MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA
291
Na temelju članka 39. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 150/2011.) ministar znanosti, obrazovanja i sporta donosi
ODLUKU
O UVOĐENJU, PRAĆENJU I VREDNOVANJU PROVEDBE KURIKULUMA ZDRAVSTVENOG ODGOJA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA
I.
Temeljem ove odluke uvodi se Kurikulum zdravstvenoga odgoja u osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj te će se sustavno pratiti i vrednovati njegova provedba.
II.
Kurikulum zdravstvenoga odgoja sastavni je dio ove odluke, a provodit će se kroz sadržaje integrirane u nastavne programe predmeta, sate razrednika, školske projekte i druge školske aktivnosti.
III.
Stručno usavršavanje učitelja, nastavnika i stručnih suradnika vezano za sadržaje i teme zdravstvenoga odgoja provodit će Agencija za odgoj i obrazovanje.
IV.
Provedbu Kurikuluma zdravstvenoga odgoja, kao i ishode učenja i poučavanja, sustavno će pratiti i vrednovati same škole (samovrednovanjem) te Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
V.
Stupanjem na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o uvođenju, praćenju i vrednovanju provedbe Kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama od 27. rujna 2012. godine (klasa: 602-01/12-01/00431; urbroj: 533-21-12-0003).
VI.
Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu osmog dana od dana objave.
Klasa: 602-01/12-01/00431
Urbroj: 533-21-12-0005
Zagreb, 31. siječnja 2013.
Ministar
dr. sc. Željko Jovanović, v. r.
KURIKULUM ZDRAVSTVENOG ODGOJA
Uvod
Svrha zdravstvenog odgoja je uspješan razvoj djece i mladih da bi stasali u zdrave, zadovoljne, uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe.
Program Zdravstvenog odgoja temelji se na holističkom poimanju zdravlja, koje obuhvaća očuvanje zdravlja i kvalitete života, humane odnose među spolovima i ljudsku spolnost, prevenciju ovisnosti, kulturu društvene komunikacije i prevenciju nasilničkog ponašanja.
Program se zasniva na višedimenzionalnom modelu koji podrazumijeva povezanost tjelesnog, mentalnog, duhovnog, emocionalnog i socijalnog aspekta zdravlja, a ispunjenje i stabilnost u svakoj od navedenih dimenzija pridonosi cjelovitosti razvoja i povećanju kvalitete življenja svake osobe. Podjela programa Zdravstvenog odgoja u module (Živjeti zdravo, Prevencija ovisnosti, Prevencija nasilničkog ponašanja te Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje) treba osigurati potrebnu ravnotežu među sadržajima i primjerenu programsku zastupljenost različitih aspekata zdravlja. Ipak, moduli nisu i ne trebaju biti strogo odijeljeni pa se mogu prepoznati srodni sadržaji, odnosno ciljevi koji se isprepliću i prožimaju.
U raspoređivanju sadržaja Zdravstvenog odgoja u module i razrede vodilo se računa o specifičnostima učeničke razvojne dobi te o interesima koji se u određenoj dobi pojavljuju kod većine učenika i o problemima koji ih zaokupljaju.
Modul Živjeti zdravo u kojem će djeca učiti o pravilnoj prehrani, osobnoj higijeni, tjelesnoj aktivnosti i mentalnom zdravlju najviše je zastupljen u razrednoj nastavi, ali se njegovi sadržaji protežu i u svim ostalim razredima do četvrtog razreda srednje škole. Sadržajima koje obuhvaća ovaj modul djeci se želi ukazati na važnost zdrave prehrane i stjecanje pozitivnih navika osobne higijene. Budući da je kod mladih u Hrvatskoj i svijetu očit porast prekomjerne tjelesne mase i pretilosti, nužno je edukacijom djelovati preventivno kroz sve razine odgoja i obrazovanja djece i mladih. Nastavno na dio u kojemu se govori o zdravoj i uravnoteženoj prehrani nastoji se povezati dostupnost znanstveno utemeljenih informacija o prehrambenim namirnicama te djecu i mlade uputiti na preporučene prehrambene namirnice i na važnost provođenja redovite i umjerene tjelesne aktivnosti.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podsjeća nas da je zdravlje više od tjelesnog, da ima mentalne i socijalne dimenzije koje je nemoguće odvojiti. U osiguravanju zaštite mentalnog zdravlja važno je pomoći učenicima prepoznati vrijednost njihovih osjećaja i mišljenja jer jedino tako mogu razviti osjećaj vlastite vrijednosti. Rezultat provedbe zdravstvenog odgoja za promociju mentalnog zdravlja uključuje poticanje i razvoj samopouzdanja i razvijanje životnih vještina od komunikacije do donošenja odluka.
