HRVATSKI SABOR

2825

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 23. studenoga 2012. godine.

Klasa: 011-01/12-01/146

Urbroj: 71-05-03/1-12-2

Zagreb, 28. studenoga 2012.

Predsjednik

Republike Hrvatske

Ivo Josipović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA

Članak 1.

U Stečajnom zakonu (»Narodne novine«, br. 44/96., 29/99., 129/00., 123/03., 82/06., 116/10. i 25/12.) u članku 2. stavku 2. iza riječi: »vjerovnicima« zarez i riječi: »a osobito radi održavanja njegove djelatnosti« brišu se.

Članak 2.

U članku 3. stavku 2. iza riječi: »osiguranje« stavlja se zarez, a riječi: »te jedinicama lokalne samouprave i uprave« zamjenjuju se riječima: »Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave«.

Članak 3.

Članak 4. mijenja se i glasi:

»(1) Stečaj se može otvoriti samo ako se utvrdi postojanje kojega od zakonom predviđenih stečajnih razloga.

(2) Stečajni razlozi su: nelikvidnost, nesposobnost za plaćanje i prezaduženost.

(3) Dužnik je nelikvidan ako ne može u određenom vremenskom razdoblju ispuniti novčane obveze koje dospijevaju u tom razdoblju.

(4) Smatrat će se da je dužnik nelikvidan ako više od 60 dana kasni u ispunjenju jedne ili više novčanih obveza čiji iznos prelazi 20% od iznosa njegovih obveza objavljenih u godišnjem izvješću za proteklu financijsku godinu ili ako više od 30 dana kasni s isplatom plaće u visini ugovorene plaće te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom.

(5) Predmnjeva iz stavka 4. ovoga članka neće se primijeniti ako dužnik tijekom prethodnoga postupka ispuni novčane obveze čiji iznos prelazi 20% od iznosa njegovih obveza objavljenih u godišnjem izvješću za proteklu financijsku godinu, odnosno ako isplati plaće u visini ugovorene plaće te pripadajuće poreze i doprinose koje je bio dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom, a s kojim je isplatama kasnio više od 30 dana.

(6) Dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje.

(7) Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa.

(8) Predmnjeva iz stavka 7. ovoga članka neće se primijeniti ako dužnik tijekom prethodnoga postupka podmiri sve tražbine koje je trebalo na temelju valjanih osnova za plaćanje naplatiti sa svih njegovih računa, ili ako dođe do pristupanja dugu (članak 50.). Podmirenje tražbina dužnik može dokazivati samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili potvrdom Financijske agencije.

(9) Postojanje okolnosti iz stavaka 7. i 8. ovoga članka o tome da je dužnik nesposoban za plaćanje dokazuje se potvrdom Financijske agencije. Financijska agencija dužna je bez odgode vjerovniku, na njegov zahtjev, izdati takvu potvrdu. U suprotnom ona odgovara za štetu koju bi vjerovnik zbog toga mogao pretrpjeti.

(10) Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).

(11) Nad pravnom osobom stečaj će se otvoriti i u slučaju njezine prezaduženosti. Smatrat će se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je dužnik prezadužen ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću.

(12) Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba ako je koji od njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze fizička osoba.

(13) Ako je trgovačko društvo nelikvidno, osobe koje su ovlaštene voditi poslove društva moraju bez odgode, a najkasnije šezdeset jedan dan od dana nastanka nelikvidnosti predložiti otvaranje stečajnog postupka, osim ako je posebnim zakonom propisana obveza pokretanja postupka predstečajne nagodbe.

(14) Ako je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, osobe koje su ovlaštene voditi poslove društva moraju bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan dan od dana nastanka nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti, predložiti otvaranje stečajnoga postupka, osim ako je posebnim zakonom propisana obveza pokretanja postupka predstečajne nagodbe.«.

Članak 4.

U članku 8. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i na odgovorne osobe u pravnoj osobi kada im se dostava obavlja u svojstvu odgovorne osobe.«.

Dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 4., 5. i 6.

U dosadašnjem stavku 6., koji postaje stavak 7., brojka: »5« zamjenjuje se brojkom: »6«.

Članak 5.

U članku 22. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Imenovanje stečajnog upravitelja mora biti takvo da isti stečajni sudac može istu osobu imenovati za stečajnog upravitelja u najviše tri stečajna postupka u kojima se otvoreni stečajni postupak provodi kod tog stečajnog suca.«.

Članak 6.

U članku 23. stavku 1. druga rečenica mijenja se i glasi:

»Druga osoba smatrat će se izabranom za stečajnog upravitelja ako je za njezin izbor glasovala većina iz članka 38.c ovoga Zakona.«.

Članak 7.

U članku 24. stavku 2. iza riječi: »postupka« dodaju se riječi: »sukladno članku 145.a ovoga Zakona«.

Članak 8.

