.d. izrađen sukladno Odluci o sanaciji i restrukturiranju.

Naime, Agencija u postupku ocjene Programa restrukturiranja Brodosplita d.d. uzima u obzir i smatra vjerodostojnima samo podatke dostavljene od strane Ministarstva kao davatelja državne potpore.

Dana 13. travnja 2007. Brodosplit d.d. dostavio je Agenciji dopunjeni Program restrukturiranja tog poduzetnika. Stoga je Agencija izravno od davatelja državne potpore ponovno dopisom od 17. travnja 2007. godine zatražila dostavu Programa restrukturiranja Brodosplita d.d., budući da je samo davatelj državne potpore obvezan Agenciji potvrditi vjerodostojnost svih dostavljenih podataka, dokumentacije i obrazloženja koja sadrži predmetni Program restrukturiranja, kao i očitovati se o tome je li Program restrukturiranja Brodosplita d.d. izrađen sukladno Odluci o sanaciji i restrukturiranju, a naročito jamči li dostavljeni Program restrukturiranja Brodosplita d.d. dugoročnu održivost poslovanja tog poduzetnika.

Ministarstvo je 21. i 28. svibnja 2007. godine Agenciji dostavilo neke od zatraženih podataka i očitovanja, koji nisu bili dostatni za donošenje meritorne odluke, te je Agencija 16. srpnja 2007. od Ministarstva zatražila dodatna očitovanja koja su se osobito odnosila na podatke o društvima kćerima poduzetnika Brodograđevne industrije Split d.d. i to Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o. i Brodosplit – Brodogradilišta specijalnih objekata d.o.o.

U odnosu na Brodosplit – Brodogradilišt d.o.o. zatraženi su podaci o vrstama brodova koji će se graditi, a koji će osigurati profitabilno poslovanje, studije o analizi tržišta kojeg je izradila brokerska kuća Clarkson prevedene na hrvatski jezik, očitovanje o statusnoj promjeni Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o. budući da predviđeni vremenski okvir nije bio realno postavljen, pojašnjenja određenih stavki u Bilanci, dodatne podatke o troškovima restrukturiranja, podatke o kompenzacijskim mjerama te podatke o privatizaciji.

U odnosu na Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. zatraženi su podaci o analizi tržišta, pojašnjena određenih stavki Bilance, jedinstvena tabela s podacima koja se odnose na novogradnje i objekte predviđene u knjizi narudžbi, točni podaci o kompenzacijskim mjerama i očitovanje o vlastitom doprinosu.

Agencija je 7. prosinca 2007. zaprimila na znanje dopis Ministarstva od 10. listopada 2007., klasa: 310-14/07-01/55, urbroj: 526-03-03/2-07-115, koji je bio upućen svim brodogradilištima koji se nalaze u procesu restrukturiranja što uključuje i Brodosplit d.d, a kojim je Ministarstvo, u bitnome, zatražilo od svih brodogradilišta da u cilju transparentnosti svojih programa restrukturiranja iste noveliraju, kako bi ti programi bili prilagođeni sadašnjem poslovnom stanju, odnosno realnim rokovima za njihovo usvajanje i realizaciju.

Brodosplit d.d. je 28. i 30. kolovoza 2007. te 17. siječnja 2008. Agenciji dostavio dio podataka koji se odnose na Brodosplit – Brodogadilište d.o.o. i Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o., te analizu tržišta kao i podatke o ugovorenim i planiranim novogradnjama u razdoblju 1999. – 2012.; dodijeljene i planirane subvencije po novogradnjama i dodijeljena i planirana činidbena i financijska jamstva za praćenje izgradnje brodova od 2002. zaključno s novogradnjama koje se planiraju ugovoriti do 2012.; dodijeljena i planirana financijska jamstva u razdoblju 2002.-2012. (financiranje proizvodnje i restrukturiranje duga, tehnološka obnova i ostalo).

Agencija je u okviru predmeta pod nazivom Restrukturiranje brodogradnje, koji se vodi pod posl. brojem klasa: 430-01/2006-63/35, u obavijesti Ministarstvu, od 14. veljače 2008., navela razloge zbog kojih nije moguće odobriti Program restrukturiranja Brodosplita d.d. i ostalih brodogradilišta u teškoćama. U navedenoj obavijesti Agencija je istaknula činjenicu da je praksa Europske unije u velikom broju slučajeva restrukturiranja pokazala da je ulazak novih investitora odnosno privatizacija jedan od lakših, ali i efikasnijih načina provedbe procesa restrukturiranja poduzetnika u teškoćama, jer je u tim slučajevima odnos prema kompenzacijskim mjerama, vlastitom doprinosu restrukturiranju bitno drugačiji, a i veće je povjerenje tijela nadležnih za odobravanje potpora za restrukturiranje u rezultate restrukturiranja jer ga provodi novi vlasnik odnosno privatni poduzetnik. Naime, interes privatnih investitora ukazuje na povjerenje tržišta u određenu industriju i tržišnu održivost poduzetnika koji se restrukturira, te je ujedno od Ministarstva zatraženo da znatno izmjeni i dopuni Program restrukturiranja Brodosplita d.d. Konkretni potezi potrebni su kako se ne bi ugrozile, na jednoj strani ugovorne obveze Brodograđevne industrije Brodosplit d.d., a na drugoj strani ispunjavanje zakonskih obveza o državnim potporama, izvršavanje međunarodnih obveza prema Sporazumu o stabilizaciji o pridruživanju (»Narodne novine«, broj 14/01, 14/02, 1/05 i 7/05; dalje: SSP) te osiguranje potrebne dinamike pregovora s Europskom unijom. Spomenuta ocjena Agencije dana je na temelju analize predloženih programa restrukturiranja koju su na temelju nalaza i konkretnog uvida u poslovanje svakog brodogradilišta zasebno, proveli neovisni stručnjaci odnosno konzultanti Ecorysa u sklopu posebnog projekta Europske unije, pod nazivom »Pomoć procesu restrukturiranja brodograđevne industrije u Hrvatskoj«, odabrani putem javnog poziva Europske komisije da izvrše evaluaciju predloženih programa restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta u teškoćama.

Cilj projekta bio je utvrditi vode li programi restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta ka ponovnoj uspostavi dugoročne održivosti svakog brodogradilišta, a to se naročito odnosilo na sljedeće:

– ocjena realnosti planova restrukturiranja,

– mogućnost održavanja konkurentnosti brodogradilišta na tržištu,

– ocjene jamče li planovi na kraju razdoblja restrukturiranja efikasnost poslovanja kao kod zapadnoeuropskih brodogradilišta (profitabilnost, proizvodnost, proizvodnja, zaposlenost itd.),

– utvrđivanje slabosti u planovima restrukturiranja i predlaganje mogućih poboljšanja.

Slijedom navedenog, na temelju utvrđenih činjenica i mišljenja Vijeća, od Ministarstva je zatraženo da dostavi programe restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta u teškoćama koji će sadržavati sve potrebne elemente za donošenje odluke o odobrenju potpora za restrukturiranje sukladno Odluci i sanaciji i restrukturiranju, a među njima i Program restrukturiranja poduzetnika Brodograđevna industrija Split d.d.

Dana 2. lipnja 2008., Ministarstvo je Agenciji dostavilo dopunjeni Program restrukturiranja Brodosplita d.d.

Međutim, osim Programa restrukturiranja Brodosplita d.d., Ministarstvo je Agenciji dostavilo i Odluku Vlade Republike Hrvatske, od 21. svibnja 2008., klasa: 310-14/08-01/03, urbroj: 5030105-08-1, o namjeri provedbe privatizacije i načelima privatizacije društava Uljanik d.d., Pula, Brodogradilište Kraljevica d.d., Kraljevica, Brodotrogir d.d., Trogir, Brodograđevne industrije 3. Maj d.d., Rijeka te Brodosplita d.d. (dalje: Odluka Vlade RH o namjeri provedbe privatizacije i načelima privatizacije).

U odnosu na Brodosplit d.d., u točki III. Odluke Vlade RH o namjeri provedbe privatizacije i načelima privatizacije navedeno je da se preporuča Brodosplitu d.d. da izradi model, pripremi i provede privatizaciju društva Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o., a Hrvatski fond za privatizaciju zadužuje se da kroz organe društva Brodosplit d.d., osigura provedbu Odluke Vlade RH o namjeri provedbe privatizacije i načelima privatizacije. Pri realizaciji navedenog Brodosplit d.d. surađivat će se Ministarstvom.

U točki IV. Odluke Vlade RH o namjeri provedbe privatizacije i načelima privatizacije navedeno je da se zadužuju stručne službe Ministarstva i Hrvatskog fonda za privatizaciju da osiguraju provedbu restrukturiranja Brodosplita d.d., u skladu s planovima restrukturiranja koje će Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva prihvatiti, te da izrade model, pripreme i provedu privatizaciju tih društava.

U točki VI. Odluke Vlade RH o namjeri provedbe privatizacije i načelima privatizacije u bitnome je navedeno da će Plan ulaganja i Poslovni plan koji će biti izrađeni od strane investitora u skladu s uvjetima propisanim u članku 70. SSP-a i Smjernicama Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama koji osigurava dugoročnu održivost društva, biti prihvaćeni od strane Agencije, Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske.

Budući da je tijekom postupka odobravanja potpore za restrukturiranje Brodosplita d.d., Vlada RH donijela Odluku o namjeri provedbe privatizacije i načelima privatizacije, koje uključuje i Brodosplit d.d. Agencija je u ovom predmetu 29. srpnja 2008., donijela zaključak pod gornjom klasom, urbroja: 580-03-08-43-25, o prekidu upravnog postupka odobravanja državne potpore za restrukturiranja Brodosplita d.d.

Navedeni zaključak o prekidu Agencija je donijela na temelju članka 144. stavku 1. i članka 148. ZUP-a, jer se postupak privatizacije Brodosplita d.d. smatra prethodnim pitanjem, koje se provodi po posebnom propisu, konkretno Zakonu o privatizaciji (»Narodne novine«, broj 21/96, 71/97 i 73/00) i bez čijeg rješavanja Agencija ne može okončati pokrenuti postupak po propisima o državnim potporama. Postupak provedbe procesa restrukturiranja nastavit će se nakon zaprimanja obavijesti o završetku procesa privatizacije i dostave navedene dokumentacije ili kada Agencija ocijeni da su prestale okolnosti zbog kojih je postupak prekinut.

Nastavno na odluku o privatizaciji, Agencija je 16. srpnja 2009., zaprimila Odluku Vlade RH o raspisivanju javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju dionica društva Brodograđevne industrije Split d.d., Split, pod posebnim uvjetima, od 11. srpnja 2009., klasa: 310-14/09-02/01, urbroj: 5030120-09-5 i Odluku Vlade RH o raspisivanju javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju jednog poslovnog udjela društva Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. Split, od 11. srpnja 2009., klasa: 310-14/09-02/06, urbroj: 5030120-09-1. Na temelju navedenih odluka Vlade Republike Hrvatske, Hrvatski fond za privatizaciju objavio je 1. kolovoza 2009. Javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju dionica društva Brodograđevna industrija Split d.d., Split, pod posebnim uvjetima, te Javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju 1 (jednog) poslovnog udjela društva Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o., Split. Rok za prikupljanje ponuda bio je određen za 30. rujna 2009.

Iako su Javni pozivi provedeni i objavljeni, Vlada RH nije izabrala niti jednog potencijalnog kupca. Iz tog je razloga, na temelju Odluke Vlade RH od 28. siječnja 2010., o raspisivanju Javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju 8.073.568 dionica društva Brodograđevne industrije Split d.d., Split pod posebnim uvjetima, klasa: 310-1/10-02/01, urbroj: 5030120-10-1 i Odluke Vlade RH, dostavljene Agenciji 16. veljače 2010., o utvrđenju obveznih uvjeta javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju 8.073.568 dionica društva Brodograđevna industrija Split d.d., Split, pod posebnim uvjetima od 11. veljače 2010., klasa: 310-14/10-02/01, urbroj: 5030120-10-4, te Odluke o preporuci društvu Brodograđevna industrija Split d.d o utvrđenju obveznih uvjeta javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju jednog poslovnog udjela društva Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. Split., od 11. veljače 2010., klasa: 310-14/10-02/05, urbroj: 5030120-10-4, Hrvatski fond za privatizaciju objavio 15. veljače 2010. novi Javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju Brodograđevne industrije Split d.d. i Brodosplit – Brodogradilišta specijalnih objekata d.o.o. Rok za prikupljanje ponuda bio je određen za 19. travnja 2010., međutim isti je produžen do 19. svibnja 2010. Osim na službenim Internet stranicama Hrvatskog fonda za privatizaciju, javni pozivi bili su objavljeni u Vjesniku, Tradewindsu, Financial Timesu, The Economistu te Loyds Listu.

Iz objavljenih Javnih poziva za kupnju dionica Brodograđevne industrije Split d.d. u bitnome proizlazi da se prodaje za 1 kunu objedinjeni državni portfelj od 8.073.568 dionica, ukupne nominalne vrijednosti 484.414.080,00 kuna, što čini 99,78% ukupnog temeljnog kapitala Brodograđevne industrije Split d.d., te da se podnositelj ponude osim podnošenja ponude za kupnju dionica obvezuje izraditi i dostaviti Program restrukturiranja Društva u trajanju od najviše 5 (pet) godina od dana sklapanja ugovora o prodaji i prijenosu dionica Društva. Program restrukturiranja mora biti izrađen sukladno članku 70. SSP-a, odnosno pravilima Europske unije sadržanim u Smjernicama zajednice za poduzetnike u teškoćama, odnosno u Odluci o sanaciji i restrukturiranju. Program restrukturiranja moraju odobriti Agencija i Europska komisija.

Iz objavljenih Javnih poziva za kupnju 1 (jednog) poslovnog udjela društva Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. koji čini 100% ukupnog temeljnog kapitala društva po početnoj cijeni od 18.160.000,00 kn, također je navedeno da se ponuditelj osim podnošenja ponude za kupnju 1 poslovnog udjela obvezuje izraditi i dostaviti »Poslovni plan« za razdoblje od najmanje 5 (pet) godina, koji predviđa restrukturiranje u trajanju od najviše pet (5) godina od datuma kupnje 1 poslovnog udjela koji čini 100% temeljenog kapitala Društva u skladu s uvjetima propisanim u članku 70. SSP-a, pravilima Europske unije o državnim potporama te Odluci o sanaciji i restrukturiranju. Ponuditelj mora preuzeti obvezu usuglašavanja i prihvaćanja Programa restrukturiranja (Poslovnog plana i Plana ulaganja) sa Agencijom i Europskom komisijom.

Nakon provedenog Javnog poziva izabrana je ponuda poduzetnika DIV d.o.o. sa sjedištem u Samoboru, Bobovica 10/A.

Slijedom navedenog, Ministarstvo je Agenciji 30. srpnja 2010., dostavilo Program restrukturiranja Brodograđevne industrije Split d.d. (dalje: Program restrukturiranja) kojeg je u sklopu privatizacijskog procesa izradio DIV d.o.o. i koji je prethodno bio dostavljen Hrvatskom fondu za privatizaciju.

Budući da je Ministarstvo Agenciji dostavilo novi Program restrukturiranja, prestale su i okolnosti zbog kojih je postupak u ovom predmetu bio prekinut zaključkom Agencije od 29. srpnja 2008., pa je postupak u ovom predmetu nastavljen.

Uvidom u dostavljeni novi Program restrukturiranja Agencija je utvrdila da je isti još uvijek nepotpun, pa ga je potrebno dopuniti sukladno Odluci o sanaciji i restrukturiranju. Stoga je Agencija zahtjevima od 10. kolovoza i 17. rujna 2010., od Ministarstva zatražila dopunu Programa restrukturiranja, a Ministarstvo je zahtjevima Agencije udovoljilo 5. i 21. listopada 2010.

Na zahtjev Europske komisije – Opće uprave za tržišno natjecanje, Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja je na 64. sjednici Vijeća, održanoj 10. veljače 2011. donijelo odluku o dostavi Europskoj komisiji – Općoj upravi za tržišno natjecanja, prethodnog mišljenja Agencije o Programu restrukturiranja, sukladno članku 6. stavku 1. točki i) ZDP-a.

U svom prethodnom mišljenju Agencija je u bitnome istaknula da Program restrukturiranja kojeg je Agenciji dostavilo Ministarstvo 1. veljače 2011. godine predstavlja održivi plan restrukturiranja čiji sadržaj je sukladan odredbama pravne stečevine Europske unije koja se odnosi na sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama i uvjetima sadržanim u Zajedničkom stajalištu Europske unije, od 25. lipnja 2010. godine, a time i propisima o državnim potporama koji su na snazi u Republici Hrvatskoj (ZDP, Uredba i Odluka o sanaciji i restrukturiranju).

U prethodnom mišljenju Agencija je navela da Program restrukturiranja sadrži novi pristup u rješavanju temeljnih razloga koji su uzrok današnjem položaju Brodosplita d.d., te da posebnu pozornost treba posvetiti nadzoru realizacije tog programa i izvršenju preuzetih obveza. S obzirom na činjenicu da je riječ o prethodnom mišljenju, Agencija je posebno naglasila da će svaku točku programa detaljno analizirati u postupku donošenja konačne odluke, odnosno pri izradi meritornog rješenja o odobrenju Programa restrukturiranja.

Dodatne dopune Programa restrukturiranja Ministarstvo je dostavilo Agenciji 8. travnja 2011., a 25. svibnja 2011. Agencija je od Brodograđevne industrije Split d.d. zaprimila sljedeću dokumentaciju: Izvještaj neovisnog revizora i konsolidirane financijske izvještaje za 2010., za Grupu Brodograđevina industrija Split d.d.; Izvještaj neovisnog revizora i financijske izvještaje 2010., za Brodograđevnu industriju Split d.d.; Izvještaj neovisnog revizora i konsolidirane financijske izvještaje za 2010., za Grupu – Brodosplit – Brodogradilište d.o.o.; Izvještaj neovisnog revizora i financijske izvještaje za 2010., za poduzetnika Brodosplit – Brodogradilište d.o.o.; Godišnji financijski izvještaj poduzetnika Brodosplit Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. za 2010., te Izvještaj neovisnog revizora i financijske izvještaje za 2010., za Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o.

DIV d.o.o. je 28. lipnja 2011. godine Agenciji dostavio sljedeće: podatke o isporučenim novogradnjama i pokazateljima produktivnosti poduzetnika Brodogradilište – Brodosplit d.o.o., očitovanje o promjeni planirane dinamike provedbe mjera restrukturiranja i promjeni terminskih planova isporuka za planirani proizvodni program, broju zaposlenika u Brodosplitu d.d. i ažuriranu projekciju dinamike zbrinjavanja i zapošljavanja, revidirani plan prihoda i rashoda sukladno novoj dinamici isporuke brodova, odnosno podatke o provedbi obveze prema Republici Hrvatskoj i rezultatu prijeboja međusobnih potraživanja između Republike Hrvatske i Brodosplita d.d.

Dana 27. srpnja 2011., Ministarstvo je Agenciji dostavilo očitovanje u kojem je navedeno da je upoznato s očitovanjem DIV-a d.o.o. i da prihvaća dopune Programa restrukturiranja koje je Agenciji dostavio DIV d.o.o. 28. lipnja 2011. U očitovanju, Ministarstvo nadalje navodi da će se restrukturiranje odvijati u ukupnom trajanju od 5 godina.

Dakle, Program restrukturiranja Brodosplita d.d. kojeg je Agenciji dostavilo Ministarstvo 30. srpnja 2010., zajedno sa svim izmjena i dopunama te Sporazum o uređenju imovinsko pravnih pitanja od 11. veljače 2011. sklopljen između Republike Hrvatske i Brodograđevne industrije Split d.d., Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. i Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. i Sporazum o međusobnim pravima i obvezama vezano uz ukupno ograničenje proizvodnje 2011-2020. od 17. svibnja 2011. koje je sklopilo Ministarstvo s Brodosplitom d.d., Brodograđevnom industrijom 3. Maj d.d., Brodotrogirom d.d. te Brodogradilištem Kraljevica d.d., koji su dostavljeni Agenciji 1. kolovoza 2011., predstavljaju konačnu verziju Programa restrukturiranja na temelju koje je doneseno ovo rješenje o odobravanju državne potpore sadržane u Planu restrukturiranja.

III.2. Restrukturiranje hrvatske brodogradnje i obveze koje je preuzela Republika Hrvatska u vezi s restrukturiranjem hrvatske brodograđevne industrije u pregovorima za stjecanje članstva u Europsku uniju.

Republika Hrvatska je, sukladno odredbama članka 70. SSP-a (članak 35. Privremenog sporazuma), preuzela određene obveze u području zaštite tržišnog natjecanja i državnih potpora. Između ostalog, SSP uređuje kako je nespojiva s ovim Sporazumom svaka potpora koja narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja davanjem prednosti nekim poduzetnicima ili nekim proizvodima, u mjeri u kojoj to utječe na trgovinu između Republike Hrvatske i Europske unije. Pritom se svako postupanje suprotno SSP-u ocjenjuje na temelju kriterija koji proizlazi iz primjene pravila o tržišnom natjecanju Europske unije odnosno članka 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i instrumenata za tumačenje koje su usvojile institucije Unije.

