HRVATSKI SABOR
568
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O USTROJSTVU I DJELOKRUGU MINISTARSTAVA I DRUGIH SREDIŠNJIH TIJELA DRŽAVNE UPRAVE
Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 17. veljače 2012. godine.
Klasa: 011-01/12-01/17
Urbroj: 71-05-03/1-12-2
Zagreb, 20. veljače 2012.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Ivo Josipović, v. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O USTROJSTVU I DJELOKRUGU MINISTARSTAVA I DRUGIH SREDIŠNJIH TIJELA DRŽAVNE UPRAVE
Članak 1.
U Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (»Narodne novine«, br. 150/11.) u članku 3. iza točke 3. dodaje se točka 4. koja glasi: »4. Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske«.
Članak 2.
U članku 5. stavku 1. iza riječi: »Zakona o koncesijama« dodaju se riječi: »i drugih propisa koji uređuju sustav koncesija«, iza riječi: »carina« stavlja se zarez i dodaju riječi: »trošarina, doprinosa za financiranje obveznih osiguranja«, a iza riječi: »nagradnih igara;« dodaju se riječi: »inspekcijske poslove vezane uz otkrivanje međunarodnih poreznih i financijskih prijevara na štetu proračuna i fondova Europske unije;«.
Članak 3.
U članku 10. stavku 2. iza riječi: »informacijsko-komunikacijske tehnologije« umjesto točke sa zarezom stavlja se točka, a riječi: »te obavljanje objedinjene nabave informatičkih resursa za tijela državne uprave.« brišu se.
Članak 4.
U članku 11. stavku 1. iza riječi: »novih tehnologija;« dodaju se riječi: »sudjeluje u politikama razvoja iz područja prerađivačke, drvno-prerađivačke i prehrambene industrije;«.
U stavku 2. iza riječi: »strateške robne zalihe«, umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: »sudjeluje u pripremi i upravljanju strateških i operativnih dokumenata i programa za korištenje sredstava fondova Europske unije i ostalih međunarodnih izvora financiranja namijenjenih unapređenju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.«.
Članak 5.
U članku 12. stavku 4. iza riječi: »Domovinskom ratu« umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: »upravljanje i raspolaganje državnom imovinom koja se koristi za stambeno zbrinjavanje i za skrb o prognanicima, povratnicima i izbjeglicama po posebnim propisima.«.
Članak 6.
Članak 15. mijenja se i glasi:
»Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: unutarnji međunarodni pomorski, nautički, cestovni, željeznički i zračni promet; sustav prometa žičarama, uspinjačama i vučnicama te promet na unutarnjim vodama s infrastrukturom tih vidova prometa; planiranje, izradu i provedbu strateških dokumenata i projekata prometne infrastrukture, predlaže strategiju razvoja svih vidova prometa; zaštitu mora od onečišćenja s brodova; morske luke, pomorsko dobro i utvrđivanje granica pomorskog dobra, pomorsko osiguranje i pomorske agencije; luke na unutarnjim plovnim putovima; kopnene robno-transportne centre; zračne luke; prijevozna sredstva osim onih poslova koji ulaze u djelokrug rada drugih ministarstava i pravnih osoba s javnim ovlastima, elektroničke komunikacije (telekomunikacije i radijske komunikacije) i poštanske usluge; inspekcijske poslove: sigurnosti plovidbe na moru, unutarnjeg i međunarodnog cestovnog prometa i cesta, osim poslova iz djelokruga Ministarstva unutarnjih poslova, sigurnosti željezničkog prometa, sigurnosti prometa žičarama, uspinjačama i vučnicama, sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama, te poštanskih usluga, unutarnjeg i međunarodnoga poštanskog prometa.
Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: elektroničke komunikacije (telekomunikacije i radijske komunikacije), informacijsko društvo i poštanske usluge, pripremanje nacrta prijedloga zakona i drugih propisa iz područja elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, uključujući radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu, te elektromagnetsku kompatibilnost, osiguravanje i provođenje utvrđene politike i primjenu zakona i drugih propisa iz područja elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, predlaganje strategija, studija, smjernica i programa razvoja elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj, te predlaganje akcijskih planova za njihovu provedbu, izradu analiza i izvješća o stanju u području elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, te poštanskih usluga, prijedloga mjera i planova za razvoj i poboljšanje stanja u području elektroničkih komunikacija, nacionalne informacijske infrastrukture i poštanskih usluga, suradnju u praćenju, utvrđivanju i analizi pokazatelja razvoja informacijskog društva, predlaganje projekata i programa razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), suradnju u planiranju, usklađivanju i provedbi aktivnosti razvoja nacionalne informacijske infrastrukture, pripremu prijedloga mjera i planova za poticanje razvoja i poboljšanje stanja na tržištu ICT usluga, sudjelovanje u radu europskih i međunarodnih organizacija i institucija u području elektroničkih komunikacija, informacijskog društva i poštanskih usluga, te njihovih upravnih i radnih tijela i stručnih skupina, sudjelovanje na međudržavnim sastancima i pregovorima iz područja elektroničkih komunikacija, informacijskog društva i poštanskih usluga, te provedbu međunarodnih ugovora, sporazuma i konvencija iz ovih područja.
Ministarstvo obavlja upravne, stručne i druge poslove koji se odnose na organiziranje izrade strateških infrastrukturnih projekata i investicijskih programa za sve vidove prometa, od posebnog značenja za Republiku Hrvatsku i pripremanje prijedloga Vladi Republike Hrvatske za njihovo odobravanje i provedbu; organiziranje odgovarajućih velikih infrastrukturnih investicijskih radova u izgradnji objekata i uređaja prometne infrastrukture, osim njihove rekonstrukcije i održavanja, i drugih odgovarajućih krupnih infrastrukturnih radova od značaja za održivi razvitak Republike Hrvatske koji se u cijelosti ili u većoj mjeri financiraju sredstvima državnog proračuna i/ili uz mješovito financiranje (sredstva Europske unije, koncesije); usklađuje aktivnosti drugih subjekata u izgradnji takvih objekata, prati i kontrolira te investicije, te obavlja stručne poslove koji se odnose na pokretanje, usklađivanje i nadzor poslova određenih aktima i propisima kojima se uređuje ukupni razvitak prometa.
Ministarstvo obavlja poslove koji se odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije u područjima iz njegove nadležnosti.
Ministarstvo obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.«.
Članak 7.
U članku 16. stavku 1. iza riječi: »šumarstva,« dodaju se riječi: »vodnoga gospodarstva,«, a iza riječi: »poljoprivredne politike,« dodaju se riječi: »vodne politike,«.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
»Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: upravljanje vodama; praćenje i prilagođavanje vodnogospodarskog razvitka s potrebama ukupnog gospodarskog razvitka Republike Hrvatske; zaštitu od štetnog djelovanja voda i leda; zaštitu od erozije i bujica; upravljanje vodnim dobrom i njegovo korištenje; navodnjavanje i melioracijsku odvodnju; provedbu zaštite voda i vodnog okoliša od onečišćenja; provedbu zaštite mora od onečišćenja s kopna; korištenje voda za različite namjene, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda; planiranje i usklađivanje razvoja vodnih građevina; provođenje upravnog i inspekcijskog nadzora iz područja upravljanja vodama; međunarodnu suradnju; poslove linijskog ministarstva za korištenje pretpristupnih i strukturnih fondova EU, kao i drugih međunarodnih izvora financiranja u dijelu koji se odnosi na projekte vodnoga gospodarstva.«.
Članak 8.
U članku 18. stavku 1. iza riječi: »sprječavanja onečišćavanja zraka, tla, voda i morskog okoliša« stavlja se zarez i dodaju riječi: »osiguravanje praćenja stanja te osiguravanje provedbe mjera radi sprječavanja svjetlosnog onečišćenja okoliša; prati stanje u vezi s uzrocima promjene klime i oštećenja ozonskog sloja, skrbi o provedbi mjera ublaženja i prilagodbe klimatskim promjenama te provodi mjere za smanjivanje tvari koje oštećuju ozonski sloj;«, a iza riječi: »ostvarivanje međunarodne suradnje u zaštiti okoliša;« dodaju se riječi: »određuje strateške odrednice održivog razvitka po konceptu zelenog gospodarstva s ciljem poticanja stvaranja dodane vrijednosti u sektoru energetike, transporta i turizma;«.