U članku 25. stavku 1. točka 7. mijenja se i glasi:

»7. savjesno voditi poslovanje dužnika iz članka 145.a ovoga Zakona,«.

Iza točke 7. dodaje se nova točka 8. koja glasi:

»8. dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje isprave koje se odnose na radnopravni status osiguranika,«.

Dosadašnje točke 8., 9., 10., 11., 12. i 13. postaju točke 9., 10., 11., 12., 13. i 14.

Članak 9.

U članku 27. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Stečajni sudac će, na zahtjev odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika, razriješiti stečajnoga upravitelja istekom godine i pol dana od dana održavanja izvještajnog ročišta, ako nije unovčio imovinu koja ulazi u stečajnu masu tako da se može pristupiti završnoj diobi. Ako se imovina dužnika koja ulazi u stečajnu masu sastoji većim dijelom od pokretnina koje se lako mogu unovčiti, taj rok iznosi devet mjeseci.«.

U stavku 2. druga rečenica mijenja se i glasi:

»Osobito ako je imenovan u više od tri stečaja čija je vrijednost stečajne mase procijenjena na više od dva milijuna kuna i kod tih stečajnih dužnika se obavlja poslovanje sukladno članku 145.a ovoga Zakona.«.

Članak 10.

U članku 29. iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

»(7) Ako je stečajni upravitelj razriješen zbog nesavjesnog obavljanja svojih dužnosti, nema pravo na nagradu za svoj rad.«.

Članak 11.

U članku 34. stavku 1. iza riječi: »poslovanja« dodaju se riječi: »iz članka 145.a ovoga Zakona«.

Članak 12.

U članku 38.e stavku 1. točki 3. riječi: »nastavku poslovanja dužnika« zamjenjuju se riječima: »poslovanju dužnika iz članka 145.a ovoga Zakona«.

Članak 13.

U članku 39. stavku 2. dodaje se druga rečenica koja glasi:

»Smatrat će se da je vjerovnik učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine ako njezino postojanje temelji na ovršnoj ispravi ili nepravomoćnoj sudskoj ili upravnoj odluci.«.

U stavku 7. iza riječi: »najkasnije« dodaju se riječi: »šezdeset jedan dan od dana nastanka nelikvidnosti, odnosno«, a iza riječi: »plaćanje« dodaju se riječi: »osim ako u tom roku ne pokrenu postupak predstečajne nagodbe«.

Članak 14.

Članak 40. mijenja se i glasi:

»Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ne može se povući.«.

Članak 15.

U članku 42. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Stečajni sudac može donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka bez provođenja prethodnog postupka:

– ako osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnik pojedinac podnesu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka,

– ako vjerovnik podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, a dužnik prizna postojanje stečajnog razloga.«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Prethodni postupak može trajati najduže 60 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.«.

Članak 16.

U članku 45. stavku 2. iza riječi: »postupka« zarez i riječi: »te kakvi su izgledi nastavka poslovanja dužnika« brišu se.

Članak 17.

U članku 49. stavku 1. riječi: »Nakon što donese rješenje« zamjenjuju se riječima: »U rješenju«.

Članak 18.

U članku 53. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Ako je pokrenut prethodni postupak, stečajni sudac će odrediti ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od 60 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.«.

Iza stavka 1. dodaju su novi stavci 2. i 3. koji glase:

»(2) Ako nije pokrenut prethodni postupak, stečajni sudac će odrediti ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.

(3) Na ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnoga postupka pozivaju se predlagatelj, a za dužnika pravnu osobu zastupnici po zakonu, odnosno dužnik pojedinac, privremeni stečajni upravitelj te, po potrebi, vještaci.«.

Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 4., 5., 6., 7., 8. i 9.

Članak 19.

U članku 54. stavku 2. točki 1. iza riječi: »nazivu,« dodaju se riječi: »osobnom identifikacijskom broju,«.

U točki 2. iza riječi: »imenu« stavlja se zarez i dodaju riječi: »osobnom identifikacijskom broju«.

Članak 20.

U članku 55. stavku 3. riječi: »nastavku poslovanja dužnika« zamjenjuju se riječima: »poslovanju dužnika iz članka 145.a ovoga Zakona«.

Članak 21.

U članku 64. stavku 3. točki 3. iza riječi: »dužnika,« dodaju se riječi: »osobni identifikacijski broj i«.

U točki 5. iza riječi: »ime« stavlja se zarez i dodaju riječi: »osobni identifikacijski broj«.

Članak 22.

U članku 86. točka 2. mijenja se i glasi:

»2. tražbine neisplaćenih plaća radnika u bruto iznosu utvrđene u stečajnom postupku, koje su veće od tri neisplaćene plaće koje radnik ostvaruje prema članku 3. stavku 1. točki 1. Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (»Narodne novine«, br. 86/08.), a najviše do iznosa tri neisplaćene minimalne plaće u Republici Hrvatskoj. Odredbe ove točke ne primjenjuju se na osobe koje su bile ovlaštene voditi poslove društva posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečajnog postupka,«.

