MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
445
Na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, broj 41/07, 55/11) ministar poljoprivrede donosi
NAPUTAK
O NAČINU PROVOĐENJA MJERA KONTROLE ZDRAVLJA ŽIVOTINJA PROPISANIH NAREDBOM O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I NAMETNIČKIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANCIRANJU U 2013. GODINI
Članak 1.
Ovim se Naputkom propisuje način provođenja mjera kontrole zdravlja životinja propisanih Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2013. godini (»Narodne novine«, broj 3/13) (u daljnjem tekstu: Naredba).
Članak 2.
Način provođenja propisanih mjera kontrole zdravlja životinja iz članka 1. ovoga Naputka određen je u Dodacima I. – IV. koji su tiskani u prilogu ovoga Naputka i njegov su sastavni dio.
Članak 3.
(1) Stupanjem na snagu ovoga naputka prestaje važiti Naputak o načinu provođenja mjera kontrole zdravlja životinja propisanih Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2012. godini (»Narodne novine«, broj 30/12 i 126/12).
(2) Ovaj Naputak stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 322-02/13-01/06
Urbroj: 525-10/0137-13-1
Ministar
Tihomir Jakovina, v. r.
DODATAK I.
1. BEDRENICA I ŠUŠTAVAC
Bedrenični distrikti navedeni su u Dodatku IV. ovoga Naputka.
2. BJESNOĆA
Cijepljenje pasa protiv bjesnoće
Posjednici su odgovorni da su njihovi psi cijepljeni protiv bjesnoće u skladu s Dijelom II. točkom 2. Naredbe.
Cijepljenje pasa protiv bjesnoće mogu obavljati:
– ovlaštene veterinarske organizacije,
– veterinarske prakse, veterinarske organizacije i veterinarske službe koje posjeduju rješenje Uprave veterinarstva (u daljnjem tekstu: Uprava) o dodjeli pojedinih poslova javnih ovlasti za cijepljenje pasa protiv bjesnoće.
Sve veterinarske organizacije koje mogu cijepiti pse protiv bjesnoće na temelju rješenja ili sklopljenog Ugovora s Upravom, moraju imati opisan poslovni proces cijepljenja pasa protiv bjesnoće unutar sustava upravljanja kvalitetom te isti implementirati u provedbi ove mjere. Poslovni proces mora uvažavati sve relevantne propise, pravila struke, kodeks veterinarske etike te očekivanja korisnika veterinarskih usluga u smislu standardne kvalitete pružene usluge, ali istovremeno ne smije pogodovati izbjegavanju obveza posjednika pasa, uključujući i financijske obveze za obavljenu uslugu. Na temelju članka 45. stavka 3. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske organizacije, veterinarska praksa i veterinarska služba (»Narodne novine«, broj 45/09, 80/10 i 153/11), Hrvatska veterinarska komora (u daljnjem tekstu: HVK) nadležna je za kontrolu sustava upravljanja kvalitetom, a na temelju članka 114. stavka 1. točke 3. Zakona o veterinarstvu, skrbi o poštivanju pravila kodeksa veterinarske etike i poduzima odgovarajuće mjere u slučaju njihova kršenja.
Cijepljenje pasa protiv bjesnoće mora se provoditi u ambulantama ili kućnim posjetima, u skladu s rješenjem Uprave o udovoljavanju propisanim uvjetima, dodijeljenim ovlastima i Zakonom o veterinarstvu. Provedbu ove mjere obilaskom, u kućnim posjetima, bez prethodnog poziva posjednika, mogu obavljati samo ovlaštene veterinarske organizacije koje su dužne napraviti plan provođenja te isti dostaviti nadležnom veterinarskom uredu, najkasnije sedam dana prije planiranog početka provedbe naređene mjere, sukladno Dijelu IX. točki 2. Naredbe. Preporuča se cijepljenje i označavanje pasa, mačaka i pitomih vretica u ambulantama.
Cijepljenje pasa obavlja doktor veterinarske medicine (u daljnjem tekstu: veterinar). Prije cijepljenja mora se obaviti opći klinički pregled psa i očitati mikročip, odnosno propisanu oznaku. Svi označeni psi moraju biti upisani u upisnik pasa, a posjednik mora posjedovati ispravu o upisu i cijepljenju psa protiv bjesnoće.
