Normativi za prehranu učenika u osnovnoj školi

NN 146/2012 (28.12.2012.), Normativi za prehranu učenika u osnovnoj školi

MINISTARSTVO ZDRAVLJA

3164

Na temelju članka 68. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12) ministar zdravlja donosi

NORMATIVE

ZA PREHRANU UČENIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI

I.

Ovim Normativima propisuju se preporučene vrste hrane i jela, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka i raspodjela preporučenog unosa energije po obrocima u svrhu osiguranja pravilne prehrane učenica i učenika (u daljnjem tekstu: učenici) za vrijeme boravka u osnovnoj školi.

II.

Normativi sadrže:

– preporučeni dnevni unos energije i hranjivih tvari za učenike prema dobi i spolu za planiranje prehrane u osnovnoj školi (Tablica 1. koja se nalazi u Prilogu ovih Normativa i čini njihov sastavni dio),

– preporučeni dnevni unos vitamina i mineralnih tvari (Tablica 2. koja se nalazi u Prilogu ovih Normativa i čini njihov sastavni dio),

– vrijeme posluživanja obroka i raspodjela preporučenog dnevnog unosa energije po obrocima (Tablica 3. koja se nalazi u Prilogu ovih Normativa i čini njihov sastavni dio),

– preporučeni unos energije i broj obroka za učenike s obzirom na duljinu boravka u školi, odnosno odabrani modul (Tablica 4. koja se nalazi u Prilogu ovih Normativa i čini njihov sastavni dio),

– preporučene vrste hrane i jela po obrocima (Tablica 5. koja se nalazi u Prilogu ovih Normativa i čini njihov sastavni dio),

– preporučena učestalost pojedinih kategorija hrane u planiranju dnevnih i tjednih jelovnika za učenike (Tablica 6. koja se nalazi u Prilogu ovih Normativa i čini njihov sastavni dio),

– preporučene vrste hrane i jela u planiranju dnevnih i tjednih jelovnika za učenike (Tablica 7. koja se nalazi u Prilogu ovih Normativa i čini njihov sastavni dio),

– hrana koju treba rijetko konzumirati ili izbjegavati (Tablica 8. koja se nalazi u Prilogu ovih Normativa i čini njihov sastavni dio).

III.

U svrhu primjene ovih Normativa ministar zdravlja donijet će Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama.

IV.

Revizija Normativa provodi se najmanje jednom u pet godina.

V.

Ovi Normativi stupaju na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/12-01/31

Urbroj: 534-10-1-1-1/1-12-1

Zagreb, 20. prosinca 2012.

Ministar

prof. dr. sc. Rajko Ostojić, dr. med., v. r.

PRILOG

Tablica 1. PREPORUČENI DNEVNI UNOS ENERGIJE I HRANJIVIH TVARI ZA UČENIKE PREMA DOBI I SPOLU ZA PLANIRANJE PREHRANE U OSNOVNOJ ŠKOLI1,2


ENERGIJA I HRANJIVE TVARI

Dob

7 – 9

Dob

10 – 13

Dob

14 – 18

1.

Energija (kcal/dan)

1740 Ž

1970 M

1845 Ž

2220 M

2110 Ž

2755 M

Energija (kJ/dan)

7280 Ž

8242 M

7719 Ž

9288 M

8828 Ž

11527 M

2.

Bjelančevine

(% energije/dan)

10 – 15

10 – 15

10 – 15

Bjelančevine

(g/dan)

43,5-65,3 Ž

49,3-73,9 M

46,1-69,2 Ž

55,5-83,3 M

52,8-79,1 Ž

68,9-103,3 M

3.

Masti (% energije/dan)

30 – 35

30 – 35

25 – 30

Masti (g/dan)

58,0-67,7 Ž

65,7-76,6 M

61,5-71,8 Ž

74,0-86,3 M

≤ 70,3 Ž

≤ 91,8 M

4.

Zasićene masti

(% energije/dan)

≤10

≤10

≤10

Zasićene masti

(g/dan)

≤19,3 Ž

≤21,9 M

≤20,5 Ž

≤24,7 M

≤23,4 Ž

≤30,6 M

5.