Članak 9.
U članku 20. stavak 1. mijenja se i glasi:
»Ministarstvo branitelja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na pravni položaj, rješavanje pravnog položaja, statusa i drugih pitanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, statusa člana obitelji smrtno stradalog, zatočenog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, osim poslova koji ulaze u djelokrug drugih ministarstava, kao i upravne i druge poslove koji se odnose na zaštitu civilnih žrtava iz Domovinskog rata, zaštitu sudionika Drugog svjetskog rata, zaštitu vojnih i civilnih invalida Drugog svjetskog rata, zaštitu osoba stradalih u obavljanju obvezne vojne službe od 15. svibnja 1945. nadalje i članova njihovih obitelji, ratnih vojnih invalida stradalih pri obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih snaga i mirovnih misija ako ih je na tu dužnost uputilo nadležno tijelo u okviru međunarodnih obveza nakon 15. svibnja 1945. i članova njihovih obitelji.«.
Članak 10.
U članku 22. stavku 1. riječi: »promet i potrošnju opojnih droga;« zamjenjuju se riječima: »promet i potrošnju droga, psihotropnih tvari i prekursora; odobrava provođenje kliničkih ispitivanja lijekova i medicinskih proizvoda, donacije lijekova i medicinskih proizvoda zdravstvenim ustanovama;«, iza riječi: »privatnom praksom:« riječi »registraciju lijekova,« brišu se, iza riječi: »farmaceutsko-inspekcijski nadzor nad proizvodnjom i prometom lijekova i medicinskih proizvoda;« dodaju se riječi: »nadzor nad provođenjem odobrenih kliničkih ispitivanja lijekova i medicinskih proizvoda;«, te riječi: »sanitarni nadzor nad izvorima ionizirajućih i neionizirajućih zračenja;« zamjenjuju se riječima: »sanitarni nadzor nad izvorima ionizirajućih zračenja u drugom stupnju i sanitarni nadzor nad izvorima neionizirajućih zračenja;«.
Članak 11.
Članak 23. mijenja se i glasi:
»Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav predškolskog odgoja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu; nacionalni kurikulum; udžbenike, normative i standarde te druge uvjete za odgojno-obrazovni rad; razvitak školstva; učenički standard; inspekcijski nadzor; osnivanje i nadzor nad zakonitošću rada ustanova te osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za rad u odgoju i obrazovanju; osposobljavanje djece, mladih i odraslih za stjecanje tehničkih znanja i vještina te djelatnost udruga u ovom području.
Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: razvoj visokoga obrazovanja; ostvarivanje nacionalnih strategija i programa za visoko obrazovanje; osiguravanje i praćenje financijskih i materijalnih uvjeta za rad visokih učilišta; pripremanje i predlaganje izvješća o radu i vrednovanju visokih učilišta i studijskih programa; subvencioniranje troškova studija; studentski standard; praćenje uspješnosti studija i drugih procesa visokog obrazovanja; upravljanje provedbom Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira; vođenje upisnika visokih učilišta i registra studijskih programa; upravljanje bazama podataka o visokom obrazovanju; poticanje cjeloživotnoga učenja i visokoga obrazovanja odraslih, te upravni nadzor nad visokim učilištima.
Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: razvitak znanstvene i tehnologijske djelatnosti; razvitak znanstvenih i drugih pravnih osoba; razvitak znanosti i primjenu znanstvenih dostignuća u pojedinim područjima; usklađivanje financiranja programa i projekata znanstveno-istraživačke djelatnosti; industrijsko i intelektualno vlasništvo; planiranje i usklađivanje tehnologijskog razvitka u Republici Hrvatskoj; vođenje upisnika znanstvenika i znanstvenih organizacija; praćenje, evidentiranje i ostvarivanje znanstvene, tehničke i tehnologijske suradnje sa stranim zemljama i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima; upućivanje naših stručnjaka u inozemstvo i uključivanje stranih stručnjaka u Republici Hrvatskoj; obavljanje poslova u svezi sa stipendiranjem, specijalizacijom i praktičnom izobrazbom naših i stranih stručnjaka na osnovi međunarodnih, državnih, poslovnih i drugih sporazuma te upravni nadzor nad znanstvenim organizacijama.
Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na razvoj sporta, bavljenje sportom i tjelesnom kulturom, unapređenje rekreativnog, zdravstvenog, školskog, amaterskog, profesionalnog, natjecateljskog i promotivnog značaja sporta i sportaša, predlaganje i provođenje propisa o organizaciji i djelovanju sporta, sportskih klubova, udruga i saveza, financiranje sportskih programa i programa razvoja sporta, stručne poslove u pitanjima unapređenja sportskih djelatnosti, kategorizaciji sportova i sportaša, predlaganje i provođenje propisa o zdravstvenim, obrazovnim, radnim, mirovinskim i drugim oblicima potpore i priznanja vrhunskim sportašima, predlaganje nacionalnog programa razvoja sporta i ukupan upravni i inspekcijski nadzor sportskih djelatnosti.
Ministarstvo sudjeluje u pripremi programa i projekata te provedbi projekata iz programa Europske unije i ostalih oblika međunarodne pomoći.
Ministarstvo obavlja poslove koji se odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije i drugih međunarodnih tijela u područjima iz njegove nadležnosti.
Ministarstvo obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.«.
Članak 12.
U članku 26. stavku 1. iza riječi: »središnja tijela državne uprave« stavlja se zarez i dodaju riječi: »Vladu Republike Hrvatske, urede i stručne službe Vlade Republike Hrvatske, Hrvatski sabor i Ured Predsjednika Republike Hrvatske.«.
Članak 13.
Članak 27. mijenja se i glasi:
»Državni ured za upravljanje državnom imovinom (u daljnjem tekstu: Državni ured) je koordinacijsko tijelo za upravljanje državnom imovinom u odnosu na središnja tijela državne uprave i druga tijela, odnosno pravne osobe osnovane posebnim zakonima, koji su imatelji, odnosno raspolažu državnom imovinom.
Državni ured obavlja koordinaciju i harmonizaciju kriterija za upravljanje državnom imovinom; u svojstvu stručnog nositelja izrađuje Nacrt prijedloga strategije upravljanja državnom imovinom, Prijedlog plana upravljanja državnom imovinom i Izvješća o provedbi Plana upravljanja državnom imovinom. Pri tome sudjeluje s nadležnim ministarstvima i drugim tijelima u utvrđivanju smjernica za ostvarivanje vlasničke politike u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama koje su od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, te u sustavnom praćenju i izvještavanju o radu, upravljanju, razvoju i ostvarivanju strateške politike u tim društvima.
Državni ured predlaže Vladi Republike Hrvatske donošenje odluke o utvrđivanju trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Državni ured daje mišljenje Vladi Republike Hrvatske o prijedlogu resornog ministra, za imenovanje predstavnika vlasnika u skupštinama trgovačkih društava, predlaganje kandidata za predsjednike skupština trgovačkih društava, kandidata za članove nadzornih i upravnih odbora, kandidata za članove i predsjednike uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, kao i za trgovačka društva i druge pravne osobe koje su u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske.
Državni ured daje mišljenja Agenciji za upravljanje državnom imovinom (u daljnjem tekstu: Agencija) o prijedlogu resornog ministra, za imenovanja predstavnika vlasnika u skupštinama trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje nisu od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku niti su u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, te predlaganje kandidata za predsjednike skupština, članove i predsjednike nadzornih i upravnih odbora, te članove i predsjednike uprava u istima.