Psi, mačke i pitome vretice koji se u pratnji vlasnika stavljaju u međunarodni promet, moraju imati putovnicu za kućne ljubimce koju izdaju veterinarske organizacije i ambulante veterinarske prakse kod kojih se kućni ljubimac nalazi u evidenciji te biti mikročipirani.
Prilikom prvog cijepljenja i označavanja psa, vlasniku mora biti izdana putovnica za kućne ljubimce. Podaci u putovnici za kućne ljubimce moraju biti čitljivo ispisani plavom kemijskom olovkom, a otisak pečata i faksimila mora biti jasan.
Cijena putovnice za kućne ljubimce nije uključena u cijenu cijepljenja psa.
Ukoliko se u putovnicu za kućne ljubimce lijepi gotova, proizvođačka naljepnica koja sadrži podatak o broju mikročipa, cjepivu protiv bjesnoće, tretiranju protiv krpelja, tretiranju protiv ehinokokoze te ostalim cjepivima, naljepnica mora biti zalijepljena na način da se ili dodatno zaštiti (prelijepi) prozirnom samoljepivom trakom ili se ovjerava pečatom.
Ovlaštene veterinarske organizacije i ambulante veterinarske prakse koje obavljaju cijepljenje pasa protiv bjesnoće, dužne su do 10. u tekućem mjesecu, za prethodni mjesec upisati podatke o cijepljenim psima u Upisnik pasa.
Prilikom cijepljenja psa protiv bjesnoće mora se obaviti dehelmintizacija u skladu s Dijelom V. točkom 1. stavkom 1. Naredbe. Troškovi provedbe dehelmintizacije uključeni su u cijenu cijepljenja protiv bjesnoće.
Veterinar je dužan upozoriti posjednika psa o obveznom neškodljivom uklanjanju izmeta tijekom 48 sati nakon dehelmintizacije.
3. NEWCASTLESKA BOLEST
U skladu s Dijelom II. točkom 3. stavkom 4. Naredbe, kontrola imunosti provodit će se prema uputi izrađenoj od Uprave veterinarstva. U uputi će biti navedena gospodarstva na kojima se treba provesti kontrola imunosti, broj uzoraka i ovlaštena veterinarska organizacija koja će provesti uzorkovanje radi kontrole imunosti. Kontrola imunosti provodi se 3 do 4 tjedna nakon provedenog cijepljenja, a prije provedbe kontrole imunosti potrebno je provjeriti datum cijepljenja.
4. ARTERITIS KONJA
Uzorkovanje
Uzorak krvi uzima se u serumske epruvete i šalje na serološku pretragu, uz popratni Obrazac za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje, na Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Heinzelova 55, Zagreb.
Tumačenje rezultata pretrage
Životinja se smatra serološki pozitivnom na arteritis konja ukoliko se laboratorijskom pretragom metodom virus neutralizacijskog testa utvrdi titar neutralizacijskih protutijela ≥ 1:4.
U slučaju seropozitivnog nalaza postupa se sukladno Pravilniku o mjerama kontrole arteritisa konja (»Narodne novine«, broj 62/09).
U slučaju nemogućnosti uzimanja ejakulata pastuha pozitivnih na arteritis konja, metodom virus neutralizacijskog testa, nadležna ovlaštena veterinarska organizacija mora pismenim putem izvijestiti Upravu veterinarstva o razlozima nemogućnosti ispunjavanja obveza preuzetih Ugovorom o povjeravanju poslova.
5. GROZNICA ZAPADNOG NILA (GZN)
Ovlašteni veterinar dužan je prijaviti sumnju na GZN u slučaju nalaza kliničkih znakova, i to:
– nekoordiniranost / slabost,
– mršavost (gubitak apetita),
– žmirenje i učestalo treptanje,
– hodanje u krug,
– pognuta glava,
– trzanje glavom,
– preosjetljivost na dodir,
– nekontrolirano žvakanje,
– promjene u ponašanju,
– depresija i pospanost,
– potpuna paraliza,
– drugo (navesti).