Članak 23.

Članak 97. mijenja se i glasi:

»Ako stečajni vjerovnik tijekom posljednjih šezdeset dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, odnosno ako nije podnesen prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe tijekom posljednjih šezdeset dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga sudskom ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne koje razlučno ili slično pravo koje ulazi u stečajnu masu, to pravo otvaranjem stečajnog postupka prestaje, odnosno postupak u tijeku se obustavlja.«.

Članak 24.

U članku 101. dodaju se stavci 2., 3., 4. i 5. koji glase:

»(2) Ako je na zahtjev stečajnog upravitelja ili jednog ili više stečajnih vjerovnika skupština vjerovnika odbila dati odobrenje za pokretanje parnice, odnosno nastavak već pokrenute parnice radi naknade štete, parnicu su ovlašteni pokrenuti, odnosno nastaviti već pokrenutu parnicu stečajni vjerovnici u svoje ime i za svoj račun u roku od osam dana od donošenja odluke skupštine vjerovnika.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka tuženik se ne može protiviti stupanju stečajnih vjerovnika u parnicu.

(4) Ako stečajni vjerovnici ne pokrenu parnicu, odnosno ne predlože nastavak već pokrenute parnice u roku iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da su odustali od prava na njezino vođenje.

(5) Ako stečajni vjerovnici uspiju u parnici na način da se njihove utvrđene tražbine i troškovi parničnog postupka mogu namiriti u punoj visini, dužni su preostali višak prenijeti u stečajnu masu.«.

Članak 25.

U članku 105. točka 3. mijenja se i glasi:

»3. ako je stečajni vjerovnik tražbinu stekao ustupom (cesijom) za posljednjih šest mjeseci prije dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe, odnosno ako nije otvoren postupak predstečajne nagodbe za posljednjih šest mjeseci prije dana otvaranja stečajnoga postupka, a znao je ili morao znati da je dužnik postao nesposoban za plaćanje ili da je protiv njega podnesen prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, odnosno prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka. Iznimno, prijeboj će biti dopušten ako se radi o tražbini koja je ustupljena u svezi s ispunjenjem neispunjenih ugovora, ili o tražbini koja je oživjela uspješnim pobijanjem pravnoga posla dužnika,«.

Točka 5. briše se.

Članak 26.

U članku 124. riječi: »ugovore o radu, ugovore o službi ili« brišu se.

Članak 27.

U članku 137. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako je stečajni postupak otvoren na temelju prijedloga Financijske agencije nakon okončanja postupka predstečajne nagodbe rokovi se računaju od početka dana u mjesecu koji brojem odgovara danu kada je prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe zaprimljen u Financijskoj agenciji.«.

Članak 28.

U članku 145. stavku 3. dodaje se rečenica koja glasi:

»Radi provedbe tog rješenja, stečajni sudac može zatražiti pomoć policije.«.

Članak 29.

Iza članka 145. dodaje se naslov iznad članka i članak 145.a koji glasi:

»Poslovi stečajnog dužnika

Članak 145.a

(1) Tijekom stečajnoga postupka završit će se samo oni započeti poslovi čije je ispunjenje prijeko potrebno da bi se spriječilo nastupanje štete na imovini stečajnog dužnika.

(2) Tijekom stečajnoga postupka mogu se poduzimati novi poslovi samo radi unovčenja imovine stečajnog dužnika i radi završetka započetih poslova i poslova koji su prijeko potrebni da bi se spriječilo nastupanje štete na imovini stečajnog dužnika.

(3) U slučaju dvojbe stečajnog upravitelja je li određeni posao prijeko potreban da bi se spriječilo nastupanje štete na imovini stečajnog dužnika, odluku o tome će, na obrazloženi pisani zahtjev stečajnog upravitelja, donijeti stečajni sudac.«.

Članak 30.

U članku 147. iza riječi: »obavlja« zarez i riječi: »odnosno, nastavlja obavljanje poslovanja dužnika« zamjenjuju se riječima: »poslovanje dužnika iz članka 145.a ovoga Zakona«.

Članak 31.

U članku 150. stavku 2. druga rečenica briše se.

Članak 32.

U članku 155. stavku 1. druga rečenica briše se.

Članak 33.