U slučaju državnih potpora pravna stečevina Europske unije (acquis) sadržana u članku 107. spomenutog Ugovora zabranjuje potpore koje narušavaju ili mogu narušiti trgovinu među državama članicama. Pritom, ovaj članak dopušta i moguća izuzeća za dodjelu potpora koja su tamo navedena te su dodatno obrađena u nizu smjernica i odluka Europske komisije. U konkretnom slučaju kada se radi o dodjeli potpora za sanaciju ili restrukturiranje one se mogu dodijeliti samo pod uvjetima sadržanim u Smjernicama Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama (Sl. C 244, 1. listopada 2004.).

Sukladno spomenutim Smjernicama, restrukturiranje poduzetnika u teškoćama se temelji na izvedivom, koherentnom i dalekosežnom planu s ciljem ponovne uspostave poduzetnikove dugoročne održivosti (rentabilnosti). Elementi restrukturiranja su reorganizacija i racionalizacija poduzetnikovih djelatnosti na učinkovitoj osnovi, što uključuje napuštanje djelatnosti koja je donosila gubitke, restrukturiranje onih djelatnosti koje ponovno mogu postati konkurentne, te po mogućnosti, diversifikaciju djelatnosti (razvoj novih ili poboljšanih proizvoda i proizvodnih procesa), koje će biti nove i tržišno održive.

Republika Hrvatska je također, na temelju članka 70. SSP-a, preuzela obvezu usklađenja postojećih programa državnih potpora s pravilima o tržišnom natjecanju u Zajednici u razdoblju ne dužem od četiri godine od stupanja na snagu SSP-a (1. ožujka 2002.) odnosno do 1. ožujka 2006. Spomenuta obveza na području potpora brodograđevnoj industriji zahtijevala je od Republike Hrvatske da u cijelosti izmjeni sustav dodjele potpora svim velikim brodogradilištima i to: Brodograđevnoj industriji 3. Maj d.d. iz Rijeke, Brodogradilištu Kraljevica d.d. iz Kraljevice, Brodogradilištu Brodotrogir d.d. iz Trogira, Brodograđevnoj industriji Split d.d iz Splita, Brodosplit – Brodogradilištu specijalnih objekata d.o.o. (BSO) iz Splita, te Brodogradilištu Uljanik d.d. iz Pule. Naime, potpore koje su se tradicionalno dodjeljivale spomenutim brodogradilištima u vidu subvencija koje su određivane u odnosu na ugovorenu cijenu broda i državnih jamstava za financiranje izgradnje brodova i na primljene avanse, nisu sukladne pravilima o državnim potporama iz članka 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

S druge strane, unatoč tako dodjeljivanim potporama gotovo sva brodogradilišta su poslovala s gubitkom te su se prema kriterijima iz acquis smatrala poduzetnicima u teškoćama kojima se državne potpore mogu dodijeliti samo u obliku potpora za restrukturiranje sukladno – Smjernicama za sanaciju i restrukturiranje koje uređuju način i uvjete dodjele potpora onim poduzetnicima koji svojim vlastitim sredstvima i aktivnostima nisu u stanju osigurati rentabilno poslovanje. Stoga je restrukturiranje hrvatskih brodogradilišta bilo jedno od mjerila, kako za otvaranje, tako i za zatvaranje pregovora o članstvu Republike Hrvatske u Europsku uniju u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje.

Već su u svibnju 2006. bili poznati uvjeti (mjerila) za otvaranje pregovora u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje, koji su od Republike Hrvatske zahtijevali usvajanje pojedinačnih planova restrukturiranja za svako brodogradilište u teškoćama koji bi bili usklađeni s kriterijima iz članka 70. SSP-a i prihvaćeni od strane Europske komisije. Unatoč činjenici da su ti planovi izrađeni i u nekoliko navrata dorađivani te su dostavljeni Europskoj komisiji, oni nisu bili prihvaćeni.

Vlada Republike Hrvatske odlučila je u svibnju 2008. provesti proces restrukturiranja brodogradilišta kroz njihovu privatizaciju što je poduprla i Europska komisija. Nakon što su s Europskom komisijom dogovoreni i usklađeni uvjeti natječaja (usuglašavanje je trajalo u razdoblju od donošenja odluke o privatizaciji od 21. svibnja 2008. do srpnja 2009.) za podnošenje ponuda za kupnju dionica i privatizaciju svih velikih brodogradilišta, prvi natječaj je objavljen 1. kolovoza 2009. Međutim, kako nije bilo ponuda koje su zadovoljile uvjete natječaja, a za neka brodogradilišta se nije javio niti jedan ponuditelj, u veljači 2010. objavljen je novi, bitno dorađeniji i konkretniji javni poziv na koji su se, osim u slučaju Uljanika, javili domaći i inozemni investitori zainteresirani za kupnju hrvatskih brodogradilišta, te su u proljeće 2010. za većinu brodogradilišta počeli pregovori oko uvjeta privatizacije. Javni pozivi za prodaju dionica Brodogradilišta Kraljevica d.d. ponovljen je još jedanput, a za Brodograđevnu industriju 3. Maj d.d. također još jednom radi odustanka investitora.

Polazeći od spomenutog napretka, Europska komisija je Europskom vijeću predložila otvaranje pregovora u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje.

Europsko vijeće je 25. lipnja 2010. usvojilo Zajedničko stajalište Europske unije u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje, kojim je utvrdila četiri mjerila za privremeno zatvaranje ovog poglavlja od kojih je mjerilo za brodogradnju glasilo:

– za svako od brodogradilišta u teškoćama mora biti usvojen Plan restrukturiranja usklađen s pravnom stečevinom Europske unije i prihvaćen od Agencije i Europske komisije;

– nijedno brodogradilište neće preuzimati nove narudžbe dok planove restrukturiranja ne prihvati Europska komisija;

– ukoliko neko od brodogradilišta ne bude u mogućnosti podnijeti prihvatljiv plan restrukturiranja, Republika Hrvatska će morati za to brodogradilište usvojiti stečajni plan u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, prihvaćen od Agencije i Europske komisije. Takvim brodogradilištima više neće biti dopušteno preuzimati nove narudžbe te će im jedino biti dopušteno primati nove državne potpore strogo ograničene na ono što je nužno za dovršenje postojećih narudžbi.

Pregovori u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje otvoreni su na sjednici Međuvladine konferencije 30. lipnja 2010.

Polazeći od mjerila koji od Republike Hrvatske zahtijeva izradu planova restrukturiranja svih brodogradilišta u teškoćama te odobrenje istih od strane Europske komisije i Agencije, tijekom druge polovine 2010. intenzivirana je aktivnost na izradi, a potom i doradi planova restrukturiranja od strane ponuditelja koji su odabrani kao potencijalni investitori na privatizacijskim natječajima provedenim u veljači 2010. i kasnije. Kako bi se mogla dati objektivna i realna ocjena planova restrukturiranja, kako od strane Agencije, tako i Europske komisije – Opće Uprave za tržišno natjecanje, u uvjetima bitno pogoršanih kretanja na tržištu, Europska komisija i Agencija dogovorile su provedbu projekta čiji je cilj bio uključiti neovisne stručnjake, specijaliste za tržište brodograđevne industrije pri ocjeni dostavljenih planova restrukturiranja. Radi se o projektu koji je financirala Europska komisija, a na temelju kojeg je putem javnog poziva izabrana tvrtka Ecorys, čija je temeljna zadaća bila pomoći Agenciji i Europskoj komisiji u procjeni tržišne prihvatljivosti i održivosti predloženih planova restrukturiranja brodogradilišta u teškoćama.

Naime, okosnicu Projekta stručnjaka iz Ecorysa činila je analiza pojedinačnih planova restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta s obzirom na sljedeće elemente:

– strategija tržišne orijentacije brodogradilišta, uključujući ocjenu profitabilnosti proizvodnje;

– industrijsko restrukturiranje: proizvodni procesi i postrojenja, planirana ulaganja, produktivnost;

– organizacijsko restrukturiranje: upravljački alati, struktura zaposlenih;

– prodajna strategija (točka pokrića, planirana proizvodnja, metode financiranja proizvodnje);

– rezultati planirani za kraj procesa restrukturiranja (u smislu profitabilnosti, produktivnosti, proizvodnog izlaza, strukture zaposlenih itd).

Analize su trebale dati ocjenu različitih pretpostavki na temelju kojih su programi sastavljeni (jesu li realne i razumne u danom trenutku te održive) te je li moguće očekivati dugoročnu konkurentnost svakog pojedinačnog brodogradilišta na tržištu.

Tijekom rada na dostavljenim planovima restrukturiranja stručnjaci Ecorysa su ukazivali na slabosti i nedostatke programa restrukturiranja, te potencijalnim investitorima i pomagali pri doradi ili pojašnjavanju i većoj transparentnosti pojedinih dijelova tih planova.

U konačnici, ocjene stručnjaka Ecorysa o održivosti svakog od brodogradilišta, odnosno svakog pojedinog programa restrukturiranja za Brodosplit d.d., 3. Maj d.d., Brodotrogir d.d. i Kraljevicu d.d. su (Brodogradilište Uljanik d.d. je s obzirom na rezultate poslovanja u 2009. i u prvom polugodištu 2010., te uzimajući u obzir perspektive daljnjeg rentabilnog poslovanja, uz prethodno pozitivno mišljenje Agencije i pristanak Europske komisije izuzeto iz procesa restrukturiranja uz obvezu povrata nezakonito dodijeljenih potpora u razdoblju od 1. ožujka 2006.), sukladno zadaćama koje je predvidio Projekt, činile okosnicu konačnog utvrđenja Europske komisije i Agencije o prihvatljivosti tih planova. Naime, nakon analize planova koju je sačinio Ecorys (sadržana u Izvješću pod nazivom »Podrška privatizaciji i restrukturiranju brodograđevne industrije u Republici Hrvatskoj«), Agencija je, sukladno zahtjevu iz mjerila za zatvaranje pregovora dala prethodno mišljenje na te planove. Konkretno, u veljači 2011., dano je prethodno mišljenje na Program restrukturiranja Brodosplita d.d., a nakon toga, u lipnju 2011. i za ostala brodogradilišta. Navedeno prethodno mišljenje opisano je u točki III.1. obrazloženja ovog rješenja.

Nakon toga i Europska komisija je najprije za Brodosplit d.d., a potom i za ostale planove restrukturiranja brodogradilišta u teškoćama koje su predložili potencijalni investitori dala pozitivnu ocjenu.

Na taj način stvoreni su preduvjeti za zatvaranje Poglavlja 8. Tržišno natjecanje.

Europska unija usvojila je 22. lipnja 2011. Zajedničko stajalište Europske unije za Poglavlje 8. Tržišno natjecanje, kojim je okončan proces pregovora odnosno privremeno zatvoreno ovo pregovaračko područje te su navedeni uvjeti koji se moraju ispuniti u procesu restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta, i to:

– Sve državne potpore koje su brodogradilišta primila od 1. ožujka 2006. smatraju se potporama za restrukturiranje. Poduzetnici daju doprinos programu restrukturiranja iz vlastitih sredstava, koji mora biti stvaran, bez državnih potpora i mora predstavljati najmanje 40% ukupnih troškova restrukturiranja.

– Ukupni proizvodni kapacitet poduzetnika smanjuje se, u usporedbi s razinama od 1. lipnja 2011., s 472.324 cgt-a na 372.346 cgt-a odnosno za 21%.

– Za svako brodogradilište utvrđen je iznos smanjenja proizvodnih kapaciteta izražen u cgt-ima, što za Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. i Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. iznosi 29.611 cgt-a.

– Ukupna godišnja proizvodnja za 5 brodogradilišta u procesu restrukturiranja ograničava se na 323.600 cgt-a za razdoblje od deset godina, počevši od 1. siječnja 2011. Poduzetnici smanjuju svoje proizvodne kapacitete najkasnije dvanaest mjeseci nakon potpisivanja ugovora o privatizaciji. Smanjenje kapaciteta provodi se trajnim zatvaranjem navoza, određivanjem navoza za isključivu vojnu proizvodnju u smislu članka 346. Ugovora o funkcioniranju Europske unijei/ili smanjivanjem površina. Cgt je mjerna jedinica za proizvodnju koja se izračunava u skladu s važećim pravilima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

– Za svako brodogradilište utvrđena je maksimalna godišnja proizvodnja izražena u cgt-ima, što za Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. i Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o.iznosi 132.078 cgt-a,

– Brodogradilišta ne smiju primiti novu potporu za sanaciju ili restrukturiranje u razdoblju od najmanje deset godina od dana potpisivanja ugovora o privatizaciji. Nakon pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, Europska komisija će Republici Hrvatskoj naložiti da osigura povrat potpora za sanaciju i restrukturiranje koje su dane kršenjem ove odredbe, uvećanih za obračunate kamate.

– Planovi restrukturiranja odobreni od Agencije i Europske komisije moraju biti uključeni u ugovore o privatizaciji sklopljene između Republike Hrvatske i kupaca poduzetnika. Ugovori o privatizaciji podnose se Europskoj komisiji na prihvaćanje te se potpisuju prije pristupanje Republike Hrvatske u Europsku uniju.

– Sve naknadne izmjene ovih programa moraju biti u skladu s ključnim uvjetima u postupku restrukturiranja te se podnose Europskoj komisiji na prihvaćanje.

– Predviđen je povrat državne potpore dodijeljene od 1. ožujka 2006. uvećane za propisanu kamatu ako ugovor o privatizaciji još nije potpisan (do članstva u Europsku uniju) ili u njega nisu u cijelosti uvršteni uvjeti utvrđeni u programu restrukturiranja, koje su prihvatili Agencija i Europska komisija, ili poduzetnik nije dao vlastiti doprinos iz vlastitih sredstava koji je stvaran, bez državnih potpora i koji predstavlja najmanje 40% troškova restrukturiranja, ili smanjenje ukupnog kapaciteta nije provedeno unutar dvanaest mjeseci od potpisivanja ugovora o privatizaciji, ili je ukupno ograničenje proizvodnje prekoračeno u bilo kojoj pojedinačnoj kalendarskoj godini između 2011. i 2020.

– Europska komisija nadzire provedbu programa restrukturiranja i poštovanje utvrđenih uvjeta u pogledu razine državnih potpora, vlastitog doprinosa, smanjivanja kapaciteta, ograničenja proizvodnje i mjera poduzetih kako bi se osiguralo vraćanje na održivost.

Spomenuti uvjeti restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta detaljno su opisani u Zajedničkom stajalištu Europske unije koji je Republika Hrvatska prihvatila na Međuvladinoj konferenciji održanoj 30. lipnja 2011. i bit će sadržani i u Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske, u posebnom prilogu (Prilog VIII.) Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Dakle, proces vođenja i zatvaranja pregovora u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje u dijelu koji se odnosi na restrukturiranje hrvatskih brodogradilišta u teškoćama tekao je paralelno s postupkom ocjene planova restrukturiranja i odobravanja potpora za restrukturiranje na temelju ZDP-a, koji je vodila Agencija, a tijek kojeg je sadržan u ovom rješenju. Drugim riječima, uvjeti pod kojima se restrukturiraju hrvatska brodogradilišta bili su predmet pregovora Republike Hrvatske o stjecanju članstva u Europsku uniju i sastavni su dio Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske u ovu integraciju. S obzirom na to, odluke Vijeća o odobrenju predloženih programa restrukturiranja svakog pojedinačnog brodogradilišta nužno su i izravno vezane uz uvjete i obveze koje je Republika Hrvatska preuzela tijekom pregovora.

IV. UTVRĐIVANJE ČINJENICA

Na temelju dostavljenih podataka u postupku je utvrđeno sljedeće:

IV. 1. Opis, djelatnost i analiza poslovanja Brodograđevne industrije Split d.d.

Poduzetnik Brodograđevna industrija Split d.d. upisan je u registru Trgovačkog suda u Splitu pod matičnim brojem subjekta upisa: 060175040, OIB: 18556905592, kao dioničko društvo, sa sjedištem u Splitu, Put Supavla 21 (dalje: Brodosplit d.d., što predstavlja skraćeno ime tvrtke Brodograđevna industrija Split d.d. upisano u registru Trgovačkog suda u Splitu).

Grupu Brodosplit d.d. čine vladajuće društvo Brodosplit d.d. koji je jedini osnivač i imatelj 100%-nog udjela u ovisnim društvima, odnosno društvima kćerima: Brodosplit – Brodogradilište d.o.o., Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. i Brodosplit – Metaloprema d.o.o. u stečaju što je prikazano na Slici 1.

Slika 1. STRUKTURA GRUPE BRODOGRAĐEVNA INDUSTRIJA SPLIT d.d. (BRODOSPLIT d.d.)

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Temeljni kapital vladajućeg društva, poduzetnika Brodosplit d.d., upisan je u registru Trgovačkog suda u Splitu u iznosu od 485.465.940,00 kuna, a podijeljen je na 8.091.099 redovnih dionica na ime, nominalne vrijednosti 60 kuna po dionici, prikazano u Tablici 1.

Tablica 1. VLASNIČKA STRUKTURA BRODOGRAĐEVNE INDUSTRIJE SPLIT d.d.

R. br.	Naziv dioničara	Udjel (broj dionica)	Udjel u %
1.	Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom	5.404.268	66,80
2.	HFP (0/1) / Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (1/1)	914.494	11,30
3.	Hrvatski fond za privatizaciju	756.445	9,35
4.	Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje	630.322	7,79
5.	Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka	281.162	3,48
6.	HFP (0/1) / Hrvatski zavod za zapošljavanje (1/1)	60.111	0,74
7.	Hrvatske vode	25.781	0,32
8.	Hrvatska gospodarska komora	11.637	0,14
9.	Osiguranje Zagreb d.d.	5.894	0,07
10.	Hrvatske šume d.o.o.	967	0,01
11.	Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod d.d.	18	0,00
12.	Ukupno	8.091.099	100,00

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Osnovna djelatnost društva Brodosplit d.d. je: brodogradnja, popravak i preinaka brodova, djelatnosti izravno vezane uz brodogradnju, proizvodnja dvotaktnih i četverotaktnih brodskih motora te drugih metalnih konstrukcija. Brodogradnja je zastupljena kroz projektiranje i gradnju trgovačkih brodova koja, uslijed svoje složenosti, veže čitav niz popratnih proizvodnih i uslužnih djelatnosti.

Ukupna površina lokacije kojom raspolaže Brodosplit d.d., uključujući sva društva kćeri, u okviru postojećih granica pomorskog dobra iznosi 580.589 četvornih metara. Promjenom granica te prenamjenom dijela površine za ostale djelatnosti, ukupna raspoloživa površina za brodograđevnu djelatnost nakon privatizacije iznosit će 350.549 četvornih metara.

Tablica 2. PREGLED NAVOZA PODUZETNIKA BRODOSPLIT d.d.

Navozi	Veličina u m (dužina x širina)	Maksimalna kapacitet dizalica u t	Pretpostavljeni product mix	Kapacitet u cgt-ima	Udjel
1	282 x 50	160	»product« tanker 166.000	61.665	28,2%
2	250 x 37,75	160	»chemical« tanker 45.000	82.519	37,7%
3	175 x 25	112	Reefer 11.000	31.492	14,4%
4	175 x 22	60	»chemical« tanker 15.200	27.421	12,5%
5	56 x 12	80	Ro-pax 59m	15.925	7,3%
Ukupno	-			219.021	100,00

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Iz Tablice 2. razvidno je da Brodosplit d.d. raspolaže s 5 navoza različitih dimenzija i kapaciteta dizalica. Ukupni izračunati kapacitet, odnosno moguća proizvodnja, sukladno tehničkim karakteristikama navoza, iznosi 219.021 cgt-a godišnje, međutim ne koriste se maksimalno svi kapaciteti. Naime, navoz broj 3 ne koristi se stalno, dok je navoz broj 4 nije korišten duži niz godina. Stoga je ukupni proizvodni kapacitet Brodosplita d.d. u zadnjih nekoliko godina iznosio 146.754 cgt-a godišnje.

Budući da su u Programu restrukturiranja Brodosplita d.d. i ostaloj pratećoj dokumentaciji potrebnoj u ovom postupku navedeni pojmovi koji su uobičajeni u brodograđevnoj industriji, a koji se spominju i u ovom rješenju, u nastavku se daje značenje pojedinih skraćenica i engleskih naziva koje se koriste u ovom rješenju:

– Bulk Carrier (BC): brod za prijevoz rasutih tereta,

– Container: brod za prijevoz kontejnera,

– Ro-pax:(Roll on/Roll Off passenger): brod za prijevoz automobila i putnika,

– Cruise vessel: brod turističke namjene, putnički brod,

– Chemical tanker: tanker za kemikalije,

– Product carrier/tanker: tanker za prerađevine,

– Shuttle Suezmax tanker: tanker za prijevoz sirove nafte sa naftnih polja tipa Suezmax (120.000-200.000 tona nosivosti),

– Aframax tanker – tanker za prijevoz tekućih tereta tipa Aframax (80.000 – 120.000 tona nosivosti),

– Reefer – brod za prijevoz hlađenih tereta,

– Wind farm vessel – brod za održavanje morskih polja vjetroelektrana,

– Heavy lift – ********* – brod za prijevoz teških tereta (**********),

– Multipurpose field supply vessel – višenamjenski brod za opskrbu platformi,

– DWT (engl. Deadweight tonnage; dalje: dwt): mjera nosivosti broda uključujući sve terete te

– CGT (engl. Compensated Gross Tons; dalje: cgt): mjera koja predstavlja indikator potrebne količine rada prilikom gradnje broda, a izračunava se na način da se tonaža broda pomnoži s koeficijentom koji je određen za pojedini tip i veličinu broda, kako bi se različiti tipovi brodova mogli uspoređivati.