Ugljikohidrati

(% energije/dan)

>50

>50

>50

Ugljikohidrati

(g/dan)

>217,5 Ž

>246,3 M

>230,6 Ž

>277,5 M

>263,8 Ž

>344,4 M

6.

Jednostavni šećeri (% energije/dan)

<10

<10

<10

Jednostavni šećeri (g/dan)

<43,5 Ž

<49,3 M

<46,1 Ž

<55,5 M

<52,8 Ž

<68,9 M

7.

Vlakna (2,4 g/MJ ili 10 g/1000 kcal)

>10

>10

>10

Vlakna (g/dan)

>17,4 Ž

>19,7 M

>18,5 Ž

>22,2 M

>21,1 Ž

>27,6 M

___________
1
Prilagođeno prema WHO (2006). Food and nutrition policy for schools. A tool for the development of school nutrition programmes in the European Region. Copenhagen, World Health Organization Regional Office for Europe. Dostupno na web stranici: http://www.schoolsforhealth.eu/upload/WHO_tool_development_nutrition_program.pdf. Datum pristupa 07.11.2012.

2 Prilagođeno prema German Nutrition Society (DGE), Austrian Nutrition Society (ŐGE), Swiss Society for Nutrition Reserch (SGE), Swiss Nutrition Association (SVE) Reference values for nutrient intake. 1st edition in German-Frankfurt/main: Umschau/Braus, 2000.

Napomena:

– Tablica 1. odnosi se na normalno uhranjene i umjereno tjelesno aktivne učenike

– vrijednosti bjelančevina u Tablici 1. mogu iznositi najviše do 20% energije na dan; od ukupne dnevne količine unosa bjelančevina najmanje 50% punovrijednih

– jednostavni šećeri u Tablici 1. jesu šećeri koji su dodani hrani i pićima, a nisu podrijetlom iz mlijeka i mliječnih proizvoda.


Tablica 2. PREPORUČENI DNEVNI UNOS VITAMINA I MINERALNIH TVARI1, 2, 3

VITAMINI I MINERALNE TVARI

Dob

79

Dob

1013

Dob

1418

Vitamin A (retinol), ß-karoten (mg ekvivalenta)a

0,8

0,9

1,03

Vitamin D (kalciferoli) (μg)b

5

5

5

Vitamin E (tokoferoli) (mg ekvivalenta)c

9,5

12

13,25

Vitamin K (μg)

30

40

57,5

Vitamin B1 (tiamin) (mg)

1,0

1,1

1,2

Vitamin B2 (riboflavin) (mg)

1,1

1,3

1,4

Niacin (mg ekvivalenta)d

12

14

15,75

Vitamin B6 (piridoksin) (mg)

0,7

1,0

1,4

Folat/folna kiselina (μg ekvivalenta) e

300

400

400

Pantotenska kiselina (mg)

5

5

6

Biotin (μg )

15 – 20

20 – 30

27,5 – 47,5

Vitamin B12 (kobalamini) (μg )

1,8

2,0

3,0

Vitamin C (mg)

80

90

100

Natrij (mg)1

1380

1380

1600

Kloridi (mg)

690

770

830

Kalij (mg)3

3800

4500

4700

Kalcij (mg)

900

1100

1200

Fosfor (mg)

800

1250

1250

Magnezij (mg)

170

240

342,5

Željezo (mg)

10

13,5

13,5

Jod (μg )

130

150

175

Fluor (mg)f

1,1

2,0

3,05

Cink (mg)

7,0

8,0

8,38

Selen (μg )

20 – 50

25 – 60

27,5 – 65

Bakar (mg)

1,0 – 1,5

1,0 – 1,5

1,0 – 1,5

Mangan (mg)

2,0 – 3,0

2,0 – 5,0

2,0 – 5,0

Krom (μg)

20 – 100

20 – 100

30 – 100

Molibden (μg)

40 – 80

50 – 100

50 – 100

____________
1
Prilagođeno prema WHO (2006). Food and nutrition policy for schools. A tool for the development of school nutrition programmes in the European Region. Copenhagen, World Health Organization Regional Office for Europe. Dostupno na web stranici: http://www.schoolsforhealth.eu/upload/WHO_tool_development_nutrition_program.pdf. Datum pristupa 07.11.2012.