U članku 155.a stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka vjerovnici mogu – na temelju izvješća stečajnoga upravitelja o provedenom stečajnom postupku i njegovim troškovima, o unovčenoj stečajnoj masi i obavljenim isplatama vjerovnicima, o sporovima i drugim postupcima u tijeku i njihovim izgledima, o opravdanosti nastavljanja s unovčenjem stečajne mase i o potrebi i izgledima da se pripremi stečajni plan – donijeti odluku:

1. o prihvaćanju u cijelosti ili djelomice izvješća stečajnoga upravitelja, odnosno o njegovu razrješenju i zamjeni drugim stečajnim upraviteljem,

2. o potrebi provedbe revizije poslovanja stečajnog upravitelja,

3. o tome hoće li se nastaviti s unovčenjem preostaloga neunovčenog dijela imovine stečajnoga dužnika,

4. o potrebi i mogućnostima da se pristupi pripremi stečajnoga plana,

5. o neunovčenim predmetima stečajne mase i o nenaplaćenim tražbinama te o neunovčivim predmetima stečajne mase,

6. o drugim pitanjima od važnosti za provedbu i okončanje stečajnoga postupka.«.

Članak 34.

Članak 155.b briše se.

Članak 35.

Članak 157. briše se.

Članak 36.

U članku 158. stavku 4. riječi: »odredbama članka 146.a i 146.b Ovršnog zakona (»Narodne novine« 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04. i 88/05.)« zamjenjuju se riječima: »pravilima ovršnog postupka«.

Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

»(5) Ako se imovina dužnika nije mogla prodati nakon tri pokušaja prodaje u skladu s odlukom skupštine vjerovnika na izvještajnom ročištu o načinu i uvjetima prodaje, stečajni upravitelj dužan je u roku od tri dana od posljednjeg pokušaja prodaje predložiti stečajnom sucu sazivanje skupštine vjerovnika radi donošenja odluke o daljnjem načinu i uvjetima prodaje.

(6) Ako vjerovnici ne donesu odluku o daljnjem načinu i uvjetima prodaje, stečajni upravitelj će odrediti način i uvjete prodaje.«.

Članak 37.

U članku 159. stavku 2. točki 3. točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se točke 4. i 5. koje glase:

»4. ako se namjerava izdati odvjetniku punomoć za zastupanje u upravnom ili sudskom postupku,

5. ako stečajni upravitelj namjerava sklopiti ili nastaviti ugovor o zakupu na rok dulji od šest mjeseci.«.

Članak 38.

Iza članka 163. dodaje se naslov odjeljka, te naslovi članaka i članci 163.a do 163.l koji glase:

»2.a Prodaja imovine dužnika kao cjeline

Prodaja imovine

Članak 163.a

(1) Vjerovnici mogu na izvještajnom ročištu ili na kojoj kasnijoj sjednici skupštine vjerovnika, na temelju izvještaja stečajnoga upravitelja, odnosno nalaza i mišljenja vještaka, odlučiti da se umjesto unovčenja pojedinih dijelova imovine dužnika odredi prodaja imovine dužnika kao cjeline (odluka o prodaji).

(2) U odluci iz stavka 1. ovoga članka vjerovnici će odrediti uvjete i način prodaje imovine dužnika kao cjeline.

(3) Odluka o prodaji valjano je donesena ako je za nju glasovala većina vjerovnika i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su tako glasovali dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prodaje, ne računajući razlučne vjerovnike.

(4) Odluka vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka izložit će se na uvid u sudskoj pisarnici i objaviti u »Narodnim novinama«. Svaki stečajni i razlučni vjerovnik ima pravo podnijeti prigovor protiv te odluke u roku od osam dana od dana njezine objave u »Narodnim novinama«.

(5) Odluku vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka stečajni sudac će, nakon isteka roka za podnošenje prigovora iz stavka 4. ovoga članka, potvrditi rješenjem ako ocijeni da se prodajom vjerovnici ne dovode u nepovoljniji položaj glede namirenja od onoga u kojemu bi bili kad bi se imovina dužnika unovčila po pojedinim dijelovima. Prigodom donošenja toga rješenja stečajni sudac će uzeti u obzir i moguće prigovore vjerovnika iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Pravo na posebnu žalbu protiv rješenja o potvrđivanju odluke vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka imaju vjerovnici koji su podnijeli prigovor protiv te odluke. Pravo na posebnu žalbu protiv odluke o uskrati potvrde odluke vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka ima svaki vjerovnik koji se ima pravo namiriti iz stečajne mase.

(7) Drugostupanjski sud dužan je o žalbi odlučiti u roku od petnaest dana.

(8) Danom pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji prekidaju se svi postupci koje prema odredbama ovoga Zakona nastavlja kupac u svoje ime i za svoj račun.

Sklapanje ugovora o prodaji

Članak 163.b

(1) Na temelju odluke vjerovnika iz članka 163.a stavka 1. ovoga Zakona i pravomoćnoga rješenja stečajnog suca iz članka 163.a stavka 5. ovoga Zakona stečajni upravitelj će objaviti u »Narodnim novinama« i u dnevnom tisku prodaju, uz naznaku uvjeta i načina prodaje prema odluci o prodaji iz članka 163.a stavka 2. ovoga Zakona. U oglasu će se naznačiti gdje se može obaviti uvid u popis imovine stečajnoga dužnika i popis razlučnih prava te kako će se i kada moći razgledati ta imovina, odnosno dokazi o tome da ona pripada dužniku. U oglasu će se isto tako naznačiti gdje će se, kako i kada moći obaviti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju stečajnoga dužnika.