Prevencija ovisnosti je, kao i prevencija nasilničkog ponašanja, zastupljena kroz sve dobne skupine školske djece i mladih. Osobita pozornost posvećuje se i nekim novijim pojavama kao što su nasilje korištenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kockanje i klađenje adolescenata. Slijede problemi koji su sve više prisutni s tragičnim posljedicama u prometu, a odnose se na prebrzu vožnju, vožnju pod utjecajem alkohola, droga itd.
Spolno/ rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje je modul kojim se učenicima žele dati znanstveno utemeljene informacije, ali i uvidi u različita promišljanja te raznorodne vrijednosne perspektive. Cilj modula je omogućiti učenicima usvajanje vještina potrebnih za donošenje odgovornih odluka važnih za očuvanje njihova fizičkog i mentalnog zdravlja te im pomoći da kroz razumijevanje različitosti i kritičko promišljanje izgrade pozitivan odnos prema sebi i drugima.
Osposobljavanje za kritičko prosuđivanje životnih situacija i vlastitih postupaka i za odgovorno donošenje odluka temeljni je cilj svih modula.
Također, jednako važan cilj svih modula je razvoj tolerancije, pri čemu je važno pomoći svim učenicima razviti pozitivnu sliku o sebi, ali i usvojiti uvažavanje različitosti među ljudima kao temeljnu vrednotu. Zdravstveni odgoj treba pomoći razvoju sustava vrijednosti kod mladih osoba, potaknuti razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih, no istodobno treba ukazati na neprihvatljiva ponašanja i devijantne pojave koje se ne smiju tolerirati ili ignorirati.
Rukovodeći se spoznajom o tome kako u aktualnim nastavnim programima već postoje brojni sadržaji, a u školskoj praksi uvriježene brojne aktivnosti u funkciji Zdravstvenog odgoja, program je oblikovan na način koji uvažava sve ono što već postoji i pokazalo se dobrim, a kao dodatne sadržaje ističe ono čemu valja posvetiti još više vremena. To dodatno vrijeme pronađeno je u satima razrednika – do 12 sati godišnje. Dio predviđenih tema ostvarit će razrednici, a u njihovoj pripremi pomoći će im stručni suradnici, pedagozi, psiholozi, socijalni pedagozi i drugi.
U programu je navedena preporuka o broju nastavnih sati sata razrednika na kojima će se ostvarivati dodatne teme zdravstvenoga odgoja. Redoslijed provedbe sadržaja odredit će razrednik u dogovoru s ostalim odgojno-obrazovnim radnicima u školi i vanjskim suradnicima (školska medicina). Navedeni ishodi u okviru svakog modula, omogućit će procjenu kvalitete programa samovrednovanjem škola i vanjskim vrednovanjem.
Dio programa Zdravstvenog odgoja koji propisuje sadržaje integrirane u nastavne programe predmeta, sate razrednika, školske projekte i druge školske aktivnosti pridonosi cjelovitom sagledavanju zdravstvenog odgoja i obrazovanja te mu je cilj olakšati kroskurikularnu provedbu. Škole koje imaju dobre programe prevencije ovisnosti i nasilničkog ponašanja, dobre programe promicanja zdrave prehrane i zdravih stilova življenja nastavit će ih ostvarivati i unapređivati prema svojim najboljim iskustvima. Nastava Prirode i društva, Prirode, Biologije, Tjelesne i zdravstvene kulture te drugih nastavnih predmeta i nadalje će ostvarivati ciljeve u funkciji zdravstvenog odgoja, uz dodatnu pozornost na definirane ishode u području Zdravstvenog odgoja. U dijelu sadržaja integriranih u već postojeće programe i aktivnosti navedene su i neke teme (s ishodima) koje nisu propisane programima na razini države, ali se uspješno ostvaruju u mnogim školama te ih se preporučuje integrirati u predmetne sadržaje ili sate razrednika. Neki sadržaji, poput prevencije nasilničkog ponašanja, razvijanje odgovornosti za vlastite postupke, primjenjivanje uljudbenog ponašanja i uvažavanja različitosti, briga o zdravom i čistom okolišu te urednom radnom okruženju, zadaća su svih nastavnih predmeta i ostalih aktivnosti u školi. U većini škola ovi aspekti zdravstvenog odgoja ugrađeni su u školske dokumente i u mnogima su dio školske kulture. Koliko se sve ono što je zacrtano zaista i provodi te koliko se uspješno odražava na razini pojedinca, trebalo bi biti ključno pitanje samoevaluacije škole u smislu pripreme za ciljano, smisleno i učinkovito ugrađivanje Zdravstvenog odgoja u školski kurikulum.