Državni ured daje Agenciji prethodno mišljenje na predložene planove restrukturiranja trgovačkih društava u poteškoćama koja su u državnom vlasništvu te na stjecanje dionica i poslovnih udjela u ime Republike Hrvatske.
Državni ured daje prethodno mišljenje ministarstvima i Agenciji, kod stjecanja, prodaje, darovanja i zamjena dionica, udjela i nekretnina u državnom vlasništvu.
Državni ured daje Agenciji prethodnu suglasnost na zahtjeve i mišljenja Agencije kojima Agencija sudjeluje u postupku izrade dokumenata prostornoga uređenja.
Državni ured obavlja nadzor korištenja i upravljanja državnom imovinom u smislu zakona kojim se uređuje upravljanje državnom imovinom.
Državni ured dva puta godišnje razmatra Izvješće Agencije o stanju neprocijenjene imovine u postupku pretvorbe i privatizacije.
Državni ured obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.«.
Članak 14.
Iza članka 27. dodaje se članak 27.a koji glasi:
»Članak 27.a
Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske; koordinaciju i nadzor aktivnosti između nadležnih tijela državne uprave i drugih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske; brigu za zaštitu prava i interesa te očuvanja i jačanja identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske; jačanje suradnje i izradu prijedloga komunikacijske strategije za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Državni ured u suradnji s drugim nadležnim tijelima obavlja poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak iseljenika (dijaspore) u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj; predlaže politiku poticanja i pomoći povratka i useljavanja; provodi mjere i programe za integraciju Hrvata povratnika i useljenika, te obavlja poslove koji se odnose na vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske; planiranje i osiguranje financijskih sredstava za programe i projekte Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Državni ured obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.«.
Članak 15.
U članku 31. stavak 4. briše se.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.
Članak 16.
Članak 34. mijenja se i glasi:
»Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na izdavanje dozvola za obavljanje nuklearne djelatnosti; provođenje nezavisne analize sigurnosti; izdavanje rješenja, suglasnosti, odnosno posebnih uvjeta za smještaj, projektiranje, gradnju, uporabu te razgradnju objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost; praćenje tehnologije razgradnje nuklearnih elektrana i zbrinjavanja radioaktivnog otpada porijeklom iz nuklearnih elektrana ili istrošenog nuklearnog goriva; vođenje očevidnika o rješenjima i suglasnostima; vođenje registra nuklearnih djelatnosti i materijala; izdavanje odobrenja za prijevoz i provoz izvora ionizirajućeg zračenja; vođenje i nadziranje evidencije o prijevozu i provozu izvora ionizirajućeg zračenja; ovlašćivanje izvršitelja za nuklearnu sigurnost; obavljanje poslova vezanih uz sigurnost radioaktivnih izvora, nuklearnog materijala i nuklearnih objekata te radioaktivnog otpada; praćenje stanja sigurnosti nuklearnih postrojenja u regiji i provođenje procjene opasnosti od mogućih nuklearnih nesreća u njima.
Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na oblikovanje standarda i metoda u praćenju stanja zaštite od ionizirajućeg zračenja; davanje odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja te davanje dozvola za nabavu, uvoz, izvoz i uporabu izvora ionizirajućeg zračenja; ovlašćivanje stručnih tehničkih servisa za obavljanje stručnih poslova zaštite od ionizirajućeg zračenja; davanja dozimetrijske procjene izloženosti ionizirajućem zračenju izloženih radnika i stanovništva od medicinskog izlaganja prilikom dijagnostičkih i terapijskih postupaka; vođenje očevidnika o odobrenjima, dozvolama, suglasnostima, rješenjima i potvrdama, te vođenje i nadziranje očevidnika o izvorima ionizirajućeg zračenja, nositeljima odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, korisnicima, izloženim radnicima, stupnju ozračenosti izloženih radnika te stupnju ozračenosti osoba izloženih medicinskom ozračenju i drugih osoba; sudjelovanje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, građevinske dozvole, dozvole za uklanjanje i izdavanje uporabne dozvole za građevine u kojima su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja ili se obavlja djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja; izrađivanje stručnih podloga za nastavne programe i planove za redovito i dopunsko obrazovanje te obnovu znanja iz područja zaštite od ionizirajućeg zračenja; utvrđivanje udovoljavanja pravnih osoba propisanim uvjetima za organizaciju i provedbu dopunskog obrazovanja i obnove znanja o primjeni mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja; poredbena ispitivanja među ovlaštenim stručnim tehničkim servisima koji provode mjerenje osobnog ozračenja; organizaciju, a po potrebi i provođenje ispitivanja prisutnosti vrste i jakosti ionizirajućeg zračenja u okolišu, ljudskoj i stočnoj hrani, lijekovima i predmetima opće uporabe u redovitim uvjetima te u slučaju sumnje na izvanredni događaj; procjenu izloženosti stanovništva od izlaganja ionizirajućem zračenju od radionuklida iz okoliša; praćenje izloženosti radionuklidima nastalim u radnim aktivnostima i njihovog ispuštanja u okoliš; vođenje evidencija o stanju radioaktivnosti u okolišu; izvještavanje o stanju radioaktivnosti u okolišu; davanja odobrenja za djelatnosti s radioaktivnim otpadom, vođenje i nadziranje evidencija o radioaktivnom otpadu.
Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na obavljanje inspekcijskih poslova u prvom stupnju vezanih uz nadzor provedbe zakona, drugih propisa i općih akata kojima se uređuje područje radiološke i nuklearne sigurnosti; organiziranje sustava pripravnosti za slučaj izvanrednog događaja; osiguravanje stručne pomoći u slučaju nuklearne nezgode/nesreće; pripremanje i provođenje potrebne stručne i tehničke aktivnosti programa pripravnosti i djelovanja u slučaju izvanrednog događaja; pripremanje obavijesti za sredstva javnog informiranja, nadležna tijela, organizacije, udruge i međunarodne institucije o izvanrednim događajima vezanim uz izvore ionizirajućeg zračenja; prikupljanje podataka i informacija o radiološkoj ili nuklearnoj nesreći, suradnju s odgovarajućim centrima drugih zemalja, analizu i procjenu potencijalnih posljedica radiološke ili nuklearne nesreće i pripremu temeljnih stručnih podloga za donošenje odluka o poduzimanju mjera zaštite i spašavanja stanovništva; organiziranje i nadzor provedbe sanacije posljedica nezgode; kontrolu neovlaštenog prometa nuklearnog i drugog radioaktivnog materijala, uključujući promet preko državne granice; zbrinjavanje otkrivenog nuklearnog i drugog radioaktivnog materijala; vođenje evidencija vezanih uz nadzor neovlaštenog prometa nuklearnog i drugog radioaktivnog materijala.
Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost provodi obveze koje je Republika Hrvatska preuzela prema međunarodnim konvencijama, ugovorima i sporazumima, a odnose se na zaštitu od ionizirajućeg zračenja, nuklearnu sigurnost i primjenu mjera zaštite u svrhu neširenja nuklearnog oružja; surađuje s međunarodnim i domaćim organizacijama i društvima s područja zaštite od ionizirajućeg zračenja i nuklearne sigurnosti te imenuje svoje stručne predstavnike koji sudjeluju u radu tih organizacija i društava i prate njihov rad; koordinira poslove tehničke suradnje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju za sve sudionike iz Republike Hrvatske; potiče i podupire znanstveni i razvojnoistraživački rad, potiče stručna statistička i druga istraživanja u skladu sa zahtjevima i potrebama razvoja nuklearne sigurnosti i zaštite od ionizirajućeg zračenja u Republici Hrvatskoj; izdaje upute za provođenje međunarodnih preporuka i normi u području zaštite od ionizirajućeg zračenja i nuklearne sigurnosti te oblikuje standarde i metode u praćenju stanja zaštite od ionizirajućeg zračenja.
Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonima.«.
Članak 17.
Članak 36. mijenja se i glasi:
»Nadzor nad radom Državnog zavoda za statistiku, Državnog inspektorata i Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost obavlja Vlada Republike Hrvatske.