(2) Popis razlučnih prava iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća liste razlučnih prava koja su upisana u zemljišnim i drugim javnim knjigama, prijavljenih razlučnih prava te neprijavljenih razlučnih prava za koja je stečajni upravitelj utvrdio da postoje.

(3) Zainteresirana osoba može tražiti da joj se, na njezin trošak, umnože popisi iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Ugovor o prodaji sklapa s kupcem u ime i za račun stečajnoga dužnika stečajni upravitelj.

(5) Ugovorom o prodaji odredit će se osobito ostaju li i koji dijelovi imovine stečajnoga dužnika na kojima postoje razlučna prava u stečajnoj masi. Prigodom utvrđivanja prodajne cijene uzet će se u obzir i okolnost jesu li dijelovi imovine koji se preuzimaju opterećeni razlučnim pravima i drugim teretima (članak 163.f).

(6) Ako se kupovna cijena ne isplaćuje odmah po sklapanju ugovora o prodaji, ona se mora isplatiti najkasnije u roku od šest mjeseci, ali je u tom slučaju kupac dužan dati odgovarajuće osiguranje. Stečajni sudac može odobriti kupcu da u stečajnu masu ne uplati onaj dio kupovne cijene koji odgovara predvidivom iznosu koji bi kupac dobio kao stečajni vjerovnik u stečajnom postupku.

(7) U kupovnu cijenu uračunat će se i vrijednost razlučnih prava kojima je opterećena imovina koju kupac preuzima. Prigodom utvrđivanja vrijednosti tih prava uzet će se u obzir i pretpostavljena cijena po kojoj bi stvar ili pravo na kojima postoji razlučno pravo mogli biti unovčeni u stečajnom postupku.

(8) Na prodaju imovine dužnika kao cjeline na odgovarajući se način primjenjuju pravila o učincima prodaje u ovrsi radi naplate novčane tražbine.

Potvrđivanje ugovora o prodaji

Članak 163.c

(1) Ugovor o prodaji stečajni sudac potvrđuje rješenjem, protiv kojega svaki stečajni i razlučni vjerovnik ima pravo na posebnu žalbu.

(2) Svaki stečajni i razlučni vjerovnik imaju pravo na posebnu žalbu i protiv rješenja kojim stečajni sudac nije odobrio ugovor o prodaji.

(3) Drugostupanjski sud dužan je o žalbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučiti u roku od petnaest dana.

Opća predmnjeva o predmetu prodaje

Članak 163.d

Predmet ugovora o prodaji jesu sve stvari i prava stečajnoga dužnika koja ulaze u stečajnu masu, osim ako daljnjim odredbama ovoga odjeljka ili ugovora o prodaji nije drukčije izrijekom određeno.

Izlučna prava

Članak 163.e

(1) Ako se stvar koja nije upisana u zemljišne ili javne knjige nalazi u vrijeme prodaje u posjedu dužnika, danom pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji kupac postaje njezinim vlasnikom u skladu s pravilima o stjecanju vlasništva stvari kupnjom u ovršnom postupku iako u odnosu na nju treći imaju izlučno pravo.

(2) Danom pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji kupac postaje nositeljem tražbina i drugih prava stečajnoga dužnika koja nisu upisana u zemljišne i druge javne knjige u skladu s općim pravilima o stjecanju prava od osoba koje nisu njihovim nositeljima iako na njima treći imaju izlučna prava.

(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izlučni vjerovnik ima prava iz članka 80. stavka 3. ovoga Zakona.

Razlučna prava

Članak 163.f

(1) Ugovorom o prodaji kupac preuzima imovinu stečajnoga dužnika koja je kao njegova upisana u zemljišnim ili drugim javnim knjigama zajedno s razlučnim pravima te drugim teretima koji su na njoj upisani u tim knjigama.

(2) Ako na dijelovima imovine stečajnoga dužnika koji su upisani u zemljišnoj ili kojoj drugoj javnoj knjizi nije upisano neko razlučno pravo ili drugi teret koji inače na njima postoje, kupac ugovorom o prodaji preuzima te dijelove imovine opterećene razlučnim pravom ili drugim teretom:

1) ako su razlučna prava i drugi tereti prijavljeni u stečaju,

2) ako je to određeno u ugovoru o prodaji, ili

3) ako to nije u protivnosti s pravilima o zaštiti povjerenja u javne knjige.

(3) Ako se stvar koja nije upisana u zemljišnoj ili kojoj drugoj javnoj knjizi nalazi u posjedu stečajnoga upravitelja, ugovorom o prodaji kupac preuzima tu stvar zajedno s razlučnim pravima i drugim teretima koji na njoj postoje:

1) ako su oni prijavljeni u stečaju,

2) ako je to određeno u ugovoru o prodaji, ili

3) ako je kupac znao ili morao znati za njihovo postojanje.