2 Prilagođeno prema German Nutrition Society (DGE), Austrian Nutrition Society (ŐGE), Swiss Society for Nutrition Reserch (SGE), Swiss Nutrition Association (SVE) Reference values for nutrient intake. 1st edition in German-Frankfurt/main: Umschau/Braus, 2000.

3 Dietary Reference Intakes for Water, Potassium, Sodium, Chloride, and Sulfate.Food and Nutrition Bord, Institute of Medicine, National Academies, 2005, dostupno putem www.nap.edu.


Napomena: U Tablici 2. primjenjuju se sljedeće preporuke i izračuni vrijednosti vitamina i mineralnih tvari:

a. 1 mg retinol ekvivalenta = 1 mg retinola = 6 mg all-trans-ß-karotena = 12 mg ostalih karotenoida provitamina A = 1,15 mg all-trans-retinil acetata = 1,83 mg all-trans-retinil palmitata; 1 IU = 0,3 μg retinola.

b. 1 μg vit.D = 40 IU; IU = 0,025 µg

c. 1 mg RRR-α-tokoferol ekvivalenta = 1 mg RRR-α-tokoferola = 1,49 IU; 1 IU = 0,67 mg RRR-α-tokoferola = 1 mg all-rac-α-tokoferil acetata; 1 mg RRR-α-tokoferol (D-α-tokoferol) ekvivalenta = 1,1 mg RRR-α-tokoferil acetata (D-α-tokoferil acetata) = 2 mg RRR-β-tokoferola (D-β-tokoferola) = 4 mg RRR-γ-tokoferola (D-γ-tokoferola) = 100 mg RRR-δ-tokoferola (D-δ-tokoferola) = 3,3 mg RRR-α-tokotrienola (D-α-tokotrienola) = 1,49 mg all-rac-α-tokoferil acetata (D, L-α-tokoferil acetata).

d. 1 mg niacin ekvivalenta = 60 mg triptofana

e. Računato prema ukupnim komponentama s folatnom aktivnosti u uobičajenoj prehrani = ekvivalent folata (prema novoj definiciji)

f. Ako dugotrajan unos prelazi gornju granicu (oko 0,1 mg/kg/dan), posebno u dobi 2-8 godina, moguća je pojava fluoroze.


Tablica 3. VRIJEME POSLUŽIVANJA OBROKA I RASPODJELA PREPORUČENOG DNEVNOG UNOSA ENERGIJE PO OBROCIMA

Napomena: Večera je prikazana radi cjelovitog dnevnog unosa.


Tablica 4. PREPORUČENI UNOS ENERGIJE I BROJ OBROKA ZA UČENIKE S OBZIROM NA DULJINU BORAVKA U ŠKOLI ODNOSNO ODABRANI MODUL

NASTAVA

BROJ I VRSTA OBROKA U ŠKOLAMA

% od preporučenog

dnevnog unosa

Ukupno broj obroka

Vrsta obroka

Modul 1

4

Zajutrak

Doručak

Ručak

Užina

80

Modul 2

3

Doručak

Ručak

Užina

60

Modul 3

1

Doručak

15

Modul 4

2

Doručak

Ručak

50

Modul 5

1

Ručak

35

Modul 6

2

Ručak

Užina

45


Tablica 5. PREPORUČENE VRSTE HRANE I JELA PO OBROCIMA U ŠKOLI

OBROK

% DNEVNIH POTREBA

PREPORUČENE VRSTE HRANE I JELA ZA POJEDINE OBROKE

Zajutrak

20%

Mlijeko ili mliječni proizvodi, mliječni napitci svježe pripremljeni, žitne pahuljice ili kruh od cjelovitog zrna, orašasti plodovi i sjemenke, sir, maslac, meki margarinski namazi, marmelada, med, mliječni namazi, svježe pripremljeni namazi od mahunarki, ribe ili povrća, mesni naresci, jaja, sezonsko voće i povrće, prirodni voćni sok.

Doručak

15%

Ručak

35%

Juhe, kuhano povrće ili miješana variva od povrća, krumpira, mahunarki i žitarica, složena jela od mesa s povrćem, krumpirom i proizvodima od žitarica, meso, perad, riba, jaja, salate od svježeg povrća i voće.