Brodosplit d.d. je poduzetnik u teškoćama što je vidljivo iz Bilance tog poduzetnika budući da bilježi gubitak iznad visine kapitala koji je nastao kumuliranjem stalnih tekućih gubitaka ostvarenih u zadnjem desetljeću. Poslovanje Brodosplita d.d. financiralo se nepovoljnim kratkoročnim zaduživanjem i dodijeljenim državnim potporama čime je zaduženost dosegla izuzetno visoku razinu te je ugrožena likvidnost cijelog Brodosplita d.d. Problemi u poslovanju nastali su prije svega u osnovnoj brodograđevnoj djelatnosti koju izvode dvije najznačajnije tvrtke-kćeri tog poduzetnika: Brodogradilište – Brodosplit d.o.o. i Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o., što se detaljno obrazlože u nastavku.

Poslovanje Brodosplita d.d. očituje se u stalnom kumuliranju gubitaka tijekom godina poslovanja, pa Brodosplit d.d. krajem 2010. bilježi ukupni kumulirani gubitak u iznosu od 5,508 milijardi kuna, od čega je gubitak iznad visine kapitala 3,818 milijarde kuna. Najvećim dijelom taj gubitak nastao je iz brodograđevne djelatnosti, odnosno kod Brodogradilišta – Brodosplit d.o.o.

Iz Bilance Brodosplita d.d. (Grupe) prikazane u Tablici 3. vidljivo je da je Brodosplit d.d. u ozbiljnim teškoćama jer je temeljni kapital odavno nestao, poslovanje se financira isključivo iz tuđih izvora sredstava, a pokazatelji zaduženosti i likvidnosti izrazito su loši.

Tablica 3. KONSOLIDIRANA BILANCA GRUPE BRODOSPLIT ZA RAZDOBLJE 2006. – 2010.

u 000 kn

Pozicije bilance	31. 12. 2006.	31. 12. 2007.	31.12.2008.	31. 12. 2009.	31. 12. 2010.
1	3	4	5	6	6
1. Dugotrajna imovina	866.814	830.514	303.646	367.932	342.569
2. Kratkotrajna imovina	589.227	623.352	1.038.016	774.338	1.102.551
3. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata	557.705	398.137	384.983	496.670	256.359
4. Gubitak iznad visine kapitala	2.170.488	2.692.121	3.261.863	3.390.871	0
UKUPNA AKTIVA	4.184.233	4.544.123	4.988.509	5.029.812	1.701.480
1. Kapital i rezerve	0	0	0	0	(3.818.195)
– Upisani kapital	485.466	485.466	485.466	485.466	485.466
– Rezerve	1.208.280	1.208.280	1.205.305	1.205.377	1.205.317
– Preneseni gubitak	(1.372.136)	(1.172.098)	(1.121.602)	(1.561.763)	(5.081.714)
– Gubitak tekuće godine	(321.610)	(521.648)	(569.169)	(129.080)	(427.264)
2. Dugoročna rezerviranja	0	0	203.717	78.799	48.763
3. Dugoročne obveze	1.549.680	1.190.521	1.030.123	817.299	1.118.586
4. Kratkoročne obveze	1.766.865	2.695.894	3.458.054	4.004.464	4.298.965
5. Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja	867.688	657.708	296.615	129.250	53.361
UKUPNA PASIVA	4.184.233	4.544.123	4.988.509	5.029.812	1.701.480

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Prema točki 9. Odluke o sanaciji i restrukturiranju, smatra se da je poduzetnik u teškoćama ako nije sposoban vlastitim sredstvima ili sredstvima koja može pribaviti od svojih vlasnika/dioničara ili vjerovnika spriječiti gubitke, a koji bi, bez vanjske intervencije države, gotovo sigurno kratkoročno ili srednjoročno ugrozili njegov opstanak.

U smislu točke 10. a) Odluke o sanaciji i restrukturiranju, smatra se da je poduzetnik u teškoćama, bez obzira na njegovu veličinu posebice u slučaju ako je više od polovice upisanog odnosno temeljenog kapitala nestalo, a više od četvrtine tog kapitala izgubljeno u prethodnih dvanaest mjeseci.

Sukladno točki 11. Odluke o sanaciji i restrukturiranju smatra se da je poduzetnik u teškoćama posebice ako su prisutni tipični pokazatelji da se radi o poduzetniku u teškoćama, kao što su to primjerice rast gubitaka, smanjenje ukupnog prihoda, rast zaliha, višak kapaciteta, smanjenje novčanih tokova, rast duga, porast troškova kamata i pad ili nulta neto vrijednost imovine.

Iz navedenog neosporno proizlazi da je Brodosplit d.d. poduzetnik u teškoćama u smislu točke 9., 10 a) i 11. Odluke o sanaciji i restrukturiranju, te da je izvjesno da bez državnih potpora ne bi bio u stanju dugoročno opstati na tržištu.

IV 1.1. Brodosplit – Brodogradilište d.o.o.

Jedini član odnosno osnivač i 100%-tni imatelj udjela u temeljnom kapitalu Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o. je Brodosplit d.d.

Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. upisano je u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu, s matičnim brojem subjekta upisa: 06175953, OIB: 05532178397. Temeljni kapital Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o., iznosi 165.368.700,00 kuna. Sjedište poduzetnika je u Splitu, Put Supavla 21.

S obzirom na jaku konkurenciju na svjetskom tržištu u području standardnih trgovačkih brodova (tankera, brodova za prijevoz rasutih tereta, brodova za prijevoz kontejnera), proizvodna strategija Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o. usmjerena je na gradnju složenijih tipova brodova, između kojih se posebice mogu izdvojiti brodovi za prijevoz vozila i putnika (Ro-Pax), zatim brodovi iz »off-shore« programa i brodovi za prijevoz narančinog soka.

Pod složenijim tipovima brodova podrazumijevaju se visoko specijalizirani brodovi veće jedinične cijene, odnosno veće dodane vrijednosti u odnosu na tipske brodove. Složenijim tipovima brodova realizira se pristup zahtjevnijem tržištu visokovrijednih proizvoda, posebice u osvajanju tržišta off shore proizvoda, zatim brodova za instaliranje i opskrbu vjetrenjača za proizvodnju električne energije, brodova za prijevoz rashladnih tereta, brodova za opskrbu naftnih platformi, brodova za prijevoz vozila i kontejnera, brodova iz programa ribarske flote. Navedeni tipovi brodova spadaju u nestandardne segmente tržišta te su time manje izloženi promjenama tržišnih uvjeta.

Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. nositelj je brodograđevne djelatnosti u Brodosplitu d.d., a svoje novogradnje plasira uglavnom na inozemna tržišta, što ga čini i značajnim izvoznikom. U razdoblju od 2004. do 2009. proizvodni program Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o. sastojao se od različitih tipova brodova za prijevoz nafte i naftnih prerađevina te dva višenamjenska broda. Od 2004. do 2010. godine prema knjizi narudžbi izgrađeno je 34 broda, uglavnom tankera.

Tablica 4. PREGLED ISPORUČENIH BRODOVA BRODOSPLIT – BRODOGRADILIŠTA d.o.o. U RAZDOBLJU 2004. – 2010. I POKAZATELJI PRODUKTIVNOSTI

Godina isporuke	Tip broda	Broj isporučenih brodova	Realizirani cgt	Direktni sati/cgt (07)	Prosječan broj direktno zaposlenih	Realizirani cgt/broj direktno zaposlenih
1	2	3	4	5	6	7
2004	tanker	4	120.912	46,40	-	-
2005	tanker	5	101.134	56,75	1.992	50,77
2006	tanker	7	123.109	49,99	1.600	76,94
2007	tanker	5	112.705	42,94	1.580	71,33
2008	tanker	5	109.685	41,22	1.522	72,07
2009	tanker	3	83.412	40,45	1.467	56,86
2010	tanker, bulk carrier	5	61.550	42,86	1.383	44,50
Prosječno Δ =		4,85	105.873	46,14	1.632	65,60

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

U promatranom razdoblju poduzetnik Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. godišnje je proizvodio 4-5 brodova, odnosno prosječno 105.873 cgt-a godišnje. U većini slučajeva riječ je o brodovima za prijevoz nafte i naftnih prerađevina koji su, bez obzira na državne potpore dodijeljene Brodosplit – Brodogradilištu d.o.o., ostvarivali značajne gubitke.

Iz Tablice 4. vidljivo je da je na izgradnji brodova u razdoblju 2004.-2010. godine bio angažiran velik broj direktno zaposlenih radnika, tako da učinkovitost i produktivnost rada na tim novogradnjama nije odgovarajuća u odnosu na svjetske standarde. Naime, dok je prema svjetskim statistikama za proizvodnju jednog cgt-a za brodove poput »product« tankera i »chemical« tankera potrebno 20, odnosno 36 radnih sati, u Brodosplit – Brodogradilištu d.o.o. taj prosjek kreće se između 40 i 45 radnih sati za jedan cgt, ovisno o godini. Također, količina realiziranih cgt-a po jednom izravno zaposlenom (kolona 7) manja je od svjetskog prosjeka odnosno efikasne proizvodnje.

Potrebno je napomenuti da Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. u ukupne sate rada uračunava i radne sate kooperanata, što brodogradilišta u svijetu, pogotovo ona na Dalekom istoku, ne čine, već taj rad uračunavaju kao dio opreme ili sekcije ugrađene u novogradnje. Općenito, može se reći da je metoda rada brodogradilišta na Dalekom istoku metoda montaže broda, dok je u hrvatskim brodogradilištima riječ o izgradnji brodova.

U budućnosti, što je i namjera novog vlasnika, broj direktnih radnih sati po jednom cgt-u mora biti znatno manji ukoliko Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. želi maksimalno učinkovito koristiti radnu snagu i postići zadovoljavajuću učinkovitost cjelokupnog proizvodnog procesa.

Iako se svi isporučeni brodovi mogu svrstati u standardne trgovačke brodove, bitno je istaknuti da su zahvaljujući pojedinim tehničkim značajkama izvanserijski u svojoj klasi. Najveći brodovi izgrađeni u Brodosplit – Brodogradilištu d.o.o. su Suezmax tankeri nosivosti 166.447 dwt-a, dužine 281,2 metra. Osim navedenih brodova, Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. ističe se gradnjom brodova s visokom klasom leda koji se koriste u sjevernim morima i čija potražnja pokazuje pozitivan trend.

U brodove izgrađene u Brodosplit – Brodogradilištu d.o.o. uglavnom se ugrađuju glavni i pomoćni brodski motori izgrađeni u Brodosplit – Tvornica dizel motora d.o.o. (dalje: TDM d.o.o.). TDM d.o.o. uglavnom isporučuje dizel motore i ostalim domaćim brodogradilištima, čime se i taj proizvod u konačnici može smatrati izvoznim proizvodom.

IV 1.1.1. Analiza poslovanja Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o.

Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. u razdoblju 2006. – 2010. godine ostvaruje svake godine gubitak u poslovanju, što je vidljivo iz Tablice 5. Osim toga, izuzev u 2009., svake godine ostvaruje operativni gubitak iz poslovanja, odnosno poslovni prihodi ne pokrivaju poslovne rashode, što u konačnici ima za posljedicu nelikvidnost i insolventnost. Stoga se smatra poduzetnikom u teškoćama iz točke 9. Odluke o sanaciji i restrukturiranju.

Tablica 5. RAČUN DOBITI I GUBITKA BRODOSPLIT – BRODOGRADILIŠTA d.o.o. ZA RAZDOBLJE 2006. – 2010.

u 000 kn

R. br.	Opis	2006.	2007.	2008.	2009.	2010.
1.	Poslovni prihodi	1.914.458	1.929.686	2.056.364	1.709.763	1.462.423
2.	Poslovni rashodi	2.068.949	2.467.728	2.289.799	1.678.107	1.494.306
3.	Financijski prihodi	400.386	293.663	91.957	136.424	59.030
4.	Financijski rashodi	202.992	211.869	399.815	261.880	453.689
5.	Izvanredni prihodi	31.898	8.932	0	0	0
6.	Izvanredni rashodi	416.306	25.462	0	0	0
7.	UKUPNI PRIHODI	2.346.742	2.232.281	2.148.321	1.846.188	1.521.453
8.	UKUPNI RASHODI	2.688.247	2.705.059	2.689.614	1.939.987	1.947.995
9.	GUBITAK	(341.505)	(472.778)	(541.293)	(93.7999	(426.542)
10.	Porez na dobit	0	0	0	0	0
11.	Ostali porezi koji nisu iskazani na prethodnim pozicijama	3.607	684	0	0	0
12.	GUBITAK	(345.112)	(473.462)	(541.293)	(93.799)	(426.542)

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

U Tablici 6., prikazana je Bilanca iz koje je razvidno da je višegodišnje kumuliranje tekućih gubitaka dovelo do gubitka iznad visine temeljnog kapitala koji na kraju 2010. iznosi 3,725 milijarde kuna, čime je ispunjen uvjet iz točke 10. a) i točke 11. Odluke o sanaciji i restrukturiranju koja određuje kada se može smatrati da je poduzetnik u teškoćama, što se dodatno obrazlaže u nastavku.

Također, zbog predugih rokova izgradnje i kašnjenja u isporukama brodova, stvarni troškovi izgradnje brodova bili su uvećani u odnosu na kalkulativne. Iz navedenog se razloga Brodosplit – Brodogradilište d.o.o., osim financiranja izgradnje brodova uobičajenim avansnim jamstvima, morao i dodatno kratkoročno zaduživati kako bi premostio nedostatak likvidnih sredstava i u potpunosti završio izgradnju brodova. Slijedom navedenog, nepovoljno i značajno zaduživanje te kašnjenje u provedbi sanacije i restrukturiranja poslovanja uzrokovalo je da Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. krajem 2010. ukupno duguje 3,6 milijardi kuna po kratkoročnim i dugoročnim kreditima.

Razvidno je da je Brodosplit – Brodogradilište d.o.o., što potvrđuje struktura Bilance poduzetnika iz Tablice 6., prezadužen i izrazito nelikvidan. Ukupne obveze Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o. iznose 5,269 milijardi kuna, dok je vrijednost ukupne imovine tek 1,622 milijardi kuna, te ona nije dostatna za pokrivanje svih obveza. Kratkoročne obveze značajno su porasle u razdoblju od 2006. do 2010. i to sa 1,681 milijardi na 4,177 milijardi kuna, što je dokaz da Brodosplit Brodogradilište d.o.o. nije u mogućnosti podmirivati svoje tekuće obveze prema zaposlenicima, dobavljačima, kreditorima i državi.

Osim toga, zbog izuzetno nepovoljnog financijskog stanja iskazanog u financijskim izvješćima, Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. nije u stanju samostalno osigurati jamstva za povrat avansa i dobiti kredite za financiranje gradnje broda na financijskom tržištu, jer niti jedna komercijalna banka ne želi odobravati kredite Brodosplit – Brodogradilištu d.o.o. ukoliko krediti nisu pokriveni državnim jamstvom.

Tablica 6. BILANCA BRODOSPLIT – BRODOGRADILIŠTA d.o.o. ZA RAZDOBLJE 2006. – 2010.

u 000 kn

Pozicije Bilance na 31.12.	2006.	2007.	2008.	2009.	2010.
1. Dugotrajna imovina	758.751	723.700	236.467	307.031	285.722
2. Kratkotrajna imovina	516.845	560.609	938.104	717.246	1.080.173
3. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata	545.353	392.158	384.262	458.959	256.229
4. Gubitak iznad visine kapitala*	2.191.155	2.664.616	3.204.877	3.298.606	0
UKUPNA AKTIVA	4.012.104	4.341.083	4.763.710	4.781.842	1.622.124
1. Kapital i rezerve	0	0	0	0	(3.725.208)
– Upisani kapital	165.369	165.369	165.369	165.369	165.369
– Rezerve	4.642	4.642	1.896	1.966	1.906
– Zadržana dobit	1.626.711	1.626.711	1.630.490	0
– Preneseni gubitak	(1.451.610)	(1.323.260)	(1.256.462)	(73.535)	(3.465.941)
– Gubitak tekuće godine	(345.112)	(473.462)	(541.293)	(93.799)	(426.542)
2. Dugoročna rezerviranja	0	403.795	203.717	78.798	30.283
3. Dugoročne obveze	1.513.168	1.154.219	993.629	780.984	1.091.855
4. Kratkoročne obveze	1.681.498	2.563.614	3.304.035	3.817.485	4.177.251
5. Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja	817.438	219.455	262.329	104.575	47.942
UKUPNA PASIVA	4.012.104	4.341.083	4.763.710	4.781.842	1.622.124

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o. i Grupe Brodosplit
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

* Napomena: sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (»Narodne novine« broj 130/10), u Bilanci za 2010. gubitak iznad visine kapitala više se ne prikazuje kao pozicija u Aktivi, već se ukupni kumulirani gubitak prikazuje u Pasivi u okviru pozicije Kapital i rezerve kao Preneseni gubitak.

Ukupan iznos kreditnih obveza pokrivenih državnim jamstvom, na dan 31. prosinca 2010., koje će preuzeti Republika Hrvatska, iznosi 3.587.513.435 kuna i odnose se na sljedeće:

a) Krediti pokriveni državnim jamstvom odobreni prije 1. ožujka 2006.

Kreditor	Valuta	Iznos u valuti	Iznos u HRK	Datum povrata
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d.	KN	73.046.490	73.046.490	30.09.2011.
SOCIETE GENERALE – SPLITSKA BANKA d.d.	USD	16.200.000	90.205.682	15.12.2010.
SOCIETE GENERALE – SPLITSKA BANKA d.d.	USD	25.200.000	140.319.950	15.12.2010.
ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK d.d.	USD	5.000.000	27.841.260	31.03.2011.
ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK d.d.	USD	20.200.000	112.478.690	31.03.2011.
ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK d.d.	USD	29.700.000	165.377.084	31.03.2011.
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d	EUR	6.925.650	51.147.130	30.09.2011.
ZAGREBAČKA BANKA d.d., Zagreb	USD	9.000.000	50.114.268	02.01.2012.
ZAGREBAČKA BANKA d.d., Zagreb	EUR	12.000.000	88.622.076	02.01.2012.
OTP BANKA d.d., Zadar (ex Kn 58.000.000)	EUR	8.004.207	59.112.456	30.06.2011.
OTP BANKA d.d., Zadar (ex Kn 25.000.000)	EUR	3.414.605	25.217.448	30.06.2011.
HBOR – USD 20 mil.- tehnološka obnova	USD	8.571.428	47.727.874	od 31. 3. 2004. do 31. 12. 2013.
HYPO-ALPE-ADRIA BANK, Klagenfurt	USD	4.124.529	22.966.420	od 1. 7. 2005. do 1. 4. 2014.
HYPO-ALPE-ADRIA BANK d.d., Split	USD	81.479.326	453.697.425	od 1. 7. 2008. do 1. 4. 2016.
UKUPNO U HRK	1.407.874.257

b) Krediti pokriveni državnih jamstvima za provedbu sanacije a koji su odobreni rješenjem Agencije klasa: UP/I 430-01/2006-02/49, urbroj: 580-03-06-43-12, od 21. rujna 2006., objavljenim u »Narodnim novinama« broj 135/06.

Kreditor	Valuta	Iznos u valuti	Iznos u HRK	Datum povrata
ZAGREBAČKA BANKA d.d., Zagreb	EUR	42.106.277,05	310.962.140	2. 1. 2012.
ZAGREBAČKA BANKA d.d., Zagreb	EUR	14.180.000,00	104.721.753	2. 1. 2012.
ZAGREBAČKA BANKA d.d., Zagreb	EUR	6.726.242,34	49.674.463	2. 1. 2012.
ZAGREBAČKA BANKA d.d., Zagreb	EUR	14.246.181,28	105.210.513	2. 1. 2012.
ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK d.d.	KN	35.000.000,00	35.000.000	31. 3. 2011.
HYPO-ALPE-ADRIA BANK d.d., Split	KN	115.000.000,00	115.000.000	30. 9. 2011.
UKUPNO U HRK	720.396.218

Agencija je rješenjem o odobrenju državnih jamstava za sanaciju Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o., od 21. rujna 2006., odobrila iznos državnih jamstava od 1.687.618.850,45 kuna koji se odnosio na:

(i) 149.248.942 USD (874.693.573,20 kuna) za kratkoročno kreditiranje poslovanja do kraja ožujka 2007.,

(ii) 29.750.000 USD (174.353.891,25 kuna) i 30.292.744 eura (225.078.511,00 kuna) za osiguranje avansnih uplata za novogradnje 460 i 461,

(iii) 14.202.225 USD (83.234.056,91 kuna) za kratkoročno kreditiranje novogradnje 456,

(iv) 10.800.000 USD (63.294.858,00 kuna) i 35.930.000 eura (266.963.960,09 kuna) za financijsko praćenje novogradnji 462 i 463, odnosno za osiguranje avansnih uplata od strane kupca.

c) Krediti pokriveni državnim jamstvom za izgradnju novogradnji odobreni nakon 1. ožujka 2006.