Ovlašteni veterinar mora osim podataka koji se traže sukladno Pravilniku o načinu prijave bolesti životinja (»Narodne novine«, broj 62/11 i 114/11), u prijavi sumnje na GZN navesti i:
1. Jesu li konji cijepljeni protiv GZN? DA/NE
2. Ukoliko DA, navesti datum cijepljenja
3. Da li su konji premještani izvan područja županije tijekom posljednja tri mjeseca? DA/NE
4. Ukoliko DA, navesti mjesto i vrijeme odlaska i dolaska?
5. Da li su konji premještani izvan područja države ? DA/NE
6. Ukoliko DA, navesti državu, mjesto i vrijeme odlaska i dolaska?
6. BRUCELOZA OVACA I KOZA (Brucella melitensis)
PRETRAŽIVANJE MLIJEČNIH STADA OVACA I KOZA U SVRHU POTVRĐIVANJA STATUSA STADA SLUŽBENO SLOBODNIH OD BRUCELOZE (B. melitensis)
U stadima ovaca i koza iz kojih se mlijeko i mliječni proizvodi stavljaju u promet za javnu potrošnju, uz uvjet da su sve životinje u stadu označene sukladno Pravilniku o obveznom označavanju ovaca i koza (»Narodne novine« broj 111/07, 135/08, 154/08 i 81/11) provodi se uzimanje individualnih uzoraka krvi svih životinja starijih od 6 mjeseci, u svrhu ostvarivanja uvjeta za dodjelu statusa stada službeno slobodnog od bruceloze (B. melitensis).
Uzorci za drugo pretraživanje uzimaju se najranije 6 mjeseci nakon datuma prvog pretraživanja provedenoga u 2012. godini, odnosno u razdoblju ožujak – lipanj 2013. godine.
Ukoliko se tijekom godine formira novo stado ovaca i koza iz kojih se mlijeko i mliječni proizvodi stavljaju u promet za javnu potrošnju, isto podliježe obveznom pretraživanju uzoraka na način propisan stavkom 4), podtočkom 8.3., točkom 8., Dijela III Naredbe. Uzorci za prvo pretraživanje u takvim stadima moraju se uzeti u razdoblju ožujak – lipanj 2013. godine, a za drugo pretraživanje najranije 6 mjeseci nakon datuma prvog pretraživanja provedenoga u 2013. godini.
Od svake životinje starije od 6 mjeseci uzima se 10 ml pune krvi.
Svaka epruveta mora biti označena na način da se osigura sljedivost svakog uzorka.
Uzorci se u laboratorije Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI) iz pojedinih županija obvezno dostavljaju prema sljedećem rasporedu (NAPOMENA: raspored je u odnosu na 2012. godinu izmijenjen u slučaju Karlovačke i Varaždinske županije!):
HVI Zagreb: Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Varaždinska, Grad Zagreb
HVI Rijeka: Primorsko-goranska, Istarska, Ličko-senjska
HVI Split: Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska
HVI Križevci: Međimurska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska
HVI Vinkovci: Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska.
Dijagnostička serološka metoda za pretraživanje individualnih uzoraka krvi je Rose Bengal Test (RBT). U slučaju pozitivnog nalaza RBT, uzorak krvi pretražuje se referentnom potvrdnom metodom. U slučaju serološki pozitivnog nalaza životinje se usmrćuju, a od usmrćenih životinja uzimaju se uzorci tkiva (maternica, testisi, slezena, fetus, limfni čvorovi – supramamarni, ingvinalni, portalni, mandibularni, mezenterijalni) i dostavljaju na pretragu u HVI Zagreb u svrhu laboratorijske potvrde uzročnika.
7. BOLEST PLAVOG JEZIKA (BPJ)
Osim mjera nadziranja određenih Programom nadziranja BPJ, posjednici životinja i veterinari moraju svaku sumnju na BPJ prijaviti u skladu s Pravilnikom o načinu prijave bolesti životinja.