Nadzor nad radom Državne geodetske uprave obavlja Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.
Nadzor nad radom Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo obavlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
Nadzor nad radom Državnoga hidrometeorološkog zavoda obavlja Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.
Nadzor nad radom Državnog zavoda za mjeriteljstvo obavlja Ministarstvo gospodarstva.
Nadzor nad radom Državne uprave za zaštitu i spašavanje obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova.«.
Članak 18.
U članku 37. stavku 1. podstavku 3. iza riječi: »sporta« briše se točka i stavlja zarez, a iza podstavka 3. dodaje se podstavak 4. koji glasi: »Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija nastavlja s radom kao Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.«.
Članak 19.
U članku 38. stavku 1. podstavku 3. iza riječi: »Ministarstvo zdravlja« briše se riječ: »i« i stavlja zarez, a iza riječi: »Ministarstvo socijalne politike i mladih« briše se zarez i dodaju riječi: »i Ministarstvo branitelja,«.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 20.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Državni ured za središnju javnu nabavu preuzima poslove, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze Ureda za središnju javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske, kao i državne službenike i namještenike zatečene na obavljanju preuzetih poslova.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava preuzima poslove, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze Ureda za socijalno partnerstvo u Republici Hrvatskoj, kao i državne službenike i namještenike zatečene na obavljanju preuzetih poslova.
Članak 21.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona dio poslova Agencije za upravljanje državnom imovinom preuzima Državni ured za upravljanje državnom imovinom u skladu s nadležnostima uređenim ovim Zakonom.
Agencija za upravljanje državnom imovinom nastavlja s radom u skladu s odredbama posebnog zakona koje nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak 22.
Državni ured za upravljanje državnom imovinom od Agencije za upravljanje državnom imovinom preuzima dio odgovarajuće opreme, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, prava i obveze, koji se odnose na poslove uređene ovim Zakonom, razmjerno preuzetim poslovima.
Državni ured će preuzeti i radnike Agencije sukladno ugovoru o radu/rasporedu na poslove koje obavljaju, a koji su prema ovom Zakonu stavljeni u nadležnost Državnog ureda. Preuzeti radnici danom preuzimanja postaju državni službenici, odnosno namještenici, te do donošenja Pravilnika o unutarnjem redu Državnog ureda zadržavaju sva prava iz radnog odnosa koja su stekli do dana preuzimanja. Nakon donošenja Pravilnika o unutarnjem redu Državnog ureda, preuzeti radnici će se rasporediti sukladno propisima o državnim službenicima i namještenicima.
Preuzeti radnici iz stavka 2. ovoga članka koji se neće moći rasporediti, svoja prava ostvarit će u skladu s važećim propisima kojima se uređuju prava državnih službenika i namještenika, odnosno u skladu s posebnim zakonom i odgovarajućim kolektivnim ugovorima.
Članak 23.
Radi usklađivanja s ovim Zakonom, Vlada Republike Hrvatske će, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, podnijeti prijedlog zakona Hrvatskome saboru kojim će urediti odnose između Državnog ureda i Agencije.
Do dana stupanja na snagu zakona iz stavka 1. ovoga članka odredbe Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 145/10.) kojima se uređuju poslovi koji su ovim Zakonom stavljeni u nadležnost Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom primjenjivat će se odgovarajuće na taj Državni ured.
U smislu stavka 2. ovoga članka Državni ured za upravljanje državnom imovinom je dužan, vezano za nadležnost propisanu ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjivati odredbe Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 145/10.).
Članak 24.
Vlada Republike Hrvatske donijet će, odnosno uskladiti uredbe o unutarnjem ustrojstvu središnjih tijela državne uprave, u skladu s odredbama ovoga Zakona, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Čelnici središnjih tijela državne uprave donijet će, odnosno uskladiti pravilnike o unutarnjem redu, u skladu s odredbama ovoga Zakona i uredbi iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu uredbi iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 25.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 023-03/12-01/05
Zagreb, 17. veljače 2012.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Boris Šprem, v. r.