Kreditor	Valuta	Iznos u valuti	Iznos u HRK	Datum povrata
HYPO-ALPE-ADRIA BANK d.d., Split	USD	9.276.000,00	51.651.105	30. 9. 2011.
HYPO-ALPE-ADRIA BANK d.d., Split	USD	15.555.079,01	86.614.599	30. 9. 2011.
HYPO-ALPE-ADRIA BANK d.d., Split	USD	9.276.000,00	51.651.105	30. 9. 2011.
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d.	EUR	7.618.216,01	56.261.843	30. 9. 2011.
ZAGREBAČKA BANKA d.d., Zagreb	EUR	10.761.987,74	79.479.141	2. 1. 2012.
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d.	EUR	6.233.691,11	46.036.887	30. 9. 2011.
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d.	EUR	4.124.261,24	30.458.382	31. 12. 2011.
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d.	EUR	2.749.507,49	20.305.588	31. 12. 2011.
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d.	EUR	4.124.261,24	30.458.382	31. 12. 2011.
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d.	EUR	2.062.130,62	15.229.191	31. 12. 2011.
OTP BANKA d.d., Zadar	EUR	8.270.000,00	61.075.380	30. 6. 2011.
OTP BANKA d.d., Zadar	EUR	9.580.780,00	70.755.717	31. 3. 2011.
NOMURA INTERNATIONAL PLC, LONDON	USD	24.679.000,00	137.418.891	31. 3. 2011.
UKUPNO U HRK	737.396.218

d) Krediti za likvidnost pokriveni državnim jamstvom odobreni nakon 1. ožujka 2006.

Kreditor	Valuta	Iznos u valuti	Iznos u HRK	Datum povrata
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d.	KN	82.500.000	82.500.000	od 1. 1. 2009. do 1. 7. 2016.
SOCIETE GENERALE – SPLITSKA BANKA d.d.	EUR	30.000.000	221.555.190	od 1. 1. 2009. do 1. 7. 2016.
CREDIT SUISSE INTERNATIONAL	USD	75.000.000	417.618.900	25. 3. 2013.
UKUPNO U HRK	721.674.090

Osim navedenih kreditnih obveza pokrivenih državnim jamstvom na 31. prosinca 2010., ukupan iznos protestiranih državnih jamstava iznosi 1.336.309.331 kuna.

IV 1.2. Brodosplit – Brodogradilište specijalnih
objekata d.o.o.

Jedini osnivač i imatelj 100%-nog udjela u poduzetniku Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. (dalje: BSO d.o.o.), je Brodosplit d.d. Poduzetnik BSO d.o.o. upisan je u registru Trgovačkog suda u Splitu kao društvo s ograničenom odgovornošću, sa sjedištem u Splitu, Put Supavla 21, s matičnim brojem subjekta upisa: 060175259, OIB: 15413473504. Temeljni kapital BSO-a d.o.o. iznosi 18.160.100,00 kuna.

Glede proizvodnog programa u razdoblju od 2005. do 2009. godine, BSO d.o.o. isporučio je sljedeće novogradnje: trajekt i brod obalne straže u 2005., dva pontonska broda u 2006., dva broda za kružna putovanja u 2007. i jedan u 2008., te jedan istraživački brod i jedan trajekt tijekom 2009. godine. Ukupna vrijednost isporučenih brodogradnji iznosi 43,849 milijuna eura odnosno približno 324,482 milijuna kuna.

Tablica 7. RAČUN DOBITI I GUBITKA PODUZETNIKA BSO d.o.o. ZA RAZDOBLJE 2006. – 2010.

R. br.	Opis	2006.	2007.	2008.	2009.	2010.
1.	Poslovni prihodi	61.577.715	124.402.412	85.120.280	113.387.566	50.340.924
2.	Poslovni rashodi	80.829.599	152.294.259	94.275.299	134.915.345	67.764.877
3.	Financijski prihodi	1.748.893	1.795.366	3.808.920	3.712.955	1.858.704
4.	Financijski rashodi	3.069.221	4.309.393	7.739.228	7.316.685	6.852.517
5.	Izvanredan prihodi	278.894	128.745	0	0	0
6.	Izvanredni rashodi	868.095	3.992.726	0	0	0
7.	Ukupni PRIHODI	63.605.502	126.326.523	88.929.200	117.100.521	52.199.628
8.	Ukupni RASHODI	84.766.915	160.596.378	102.014.527	142.232.030	74.617.394
9.	Gubitak	(21.161.413)	(34.269.855)	(13.085.327)	(25.131.509)	(22.417.766)

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Poput Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o. i BSO d.o.o. posluje s gubicima u razdoblju 2006.-2010. i to već na razini operativnog gubitka, odnosno poslovni rashodi veći su od poslovnih prihoda. Također, usporedbom poslovnih prihoda u navedenom razdoblju vidljivo je da je BSO d.o.o. u 2010. ostvario znatno manje poslovne prihode nego u prethodnim godinama, pogotovo u 2007. i 2009. što je i dokaz smanjene poslovne aktivnosti u 2010.

Ukupni gubici iznad vrijednosti temeljnog kapitala u 2010. iznose oko 97,680 milijuna kuna.

Ukupne dugoročne i kratkoročne obveze u 2010. iznose 145,671 milijun kuna. Slijedom navedenog, utvrđeno je da se BSO d.o.o. smatra poduzetnikom u teškoćama iz točaka 9., 10. a) i 11. Odluke o sanaciji i restrukturiranju u kojima su određeni slučajevi kada se poduzetnik smatra poduzetnikom u teškoćama.

Ukupan iznos kreditnih obveza pokrivenih državnim jamstvom, na dan 31. prosinca 2010., koje će preuzeti Republika Hrvatska, iznosi 60.240.673,38 kuna i odnose se na sljedeće:

a) Krediti pokriveni državnim jamstvom odobreni prije 1. ožujka 2006.

Kreditor	Valuta	Iznos u valuti	Iznos u HRK	Datum povrata
HYPO-ALPE-ADRIA BANK d.d., Split	EUR	2.656.544,76	19.619.042,63	od 1. 1. 2010. do 1. 4. 2016.

b) Zbog značajnih teškoća koje su se odnosile na nemogućnost plaćanja dospjelih obveza Agencija je rješenjem od 18. siječnja 2007., klasa: UP/I 430-01/2006-02/50, urbroj: 580-03-07-59-12, koje je objavljeno u »Narodnim novinama«, broj 25/07, odobrila poduzetniku BSO d.o.o. državna jamstva za sanaciju u iznosu od 139.678.604,29 kuna za:

(i) 847.500 eura (6.237.912,73 kuna) za financijsko zaduženje za premoštenje financiranja novogradnji 507,508 i 509,

(ii) 18.129.619,80 eura (133.440.619,56 kuna) za osiguranje avansnih uplata za novogradnje 510,511 i 512.

c) Krediti za likvidnost pokriveni državnim jamstvom, odobreni nakon 1. ožujka 2006.

Kreditor	Valuta	Iznos u valuti	Iznos u HRK	Datum povrata
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d.	EUR	1.374.753,75	10.152.794,28	31.12.11.
HYPO-ALPE-ADRIA BANK d.d., Split	EUR	1.625.676,74	12.005.903,97	od 1. 1. 2010. do 1. 7. 2016.
CROATIA BANKA d.d.	EUR	2.500.000,00	18.462.932,50	31.12.2011.
UKUPNO U HRK	40.621.630,75

Osim navedenih kreditnih obveza na dan 31. prosinca 2010. ukupan iznos plaćenih protestiranih državnih jamstava iznosi 35.441.069,86 kuna.

IV 1.3. Opis tržišta

Brodosplit d.d. ima dugu tradiciju u projektiranju i izgradnji brodova različitih vrsta i namjena, kao što su: brodovi za prijevoz nafte i naftnih prerađevina, kemikalija, kontejnera, rasutih i rashladnih tereta, višenamjenskih brodova, jaružala, putničkih brodova, brodova za prijevoz vozila te brodova za prijevoz narančinog soka. Osim navedenog, Brodosplit d.d. i njegove tvrtke kćeri do sada su sudjelovali u izgradnji složenih metalnih konstrukcija kao što su mostovi, dijelovi naftnih platformi, cjevovodi za hidrocentrale, što je dokaz fleksibilnosti i daje Brodosplitu d.d. daljnju mogućnost sudjelovanja na širem tržištu.

Kao što je navedeno, u dosadašnjem poslovanju Brodosplit d.d. gradio je brodove različitih vrsta i namjena. Međutim, najvećim dijelom Brodosplit d.d. bio je prisutan na svjetskom tržištu u području standardnih trgovačkih brodova poput tankera, brodova za prijevoz rasutih tereta i kontejnerskih brodova. S obzirom na činjenicu da je na svjetskom tržištu najjača konkurencija upravo u izgradnji navedenih brodova, Brodosplit d.d. je imao teškoća nositi se sa jakom konkurencijom s Dalekog istoka.

Prema izvješćima Zajednice europskih brodograđevnih udruga (dalje: CESA) na dan 31. prosinca 2009., na svjetskim tržištima naručeno je ukupno 158 milijuna cgt-a brodova različitih vrsta i namjena. Najveći dio ukupne svjetske potražnje za brodovima, čak 83%, odnosio se na brodove izgrađene u vodećim svjetskim brodogradilištima u Južnoj Koreji, Kini i Japanu. Narudžbe u europskim brodogradilištima u 2009. iznosila su svega 6,4% svjetskih narudžbi, a udjel hrvatske brodogradnje na svjetskom nivou iznosio je 0,4%, a na europskom tržištu iznosio je 5,9%.

Prema Godišnjem izvješću CESA-e za 2008. i 2009., udjel hrvatske brodogradnje u europskim knjigama narudžbi u 2008., mjereno u cgt-ima, iznosio je 3,71%.

Prema analizama organizacije Shipping Intelligence Network, hrvatske knjige narudžbi, nakon 2008. i 2009. bilježe pad, tako da su hrvatska brodogradilišta u 2010. dosegnula razinu proizvodnje ispod ostvarene u 2001.

Iz analize kretanja novogradnji po određenim tipovima brodova u 2008. koju je provela ista organizacija, razvidno je da je svjetsku proizvodnju tankera sa 6 milijuna cgt-a i kontejnerskih brodova sa 3,3 milijuna cgt-a predvodila Južna Koreja, dok je proizvodnju brodova za rasuti teret predvodila Kina sa čak 10,8 milijuna cgt-a.

Iz svega navedenog, razvidno je da hrvatska, pa tako i europska brodogradnja nije u stanju konkurirati brodogradilištima s Dalekog istoka na tržištu standardnih trgovačkih brodova poput tankera, brodova za rasuti teret i brodova za prijevoz kemikalija. Međutim, hrvatska brodogradilišta, pa tako i Brodosplit d.d. moraju se orijentirati prema visoko specijaliziranim brodovima više dodane vrijednosti, koji se ne proizvode na Dalekom istoku, odnosno pronaći nišu u kojoj će uspjeti ostvariti profitabilno poslovanje.

IV 2. DIV d.o.o. tvornica vijaka, Samobor

U Odluci Vlade Republike Hrvatske o utvrđenju obveznih uvjeta javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju 8.073.568 dionica društva Brodograđevna industrija Split d.d., Split pod posebnim uvjetima, od 11. veljače 2010., klasa: 310-14/10-02/01, urbroj: 5030120-10-4, te Odluci Vlade Republike Hrvatske o preporuci društvu Brodograđevna industrija Split d.d. o utvrđenju obveznih uvjeta javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju jednog poslovnog udjela društva Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. Split, od 11. veljače 2010., klasa: 310-14/10-02/05, urbroj: 5030120-10-4, propisani su obvezni uvjeti javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju dionica/poslovnog udjela navedenih brodogradilišta. Obvezni uvjet, osim podnošenja ponude, predstavlja izrada Programa restrukturiranja. Uvjeti iz javnog poziva opisani su u točki III. obrazloženja ovog rješenja.

Odabrani podnositelj ponude i Programa restrukturiranja Brodosplita d.d. je DIV tvornica vijaka d.o.o.

DIV d.o.o. tvornica vijaka (dalje: DIV d.o.o.) upisan je u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod matičnim brojem subjekta upisa: 080127368, OIB: 33890755814, kao društvo sa ograničenom odgovornošću, sa sjedištem u Samoboru, Bobovica 10/A. Temeljni kapital DIV-a d.o.o. iznosi 31.103.500,00 kuna.

100%-tni imatelj udjela u DIV d.o.o. jesu fizičke osobe iz Samobora. DIV d.o.o je započeo 1971. godine kao mali obiteljski obrt, a danas je to grupacija sa ukupno 800 zaposlenih u 3 tvornice, 5 podružnica i dva predstavništva u 6 zemalja.

Naime, DIV d.o.o. na čelu je Grupe DIV, te posjeduje nekoliko tvornica za toplo i hladno kovanje, kao i postrojenja za tretiranje čeličnih ploča i ostalih lakih metalnih struktura i dijelova, postrojenje za proizvodnju velikih proizvoda od plastike, kao i vlastitu distribucijsku mrežu koja se smatra jednom od najvećih u Europi, sa skladišnim kapacitetima od preko 30.000 paletnih pozicija i više od 100.000 artikala spremnih za isporuku, s organiziranim kan-ban i just-in-time sustavima isporuka. Svoj intenzivan rast započeo je u kasnim 1990-im godinama, a taj rast traje i danas, sa prosječnom stopom rasta od preko 40% godišnje, što ga stavlja među poduzetnike s najvećim rastom u metalnoj industriji.

Najveći dio zaposlenih nalazi se u Republici Hrvatskoj, u sjedištu poduzetnika u Samoboru, te podružnici u Kninu (440), dok su ostali zaposleni u tvrtkama-kćerima u Republici Srbiji, Bosni i Hercegovini i Republici Sloveniji, te u predstavništvima u Njemačkoj i Francuskoj.

Grupu DIV d.o.o. čine sljedeći poduzetnici koji su prikazani na Slici 2.:

– MIN-DIV Svrljig a.d., sa sjedištem u Svrljigu, Republika Srbija, vlasnički udio: 83,70%

temeljnog kapitala,

– DIV-TVIK d.o.o., sa sjedištem u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, vlasnički udio: 100,00% temeljnog kapitala,

– TVIK-DIV d.o.o., sa sjedištem Valjevu, Srbija, vlasnički udio: 100,00% temeljnog kapitala,

– DIV d.o.o., sa sjedištem u Jesenicama na Dolenjskem, Slovenija, vlasnički udio: 100,00% temeljnog kapitala,

– DIV d.o.o., sa sjedištem Kninu, Hrvatska, vlasnički udio: 100% temeljnog kapitala.

Slika 2. STRUKTURA DIV GRUPE

Poduzetnik DIV d.o.o. posjeduje značajna iskustva u privatizaciji i restrukturiranju poduzetnika u teškoćama, a neki od rezultata prijašnjih privatizacija su sljedeći:

– Uspješna privatizacija i restrukturiranje poduzetnika TVIK d.d. u stečaju, sa sjedištem u Kninu, kojeg je poduzetnik DIV d.o.o. krajem 2003. godine stekao na javnom natječaju Hrvatskog fonda za privatizaciju. Danas se 80% proizvoda direktno izvozi, a preko 97% se izvozi indirektno (proizvodi uključeni u ostale hrvatske izvozne proizvode). Također, izgrađena je i potpuno nova tvornica u Kninu, unutar postojećeg tvorničkog kruga, čiji je kapacitet 10 puta veći od postojećeg, čime se nastavlja razvoj svih područja poduzetnika. Danas ta tvornica posluje kao podružnica DIV-a d.o.o, što je razvidno iz Slike 2.

– Sredinom 2006. godine kupljena je tvornica MIN Svrljig u Srbiji, čija je osnovna djelatnost proizvodnja pričvrsnih sustava za željezničku infrastrukturu, laku željezničku mehanizaciju i dijelove za pružna vozila. Privatizacija MIN Svrljiga, koji posluje pod imenom tvrtke MIN DIV Švrljig, je mnogo puta proglašena jednim od najboljih privatizacijskih procesa u Srbiji, MIN DIV Svrljig a.d. dio je Grupe DIV d.o.o. što je razvidno iz Slike 2.

IV. 3. Program restrukturiranja

Program restrukturiranja izrađen je za Grupu Brodosplit d.d., te obuhvaća Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. i BSO d.o.o. posebno zbog dugogodišnje povezanosti resursa, infrastrukture, kadrova, načina upravljanja i razvojnih planova. Također, razlog podnošenja Programa restrukturiranja Brodosplita d.d., za cijelu Grupu Brodosplit proizlazi iz činjenice da BSO d.o.o. nema neovisan fizički pristup, već se nalazi unutar glavnog brodogradilišta, Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o., te u određenim tehnološkim uslugama ovisi o glavnom brodogradilištu. Razdvajanje dva brodogradilišta bio bi izrazito kompliciran i nelogičan potez jer bi donio puno organizacijskih i logističkih poteškoća te zahtijevao značajne kapitalne investicije.

Budući da iz točke IV.1. obrazloženja ovog rješenja proizlazi da su Brodosplit d.d. te njegove tvrtke-kćeri Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. i BSO d.o.o., poduzetnici u teškoćama, na poduzetnike u teškoćama primjenjuju se uvjeti za odobravanje državne potpore za restrukturiranje iz točke 17. i odjeljka 3.2.2. Odluke o sanaciji i restrukturiranju.

Riječ je o sljedećim uvjetima:

– pravo na državnu potporu ima samo poduzetnik u teškoćama, kako to proizlazi iz točke 33. Odluke o sanaciji i restrukturiranju,

– ponovna uspostava dugoročne održivosti (rentabilnosti) (točke 17. i 34. – 37. Odluke o sanaciji i restrukturiranju),

– izbjegavanje prekomjernog narušavanja tržišnog natjecanja – kompenzacijske mjere (točke 38. do 42. Odluke o sanaciji i restrukturiranju),

– državna potpora mora biti ograničena na najmanju neophodnu razinu: stvaran doprinos bez elemenata potpore (vlastiti doprinos) (točke 43. do 45. Odluke o sanaciji i restrukturiranju).

IV.3.1. Poduzetnik u teškoćama i opis okolnosti koje su dovele do teškoća

Na temelju izvršene analize poslovanja Brodosplita d.d. uključujući i dva najznačajnija društva-kćeri Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. i BSO d.o.o., kako je to opisano u točki IV.1. obrazloženja ovog rješenja, utvrđeno da je isti u teškoćama.

U točki 36. Odlluke o sanaciji i restrukturiranju navedeno je da plan restrukturiranja mora sadržavati opis okolnosti koje su dovele do teškoća poduzetnika, koji čini osnovu pri ocjeni jesu li predložene mjere odgovarajuće.

DIV d.o.o. je u Programu restrukturiranja Brodosplita d.d. naveo uzroke teškoća Brodosplita d.d., a koji se dijele na vanjske i unutarnje.

Iako su vanjski uzroci poput ratnih zbivanja i tržišnih kretanja imali određeni utjecaj na poslovanje Brodosplita d.d., činjenica je da su i unutarnji uzroci i poslovna politika prouzrokovali teškoće u kojima se nalazi Brodosplit d.d.

Poglavito je riječ o sljedećim uzrocima:

– česte promjene upravljačkih struktura čime nije postignut kontinuitet u organizacijskom i upravljačkom smislu,

– nedostatak integralnog sustava planiranja i praćenja životnog ciklusa brodova od ugovaranja do isporuke sve do 2007. godine, što je u konačnici uzrokovalo kašnjenja u isporukama i dodatne troškove po novogradnji,

– ponuda neprofitabilnih standardnih tipova brodova niske prodajne cijene i uvećanih troškova financiranja tijekom trajanja izgradnje brodova,

– nedostatak sustava upravljanja i racionalizacije troškova putem pojednostavljenja postupaka, tipske ponude brodova, standardizacije nabave, optimalizacije i specijalizacije poslovnih procesa; tek se od sredine 2005. godine kontinuirano radi na poboljšanju ovih područja, na čemu treba i dalje raditi,

– izgradnja brodova uz fiksne prodajne cijene i rokove isporuke dvije godine od dana potpisa ugovora, čime se javljaju značajni rizici promjene tečaja i rasta cijena materijala i usluga, ponajprije čelika, te nedostatak zaštite od navedenih rizika,

– višak ukupnog broja zaposlenika, nepovoljan omjer proizvodnih i administrativnih radnika i loše upravljanje zaposlenicima i radnim satima čime je Brodosplit d.d. znatno gubio na produktivnosti i učinkovitosti.