(4) Ako se stvar koja nije upisana u zemljišnoj ili kojoj drugoj javnoj knjizi ne nalazi u posjedu stečajnoga upravitelja, ugovorom o prodaji kupac preuzima tu stvar zajedno s razlučnim pravima te drugim teretima koji na njoj postoje, neovisno o tome jesu li ta prava prijavljena u stečaju, odnosno jesu li navedena u ugovoru o prodaji.

(5) Ako su tražbina ili koje drugo pravo stečajnoga dužnika koji nisu upisani u javne knjige preneseni na vjerovnika radi založnopravnoga osiguranja njegove tražbine, kupac preuzima tu tražbinu ili pravo opterećeno razlučnim pravom:

1) ako je to razlučno pravo prijavljeno u stečaju,

2) ako je to određeno u ugovoru o prodaji, ili

3) ako je kupac znao ili morao znati za njihovo postojanje.

(6) Ako su tražbina ili koje drugo pravo stečajnoga dužnika koji nisu upisani u javne knjige preneseni na vjerovnika radi založnopravnoga osiguranja njegove tražbine, kupac stječe tražbinu, odnosno pravo neopterećene razlučnim pravom ako to razlučno pravo nije prijavljeno u stečaju ili ako to nije određeno u ugovoru o prodaji, osim ako je već prema sadržaju tražbine ili prava ili prema ispravama na kojima se oni temelje bilo moguće razumno pretpostaviti da na njima postoje razlučna prava, odnosno da ih stečajni upravitelj nije ovlašten otuđiti bez tereta.

(7) U mogućim parnicama ili drugim postupcima radi prisilnoga ostvarivanja prava razlučnih vjerovnika iz stavka 3. ovoga članka stečajni dužnik može sudjelovati kao umješač radi zaštite svojih prava.

(8) Tražbine i radi njihova osiguranja zasnovana razlučna prava koja su priznata u stečajnom postupku prije prodaje kupac ne može nakon toga osporavati.

Namirenje razlučnih prava iz stečajne mase

Članak 163.g

(1) Ugovorom o prodaji može se odrediti da određeni dijelovi imovine dužnika na kojima postoje razlučna prava ostanu u stečajnoj masi. U tom se slučaju ti dijelovi imovine unovčuju po pravilima stečajnoga postupka o unovčenju dijelova imovine dužnika na kojima postoje razlučna prava.

(2) Razlučni vjerovnici koji su u stečajnom postupku prijavili iznos do kojega njihove tražbine neće biti pokrivene razlučnim pravom namiruju se glede toga iznosa iz stečajne mase kao stečajni vjerovnici. Iz stečajne će se mase izdvojiti sredstva potrebna za namirenje razlučnih vjerovnika kao stečajnih vjerovnika do okončanja postupka njihova prisilnoga namirenja iz predmeta razlučnoga prava koji je preuzet ugovorom o prodaji.

(3) Sporazum između kupca i razlučnoga vjerovnika o načinu i uvjetima namirenja razlučnoga vjerovnika ne obvezuje stečajnu masu. U tom će slučaju na prijedlog stečajnoga upravitelja, nakon što razlučnom vjerovniku koji je prijavio dio svoje tražbine u stečajnom postupku (stavak 2.) omogući da se o njemu očituje, stečajni sudac odlučiti hoće li i u kojoj mjeri priznati tu tražbinu. Protiv rješenja stečajnog suca pravo žalbe imaju razlučni vjerovnik i stečajni upravitelj.

Prijenos vlasništva na stvari i prijenos prava radi osiguranja

Članak 163.h

Ako je na vjerovnika preneseno vlasništvo stvari ili je prenesno pravo radi osiguranja neke tražbine, prodajom imovine dužnika kao cjeline na kupca prelaze prava i obveze koje je stečajni dužnik imao prema vjerovniku u svezi s tim prijenosom prije otvaranja stečajnoga postupka.

Prava kupca

Članak 163.i

(1) Na kupca prelaze sva prava stečajnoga dužnika prema trećim osobama koja se tiču preuzete imovine dužnika, ako ovim Zakonom ili ugovorom o prodaji nije što drugo određeno.

(2) Kupac ne odgovara za obveze stečajnoga dužnika nastale do dana pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji dužnika, osim za obveze osigurane razlučnim pravima u onoj mjeri u kojoj su one pokrivene vrijednošću preuzetog predmeta opterećenog razlučnim pravom. Za obveze osigurane razlučnim pravima kupac odgovara vrijednošću preuzetog predmeta opterećenog razlučnim pravom.

(3) Parnice pokrenute radi ostvarivanja prava dužnika prema trećima kupac nastavlja u svoje ime i za svoj račun, ako ovim Zakonom ili ugovorom o prodaji nije drukčije određeno.