Rezultati Zdravstvenog odgoja pokazat će se za nekoliko godina. Očekuje se da će sustavna i dosljedna provedba programa popraviti, prema novijim pokazateljima, zabrinjavajuću zdravstvenu sliku populacije djece i mladih u Republici Hrvatskoj. Stoga je tijekom provedbe potrebno provoditi evaluaciju programa te ga nadograđivati i mijenjati sukladno primjerima dobre prakse.
U pripremi i provedbi predloženog modula Zdravstvenog odgoja preporučuje se korištenje različitih oblika i metoda rada i poučavanja koji će omogućiti učenicima aktivno sudjelovanje u primjeni predloženih aktivnosti:
o rad u parovima i malim skupinama
o organiziranje predavanja s diskusijama i panel-raspravama
o pedagoška radionica
o igranje uloga
o oluja ideja
o razvoj stavova u raspravi i debati
o analiza slučajeva
o korištenje dostupnih i primjerenih sadržaja sa internetskih stranica i korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija
o priprema i organiziranje lokalnih preventivnih aktivnosti (izložbe, obilježavanje prigodnih datuma...).
1. Sugestije za učitelje, nastavnike i stručne suradnike
o materijale predstavljene u okviru eksperimentalnog programa prilagodite, integrirajte i nadopunite u skladu sa svojim znanjima, vještinama i kreativnim potencijalima
o aktivnosti koje planirate ostvariti u okviru sati razrednika pripremite u suradnji s kolegama iz drugih nastavnih područja, stručnim suradnicima i ostalim stručnjacima izvan škole (npr. liječnici, soc. radnici, profesori sa sveučilišta...)
o prije primjene programa upoznajte roditelje o aktivnostima koje planirate provesti i zatražite njihovu podršku
o pripremite u suradnji s kolegama plan aktivnosti koji će pratiti, podržati i pojačati sadržaje koje ste prezentirali učenicima u okviru sata razrednika
o organizirajte stručno usavršavanje u školi prema potrebama odgojno-obrazovnih radnika
o pripremite plan ažuriranja informacija u koji ćete uključiti i učenike; pripremite materijale koji će vam pomoći u kvalitetnoj primjeni programskih aktivnosti (priručnici, informacije s mrežnih stranica i dr.)
U cilju što kvalitetnije pripreme za planiranje i provedbu kurikuluma zdravstvenog odgoja Agencija za odgoj i obrazovanje organizirat će stručna usavršavanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika o sadržajima i temama zdravstvenog odgoja.
Agencija za odgoj i obrazovanje priprema radne materijale i vodiče za pripremu i provedbu kurikuluma zdravstvenog odgoja, koji će se kontinuirano i sukcesivno objavljivati na internetskim stranicama Agencije.
Napomena
U prikazu planiranih nastavnih sadržaja i očekivanih ishoda dodatni sadržaji koji će se provoditi na satima razrednika označeni su slovom A, a sadržaji i ishodi učenja koji su integrirani u postojeće sadržaje nastavnih predmeta, školskih preventivnih programa, sate razrednika i projekata slovom B.
Sadržaje označene zvjezdicom (*) ostvarit će timovi školske medicine (nadležni školski liječnici i medicinske sestre/tehničari).
2. Prikaz modula/ razred/ broj sati u okviru sata razrednika Osnovna škola – razredna nastava
|
r. b. |
Moduli |
Razred/planirani broj sati po modulu |
|||
|
1. razred |
2. razred |
3. razred |
4. razred |
||
|
1 |
Živjeti zdravo |
6 |
6 |
6 |
5 |
|
2 |
Prevencija nasilničkog ponašanja |
2 |
3 |
2 |
2 |
|
3 |
Prevencija ovisnosti |
2 |
2 |
1 |
3 |
|
4 |
Spolna/ rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponašanje |
0 |
0 |
2 |
2 |
|
Ukupno sati |
10 |
11 |
11 |
12 |
|
Osnovna škola – predmetna nastava
|
r. b. |
Moduli |
Razred/planirani broj sati po modulu |
|||
|
5. razred |
6. razred |
7. razred |
8. razred |
||
|
1 |
Živjeti zdravo |
4 |
3 |
5 |
4 |
|
2 |
Prevencija nasilničkog ponašanja |
4 |
2 |
2 |
2 |
|
3 |
Prevencija ovisnosti |
2 |
3 |
2 |
2 |
|
4 |
Spolna/ rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponašanje |
2 |
4 |
3 |
4 |
|
Ukupno sati |
12 |
12 |
12 |
12 |
|
Srednja škola
|
r. b. |
Moduli |
Razred/planirani broj sati po modulu |
|||
|
1. razred |
2. razred |
3. razred |
4. razred |
||
|
1 |
Živjeti zdravo |
4 |
4 |
3 |
2 |
|
2 |
Prevencija nasilničkog ponašanja |
2 |
2 |
2 |
2 |
|
3 |
Prevencija ovisnosti |
2 |
2 |
2 |
0 |
|
4 |
Spolna/ rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponašanje |
4 |
4 |
5 |
0 |
|
Ukupno sati |
12 |
12 |
12 |
4 |
|
3. Prikaz planiranih nastavnih sadržaja i očekivanih ishoda
4. Preporučena literatura
Modul: Živjeti zdravo
Andrijašević, M. (2000) Rekreacijom do zdravlja i ljepote. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.