IV.3.2. Ponovno uspostava dugoročne održivosti (rentabilnosti)

U točki 34. Odluke o sanaciji i restrukturiranju navedeno je da plan restrukturiranja, čije trajanje mora biti što je kraće moguće, mora ponovno uspostaviti dugoročnu održivost (rentabilnost) poduzetnika tijekom nekog razumnog vremenskog razdoblja i to na temelju realnih pretpostavki o budućim uvjetima poslovanja.

Prema točki 17. Odluke o sanaciji i restrukturiranju, restrukturiranje se temelji na izvedivom, koherentnom i dalekosežnom planu s ciljem ponovne uspostave poduzetnikove dugoročne održivosti (rentabilnosti). Restrukturiranje obično uključuje jedan ili više od sljedećih elemenata: reorganizaciju i racionalizaciju poduzetnikovih djelatnosti na učinkovitijoj osnovi, što obično podrazumijeva napuštanje djelatnosti koja je donosila gubitke, restrukturiranje onih postojećih djelatnosti koje ponovno mogu postati konkurentne, te po mogućnosti, diversifikaciju djelatnosti (razvoj novih ili poboljšanih proizvoda i proizvodnih procesa) koje će biti nove i održive, a sve navedeno smatra se tzv. poslovnim restrukturiranjem.

Pod financijskim restrukturiranjem iz točke 17. Odluke o sanaciji i restrukturiranju smatra se dovođenje svježeg kapitala, smanjenje duga i sl. i ono obično mora pratiti poslovno restrukturiranje poduzetnika. Aktivnosti vezane za restrukturiranje u smislu Odluke o sanaciji i restrukturiranju ne mogu biti ograničene na financijske potpore koje su usmjerene na otklanjanje ranijih gubitaka bez rješavanja uzroka nastanka tih gubitaka.

Također, u točki 37. Odluke o sanaciji i restrukturiranju navedeno je da očekivani povrat ulaganja mora biti dostatan kako bi omogućio restrukturiranom poduzetniku da se oslanjajući na vlastite snage natječe na tržištu.

DIV d.o.o. u podnesenom Programu restrukturiranja Brodosplita d.d. podijelio je restrukturiranje na poslovno i financijsko. Provedbom poslovnog i financijskog restrukturiranja Brodosplit d.d. ponovno će uspostaviti dugoročnu održivost Također, DIV d.o.o. opisao je mjere restrukturiranja što se u nastavku detaljnije obrazlaže.

Dakle, s obzirom na razinu zaduženosti Grupe Brodosplit i gubitke koji iznose 3,818 milijardi kuna iznad visine kapitala, preduvjet za provedbu Programa restrukturiranja i predviđenih mjera je financijsko i poslovno restrukturiranje. Po izvršenoj privatizaciji Brodosplita d.d., prije svega moraju se provesti sve nužne mjere financijskog restrukturiranja, a zatim će poduzetnik, DIV d.o.o., u trogodišnjem razdoblju nastaviti provedbu poslovnog restrukturiranja.

IV 3.2.1 Mjere restrukturiranja – financijsko
restrukturiranje

Financijsko restrukturiranje Brodosplita d.d. obuhvaća sljedeće:

1. Sklapanjem Sporazuma o uređenju imovinsko-pravnih pitanja između Republike Hrvatske i poduzetnika Brodosplit d.d. dana 11. veljače 2011., ugovorne strane utvrdile su postojanje međusobnih potraživanja i obveza. Sukladno Sporazumu o uređenju imovinsko-pravnih pitanja između Republike Hrvatske i poduzetnika Brodosplit d.d., provodi se prijeboj međusobnih obveza i potraživanja tog poduzetnika i Republike Hrvatske u iznosu od 2.897.300.000,00 kuna. Navedeni iznos predstavlja naknadu koju Republika Hrvatska daje poduzetniku za vrijednost izvlaštenih nekretnina na zemljištu koje je proglašeno pomorskim dobrom, a što se kompenzira sa sljedećim potraživanjima Republike Hrvatske prema Brodosplitu d.d.: odgovarajućim dijelom plaćenih protestiranih jamstava koje je trebao platiti Brodosplit d.d. i kreditnim obvezama Brodosplita d.d. prema bankama, osiguranim državnim jamstvima, koje će preuzeti i podmiriti Republika Hrvatska.

2. Nakon provedbe prijeboja međusobnih obveza i potraživanja, ostatak kreditnih obveza poduzetnika osiguranih državnim jamstvima, Republika Hrvatska će otpisati i preuzeti u 100%-tnom iznosu.

Nakon sklapanja Sporazuma o uređenju imovinsko-pravnih pitanja između Republike Hrvatske i Brodosplita d.d., te provedbe prijeboja i otpisa ostatka obveza, Bilanca Brodosplita d.d. neće više biti opterećena ogromnim kreditnim obvezama, već će velikim dijelom biti dovedena u ravnotežu, a temeljni kapital restituiran. Na taj način, restitucija kapitala i »čišćenje« Bilance omogućit će da se na financijskim tržištima osiguraju likvidna sredstva potrebna za provedbu mjera poslovnog restrukturiranja, te nastavak pregovore oko ulaska strateških partnera u Brodosplit d.d.

Planirano trajanje razdoblja restrukturiranja koje će provoditi DIV d.o.o. je rujan 2011. – prosinac 2015., a Program restrukturiranja Brodosplita d.d. predviđa kombinirani pristup po različitim poslovnim modelima:

– restrukturiranje proizvodnje novogradnji za tržište koja u cijelosti proizlazi iz postojećeg načina poslovanja, ali uz sljedeće promjene: promjena sadržaja ponude – težnja je na profitabilnom »proizvodu« umjesto popunjavanja »kapaciteta«, promjena načina financiranja gradnje, stvaranje novih prihoda od bartera i prodaje opreme te stvaranje partnerskih odnosa s dobavljačima i sudionicima u kanalu prodaje, i

– gradnja vlastite flote »tipskih« brodova za Brodosplit – Plovidbu d.o.o. što bi omogućilo optimalno ulaganje kapitala u okviru obaveza po restrukturiranju, stvaranje kreditnog potencijala za budućnost i financiranje proizvodnje po oba poslovna modela, amortiziranje nestabilnosti na tržištu te punu zaposlenost brodogradilišta.

U konkretnom slučaju nije moguće striktno razdvojiti poslovno od financijskog restrukturiranja pa su mjere financijskog restrukturiranja opisane i u dijelu koji se odnosi na poslovno restrukturiranje.

IV 3.2.2. Mjere restrukturiranja – poslovno restrukturiranje

Planirano je da se mjere restrukturiranja počnu provoditi od rujna 2011., međutim, ukoliko do toga datuma neće biti potpisan privatizacijski ugovor, tada će se sve mjere početi provoditi od trenutka potpisa privatizacijskog ugovora i razdoblje njihove provedbe bit će produženo za toliko mjeseci koliko je proteklo od rujna 2011. do potpisa privatizacijskog ugovora.

Tablica 8. DINAMIKA PROVEDBE ZACRTANIH MJERA RESTRUKTURIRANJA U RAZDOBLJU OD RUJNA 2011. DO LISTOPADA 2014.

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Osnovni cilj procesa restrukturiranja Brodosplita d.d. je racionalizacija i stabilizacija poslovanja, povećanje produktivnosti i uspostava održivosti u budućnosti (poslovno restrukturiranje). DIV d.o.o. je svoje konkretne mjere restrukturiranja odredio prema dinamici njihove provedbe na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere.

Kratkoročne mjere restrukturiranja tijekom prvih 6-12 mjeseci uključuju optimizaciju procesa i troškova nabave, stabiliziranje poslovanja te početno financiranje vlastite flote.

Srednjoročne mjere restrukturiranja tijekom prve dvije godine restrukturiranja uključuju reinženjering poslovnih procesa, stvaranje sustava upravljanja, male i srednje investicije u opremu i infrastrukturu, razvoj odnosa s dobavljačima, inoviranje ponude proizvoda i usluga te završno financiranje vlastite flote.

Dugoročne mjere restrukturiranja podrazumijevaju partnerstva sa strateškim dobavljačima i financijskim institucijama, strateške investicije u brodogradilište po provedbi kompenzacijskih mjera te konačno stabiliziranje pozicije Brodosplita d.d. na tržištu.

Poslovna strategija koju je DIV d.o.o. iznio u Programu restrukturiranja Brodosplita d.d. opisuje ključna područja i potrebe za restrukturiranjem.

Iako postoje određena područja u kojima bi se manja ulaganja mogla pokazati učinkovitim, velike kapitalne investicije u kapacitete brodogradilišta nisu ključ poboljšanja učinkovitosti i performansi kapaciteta.

Prioriteti u restrukturiranju su sljedeći:

– promjena struktura radne snage radi bolje učinkovitosti u korištenju radne snage,

– učinkovitost u upravljanju i nadzoru,

– odnosi sa sindikatima,

– poboljšanje organizacije rada uključujući standardizaciju,

– poboljšanje postupaka nabave u cilju smanjenja otpada i poboljšanja upravljanja troškovima,

– smanjenje otpada i aktivnosti koje ne donose dodanu vrijednost,

– poboljšanje prodaje.

U odnosu na tvrtke kćeri Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o. i buduću organizaciju Brodosplita d.d., odnosno mogućeg izdvajanja pojedinih tvrtki kćeri iz Brodosplita d.d., trenutno takva opcija ne predstavlja prioritet iz sljedećih razloga:

– tvrtke kćeri trenutno ne donose gubitke koje treba otkloniti,

– trenutno nemaju stabilnu poziciju na vanjskom tržištu, neovisnu od aktivnosti samog brodogradilišta, te stoga nemaju ni tržišnu vrijednost po kojoj bi ih se moglo izdvojiti iz Brodosplita d.d.,

– tvore značajan dio nabavnog lanca za glavno brodogradilište, Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. te bi se njihovom prodajom ili zatvaranjem trenutno morao pronaći alternativni izvor nabave za brodogradilište prije zatvaranja ili prodaje tvrtke,

– jedino razumno rješenje za tvrtke kćeri je otvaranje k neovisnom tržištu i postizanje profitabilnosti temeljene na tržišnim cijenama koje će proizaći iz upravljačkog, organizacijskog i troškovnog restrukturiranja brodograđevne aktivnosti; u tom slučaju bit će moguće ostvariti eventualnu prodaju ili izdvajanje tvrtke kćeri iz Brodosplita d.d.

IV 3.2.2.1. Kapitalna ulaganja u tehnološku obnovu

U Programu restrukturiranju Brodosplita d.d. predloženo je ograničeno ulaganje u kapacitete Brodosplita d.d. u kratkom roku, što se dobrim dijelom uz nabavu nove opreme odnosi i na tvrtke kćeri i njihovo fizičko odvajanje od brodogradilišta.

Naime, DIV d.o.o. smatra da ulaganje u promjenu opreme i tehnologije s kojom Brodosplit d.d. trenutno raspolaže nije ekonomski isplativo, s obzirom na to da je oprema u dobrom stanju i na zadovoljavajućoj tehnološkoj razini te je sasvim prikladna za ostvarenje planiranih mjera restrukturiranja. Zadovoljavajuće tehnološko stanje proizvodnih kapaciteta brodogradilišta posljedica je ulaganja u tehnološku obnovu brodogradilišta, od kojih je zadnje ulaganje provedeno 2004. i 2005.

Također, DIV d.o.o. smatra da su dosadašnja ulaganja u opremu bila ispravna, a uzroci nekonkurentnosti Brodosplita d.d. leže u neefikasnoj nabavi i prodaji zasnovanoj na neodgovarajućoj poslovnoj politici.

Stoga se sredstva moraju uložiti u stabilizaciju tržišta i postizanje financijske stabilnosti Brodosplita d.d., što je pretpostavka za tehnološki iskorak, ali tada u stabilnim okolnostima.

Dugoročno, Brodosplit – Brodogradilištu d.o.o. potrebno je ulaganje u gantry kran i suhi dok, međutim takvo ulaganje bit će moguće provesti tek kada Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. postane financijski stabilno i stekne jaču i stabilniju poziciju na tržištu. U ovom trenutku značajno ulaganje u opremu ne bi proizvelo trenutne učinke, ali bi povećalo udio amortizacije u troškovima, a bez osiguranog povrata sredstava, pogotovo uz kompenzacijske mjere kojima se ograničava proizvodni kapacitet, te trenutnu smanjenu potražnju s tržišta.

Također, za značajnije ulaganje u kapacitete poput gantry krana ili suhog doka potrebno je i dulje vrijeme za realizaciju.

Tablica 9. ULAGANJE PODUZETNIKA DIV d.o.o. U OBJEKTE I OPREMU BRODOSPLITA d.d.

Opis ulaganja	Iznos u HRK	Razdoblje	Učinak ulaganja
Hidraulički sustav za modeliranje limova u krivuljama (3D), spajanje sekcija	37.000.000	3 godine	Ubrzavanje procesa proizvodnje trupa
Preše od 2000 tona, dužine 12 metara	13.000.000	2 godine	Procesiranje velikih dijelova u jednom komadu
Obnova postrojenja za obradu čeličnih limova	45.000.000	3 godine	Optimalizacija iskoristivosti opreme
CNC strojevi, CNC strojevi za savijanje limova	15.000.000	3 godine	Poboljšanje tehnoloških sposobnosti
Uređaji i oprema za zavarivanje	20.000.000	2 godine	Poboljšanje tehnoloških sposobnosti
Software i hardware, CAD CAM	15.000.000	3 godine	Praćenje tehnologije i povećanje učinkovitosti
Obnova dizalica	50.000.000	3 godine	Poboljšanje tehnoloških sposobnosti
Izgradnja istočnog ulaza,obnova zgrada i radionica	15.000.000	3 godine	Bolji radni uvjeti, povećana produktivnost i ušteda energije
UKUPNO	210.000.000

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Iz Tablice 9. vidljivo je da DIV d.o.o. kroz razdoblje od 3 godine namjerava uložiti 210 milijuna kuna u kapitalne investicije koje uključuju objekte, opremu i informatizaciju, odnosno namjene koje će unaprijediti tehnološke sposobnosti brodogradilišta i ubrzati proizvodni proces.

IV. 3.2.2.2. Budući proizvodni program Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o.

Dugoročno, Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. planira se usmjeriti prema specijaliziranim segmentima tržišta brodova više dodane vrijednosti kao što su Ro-Pax brodovi, brodovi jaružala, shuttle tankeri, brodovi za prijevoz putnika, za krstarenja, brodovi dizalice itd. Naime, Brodosplit Brodogradilište d.o.o. ima iskustva u proizvodnji brodova poput Ro-Pax brodova, brodova za krstarenja, a bogato iskustvo nedavno je pojačano i izgradnjom broda za transport svježeg soka.

Dugoročna proizvodna orijentacija (za vrijeme i nakon restrukturiranja):

– tankeri od 115.000 dwt (uključujući i shuttle tankere),

– tankeri od 155.000 dwt (uključujući i shuttle tankere),

– Ro-Pax brodovi za kombinirani transport putnika i vozila,

– brodovi za kružna putovanja za 1.200 putnika,

– brodovi za kružna putovanja za 2.000 putnika,

– brodovi za transport svježeg soka,

– jaružala,

– brodovi dizalice,

– brodovi za postavljanje pilona morskih vjetroelektrana.

Tablica 10. POSTOJEĆI I PLANIRANI PROIZVODNI PROGRAM BRODOSPLIT – BRODOGRADILIŠTA d.o.o. U RAZDOBLJU 2011. – 2014.

Godina isporuke	Broj novo gradnje	Vrsta broda	Prodajna cijena	Vrijeme isporuke	Izračunati cgt-i
2011	468	Ro-Pax 11,300 dwt	*********** EUR	8/2011	38,135
2012	XX1	Brod za prijevoz rasutih tereta 52.000 dwt	*********** USD	5/2012	15.564
2012	XX2	Aframax tanker 115.000 dwt	*********** USD	9/2012	25.232
2012	XX3	Brod za prijevoz rasutih tereta 52.000 dwt	*********** USD	10/2012	15.564
2012	XX4	Multipurpose field supply vessel 4.900 dwt	*********** USD	12/2012	8.699
2013	XX5	Multipurpose field supply vessel 4.900 dwt	*********** USD	3/2013	8.699
2013	XX6	Heavy lift – *********	*********** USD	4/2013	12.708
2013	XX7	Aframax tanker 115.000 dwt	*********** USD	7/2013	25.232
2013	XX8	Juice Carrier 52.000 dwt	*********** USD	8/2013	10.435
2013	XX9	Wind Farm vessel	*********** USD	10/2013	33.820
2014	X10	Aframax tanker 115.000 dwt	*********** USD	1/2014	25.232
2014	X11	Shuttle Suezmax tanker 155.000 dwt	*********** USD	5/2014	29.640
2014	X12	Shuttle Suezmax tanker 155.000 dwt	*********** USD	10/2014	29.640
2015	X13	Ro-Pax 11,300 dwt	*********** eura	1/2015	38.135

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Ukoliko se uzme u obzir trenutno stanje na tržištu, iskustvo u izgradnji brodova, te određeno vrijeme potrebno za prilagodbu brodogradilišta novim tržištima i visoko specijaliziranim brodovima više dodane vrijednosti, planirani proizvodni program predstavlja logično rješenje.

Iako je s obzirom na trenutne cijene čelika, tečaj dolara i prodajne cijene brodova na svjetskom tržištu, teško pretpostaviti da će se na brodovima za prijevoz rasutih tereta ostvarivati dobit, pogotovo u prvim godinama restrukturiranja, poboljšanja i standardizacija u upravljanju procesima, nabavi materijala i odnosi s dobavljačima, korištenju radne snage te cjelokupnim troškovima izgradnje nesumnjivo će dovesti Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. do ostvarenja bitno boljih rezultata na tim novogradnjama od dosadašnjih. Proizvodnja »poznatih« brodova omogućit će uvođenje i standardizaciju najboljih poslovnih praksi u nabavi, proizvodnji, prodaji i financiranju, a posebno upravljanju ljudskim resursima što će se odraziti na buduće poslovanje.

Iz navedenog razloga prioriteti DIV-a d.o.o. u ovom su trenutku koncentracija brodograđevne djelatnosti na postojećim projektima i izrađenoj dokumentaciji za tipove brodova kao što su oni za prijevoz rasutih tereta i tankera.

DIV d.o.o. je procijenio da nije realno proizvodnju usmjeriti ka željenom proizvodnom programu odmah nakon preuzimanja brodogradilišta, već je potrebno određeno vrijeme prilagodbe. Nužno je računati na prijelazno vrijeme za prilagodbe kako bi promjene koje će se provesti imale učinka i kako bi Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. s tim promjenama krenulo u nova tržišta, primjerice poboljšanje trenutnih učinaka, razvoj nacrta i portfelja, procjena troškova novih nacrta te financijska stabilizacija poslovanja.

S obzirom na činjenicu da se zadnji brodovi iz trenutne knjige narudžbi završavaju, potrebno je uposliti radne kapacitete, a dizajn i tehničke karakteristike brodova za prijevoz rasutih tereta omogućavaju najbrže moguće pokretanje odnosno nastavak proizvodnje bez troškova i odgoda povezanih s uvođenjem novih modela brodova u proizvodnju.

Kratkoročno (za vrijeme restrukturiranja), poduzetnik planira proizvoditi sljedeće brodove:

– brodove za prijevoz rasutih tereta od 52.000 dwt-a,

– brodove za prijevoz rasutih tereta od 58.000 dwt-a,

– tankere od 51.000 dwt-a.

Slijedom navedenog, ako po preuzimanju Brodosplita d.d. ne bude moguće ugovoriti nove brodove s vanjskim kupcima dovoljno brzo kako bi se osigurao kontinuitet proizvodnje, DIV d.o.o. je budućim modelom poslovanja predvidio proširenje poslovanja izgradnjom flote »tipskih« brodova za potrebe vlastite brodarske tvrtke Brodosplit – Plovidba d.o.o. (tvrtke-kćeri u vlasništvu Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o.), koju je potrebno ponovo aktivirati.

Brodosplit – Plovidba d.o.o u ovom trenutku nije aktivan poduzetnik, a u okviru Brodosplita d.d., odnosno Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o. osnovan je zbog operativnog korištenja brodova u vlastitoj brodarskoj tvrtki, ukoliko bi iz bilo kojeg razloga kupci odustali od kupnje naručenih brodova. U okviru poslovnog restrukturiranja, plan je reaktivirati Brodosplit – Plovidbu d.o.o., stabilizirati je u upravljačkom i organizacijskom smislu, te angažirati kvalitetne kadrove koji će uspjeti provesti u djelo planove poduzetnika.

Također, s obzirom na to da se planira u početnom razdoblju restrukturiranja, osnivanje vlastite flote i ostvarivanje prihoda od čartera i prodaje brodova kada cijene budu povoljne, bit će potrebna značajna sredstva kako bi se takav plan ostvario.

U svojoj projekciji poslovanja DIV d.o.o. polazi od mogućeg formiranja ukupne flote od 14 brodova, i to četiri broda pojedinačne nabavne cijene od 36 milijuna USD ili 200 milijuna kuna, te deset brodova pojedinačne nabavne cijene od 42 milijuna USD, odnosno 234 milijuna kuna.