(4) Parnice o osporavanju tražbina vjerovnika nastavljaju se u ime i za račun stečajne mase, osim parnica koje se tiču razlučnih prava kojima je opterećena imovina koju je dužnik preuzeo, koje kupac nastavlja u svoje ime i za svoj račun.

(5) Ako ugovorom o prodaji nije drukčije određeno, parnice o pobijanju pravnih radnji stečajnoga dužnika mogu se pokrenuti i nastaviti za račun stečajnoga dužnika, osim parnica koje se tiču razlučnih prava kojima je opterećena imovina koju je dužnik preuzeo, koje kupac nastavlja u svoje ime i za svoj račun, koje, po pravilima ovoga Zakona o pobijanju pravnih radnji stečajnoga dužnika, može pokrenuti, odnosno nastaviti kupac u svoje ime i za svoj račun.

(6) U slučajevima iz stavaka 3. i 5. ovoga članka u kojima je kupac ovlašten nastaviti parnicu u svoje ime i za svoj račun tuženik se ne može protiviti stupanju kupca u parnicu umjesto stečajnoga dužnika ili vjerovnika koji ju je pokrenuo.

(7) Kupac je ovlašten stupiti u parnicu do zaključenja glavne rasprave.

(8) Ako se vjerovnik koji je parnicu pokrenuo ili stečajni dužnik usprotive tome da je kupac preuzme umjesto njih, kupac je ovlašten zatražiti da o tome odluči sud.

(9) Ako je prema ugovoru o prodaji ili ovom Zakonu kupac ovlašten očekivati koristi od pobijanja pravne radnje stečajnoga dužnika, ovlašten je tražiti od stečajnoga dužnika korist koju je stekao u povodu pobijanja, odnosno da se na njega prenesu prava iz ovršne isprave stečene u povodu pobijanja.

Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka

Članak 163.j

(1) Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka ostaju na snazi i nakon prodaje imovine dužnika kao cjeline, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Prodajom imovine dužnika kao cjeline kupac na kojeg je time prešla određena tražbina ulazi u pravni položaj stečajnoga dužnika glede mogućnosti njezina prijeboja (članci 103. do 105.).

(3) Prodajom imovine dužnika kao cjeline kupac stječe prava koja je stečajni dužnik imao u vrijeme prodaje u svezi s pravnim poslovima koji su bili zasnovani prije otvaranja stečajnoga postupka, ako ugovorom o prodaji nije drukčije određeno. Svoja prava da se u svezi s tim poslovima namiruju kao stečajni vjerovnici treći ostvaruju prema stečajnom dužniku.

Obveze stečajne mase

Članak 163.k

Obveze stečajne mase terete stečajnu masu.

Nastavljanje stečajnoga postupka

Članak 163.l

Nakon pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji stečajni se postupak nastavlja protiv stečajnoga dužnika kojega zastupa stečajni upravitelj.«.

Članak 39.

U članku 164. stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Na prijedlog stečajnog upravitelja ovršni sud će rješenjem odgoditi ovršni postupak koji je pokrenuo razlučni vjerovnik radi prisilnoga namirenja svoje tražbine na nekretnini na kojoj postoji njegovo razlučno pravo ako je nekretnina nužno potrebna radi poslova iz članka 145.a ovoga Zakona ili ako izvještajno ročište još nije održano.«.

Članak 40.

U članku 170. stavku 2. druga rečenica mijenja se i glasi:

»Ako su stvarno nastali troškovi i ostale obveze stečajne mase znatno niži ili viši, odredit će se u stvarnoj visini.«.

Članak 41.

U članku 174. stavcima 2. i 3. iza riječi: »naziv« stavlja se zarez i dodaju riječi: »osobni identifikacijski broj«.

Članak 42.

Iza članka 176. dodaje se naslov i članak 176.a koji glasi:

»Mirenje

Članak 176.a

(1) Ako je stečajni upravitelj osporio tražbinu stečajnog vjerovnika ili ako je koji od stečajnih vjerovnika osporio tražbinu koju je priznao stečajni upravitelj, vjerovnik osporene tražbine, vjerovnik koji je osporio priznatu tražbinu, odnosno stečajni upravitelj uz suglasnost odbora vjerovnika, mogu predložiti rješavanje spora u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona koji uređuju postupak mirenja.

(2) Ako do zaključenja ispitnog ročišta postoji suglasnost vjerovnika osporene tražbine, vjerovnika koji je osporio priznatu tražbinu, odnosno stečajnog upravitelja i odbora vjerovnika, za rješavanje spora mirenjem, stečajni sudac će sporne prijavljene tražbine izdvojiti iz posebne tablice ispitanih tražbina.

(3) Postupak mirenja može trajati najduže 60 dana od zaključenja ispitnog ročišta.

(4) Stečajni upravitelj dužan je prije sklapanja nagodbe dostaviti prijedlog nagodbe iz postupka mirenja odboru vjerovnika na izjašnjenje u roku od osam dana od zaprimanja prijedloga nagodbe.