Užina

10%

Mlijeko, jogurt i drugi fermentirani mliječni proizvodi, mlijeko sa žitnim pahuljicama, pekarski proizvodi iz cijelog zrna, tijesto i proizvodi od tijesta iz cijelog zrna: biskvitna tijesta i okruglice s voćem ili sirom, štrukle, savijače, pite i sl., voće, voćni sok bez dodanog šećera.


Tablica 6. PREPORUČENA UČESTALOST POJEDINIH KATEGORIJA HRANE U PLANIRANJU DNEVNIH I TJEDNIH JELOVNIKA ZA UČENIKE

KATEGORIJA HRANE

UČESTALOST KONZUMIRANJA

Mlijeko i mliječni proizvodi

Svaki dan

Meso, perad, jaja, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke u mljevenom obliku

Svaki dan, a od toga meso do 5 puta na tjedan

Riba

Najmanje 1 – 2 puta na tjedan

Žitarice, proizvodi od žitarica i krumpir

Svaki dan

Voće

Svaki dan

Povrće

Svaki dan

Hrana s visokim udjelom masti, šećera i soli

Do dva puta mjesečno

Voda

Svaki dan


Tablica 7. PREPORUČENE VRSTE HRANE I JELA U PLANIRANJU DNEVNIH I TJEDNIH JELOVNIKA ZA UČENIKE


KATEGORIJA HRANE

PREPORUČENE VRSTE HRANE I JELA

1.

Mlijeko i mliječni proizvodi


Mlijeko i fermentirani mliječni napitci

Mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi, ne manje od 2,5% m.m.

Izbjegavati zaslađene mliječne napitke.

Sir

Sve vrste svježeg sira, namaza od svježeg sira, mliječnih namaza, te polutvrdih sireva.

2.

Meso, mesne prerađevine, riba, jaja


Meso

Češće meso peradi (puretina, piletina) i kunića, te teletina i janjetina, a rjeđe crveno meso (preporuka: nemasna svinjetina i junetina).

Mesne prerađevine

Naresci kod kojih je vidljiva struktura mesa (narezak od purećih ili pilećih prsa, šunka, kare i sl.)

Riba

Filetirana riba bez kosti, te papaline, srdele i lignje. Za pripremu riblje paštete može se koristiti riba iz konzerve (sardine, tuna i sl.).

Jaja

Isključivo kokošja termički dobro obrađena jaja (tvrdo kuhana, jaja u složencima, žličnjaci s jajima i sl.).

3.

Mahunarke i orašasti plodovi


Mahunarke

Grah, leća, slanutak, bob, soja i dr. Svježe pripremljeni namazi od mahunarki, variva od mahunarki, guste juhe, složenci, popečci i sl.

Orašasti plodovi i sjemenke

Orašasti plodovi (orasi, lješnjaci, bademi i sl.), sjemenke (buče, sezama, lana, suncokreta, maka i sl.) kao dodatak hrani.

4.

Žitarice, proizvodi od žitarica i krumpir


Žitarice i proizvodi od žitarica

Kruh, pecivo, tjestenina i ostali proizvodi, prednost iz cjelovitih žitarica

(npr. ječmena, zobena i prosena kaša, riža, heljda, žitne pahuljice, müsli tj. mješavina žitnih pahuljica, pšenična i kukuruzna krupica i sl.).

Krumpir

Kao prilog – krumpir kuhani, pečen na malo masnoće, pire ili sastavni dio variva.

Izbjegavati krumpir pržen u dubokom ulju.

5.

Voće


Voće

Sve vrste svježeg/sezonskog i sušenog voća. Prednost dati svježem voću i svježe iscijeđenim prirodnim voćnim sokovima.

6.

Povrće

 

Povrće

Sve vrste svježeg/sezonskog. U slučaju nedovoljne opskrbe svježim sezonskim povrćem, koristiti duboko smrznuto povrće i toplinski obrađeno povrće.

7.

Mast i hrana s velikim udjelom masti

 

Maslac i margarin

Maslac i mekani margarinski namazi.

 

Ulja

Isključivo biljna ulja (npr. maslinovo, suncokretovo, od kukuruznih klica, repičino, bučino).

Vrhnje

S 12% mliječne masti.

8.