Sukladno planiranoj dinamici, u 2011. nabavila bi se dva, te u slijedeće dvije godine po šest brodova. Ukupna procijenjena vrijednost ulaganja u vlastitu flotu iznosi otprilike 3.145.202.000 kuna, od čega bi se 80% financiralo namjenskim kreditima od kreditnih institucija posebnih namjena, a 20% iz ulaganja u kapital društva na način da bi trećinu financirao preuzimatelj, trećinu fondovi, a trećinu partneri, uglavnom zainteresirani dobavljači.

Također, DIV d.o.o. je u svojim projekcijama predvidio prihode od najmova brodova u visini ******* USD dnevno, dok je u varijanti s pojačanim rizikom taj prihod ****** USD dnevno. S obzirom na trenutno stanje na svjetskom brodarskom tržištu, navedene projekcije mogle bi se pokazati preoptimističnima te ih je stoga potrebno uzeti s rezervom.

Kroz navedeni model postići će se financijska stabilizacija Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o. jer će se brodovi osim prodaje Brodpslit – Plovidbi d.o.o., davati u najam (čarter), eksploatirati ili će se prodati tijekom odnosno po svršetku gradnje sve dok se ne postigne ciljana prodajna cijena za brod na tržištu.

Također, s obzirom na to da se cijela serija brodova za prijevoz rasutog tereta planira graditi za potrebe vlastite brodarske tvrtke, dobiva se mogućnost za postupnu provedbu strukturnih promjena, punu zaposlenost Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o. tijekom restrukturiranja ali i novu strukturu prihoda i ostvarivanja dobiti na brodovima. Naime, osim klasične prodaje brodova, Brodosplit – Plovidba d.o.o. bit će u mogućnosti ponuditi brodove na tržištu u obliku kratkoročnog ili dugoročnog najma, barter aranžmana s dobavljačima poduzetnika i prodaju gotovog broda na tržištu jednom kada njegova prodajna cijena dosegne vrhunac (opcija u kojoj je prodajna cijena veća od unaprijed ugovorene prodajne cijene za kupca).

Naravno, time se ne odbacuje mogućnost ugovaranja i ostalih brodova koji se ne nalaze u planiranom proizvodnom programu, ako okolnosti na tržištu i troškovi proizvodnje budu omogućavali ostvarenje dobiti na takvim brodovima. Već s izgradnjom zadnjeg predviđenog broda, Ro-Pax trajekta za kružna putovanja poduzetnik bi trebao ostvariti povoljne rezultate.

IV. 3.2.2.3. Budući proizvodni program BSO d.o.o.

BSO d.o.o. je u mogućnosti proizvoditi sljedeći program:

– manje brodove za krstarenje (50 do 100 putnika),

– trajekte (Ro-Ro i Ro-Pax) do 110 metara dužine,

– brodove obalne straže,

– čelične konstrukcije i sekcije mostova,

– čelične konstrukcije za platforme za crpljenje nafte i plina,

– opskrbne brodove,

– jahte,

– podmornice za turističku namjenu.

U slučaju poduzetnika BSO d.o.o., DIV d.o.o. namjerava nastaviti s trenutnim proizvodnim programom koji sadrži manje brodove za krstarenje, trajekte i brodove obalne straže, te ga nadopunjavati korištenjem radne snage na poslovima izrade specijaliziranih čeličnih konstrukcija za domaće kupce, kao i poslovima izrade i održavanja jahti, opskrbnih brodova i turističkih podmornica.

Tablica 11. PLANIRANI PROIZVODNI PROGRAM BSO-a d.o.o. U RAZDOBLJU 2012. – 2015.

Godina isporuke	Broj novogradnje	Vrsta broda	Prodajna cijena u EUR	Vrijeme isporuke	cgt-i
2012	B1	Brod za krstarenje 50+2 putnika	***********	10/2012	5.726,7
2013	B2	Brod za krstarenje 50+2 putnika	***********	4/2013	5.726,7
2013	B3	Brod obalne straže 40 m	***********	10/2013	1.151
2013		Piloti za most Pelješac	***********	7/2013
2013	B4	Brod obalne straže 40 m	***********	10/2013	1.151
2014		Stupovi vjetroelektrana (10 kom)	***********	4/2014
2014	B5	Trajekt 107m (200 vozila; 1400/2000 putnika)	***********	12/2014	7.433
2014		Stupovi vjetroelektrana (10 kom)	***********	12/2014
2015	B6	Brod za krstarenje 50+2 putnika	***********	9/2015	5.726,7

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

IV. 3.2.2.4. Restrukturiranje ljudskih resursa u Brodosplitu d.d. (poslovno restrukturiranje)

Na dan 31. prosinca 2009. u Brodosplitu d.d. bilo je zaposleno 3727 radnika, dok je 31. prosinca 2010. godine taj broj smanjen na 3569 radnika.

U više navrata DIV d.o.o. je u Programu restrukturiranja prikazao odnos radne snage, odnosno omjer proizvodnih radnika, proizvodne režije te radnika u administraciji. Tablica 12. u koloni »Trenutno stanje (%)« prikazuje postotak proizvodnih radnika (50%), neproizvodnih radnika (24%) i administracije (26%) u Brodosplit – Brodogradilištu d.o.o. i BSO-u d.o.o., prije provedbe procesa restrukturiranja iz čega je jasno vidljiv nesrazmjer onih koji su po vrsti posla fiksni trošak i onih koji direktno rade na novogradnjama.

Proizvodnja i tržište brodova ne dozvoljava negativne omjere između proizvodnih i neproizvodnih radnika, pogotovo zbog dugotrajnog procesa od početka do završetka proizvoda. U tom dijelu će se u roku od jedne godine omjer dovesti na 67% proizvodnih radnika, 21% proizvodne režije i 12% administracije. Pozitivnim omjerom smanjit će se ukupni trošak radne snage po jedinici novogradnje uz normirani utrošak radnih sati. Centralna administracija će do prodaje ovisnih društava obavljati poslove i za društva-kćeri Brodosplit d.d. uz ugovorenu naknadu.

Tablica 12. ODNOS RADNE SNAGE PRIJE I NAKON PRVE GODINE RESTRUKTURIRANJA

Kategorija	Trenutno stanje (%)	Nakon prve godine restrukturiranja (%)	Promjena
Administracija	26	12	-54%
Neproizvodni radnici	24	21	-13,5%
Proizvodni radnici	50	67	+34%

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Iako DIV d.o.o. smatra da su ljudski resursi Brodosplita d.d., i upravljački i stručno, na zadovoljavajućoj razini te da veći dio postojećih zaposlenika već sada čine dobru osnovu za stvaranje uvjeta za uspješno poslovanje na slobodnom tržištu, potrebno je dodatno educiranje i podizanje sposobnosti upravljačkih i proizvodnih djelatnika, što će biti i sastavni dio provedbenih mjera tehnološke obnove.

Programom restrukturiranja Brodosplita d.d. predviđena je selekcija kadrova na više načina:

– raskidom ugovora o radu i zbrinjavanjem onih koji ne zadovoljavaju radne uvjete (stručnost, disciplina, efikasnost) i za koje ne postoje stvarne potrebe,

– preraspodjelom zaposlenika koji zadovoljavaju kriterije na druga potrebna radna mjesta,

– interno obrazovanje i prekvalifikacije,

– novim zapošljavanjem na radna mjesta za čiji rad postoji potreba u kontinuitetu (inženjeri, zavarivači, brodomonteri, antikorozivna zaštita),

– općim pomlađivanjem za fizički intenzivno aktivna radna mjesta.

Tablica 13. PLANIRANA DINAMIKA KRETANJA BROJA ZAPOSLENIH U BRODOSPLITU d.d. U RAZDOBLJU 2011. – 2015.

Tvrtka	Broj zaposlenika na 31. 12.
	2009.	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.
Brodogradilište d.o.o.	2867	2756	2480	2300	2150	2050	2000
BSO d.o.o.	194	181	155	144	144	144	144
TDM d.o.o.	322	301	285	280	270	260	265
Armature d.o.o.	13	13	15	20	40	40	40
Dizalice d.o.o.	12	11	15	20	35	35	35
Plovidba d.o.o.	0	0	10	10	10	10	10
AKZ d.o.o.	167	159	180	200	300	300	300
Nemetalna oprema d.o.o.	57	55	60	60	65	65	65
MOK d.o.o.	50	48	55	55	70	70	70
Izolacija d.o.o.	45	45	50	50	50	50	50
UKUPNO	3727	3569	3305	3139	3134	3024	2979

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

DIV d.o.o. smatra da je za efikasno poslovanje brodogradilišta potrebno provesti zbrinjavanje određenog dijela zaposlenika, otprilike 800-1000, za što je predvidio otprilike 40 milijuna kuna.

Zbrinjavanje će se provesti na nekoliko načina:

– financijskim obeštećenjem sukladno zakonskim propisima i kolektivnom ugovoru,

– ponudom radnog mjesta kod drugog poslodavca (aranžmani s dobavljačima, kooperantima),

– osnivanjem novog poduzetnika s ekskluzivnim ugovorom s Brodosplit Brodogradilištem d.o.o. u razdoblju od 3 godine (npr. čišćenja, pomoćni poslovi, catering, stolarija, zaštitne službe i slično).

S obzirom na činjenicu da polovina zaposlenika Brodosplit d.d. nisu proizvodni radnici, očito je da isti ima višak neproizvodnih radnika, dok joj istovremeno nedostaje radnika određenih profila koji izravno sudjeluju u izgradnji brodova. Slijedom navedenog, namjeravaju se poduzeti određene mjere kojima će se omjer zaposlenika u Brodosplitu d.d. povećati u korist proizvodnih radnika.

IV. 3.3. Izbjegavanje prekomjernog narušavanja tržišnog natjecanja (kompenzacijske mjere)

Iz točke 38. Odluke o sanaciji i restrukturiranju proizlazi da se, moraju donijeti kompenzacijske mjere u cilju osiguranja da potpore proizvode minimalne negativne učinke na trgovinske uvjete, tako da željeni pozitivni učinci nadvladaju negativne učinke. Kompenzacijske mjere mogu se sastojati od prodaje ili prijenosa imovine, smanjenja kapaciteta ili zastupljenosti na tržištu, te smanjenja zapreka pristupu tržištu na predmetnim tržištima.

Također, mjere moraju biti razmjerne ograničavajućem učinku potpore na tržištu, a osobito veličini i položaju poduzetnika na njegovom tržištu ili tržištima. Mjere treba naročito provesti na tržištu ili tržištima na kojem ili na kojima će poduzetnik nakon restrukturiranja imati značajan tržišni položaj. Smanjenje kapaciteta odnosno ograničavanje zastupljenosti poduzetnika na tržištu mora biti sastavni dio restrukturiranja kao što je to određeno planom restrukturiranja. Otpis dugova i zatvaranje djelatnosti koje posluju s gubicima, koji su u svakom slučaju potrebni za ponovno uspostavljanje rentabilnosti, neće se u svrhu ocjenjivanja kompenzacijskih mjera smatrati smanjenjem kapaciteta ili tržišne zastupljenosti. Takvo ocjenjivanje uzimat će u obzir i prethodno dodijeljene potpore za sanaciju, u smislu točke 40. Odluke o sanaciji i restrukturiranju

Budući da je restrukturiranje hrvatskih brodogradilišta jedno od mjerila za zatvaranje pregovora u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje, Republika Hrvatska preuzela je obvezu smanjenja proizvodnog kapaciteta u hrvatskim brodogradilištima, te je u tom smislu Ministarstvo s Brodosplitom d.d., Brodograđevnom industrijom 3. Maj d.d., Brodotrogirom d.d. i Brodogradilištem Kraljevica d.d., sklopilo Sporazum o međusobnim pravima i obvezama vezano uz ukupno ograničenje proizvodnje 2011.-2020. Navedenim Sporazumom nije obuhvaćeno brodogradilište Uljanik d.d. jer se ono ne smatra poduzetnikom u teškoćama.

Prema Sporazumu o međusobnim pravima i obvezama vezano uz ukupno ograničenje proizvodnje 2011.-2020. ukupno godišnje ograničenje proizvodnje za sva brodogradilište (dalje: Opće ograničenje) iznosi 323.600 cgt u 10-godišnjem periodu (2011.-2020.). Opće ograničenje dijeli se na Individualna godišnja ograničenja proizvodnje za pojedino brodogradilište.

Štoviše, takve kompenzacijske mjere određene i potvrđene su na razini cjelokupne hrvatske brodogradnje Zajedničkim stajalištem Europske unije o zatvaranju Poglavlja 8 Tržišno natjecanje (osim brodogradilišta Uljanik d.d.). Također, u Zajedničkom stajalištu navedeno je da ukupni proizvodni kapacitet hrvatske brodogradnje, isključujući Uljanik d.d. iznosi 471.324 cgt-a godišnje. Taj kapacitet potrebno je u svrhu kompenzacijskih mjera smanjiti za 21%, odnosno na 372.346 cgt-a.

U slučaju Brodosplita d.d. ukupno potrebno smanjenje proizvodnih kapaciteta iznosi 29.611 cgt-a. Smanjenje proizvodnih kapaciteta potrebno je provesti u roku od 12 mjeseci od dana sklapanja ugovora o privatizaciji.

Ukupni kapacitet Brodosplita d.d. u iznosu od 146.754 cgt-a, izračunat je na temelju proizvodnje u razdoblju 2006.-2008. Stoga je primjenom smanjenja proizvodnog kapaciteta za 21,5% izračunao maksimalni dozvoljeni kapacitet nakon restrukturiranja koji iznosi 115.212 cgt-a.

Poduzetnik DIV d.o.o. je u svojem planu naveo da će smanjenje kapaciteta provesti zatvaranjem navoza broj 4 (rušenjem ili zatrpavanjem) te smanjenjem iskoristive površine za brodograđevnu djelatnost za 5%, ali i prenamjenom dijela sadašnje površine brodogradilišta za druge djelatnosti na način da brodogradilište raspolaže sa 60% površine u odnosu na prijašnje godine.

Također, poduzetnik je prikazao i tehničke karakteristike navoza broj 4 koji će se zatvoriti. Na taj način, moguće smanjenje kapaciteta iznosi od 29.992 cgt-a do 32.938 cgt-a.

Specifikacija Navoza 4:

– Veličina veza: dužina: 163 m, širina: 22 m, kut veza: 3,55°

– Kapacitet postojećih dizalica: istočna strana: 1 x 40 t, zapadna strana: 1 x 27 t

Pristup na obje strane veza moguć je mobilnim dizalicama od 300 t postavljanjem blokova.

Tablica 14. PROIZVODNI PROGRAM NAVOZA 4

Tip broda	Loa (m)	B (m)	GT	cgt	Težina čelika (t)
Putnički brod	105	17,5	5.900	16.469	2900
Hladnjače/Kontejnerski brod	143	22	10.366	14.520	4260
Ro-Pax trajekt	125	20	11.200	14.996	2800

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

DIV d.o.o. je također predvidio različite varijante izgradnje brodova na predmetnom navozu, odnosno dao izračun (smanjenje) godišnjeg izlaznog kapaciteta kojeg će brodogradilište izgubiti zatvaranjem navoza. U svim varijantama konstrukcije predviđena je duljina izgradnje broda od 6 mjeseci, mjereno od polaganja kobilice do njegovog porinuća, s povremenim uključivanjem mobilnih dizalica.

1. Varijanta »A«: izgradnja dva putnička broda od 16.469 cgt-a, ukupno 32.938 cgt,

2. Varijanta »B«: izgradnja hladnjače/kontejnerskog broda i putničkog broda, ukupno 30.989 cgt-a,

3. Varijanta »C«: izgradnja putničkog (16.469 cgt-a) i RoPax broda (14.996 cgt-a), ukupno 31.465 cgt-a,

4. Varijanta »D«: izgradnja dva Ro-Pax broda od 14.996 cgt-a, ukupno 29.992 cgt-a.

Dodatno, DIV d.o.o. namjerava razdvajanjem i racionalizacijom cjelokupnog brodogradilišta smanjiti površinu koja se koristi za potrebe brodogradilišta za 5% ukupne površine, što će se prenamijeniti za druge djelatnosti. Smanjenjem površine brodogradilišta za 5%, proizvodni kapacitet brodogradilišta smanjuje se za 1%, što iznosi 2.190 cgt-a.

Na taj način, uklanjanjem navoza broj 4 čiji je izračunati kapacitet 27.421 cgt-a i smanjenjem proizvodne površine brodogradilišta za 5%, čime se kapacitet dodatno smanjuje za 2.190 cgt-a, ukupno smanjenje proizvodnih kapaciteta Brodosplita d.d. iznosi 29.611 cgt-a.

Sukladno obvezi smanjenja proizvodnog kapaciteta u brodogradilištima koju je Republika Hrvatska preuzela u okviru pregovora u Poglavlju 8. (Tržišno natjecanje) u dijelu koji se odnosi na proces privatizacije i restrukturiranje sektora brodogradnje, ukupni proizvodni kapaciteti hrvatske brodogradnje, bez Uljanika d.d., nakon procesa restrukturiranja treba iznositi 284.000 cgt-a i u sljedećih 10 godina izlazni kapacitet ne može biti veći od 323.600 cgt-a.

U odnosu na Brodosplit d.d., sukladno Sporazumu o međusobnim pravima i obvezama vezano uz ukupno ograničenje proizvodnje 2011.-2020. u razdoblju od 10 godina nakon sklapanja privatizacijskog ugovora može iznositi do 132.078 cgt-a. U odnosu na ostala brodogradilišta, pojedinačne godišnje proizvodne kvote iznose:

– za Brodograđevnu industriju 3. Maj d.d. 109.570 cgt-a,

– za Brodotrogir d.d. 54.955 cgt-a, te

– za Brodogradilište Kraljevica d.d. 26.997 cgt-a.

Međutim, sukladno Zajedničkom stajalištu i Sporazumu o ograničenju proizvodnje, godišnja proizvodnja Brodosplita d.d. moći će biti i veća od 132.078 cgt-a ukoliko Brodosplit d.d. postigne dogovor s nekim od naprijed navedenih hrvatskih brodogradilišta o ustupanju dijela neiskorištene proizvodne kvote. Naime, ukoliko neko od brodogradilišta ne ostvari svoju godišnju proizvodnu kvotu cgt-a, moći će ustupiti taj neiskorišteni dio proizvodne kvote Brodosplitu d.d. Navedeno će biti moguće isključivo pod uvjetom da ukupna godišnja proizvodnja cgt-a hrvatskih brodogradilišta u razdoblju 2011.-2020. ne premaši ograničenje od 323.600 cgt-a.

IV. 3.4. Državna potpora koja je ograničena na najmanju neophodnu razinu: stvaran doprinos bez elementa potpore i troškovi restrukturiranja

Prema točki 43. Odluke o sanaciji i restrukturiranju, iznos i intenzitet potpore moraju biti strogo ograničeni na najmanju neophodnu razinu troškova restrukturiranja potrebnih za provođenje mjera restrukturiranja u okviru postojećih izvora financiranja poduzetnika, njegovih dioničara ili poslovne grupe kojoj pripada.

Takva ocjena uzet će u obzir i prethodno dodijeljene potpore za sanaciju. Od korisnika potpore očekuje se da značajno doprinese procesu restrukturiranja iz svojih vlastitih sredstava, uključujući prodaju imovine koja nije neophodna za opstanak poduzetnika, ili iz vanjskih izvora financiranja po tržišnim uvjetima. Doprinos je znak da tržišta vjeruju u izvedivost ponovne uspostave održivosti (rentabilnosti). Takav doprinos mora biti konkretan, tj. stvaran, isključujući svaku očekivanu buduću dobit, primjerice novčane tokove (cash flow), a iznos doprinosa mora biti što je moguće viši.

Prema točki 44. Odluke o sanaciji i restrukturiranju u pravilu sljedeći doprinosi restrukturiranju smatraju se primjerenima: najmanje 25% u slučaju malih poduzetnika, najmanje 40% u slučaju srednjih poduzetnika i najmanje 50% u slučaju velikih poduzetnika. U iznimnim slučajevima mogu se prihvatiti niži doprinosi.

Prema točki 45. Odluke o sanaciji i restrukturiranju, u cilju ograničenja negativnih učinaka narušavanja tržišnog natjecanja, iznos potpore, ili oblik u kojem se ona dodjeljuje mora biti takav da ne daje poduzetniku viškove gotovine koji bi se mogli koristiti za agresivne, ograničavajuće aktivnosti na tržištu koje nisu povezane s postupkom restrukturiranja.

Vlastiti doprinos procesu restrukturiranja za velike poduzetnike iznos 50% od troškova restrukturiranja, a u iznimnim okolnostima može biti prihvaćen i niži postotak.

S obzirom na činjenicu da je restrukturiranje brodogradnje bilo jedno od mjerila za zatvaranje pregovora u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje niži iznos vlastitog doprinosa od iznosa 50% određenog Odlukom o sanaciji i restrukturiranju određen je u Zajedničkom stajalištu Europske unije o Poglavlju 8, Tržišno natjecanje, koje je doneseno na Konferenciji o pristupanju Europskoj uniji, održanoj u Bruxellesu 22. lipnja 2011.