Andrijašević, M. (2000) Slobodno vrijeme i igra. Zagreb: ZV, FFK.
Antonić Degač, K., Kaić-Rak, A., Mesaroš-Kanjski, E. i Petrović Z. (2001) Pravilnim izborom i pohranjivanjem namirnica čuvate svoje zdravlje. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Breuening, L. i Saum T. (2008) Suradničkim učenjem do uspješne nastave. Zagreb: Naklada Kosinj.
Čudina-Obradović, M. i Janković , J. (1994) To sam ja: priručnik za razvijanje slike o sebi. Zagreb: Školska knjiga.
Matković, B. i Ružić, L. (2009) Fiziologija sporta i vježbanja / Matković, Branka ; Ružić, Lana (ur.). Zagreb: Odjel za izobrazbu trenera Društvenog veleučilišta i Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Milanović, D. (2009) Teorija i metodika treninga. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Miljković, D. i Rijavec, M. (2004.. Razgovori sa zrcalom: psihologija samopouzdanja. Zagreb: IEP.
Mišigoj-Duraković, M. (1999) Tjelesno vježbanje i zdravlje (ur. M. Mišigoj-Duraković), Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb: Grafos (Odabrana poglavlja: 3.2. Rast i sazrijevanje; 4.2. Pretilost).
Mišigoj-Duraković, M. (2003) Osnove prehrane u sportu u: U Pećina M., (ur.) Športska medicina. Zagreb: Medicinska naklada.
Mišigoj-Duraković, M. (2008) Kinantropologija. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Mišigoj-Duraković, M. (1999) Tjelesno vježbanje i zdravlje (ur. M. Mišigoj-Duraković), Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb: Grafos (Odabrana poglavlja: 3.2. Rast i sazrijevanje; 4.2. Pretilost).
Mišigoj-Duraković, M. (2003) Osnove prehrane u sportu u: Pećina M., (ur.) Športska medicina. Zagreb: Medicinska naklada.
Mišigoj-Duraković, M. (2008) Kinantropologija. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Mraković, M., Metikoš, D. i Findak, V. (1993) Teorijski model klasifikacije motoričkih znanja. Zagreb: Zbornik radova 2. Ljetne škole pedagoga fizičke kulture RH.
Neljak, B. (2010) Kineziološka metodika u predškolskom odgoju. Zagreb: Zavod za opću i primijenjenu kineziologiju – Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Neljak, B. (2011) Kineziološka metodika u osnovnom i srednjem školstvu. Zagreb: Zavod za opću i primijenjenu kineziologiju – Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Pavleković, G., Kuzman, M. i Jureša, V. (2001) Promicanje zdravlja u školi. Europska mreža škola koje promiču zdravlje. Hrvatska mreža škola koje promiču zdravlje. Škola narodnog zdravlja »Andrija Štampar«. Medicinski fakultet. Sveučilište u Zagrebu i UNICEF Ured za Hrvatsku. Zagreb.
Trankiem, B. (2009) Stres u razredu. Zagreb: Profil.
Weare, K. i Gray, G. (2001) Promicanje mentalnog zdravlja u europskoj mreži škola koje promiču zdravlje. Priručnik za učitelje koji rade s mladima. Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije. Komisija Europskih zajednica i Vijeća Europe. Zagreb: University of Southampton i WHO Regional Office for Europe (prijevod).
Modul: Prevencija nasilničkog ponašanja
Bićanić, J. (2001) Vježbanje životnih vještina. Zagreb: Alinea.
Brajša, P. (1991) Spolnost, dijete, škola. Zagreb: Školska knjiga.
Humane vrednote. Odgoj za humanost. Priručnik za učitelje. (2001). Zagreb: Hrvatski crveni križ.