(5) Ako se odbor vjerovnika ne izjasni o prijedlogu nagodbe iz postupka mirenja u roku iz stavka 4. ovoga članka, smatra se da se suglasio s prijedlogom nagodbe.

(6) Ranije osporenu tražbinu stečajnog vjerovnika čija osnovanost se utvrdi nagodbom u postupku mirenja, stečajni sudac će unijeti u posebnu tablicu ispitanih tražbina kao utvrđenu tražbinu.

(7) Osporenu tražbinu stečajnog vjerovnika čija neosnovanost se utvrdi nagodbom u postupku mirenja, stečajni sudac će unijeti u posebnu tablicu ispitanih tražbina kao osporenu tražbinu.

(8) U odnosu na tražbinu stečajnog vjerovnika o kojem stranke ne postignu nagodbu u postupku mirenja, primijenit će se odredbe ovoga Zakona vezane za upućivanje u parnicu.«.

Članak 43.

U članku 193. stavku 5. iza riječi: »ročišta« zarez i riječi: »osim ako to nije bilo moguće radi vođenja upravnog ili sudskog postupka, koji je prethodno pitanje za završetak stečajnoga postupka« brišu se.

Članak 44.

U članku 206. iza riječi: »nedostatnost stečajne mase« dodaju se riječi: »za pokriće troškova stečajnoga postupka ili za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase«.

Članak 45.

U članku 213. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Stečajnim planom može se prenijeti svu imovinu dužnika na osobu koju će osnovati stečajni dužnik uz isključenje primjene članka 102. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 35/05., 41/08. i 125/11.) i članka 40.a Zakona o sudskom registru (»Narodne novine«, br. 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10. i 90/11.)«.

Članak 46.

U članku 214. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Stečajni plan ima pravo stečajnom sucu podnijeti stečajni upravitelj. Neće se uzeti u obzir plan koji se podnese sudu nakon završnoga ročišta.«.

Članak 47.

U članku 223. stavku 1. riječi: »Ako stečajnim planom nije drukčije određeno,« brišu se.

Članak 48.

U članku 225. riječi: »dužnik ili treća osoba« zamjenjuju se riječima: »osoba koja će biti osnovana«.

Članak 49.

Članak 226. briše se.

Članak 50.

Članak 227. mijenja se i glasi:

»(1) Stečajni sudac će stečajni plan odbaciti po službenoj dužnosti ako nisu poštovani propisi o pravu na podnošenje i sadržaju plana te ako podnositelj plana taj nedostatak ne može otkloniti ili ga ne otkloni unutar primjerenog roka koji mu je sud odredio.

(2) Protiv rješenja kojim se plan odbacuje podnositelj ima pravo na žalbu.«.

Članak 51.

U članku 228. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Ako stečajni plan ne bude odbačen, stečajni sudac će zatražiti da se o njemu, u roku od petnaest dana, izjasne:

1. odbor vjerovnika, ako je osnovan,

2. dužnik pojedinac.«.

Članak 52.

Članak 251. briše se.

Članak 53.

Članak 252. briše se.

Članak 54.

Članak 253. briše se.

Članak 55.

U članku 255. stavku 1. druga rečenica briše se.

Članak 56.

U članku 256. stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.

Članak 57.

U članku 258. riječi: »dužnika ili« brišu se.

Članak 58.

Članak 259. mijenja se i glasi:

»U rješenju o potvrdi stečajnoga plana može se predvidjeti da će za valjanost određenih pravnih poslova društva-preuzimatelja tijekom trajanja nadzora biti potrebna prethodna suglasnost stečajnoga upravitelja.«.

Članak 59.

U članku 260. stavku 1. riječi: »dužnik ili« brišu se.

Članak 60.

U članku 263. stavku 1. riječi: »te je li predviđen i nadzor nad društvom-preuzimateljem« brišu se.

Članak 61.

Članak 265. mijenja se i glasi:

»Troškove nadzora snosi društvo-preuzimatelj.«.

Članak 62.

U članku 326. stavku 1. točki 1. riječi: »Fonda za razvoj i zapošljavanje za tražbine iz članka 3. Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (»Narodne novine«, br. 114/03.)« zamjenjuju se riječima: »Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca za tražbine iz članka 3. Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (»Narodne novine«, br. 86/08.)«.

Članak 63.

Stečajni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Stečajnog zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja.

Članak 64.

Odredbe članka 4., članka 6., članka 15. stavka 1., članka 17., članka 19., članka 24., članka 28., članka 37., članka 40., članka 41., članka 42., članka 43. i članka 44. ovoga Zakona primjenjuju se na postupke koji su u tijeku, osim ako su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona započete radnje na koje se odnose.

Članak 65.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 423-05/12-01/03

Zagreb, 23. studenoga 2012.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Josip Leko, v. r.