Prema Zajedničkom stajalištu Europske unije o Poglavlju 8. Tržišno natjecanja, poduzetnik mora osigurati minimalno 40% vlastitog doprinosa od ukupnih troškova restrukturiranja, a odnosi se na vlastita sredstva poduzetnika i/ili vanjske izvore financiranja po tržišnim uvjetima.

Ukupni troškovi restrukturiranja Brodosplita d.d. sadržavaju sljedeće:

– državne potpore primljene od 1. ožujka 2006. godine do okončanja procesa restrukturiranja,

– obveze prema Ministarstvu financija, nastale na temelju protestiranih izdanih jamstava, neplaćenih poreza i doprinosa ili drugih zakonskih obveza,

– kreditne obveze poduzetnika prema komercijalnim bankama osigurane državnim jamstvima, uključujući sve ugovorne kamate u vezi tih obveza,

– sve ostale obveze prema državnim vjerovnicima, uključujući sve ugovorne kamate po tim obvezama, a koje u skladu s Javnim natječajem i Programom restrukturiranja Brodosplita d.d. poduzetnik nije u obvezi podmiriti,

– vlastiti doprinos potreban za provedbu Programa restrukturiranja Brodosplita d.d., a odnosi se na restrukturiranje ljudskih resursa, strukturno (poslovno) restrukturiranje, kapitalna ulaganja u objekte i opremu, ulaganja u vlastitu flotu, troškovi zatvaranja viška kapaciteta i slično.

Prilikom izračuna državne potpore sve financijske obveze koje preuzima Republika Hrvatska predstavljaju državnu potporu u 100%-tnom iznosu, dok u slučajevima gdje je poduzetnik podmirio kredit pokriven državnim jamstvom ili se radi o državnom jamstvu odobrenom za avansne uplate kupca, izračunat je ekvivalent državne potpore na temelju važeće referentne stope u trenutku dodjele jamstva.

Tablica 15. TROŠKOVI RESTRUKTURIRANJA I VLASTITI DOPRINOS

u kunama

Elementi	Brodosplit – Brodogradilište d.o.o.	BSO d.o.o.	Ukupno
1) Postojeće državne potpore	5.608.081.284,00	132.942.614,00	5.741.023.898,00
a) Subvencije	404.128.940,00	30.680.864,00	434.809.804,00
b) Ekvivalent potpore u državnim jamstvima	239.178.006,00	5.677.924,00	244.855.930,00
c) Protestirana državna jamstva	1.339.143.596,00	36.056.419,00	1.375.200.015,00
d) Kreditne obveze preuzete od strane države	3.625.630.742,00	60.527.407,00	3.686.158.149,00
2) Dio troškova restrukturiranja u prijelaznom razdoblju	580.000.000,00	80.000.000,00	660.000.000,00
3) Budući ekvivalenti potpore za unaprijed dana državna jamstva	200.000.000,00	22.000.000,00	222.000.000,00
A) Troškovi restrukturiranja koje preuzima država (1+2+3)	6.388.081.284,00	234.942.614,00	6.623.023.898,00
4) Restrukturiranje ljudskih resursa	***********	***********	***********
5) Strukturno restrukturiranje	***********	***********	***********
6) Ulaganja u opremu i objekte	***********	***********	***********
7) Vlastita flota (Bulk carrier-i i cruiser-i)	***********	***********	***********
B) Troškovi restrukturiranja koje snosi DIV d.o.o.-vlastiti doprinos (4+5+6+7)	***********	***********	***********
C) Kompenzacija za pomorsko dobro	2.693.830.000,00	203.470.000,00	2.897.300.000,00
D) Ukupni troškovi restrukturiranja (A+B+C)	10.436.321.104,00	611.844.614,00	11.048.165.718,00
E) Minimalni vlastiti doprinos od 40%	4.174.528.441,60	244.737.845,60	4.419.266.287,20
F) Ukupni vlastiti doprinos (B+C)	4.048.239.820,00	376.902.000,00	4.425.141.820,00

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Pod točkom A) »Troškovi restrukturiranja koje preuzima država« iskazan je ukupan iznos državne potpore od 6.623.023.898,00 kuna, a sastoji se od:

Pod rednim brojem 1. »Postojeće državne potpore«, iskazane su državne potpore dodijeljene Brodosplitu d.d. nakon 1. ožujka 2006.

Pod točkom a) »Subvencije« navedene su sve subvencije za novogradnje u razdoblju od 1. ožujka 2006. do kraja rujna 2009. Nakon toga subvencije više nisu odobravane.

Pod točkom b) »Ekvivalent potpore u državnim jamstvima« navedeni iznos odnosi se, uglavnom, na obračun potpore sadržan u danim jamstvima za osiguranje avansnih uplata kupaca.

Pod točkama c) »Protestirana državna jamstva« i d) »Kreditne obveze preuzete od strane države« navedeni iznosi se odnose na ukupne obveze koje će preuzeti Republika Hrvatska. Dio tih obveza najprije će se kompenzirati s naknadom za izvlaštene nekretnine na pomorskom dobru.

Iznosi državnih potpora navedeni pod točkama b), c) i d) predstavljaju se sa stanjem na dan 28. veljače 2011. i zbog toga se djelomično razlikuju od iznosa prikazanih na dan 31. prosinca 2010.

Pod rednim brojem 2. »Dio troškova restrukturiranja u prijelaznom razdoblju« prikazani su maksimalno mogući gubici koji se odnose na pokriće gubitaka novogradnji i na gubitke u poslovanju zbog neiskorištenih kapaciteta u razdoblju od zaključenja Javnog natječaja pa do potpisivanja privatizacijskog ugovora. Stvarni gubici bit će utvrđeni od strane nezavisnog financijskog stručnjaka.

Pod rednim brojem 3. »Budući ekvivalenti potpore za unaprijed dana državna jamstva« prikazani iznos predstavlja maksimalno mogući iznos državne potpore sadržan, uglavnom, u jamstvu za osiguranje avansnih uplata kupaca kako bi se osigurao kontinuitet ugovaranja novih brodova.

Pod točkom F) »Ukupni vlastiti doprinos« iskazan je iznos vlastitog doprinosa od 4.425.141.820,00 kuna koji predstavlja 40,05% ukupnih troškova restrukturiranja prikazanih pod točkom D). Ukupni vlastiti doprinos odnosi se na sljedeće:

Pod točkom B) »Troškovi restrukturiranja koje snosi DIV d.o.o.-vlastiti doprinos« u iznosu od 1.527.841.820,00 kuna, pod rednim brojevima 4. i 5. iskazan je iznos od ***********kuna koji se odnosi na ulaganja za restrukturiranje ljudskih resursa i za strukturno restrukturiranje, a pojedina ulaganja i terminski plan tih ulaganja naveden je u Tablici 16.

Tablica 16. PLANIRANA ULAGANJA U LJUDSKE RESURSE I STRUKTURNO RESTRUKTURIRANJE

Opis ulaganja	Iznos u HRK	Razdoblje	Napomena
Ulaganje u ljudske resurse	***********
(i) Zbrinjavanje zaposlenika	***********	2011. – 2015.	Smanjenje troškova finalnog proizvoda za 8-10%
(ii) Program sigurnosti na poslu	***********	2011. – 2014.	Smanjenje troškova finalnog proizvoda za 0,2-0,5%
Strukturno restrukturiranje	***********
(i) Razvoj ekoloških normi	***********	2011. – 2013.	Smanjenje troškova finalnog proizvoda za 0,1-2%
(ii) Program uštede energije	***********	2011. – 2013.	Smanjenje troškova finalnog proizvoda za 0,2-0,36%
(iii) Optimalizacija troškova nabave	***********	2011. – 2012.	Očekivane uštede do 15%
UKUPNO	***********

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Pod rednim brojem 6. »Ulaganje u opremu i objekte« iskazan je iznos ulaganja u tehnološku obnovu Brodosplita d.d. kako je to prikazano u Tablici 9.

Pod rednim brojem 7. »Vlastita flota (Bulk carrier-i i cruiser-i)« iskazan je iznos početnih ulaganja u razvoj vlastite flote u okviru Brodosplit – Plovidbe d.o.o.

Pod točkom C) »Kompenzacija za pomorsko dobro« iskazan je iznos naknade za izvlaštene nekretnine na pomorskom dobru što predstavlja potraživanje Brodosplita d.d. od Republike Hrvatske i ona predstavlja dio ukupnog vlastitog doprinosa.

Vezano uz izvore sredstava iz kojih će DIV d.o.o./Brodosplit d.d. osigurati vlastiti doprinos, potrebno je naglasiti da prema dosadašnjim podacima, postoje tri opcije ulaganja. Navedene opcije su sljedeće:

1. Ulaganje investicijskog fonda u DIV d.o.o. (20-25% ukupnih ulaganja), ulaganje strateškog partnera/dobavljača čelika u brodogradilište (do 15% ukupnih ulaganja), ulaganje poduzetnika DIV d.o.o. do 5% ukupnih ulaganja te zajmovi komercijalnih banaka (60-80% ukupnih ulaganja),

2. Izravno partnerstvo s ruskom brodarskom tvrtkom (Sovcomflot) kroz rekapitalizaciju (vlasništvo) brodogradilišta do 25% ukupnih ulaganja, ulaganje poduzetnika DIV d.o.o. do 5% ukupnih ulaganja te zajmovi komercijalnih banaka (60-80% ukupnih ulaganja),

3. Partnerstvo s projektnim holdingom iz Katara kroz rekapitalizaciju brodogradilišta (51-75% ukupnih ulaganja odnosno vlasništva partnera), ulaganje poduzetnika DIV d.o.o. do 5% ukupnih ulaganja te zajmovi komercijalnih banaka 20-30% ukupnih ulaganja.

DIV d.o.o. je, vezano uz načine financiranja procesa restrukturiranja, razvio različite modele i ostvario kontakte s mnogobrojnim financijskim institucijama, a konačni aranžman ovisi o trenutku u kojem će biti poznate sve pretpostavke za sklapanje kreditnog ili ulagačkog ugovora. Banke i kreditne institucije, koje obrađuju zahtjeve iskazane kroz različite modele financiranja vlastite flote, su sljedeće:

1. EBRD (Europska banka za obnovu i razvitak) – Hrvatska

2. Caterpillar Financial – SAD

3. Tufton Oceanic – Velika Britanija

4. Credit Suisse – Švicarska

5. NIBC – Nizozemska

6. Den Norske Bank – Norveška

7. Danish Ship Mortgage Bank – Danska

8. DEGInvest – Njemačka

9. Hamburgische Schiffhypoteken Bank – Njemačka

Sve zainteresirane financijske institucije očekuju završetak privatizacijskog procesa, s obzirom na poziciju DIV-a d.o.o. kao tražitelja kredita i vlasnika Brodosplita d.d., posebice u dijelu razvoja situacije oko budućeg financijskog statusa Brodosplita d.d., kao i jasnim pravnim statusom DIV d.o.o. u upravljanju Brodosplitom d.d.

Financijske institucije nisu iskazale interes za izravno financiranje Brodosplit Brodogradilišta d.o.o., s obzirom na višestruko veći akumulirani gubitak u odnosu na visinu kapitala, već iskazuju interes za predloženi model izgradnje vlastite flote brodova koja bi ostvarivala prihod na tržištu, te iz tog prihoda vraćala kreditne obveze.

Iz popisa financijskih institucija vidljivo je da se DIV d.o.o. usmjerio na suradnju sa inozemnim financijskim institucijama, s obzirom na to da hrvatske banke iskazuju svoj vrlo ograničeni poslovni interes u financiranje brodogradnje i brodarstva. Jednako tako, raspoloživi kapital u Republici Hrvatskoj je ograničenog volumena. Iz navedenog popisa financijskih institucija vidljivo je da postoje različiti načini financiranja, od klasičnih hipotekarnih kredita i barter aranžmana, do udjela u temeljnom kapitalu.

Kako bi se kreditni rizik na koji financijske institucije računaju smanjio na najmanji moguću razinu, DIV d.o.o. kontinuirano radi na procesu ugovaranja dugoročnih čarter aranžmana s obvezom otkupa brodova iz tvrtke Brodosplit – Plovidba d.o.o nakon isteka aranžmana. U tom procesu najintenzivniji kontakti ostvareni su s tvrtkama Sovcomflot iz Rusije, Transatlantic iz Švedske (brodarske tvrtke) te Duferco iz Makedonije, strateškim dobavljačem brodskih limova za potrebe prijevoza željezne rudače.

Iz predloženih mjera, razvidno je da je poduzetnik detaljno razradio buduće modele financiranja. Osim ulaganja vlastitih sredstava, DIV d.o.o. spreman je dio sredstava pribaviti pronalaskom strateškog partnera/ulagača koji bi postao vlasnikom dijela Brodosplita d.d. Također, DIV d.o.o. namjerava razviti čarter aranžmane s velikim brodarskim tvrtkama što bi mu donijelo dodatni izvor prihoda, osim klasične prodaje brodova, ali i razviti strateški partnerski odnos s najvećim dobavljačima koji su također spremni sudjelovati u dokapitalizaciji Brodosplita d.d. i koristiti brodarske usluge.

Potrebno je napomenuti da DIV d.o.o. i dalje namjerava graditi brodove za tržište, ali za razliku od dosadašnjeg načina poslovanja, riječ je o visoko specijaliziranim brodovima koji donose unaprijed ukalkuliranu dobit i višu dodanu vrijednost. Samom orijentacijom prema složenijim i profitabilnijim brodovima, razvidno je da će, nakon stabilizacije stanja, poduzetnik lakše nalaziti izvore financiranja.

IV. 3.5. Projekcije poslovnih rezultata

DIV d.o.o. je u Programu restrukturiranja iznio projekcije poslovnih rezultata za Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. i BSO d.o.o.

IV. 3.5.1. Projekcije poslovnih rezultata za Brodosplit – Brodogradilište d.o.o.

Sukladno pravilima o restrukturiranju, DIV d.o.o. je planirajući poslovne rezultate u razdoblju restrukturiranja, predvidio dvije varijante: očekivanu varijantu i varijantu s pojačanim rizikom. Varijanta s pojačanim rizikom uključuje povećanje materijalnih troškova izgradnje i opreme za 10% u odnosu na očekivanu varijantu. U Tablici 17. prikazana je očekivana varijanta Računa dobiti i gubitka, odnosno planiranih prihoda i rashoda u razdoblju 2011.-2015.

Tablica 17. PLAN PRIHODA I RASHODA BRODOSPLIT – BRODOGRADILIŠTA d.o.o. ZA RAZDOBLJE 2011. – 2015. (OČEKIVANA VARIJANTA)

u 000 kn

Opis pozicije	2011	2012	2013	2014	2015
Prihodi osnovne djelatnosti, prihodi od prodaje	810.994	1.452.552	1.806.299	1.560.973	2.222.601
Prihodi od dotacija i subvencija	0	0	0	0	0
Prihodi od poslovnog najma	0	0	0	0	0
Prihodi od ulaganja	0	0	0	0	0
Financijski i drugi prihodi (kamate, teč. razlike, od prodaje opreme, od rezerviranja)	4.918.749	95.665	51.290	129.826	71.497
Izvanredni prihodi (od prodaje procijenjene dugotrajne imovine)	0	0	0	0	0
UKUPNI PRIHODI	5.729.743	1.548.217	1.887.589	1.690.799	2.294.098
Troškovi materijala, oprema, motori i sl.	639.000	994.048	1.294.961	1.104.724	1.655.079
Kooperacija vanjska	17.005	34.898	37.165	31.629	34.481
Kooperacija povezanih tvrtki	22.988	31.689	32.323	30.025	39.908
Opći trošk. materijala i usluga PPT (energija, uredski, ZNR, sitni inventar, reklama, režija)	166.381	110.762	104.390	92.772	91.375
Troškovi osoblja (neto plaće, porezi i doprinosi)	268.447	268.447	258.240	250.006	242.090
Ostali neizravni troškovi, nemat. troškovi, članarine, reprezentacije, naknade	110.263	97.798	88.831	78.831	78.831
Amortizacija	31.845	31.845	31.845	31.845	31.845
Smanjenje vrijednosti kratkotr. imovine
Rezerviranja za troškove i rizike	21.220	35.796	15.080	14.778	14.482
Izvanredni rashodi	0	0	0	0	0
Rashodi financiranja (kamate, garancije, teč. razlike,rashod imovine, manjkovi, kazne)	168.155	51.114	63.089	47.516	80.169
UKUPNI RASHODI	1.445.314	1.656.397	1.925.924	1.682.126	2.268.260
Dobit prije oporezivanja	4.284.429	(108.810)	(68.335)	8.673	25.838
Porez na dobit	0	0	0	0	0
Dobit nakon oporezivanja	4.284.429	(108.810)	(68.335)	8.673	25.838

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Iz Tablice 17. razvidno je da će Brodosplit – Brodogradilište d.o.o., u odnosu na 2010., dugoročno smanjiti izravne troškove koji terete proizvodnju poput troškova materijala, kooperacije i zaposlenih, odnosno staviti navedene troškove pod kontrolu, što bi uz veće prihode trebalo rezultirati pozitivnim poslovanjem već u 2014., kada je predviđeno ostvarenje dobiti. Do kraja 2015. koja bi trebala biti zadnja godina restrukturiranja, poslovanje Brodosplita d.d. trebalo bi biti stabilno i Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. trebalo bi samostalno nastaviti pozitivno poslovati.

Također, iz Tablice 17. razvidno je da će Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. u prvoj godini restrukturiranja ostvariti dobit veću od 4 milijarde kuna. Iznimno visoka dobit Brodosplit – Brodogradilišta d.o.o. u prvoj godini restrukturiranja, bit će rezultat provedbe Sporazuma o uređenju imovinsko-pravnih pitanja između Republike Hrvatske i poduzetnika Brodosplit d.d. Naime, sukladno navedenom Sporazumu, ugovorne strane utvrdile su naknadu za izvlaštene nekretnine na pomorskom dobru u iznosu od 2.693.830.000,00 kuna kojom se kompenziraju obveze Brodosplita d.d. prema Republici Hrvatskoj. Revalorizacijom predmetne imovine koja prelazi u vlasništvo Republike Hrvatske, Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. će ostvariti prihod veći od 2 milijarde kuna.

Nakon provedbe prijeboja međusobnih obveza i potraživanja u iznosu od 2.693.830.000,00 kuna, preostali iznos kreditnih obveza i protestiranih jamstava Republika Hrvatska će otpisati Brodosplit – Brodogradilištu d.o.o. i preuzeti na sebe. Na taj način, Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. će ostvariti dodatni prihod od 2,4 milijarde kuna.

Međutim, potrebno je napomenuti da ovdje nije riječ o dobiti iz poslovanja, nego se ovdje radi o dobiti stvorenoj na temelju knjigovodstvenog iskazivanja vrijednosti nastaloj provedbom Sporazuma o uređenju imovinsko-pravnih pitanja između Republike Hrvatske i poduzetnika Brodosplit d.d.. Sukladno Zakonu o uređenju prava i obveza brodogradilišta u postupku restrukturiranja, porezni dug nastao prijebojem obveza i potraživanja, te zatim otpisom ostatka dugova, prebija se s poreznim gubitkom brodogradilišta, a preostali dug se otpisuje. Na taj način, Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. neće morati platiti porez na dobit ostvarenu u prvoj godini provedbe Programa restrukturiranja.

DIV d.o.o. je u svojim projekcijama predvidio i »pesimističnu« varijantu koja uključuje određene rizike, a to se ponajprije odnosi na 10% veće materijalne troškove uz neizmijenjene prihode. U slučaju rizičnije varijante, može se pretpostaviti da će Brodosplit Brodogradilište d.o.o. kasnije izaći iz teškoća, stabilizirati poslovanje te ostvariti dobit nego u očekivanoj varijanti.

Istovremeno, osim potencijalnog rizika da se planirani prihodi ne ostvare na željenoj razini, činjenica je da će DIV d.o.o., za korištenje pomorskog dobra morati plaćati koncesijsku naknadu u visini 3 kune po četvornom metru brodograđevne površine (nakon kompenzacijskih mjera 350.549 četvornih metara) i 1% ukupnog godišnjeg prihoda.

Prema navodima iz Programa restrukturiranja navedena koncesijska naknada imat će značajan utjecaj na troškove poduzetnika.