Ivanek, A. (Ur) (2003) Razrednik(-ica), pedagoško-psihološki voditelj(-ica) razrednog odjela (s primjerima vođenja radionice). Zagreb: Profil International.
Juul, J. (2008) Znati reći »ne« mirne savjesti. Zagreb: Naklada Pelago.
Kajiš, V. i Medić, M. (2001) Slagalica. Priručnik za mlade voditelje. Zagreb: Suncokret, Centar za humanitarni rad.
Kolarec, Đ., Ahel, I. i Pamuković, N. (Ur.) (2009): Pravne i medijske perspektive trgovanja ženama i prostitucije. Zagreb: Centar za žene žrtve rata – Rosa.
Longo, I. (2001) Ja sam vršnjak pomagač. Priručnik za mlade vršnjake pomagače i savjetovatelje. Split: Udruga Mirta.
Popović, G. (2008) Susreti s učenicima u srednjim školama. Đakovo: Tempo.
Tot, D. (Ur) (2008): Bouillet, D., Uzelac, S.: Priručnik za nositelje produženog stručnog tretmana u osnovnim i srednjim školama. MZOS i AZOO, Zagreb
Uzelac, M., Bognar, L. i Bagić, A. (1994) Budimo prijatelji – 33 pedagoške radionice, Slon, Zagreb.
Vizek Vidović, V. (2003) Psihologija obrazovanja. Zagreb: VERN.
Vodič kroz UN-ov protokol protiv trgovanja ljudima. Protokol za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovanja ljudima, posebno ženama i djecom, kojim se dopunjuje Konvencija UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminala. (2005) Zagreb: Prius.
Modul: Prevencija ovisnosti
Brlas, S. (2010): Važno je ne započeti. Neki temeljni pojmovi psihologije ovisnosti. Zavod za javno zdravstvo Sveti rok Virovitičko-
-podravske županije. Virovitica.
Radonić, E. (2011) Rano otkrivanje emocionalnih teškoća, rana pojava poremećaja u ponašanju i suicidalnog rizika djece i mladih. Priručnik za praćenje edukacije. Centar za krizne situacije, Zagreb: Centar za krizne situacije
Modul: Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje
Abramson, P. i Pinkerton, S. (1998) O užitku: razmišljanja o naravi ljudske spolnosti. Zagreb: Jesenski i Turk.
Bastašić, Z. (1995) Pubertet i adolescencija. Zagreb: Školska knjiga.
Bijelić, N. i Hodžić, A. (2012) Edukacijski program ZAJEDNO protiv homofobije i nasilja u školama. Zagreb: Queer Zagreb.
Castro Espin, M. (2010) Kako preživjeti pubertet? Zagreb: VBZ.
Dobravc Poljak, J. (2000) MEMOAIDS: mladi educiraju mlade o AIDS-u. Zagreb: Služba za reproduktivno zdravlje Klinike za dječje bolesti.
Hodžić, A., Bijelić, N., i Cesar, S. (2003) Spol i rod pod povećalom. Priručnik o identitetima, seksualnosti i procesu socijalizacije. Zagreb: CESI.
Hodžić, A. i Bijelić, N. (2012) Izvještaj istraživanja o mišljenjima i stavovima prema homoseksualnosti u srednjim školama u Zagrebu. Zagreb: Queer Zagreb.
Klein, M. (2001) Kako razgovarati o seksualnosti... s vlastitom djecom. Zagreb: Jesenski i Turk.
Kuzman, M. i P. Zarevski. (2004) Odrastanje i spolnost – reproduktivno zdravlje.
Zagreb: Makarana. Mamula, M. /ur./ (2004) Seksualno nasilje u školama. Zagreb: Ženska soba.
Miklaužić, Đ. (2003) Super je bit različit. Zagreb: Golden Marketing, (Biblioteka Žabica).
Rosenberg B. M. (2006) Nenasilna komunikacija. Nenasilno rješavanje sukoba. Osijek: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava.
Sarnavka, S. (2010) Put do vlastitog pogleda, Kako čitati, slušati, razumjeti medijske tekstove i medijsku kulturu. Zagreb: B.a.B.e.
Shapiro, S. (2001) Uvod u ljudsku seksualnost. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Slavens, E. (2006) Pritisak vršnjaka – Učini nešto da ostaneš svoj, Zagreb: Mosta Svi različiti, svi jednaki. Obrazovni paket. (2000) Slavonski Brod: Europski dom.
Štulhofer, A., Ajduković, D., Božičević, I. i K. Kufrin (2006) HIV/AIDS i mladi – Hrvatska 2005. Zagreb: Hrvatski Zavod za javno zdravstvo.