Kolači, kompoti, marmelade/džemovi, med, sladoled i ostale slastice

 

Kolači

Kolači pripremljeni u školskoj kuhinji i industrijski gotovi kolači, s manjim količinama šećera i masti, prednost iz cijelog zrna, a bez kreme na osnovi sirovih jaja.

Kompoti

Kompoti od svježeg voća s malo šećera ili meda. U slučaju loše opskrbe svježim voćem koristiti industrijski kompot, ali razrijeđen vodom (dodati oko 20% vode), te sokom od svježeg limuna.

Marmelade, džemovi, med

Prednost dati marmeladama i džemovima s manje šećera, ali bez dodatka umjetnih sladila. Sve vrste meda.

Puding

Pripremati mliječne pudinge, a prednost dati pudinzima pripremljenim s manjim dodatkom šećera. Pudinzi se mogu pripremati s dodatkom svježeg i suhog voća, orašastih plodova i sjemenki.


Sladoled

Mliječni sladoled. 

9.

Začini


Sol

Jodirana kuhinjska sol, začinska sol. 

Ocat

Jabučni ili vinski ocat, te sok od limuna. 

Začinsko bilje

Peršin, celer, vlasac, bosiljak, origano, mažuran, komorač, kim, ružmarin, lovor list, cimet i sl.

10.

Voda i napitci na osnovi vode


Voda

Pitka negazirana voda po želji. 

Čaj

Svježe kuhani biljni čaj (npr. od šipka, kamilice, metvice) ili voćni čaj uz dodatak soka od limuna, kao topli ili hladni napitak. Za zaslađivanje prednost dati medu, a dodani šećer koristiti u minimalnim količinama.


Tablica 8. HRANA KOJU TREBA RIJETKO KONZUMIRATI ILI IZBJEGAVATI

KATEGORIJA HRANE

OBJAŠNJENJE

Pekarski i slastičarski proizvodi, industrijski deserti

U pravilu sadrže veliki udjel masti i šećera, radi čega je preporučljivo da se u slučaju njihovog uključivanja u jelovnik koriste samo takvi proizvodi koji sadrže manje šećera i masti i koji su izrađeni na podlozi mlijeka (jogurta), iz cijelog zrna, s dodanim voćem, sjemenkama, orašastim plodovima itd., čime je bitno povećana njihova nutritivna gustoća.

Gazirana ili negazirana slatka pića

Proizvedeni su na temelju umjetnih bojila i voćnih aroma, te dodanog šećera ili umjetnih sladila. Savjetujemo potpuno izbjegavanje pića koja sadrže kofein.

Mesni, krem/čokoladni namazi, tvrdi margarini

Sadrže veliki udjel masti i/ili neželjenih trans masnih kiselina, radi čega ne preporučamo njihovu uporabu. Primjerenija je umjerena uporaba mliječnih namaza, namaza na osnovi grahorica, mliječnih margarina ili kiselog vrhnja.

Hrana s velikim udjelom masti i hrana koja sadrži pretežno zasićene i trans masne kiseline

Priprema jela s upotrebom masti povećava udjel masti u cjelodnevnoj prehrani, radi čega preporučamo umjerenu uporabu masti. Životinjske masti u većoj mjeri zamijeniti kvalitetnim biljnim uljima.

Kod klasičnih prženih jela, ako se stavljaju u jelovnik, paziti na upotrebu svježeg ulja za prženje hrane i na temperaturu ulja tijekom pripreme.

Mesni proizvodi

Proizvode kod kojih je struktura homogena radi mljevenja (pašteta, hrenovke, mesni naresci i sl.).

Instant juhe i jušni koncentrati te slični koncentrirani proizvodi

Visoki sadržaj soli i aditiva.

Napomena: Rijetko podrazumijeva ukupno iz svih kategorija hrane do dva puta mjesečno.



146 28.12.2012 Normativi za prehranu učenika u osnovnoj školi 146 28.12.2012 Normativi za prehranu učenika u osnovnoj školi 146 28.12.2012 Normativi za prehranu učenika u osnovnoj školi 146 28.12.2012 Normativi za prehranu učenika u osnovnoj školi 146 28.12.2012 Normativi za prehranu učenika u osnovnoj školi