Tablica 18. PLANSKA BILANCA BRODOSPLIT – BRODOGRADILIŠTA d.o.o. ZA RAZDOBLJE 2011. – 2015. (OČEKIVANA VARIJANTA)

u 000 kn

Opis pozicije	2011	2012	2013	2014	2015
Dugotrajna imovina	285.448	253.515	221.582	189.649	157.716
Nematerijalna imovina	99.250	99.250	99.250	99.250	99.250
Materijalna imovina	182.857	150.924	118.991	87.058	55.125
Financijska imovina	3.341	3.341	3.341	3.341	3.341
Kratkotrajna imovina	564.317	628.575	644.197	701.661	785.971
Zalihe (repromaterijal, oprema, trgov. roba, inventar, gotovi i poluproizvodi)	124.902	230.994	173.948	208.676	233.535
Kratkoročna potraživanja (kupci, zaposleni, država, dani avansi)	192.007	200.734	200.056	222.792	282.243
Kratkoročna financijska imovina (dani krediti, zajmovi, depoziti)	0	0	0	0	0
Novac i novčani ekvivalenti	247.408	196.847	270.193	270.193	270.193
Aktivna vremenska razgraničenja – unaprijed plaćeni troškovi)	178.000	178.000	178.000	178.000	178.000
UKUPNA AKTIVA	1.027.765	1.060.090	1.043.779	1.069.310	1.121.687
Kapital i rezerve	569.221	471.041	462.706	531.379	667.217
Upisani kapital i povećanja temeljnog kapitala	175.369	185.369	245.369	305.369	415.369
Rezerve	1.906	1.906	1.906	1.906	1.906
Zadržani dobitak	(3.892.483)	391.946	283.766	215.431	224.104
Dobit tekućeg razdoblja	4.284.429	(108.180)	(68.335)	8.673	25.838
Dugoročna rezerviranja	21.220	35.796	15.080	14.778	14.482
Dugoročne obveze	0	0	0	0	0
Kratkoročne obveze (dobavljači, primljeni avansi,porezi,doprinosi)	359.098	475.027	487.767	444.927	361.762
Pasivna vremenska razgraničenja	78.226	78.226	78.226	78.226	78.226
UKUPNA PASIVA	1.027.765	1.060.090	1.043.779	1.069.310	1.121.687

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Iz prikaza Planske Bilance za razdoblje 2011.-2015. razvidno je da će se isknjiženjem obveza koje preuzima država i imovine na pomorskom dobru te otpisom ostatka obveza poduzetnika prema državi po preuzetim kreditima i protestiranim jamstvima, prije svega poništiti kumulirani gubici iznad visine kapitala i restituirati temeljni kapital poduzetnika. Osim toga, isknjiženjem obveza poduzetnik u Bilanci više neće iskazivati velike dugoročne obveze, te će na taj način Bilancu dovesti u ravnotežu i biti u mogućnosti zaduživati se na tržištu, odnosno samostalno financirati svoju proizvodnju.

IV.3.5.2. Projekcije poslovnih rezultata za BSO d.o.o.

Tablica 19. PLAN PRIHODA I RASHODA BSO d.o.o. ZA RAZDOBLJE 2011. – 2015. (OČEKIVANA VARIJANTA)

u 000 kn

Opis pozicije	2011	2012	2013	2014	2015
Prihodi osnovne djelatnosti, prihodi od prodaje	62.280	139.621	172.016	191.491	222.494
Financijski i drugi prihodi (kamate, teč. razlike, od prodaje opreme, od rezerviranja)	171.794	0	0	0	0
Izvanredni prihodi (od prodaje procijenjene dugotrajne imovine)	0	0	0	0	0
UKUPNI PRIHODI	234.074	139.621	172.016	191.491	222.494
Troškovi materijala, oprema, motori i sl.	32.079	76.347	96.530	113.422	148.615
Kooperacija vanjska	11.254	17.712	18.897	20.153	19.453
Opći trošk. materijala i usluga PPT (energija, uredski, ZNR, sitni inventar, reklama, režija)	3.560	14.303	21.018	20.770	18.793
Troškovi osoblja (neto plaće, porezi i doprinosi)	17.398	17.066	16.775	17.004	17.004
Ostali neizravni troškovi, nemat. troškovi, članarine, reprezentacije, naknade	2.100	4.853	5.835	2.834	2.834
Amortizacija	1.140	1.140	1.140	1.140	1.140
Rezerviranja za troškove i rizike	0	0	0	0	0
Izvanredni rashodi	0	0	0	0	0
Rashodi financiranja (kamate, garancije, teč. razlike, rashod imovine, manjkovi, kazne)	3.943	3.943	3.943	3.943	3.943
UKUPNI RASHODI	71.474	135.364	164.138	179.266	211.782
Dobit prije oporezivanja	162.600	4.257	7.878	12.225	10.712
Porez na dobit	0	851	1.576	2.445	2.142
Dobit nakon oporezivanja	162.600	3.406	6.302	9.780	8.570

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Iz Tablice 19. razvidno je da će i BSO d.o.o., zahvaljujući revalorizaciji imovine koja potpisivanjem Sporazuma o uređenju imovinsko-pravnih pitanja između Republike Hrvatske i poduzetnika Brodosplit d.d. prelazi u vlasništvo Republike Hrvatske, ostvariti veće prihode u iznosu od 169,8 milijuna kuna i na taj način značajno uvećati dobit u prvoj godini restrukturiranja. Međutim, kao i kod Brodosplit Brodogradilišta d.o.o., iznimna dobit ostvarena u prvoj godini restrukturiranja neće opteretiti poslovanje BSO d.o.o. značajnim iznosom poreza na dobit, već je ona isključivo knjigovodstvena vrijednost koja će se kompenzirati s poreznim gubitkom, a ostatak otpisati.

Tablica 20. PLANSKA BILANCA BSO d.o.o. ZA RAZDOBLJE 2011. – 2015. (OČEKIVANA VARIJANTA)

u 000 kn

Opis pozicije	2011	2012	2013	2014	2015
Dugotrajna imovina	8.485	8.485	8.485	8.485	8.485
Nematerijalna imovina	0	0	0	0	0
Materijalna imovina	8.485	8.485	8.485	8.485	8.485
Financijska imovina	0	0	0	0	0
Kratkotrajna imovina	152.536	188.620	210.102	242.473	241.335
Zalihe (repromaterijal, oprema, trgov. roba,inventar, gotovi i poluproizvodi)	69.811	86.008	95.746	111.247	111.247
Kratkoročna potraživanja (kupci, zaposleni,država,dani avansi)	73.434	90.169	100.250	116.375	116.375
Kratkoročna financijska imovina (dani krediti, zajmovi, depoziti)	150	150	150	150	150
Novac i novčani ekvivalenti	9.141	12.293	13.956	14.701	13.563
Aktivna vremenska razgraničenja – unaprijed plaćeni troškovi)	0	0	0	0	0
UKUPNA AKTIVA	161.021	197.105	218.587	250.958	249.820
Kapital i rezerve	64.920	68.326	74.628	84.408	92.978
Upisani kapital i povećanja temeljnog kapitala	18.160	18.160	18.160	18.160	18.160
Rezerve	0	0	0	0	0
Zadržani dobitak	(115.840)	46.760	50.166	56.468	66.248
Dobit tekućeg razdoblja	162.600	3.406	6.302	9.780	8.570
Dugoročna rezerviranja	0	0	0	0	0
Dugoročne obveze	17.953	39.286	48.639	64.575	54.843
Kratkoročne obveze (dobavljači, primljeni avansi,porezi,doprinosi)	77.254	88.599	94.426	101.081	101.105
Pasivna vremenska razgraničenja	894	894	894	894	894
UKUPNA PASIVA	161.021	197.105	218.587	250.958	249.820

Izvor: dokumentacija poduzetnika DIV d.o.o.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Također, iz Planske Bilance BSO-a d.o.o. razvidno je da će financijsko restrukturiranje u obliku prijeboja međusobnih potraživanja i obveza te otpisa obveza omogućiti BSO-u d.o.o. restituciju temeljnog kapitala i »očišćenu« bilancu u smislu dugoročnih kreditnih obveza što bi poduzetniku u budućnosti moralo omogućiti neometano zaduživanje na financijskom tržištu i likvidno poslovanje.

V. ODLUKA VIJEĆA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Vijeće) je o državnim potporama za restrukturiranje iz Programa restrukturiranja d.d. raspravljalo na 82. sjednici Vijeća, održanoj 28. srpnja 2011. te na 86. sjednici Vijeća održanoj 13. listopada 2011. i donijelo odluku o odobrenju državne potpore za restrukturiranja sadržane u Programu restrukturiranja, budući da je Program restrukturiranja kojeg je Agenciji dostavilo Ministarstvo 8. travnja 2011. zajedno sa svim dopunama, izrađen sukladno propisima o državnim potporama.

Istodobno Vijeće je prilikom donošenja odluke uzelo u obzir i rezultate pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje, odnosno o obvezama i uvjetima koje je Vlada Republike Hrvatske u pregovorima o stjecanju članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji prihvatila u sektoru brodogradnje.

Vijeće svoju odluku obrazlaže na sljedeći način.

Državna potpora za restrukturiranje namijenjena je poduzetnicima u teškoćama i na istu se može primijeniti izuzeće iz članka 4. stavka 3. točke d) ZDP-a, od opće zabrane uređene člankom 4. stavkom 1. ZDP-a, a to izuzeće od opće zabrane odnosi se na državne potpore namijenjene poticanju određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja.

Prema članku 3. stavku 1. ZDP-a državne potpore su stvarni i potencijalni rashodi ili umanjeni prihodi države dodijeljeni od davatelja državne potpore koji narušavaju ili bi mogli narušiti tržišno natjecanje davanjem prednosti na tržištu korisniku državne potpore, bez obzira na oblik državne potpore, u mjeri u kojoj to može utjecati na ispunjenje međunarodno preuzetih obveza Republike Hrvatske iz SSP-a.

Člankom 4. ZDP-a uređena je opća zabrana i izuzeće od opće zabrane dodjele državnih potpora iz članka 3. ZDP-a. Tako je člankom 4. stavkom 1. ZDP-a, uređeno da nisu sukladne ZDP-u one državne potpore koje, bez obzira na njihov oblik, narušavaju ili bi mogle narušiti tržišno natjecanje davanjem povlastice na tržištu korisniku državne potpore, osobito u mjeri u kojoj to može utjecati na ispunjenje međunarodno preuzetih obveza RH preuzetih SSP-om. Člankom 4. stavcima 2. i 3. ZDP-a propisana su izuzeća od opće zabrane ako državne potpore ispunjavaju propisane uvjete za izuzeće iz članka 4. stavaka 2. i 3. ZDP-a i u tom slučaju smatraju se sukladnim ZDP-u.

Da bi se na državnu potporu za restrukturiranje moglo primijeniti izuzeće od opće zabrane iz članka 4. stavka 3. točke d) ZDP-a, Vijeće je trebalo ocijeniti ispunjavaju li državne potpore uvjete za izuzeće iz članka 4. stavka 3. točke d) ZDP-a, odnosno iz Odluke o sanaciji i restrukturiranju u dijelu koji se odnosi na restrukturiranje poduzetnika u teškoćama koje sadržavaju uvjete za odobrenje državne potpore za restrukturiranje poduzetnicima u teškoćama koji su detaljno obrazloženi u točki IV.3. obrazloženja ovog rješenja.

Naime, poduzetniku u teškoćama, a Vijeće je odlučilo da se Brodosplit d.d. nedvojbeno smatra poduzetnikom u teškoćama u smislu točke 9., 10. a) i 11. Odluke o sanaciji i restrukturiranju, kao što je to utvrđeno u točki IV.1. obrazloženja ovog rješenja, može se dodijeliti državna potpora za restrukturiranje ukoliko je Program restrukturiranja izrađen sukladno Odluci o sanaciji i restrukturiranju.

U odnosu na Program restrukturiranja, a na temelju činjenica opisanih u točki IV.3. obrazloženja ovog rješenja Vijeće je stajališta da Program restrukturiranja obuhvaća sve uvjete određene Odlukom o sanaciji i restrukturiranju a koji se odnose na uzroke teškoća, ponovnu uspostavu dugoročne održivosti, izbjegavanje prekomjernog narušavanja tržišnog natjecanja te na vlastiti doprinos (potpora koja je ograničena najmanju neophodnu razinu, stvaran doprinos bez elementa potpore), te da će se proces restrukturiranja Brodosplita d.d. provoditi u razdoblju od pet godina počevši od dana potpisivanja privatizacijskog ugovora.

Vijeće je utvrdilo, kako je to opisano u točki IV.3.1. obrazloženja ovog rješenja da su u Programu restrukturiranja dobro opisani uzroci teškoća Brodosplita d.d.

U odnosu na ponovnu uspostavu dugoročne održivosti, Vijeće je utvrdilo da je Programom restrukturiranja predviđeno i financijsko i poslovno restrukturiranje čiji je cilj ponovna uspostava dugoročne održivosti Brodosplita d.d., kako je to opisano u točki IV.3.2. obrazloženja ovoga rješenja.

Vijeće je pri tome koristilo stručnu pomoć konzultanata iz Ecorysa koji su kroz analize i ekspertize kao i kroz poznavanje mjerodavnog tržišta pomogli u sagledavanju i procjeni svih elemenata Programa restrukturiranja.

Uvjeti za uspostavu dugoročne održivosti poduzetnika Brodosplit d.d. proizlaze iz mjera poslovnog restrukturiranja predviđenih od strane poduzetnika DIV d.o.o. Orijentacija poduzetnika ka proizvodnji visoko profitabilnih brodova više dodane vrijednosti, te aktivacija poduzetnika Brodosplit – Plovidba d.o.o. putem kojeg će poduzetnik DIV d.o.o. eksploatirati proizvedene brodove te ih zatim prodavati po najvišoj tržišnoj cijeni u datom trenutku, predstavlja, prema mišljenju konzultanata iz Ecorysa, realnu poslovnu opciju i dobar temelj za provedbu nužnih poboljšanja u poslovanju i smanjenje troškova. Na taj način, te uz primjenu učinkovitog modela upravljanja organizacijom i ljudskim resursima u čemu poduzetnik DIV d.o.o. posjeduje veliko iskustvo, a što su pozitivno ocijenili i konzultanti Ecorysa, poduzetnik Brodosplit d.d. moći će ostvariti preduvjete za postizanje dugoročne održivosti i samostalno funkcioniranje na tržištu.

Nadalje, Vijeće je utvrdilo da državne potpore za restrukturiranje Brodosplita d.d., a koje su prikazane u Tablici 15. koja se nalazi u točki IV.3.4. obrazloženja ovog rješenja ukupno iznose 6.623.023.898,00 kn i odnose se na razdoblje od 1. ožujka 2006. do završetka procesa restrukturiranja. Također, Vijeće je u odnosu na navedeno utvrdilo da je početak razdoblja na koje se odnose državne potpore određen Zajedničkim stajalištem Europske unije o Poglavlju 8. Tržišno natjecanje sa Konferencije o pristupanju Europskoj uniji od 22. lipnja 2011., dok je datum završetka procesa restrukturiranja određen za razdoblje od pet godina počevši od dana potpisivanja privatizacijskog ugovora

U odnosu na vlastiti doprinos u iznosu 4.425.141.820,00 kn, Vijeće je utvrdilo da je isti predviđen u iznosu od 40% od ukupnih troškova restrukturiranja, postotak je određen u Zajedničkom stajalištu Europske unije o zatvaranju Poglavlja 8. Tržišno natjecanje, a odnosi se na ulaganja poduzetnika DIV d.o.o. i na naknadu za izvlaštene nekretnine na pomorskom dobru iz Sporazuma o uređenju imovinsko-pravnih pitanja, sklopljenog 11. veljače 2011, kako je to obrazloženo u točki IV.3.4. obrazloženja ovog rješenja.

Slijedom navedenog, Agencija je na temelju odluke Vijeća odlučila kao u točki I., II., III. i IV. izreke ovog rješenja.

Budući da se odobrenje državne potpore, kako je to predviđeno člankom 13. stavkom 3. ZDP-a, može donijeti uz navođenje posebnih uvjeta i rokova za provedbu državne potpore, te da je u postupku utvrđeno, kako to proizlazi iz točke IV.3.3. obrazloženja ovog rješenja, da kompenzacijske mjere u obliku smanjenja proizvodnih kapaciteta iznose 29.611 cgt-a uključuju smanjenje proizvodne površine brodogradilišta za 5%, odnosno 2.190 cgt-a i zatvaranje navoza broj 4. kapaciteta 27.421 cgt-a te da se moraju provesti u roku od godine dana od sklapanja privatizacijskog ugovora, Agencija je na temelju oduke Vijeća odlučila kao u točki V.a) izreke ovoga rješenja.

Naime, u odnosu na izbjegavanje prekomjernog narušavanja tržišnog natjecanja (kompenzacijske mjere) Vijeće je utvrdilo da su iste predviđene u Programu restrukturiranja Brodosplita d.d., kako je to opisano u točki IV.3.3. obrazloženja ovog rješenja, sukladno Zajedničkom stajalištu Europske unije o zatvaranju Poglavlja 8. Tržišno natjecanje i Sporazuma o međusobnim pravima i obvezama vezano uz ukupno ograničenje proizvodnje 2011. – 2020., od 17. svibnja 2011.

Također, kao što je to Agencija, na temelju odluke Vijeća, odlučila u točki V.b) izreke ovog rješenja, kompenzacijska mjera koja se odnosi na ukupnu godišnju proizvodnju poduzetnika iznosi 132.078 cgt-a provodit će se sukladno uvjetima iz Sporazuma o međusobnim pravima i obvezama vezano uz ukupno ograničenje proizvodnje od 2011. do 2020.

Agencija je obvezala Ministarstvo da dokaz o izvršenju kompenzacijske mjere u obliku smanjenja proizvodnih kapaciteta dostavi Agenciji, najkasnije u roku od godine dana od dana potpisivanja privatizacijskog ugovora, stoga je Agencija na temelju odluke Vijeća odlučila kao u točki V.c) izreke ovog rješenja.

S obzirom na to da vlastiti doprinos, koji se sastoji od ulaganja poduzetnika DIV d.o.o. i naknade za izvlaštenje nekretnine na pomorskom dobru, mora iznositi 40 posto od ukupnih troškova restrukturiranja, Ministarstvo će Agenciji dostavljati polugodišnja izvješća o izvršavanju ove mjere, stoga je Agencija na temelju odluke Vijeća odlučila kao u točki V.d) izreke ovog rješenja.

U točkama 49. i 50. Odluke o sanaciji i restrukturiranju predviđena je redovita dostava izvješća, na određeni datum, o izvršavanju svih mjera iz Programa restrukturiranja kako bi bilo vidljivo da se Program restrukturiranja ispravno provodi. S obzirom da su u točkama V. c) i d) izreke ovog rješenja predviđena posebna izvješća o smanjenju proizvodnih kapaciteta i izvršavanju vlastitog doprinosa, potrebno je da Ministarstvo dostavlja redovna polugodišnja izvješća o provedbi Programa restrukturiranja Brodosplita d.d. o provedbi svih ostalih mjera predviđenih u Programu restrukturiranja a koja se naročito odnose na: izvršavanje svake stavke o državnim potporama iz Tablice 15. iz obrazloženja ovog rješenja, dokaz da ukupna godišnja proizvodnja ne prelazi 132.078 cgt, izvršavanje proizvodnog programa, kretanje broja zaposlenika, poduzete organizacijske promjene unutar Brodosplita d.d. te izvršavanje dinamike mjera poslovnog restrukturiranja. Stoga je Agencija na temelju odluke Vijeća odlučila kao u točki V.e) izreke ovog rješenja.

Vijeće je također odlučilo da je Ministarstvo u obvezi dostaviti Agenciji godišnja financijska izvješća najkasnije do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu, stoga je Agencija na temelju odluke Vijeća odlučila kao u točki V. f) izreke ovog rješenja.

Nadalje, budući da je dodjela državne potpore poduzetniku koji se nalazi u teškoćama i provodi proces restrukturiranja, uvjetovana provedbom plana restrukturiranja, kako to proizlazi iz točke 35. Odluke o sanaciji i restrukturiranju, poduzetnik u teškoćama nije u mogućnosti dobivati državne potpore koje nisu obuhvaćene planom restrukturiranja, stoga je Agencija na temelju odluke Vijeća odlučila da Brodosplit d.d., do dovršetka procesa restrukturiranja može primati isključivo državne potpore predviđene u Programu restrukturiranja Brodosplita d.d., te je odlučeno kao u točki VI. izreke ovog rješenja.

Budući da iz poglavlja 3.3. Odluke o sanaciji i restrukturiranju proizlazi da poduzetnici ne smiju primati nove državne potpore za restrukturiranje nakon proteka barem deset (10) godina od dana dodjele državne potpore za restrukturiranje, a u konkretnom slučaju smatra se da je državna potpora dodijeljena na dan potpisivanja privatizacijskog ugovora, Agencija je na temelju odluke Vijeća, odlučila kao u točki VII. izreke ovog rješenja.

Rješenja Agencije iz članka 13. ZDP-a, objavljuju se u »Narodnim novinama«, stoga je odlučeno kao u točki VIII. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Ovo rješenje konačno je u upravnom postupku. Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena, ali nezadovoljna stranke može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od trideset (30) dana od dana dostave ovog rješenja.

Napomena:

Budući da podaci označeni *** predstavljaju poslovnu tajnu u smislu članka 19. ZDP-a, isti su izuzeti od objavljivanja te su izostavljeni iz teksta.

Klasa: UP/I 430-01/07-02/13

Urbroj: 580-03-2011-17-72

Zagreb, 13. listopada 2011.

Predsjednica
Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja
mr. sc. Olgica Spevec, v. r.