Svaka sumnja na BPJ mora biti istražena u skladu s Pravilnikom o mjerama za kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavoga jezika (»Narodne novine« br. 73/09) i Pravilnikom o provedbi Pravilnika o mjerama za kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavog jezika u odnosu na kontrolu, praćenje, nadziranje i ograničenje kretanja prijemljivih životinja (»Narodne novine« br. 78/09).
8. ENZOOTSKA LEUKOZA GOVEDA (ELG)
PRETRAŽIVANJE GOVEDA U SVRHU POTVRĐIVANJA STATUSA STADA GOVEDA SLUŽBENO SLOBODNIH OD ELG
Provedba mjera u svrhu potvrđivanja statusa stada goveda službeno slobodnih od ELG počinje 1. rujna 2013. godine.
Uzorkovanje krvi goveda provodi se istovremeno s uzimanjem uzoraka krvi goveda u svrhu pretraživanja na brucelozu goveda.
9. GENITALNA KAMPILOBAKTERIOZA
Uzorkovanje
Uzorci ispirka prepucija i vagine uzimaju se pomoću sterilnog fosfatnog pufera pH 7,2. Ukoliko se uzeti uzorak ne može dostaviti u laboratorij unutar 5 sati od uzimanja, 1 ml uzorka uzetog fosfatnim puferom potrebno je nacijepiti na transportnu podlogu po Landeru.
Uzimanje uzoraka – bikovi
a) Ispirak prepucija: 20 – 30 ml sterilnog fosfatnog pufera se ubrizga u prepucijsku vrećicu. Potom se prepucij intenzivno masira 15-20 sekundi i nakon toga se tekućina iz prepucijske vrećice odlije u sterilnu bočicu. Uzeti uzorak mora se, ohlađen na temperaturi od 4° do 8 °C, u roku od najviše 5 sati dostaviti u dijagnostički laboratorij. Ako uzorak nije moguće dostaviti u laboratorij u navedenom roku, uzima se 1 ml uzorka uzetog fosfatnim puferom i on se nacijepi u transportnu podlogu po Landeru.
b) Smegma: može se uzorkovati iz umjetne vagine tako da se umjetna vagina ispere s 20-30 ml fosfatnog pufera pH 7.2. Uzeti uzorak se mora ohladiti na temperaturu od 4° do 8 °C, te u takvom stanju u roku do najviše 5 sati mora biti dostavljen u dijagnostički laboratorij. Ukoliko uzorak nije moguće dostaviti u navedenom roku, uzima se 1 ml ispirka i on se nacijepi na transportnu podlogu po Landeru.
c) Sjeme: uzima se u sterilnu epruvetu, te što je prije moguće uzorak treba dostaviti u dijagnostički laboratorij. Sjeme može biti odmah nacijepljeno na transportnu podlogu po Landeru.
Uzimanje uzoraka – krave
Uzorkuje se ispirak rodnice. Nakon čišćenja i dezinfekcije područja vulve, u vaginu se aplicira 20-30 ml fosfatnog pufera pomoću brizgalice i sterilnog katetera. Fosfatni pufer se 4-5 puta aplicira u vaginalnu šupljinu i usiše nazad u brizgalicu prije uzorkovanja u sterilnu posudu. Vaginalna sluz se može staviti u fosfatni pufer (ako će biti dostavljena u laboratorij unutar 5 h) ili izravno u transportnu podlogu.
U vrijeme uzimanja sluzi, krava ne smije biti u estrusu niti imati krvavi sadržaj u rodnici.
10. VIRUSNI PROLJEV GOVEDA (VPG)
Za serološku pretragu uzima se krv bika.
Od bikova koji su polučili pozitivan rezultat na nalaz protutijela za VPG, potrebno je od svakog uzetog ejakulata uzeti uzorak i dostaviti na virološku pretragu.
11. GOVEĐA SPONGIFORMNA ENCEFALOPATIJA (GSE)
Sumnja na GSE
U slučaju sumnje na GSE (u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (h) Pravilnika za sprječavanje pojave, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija (»Narodne novine« broj 85/09)), veterinar mora u najkraćem roku izvijestiti Upravu veterinarstva, nadležnu veterinarsku inspekciju i Laboratorij za praćenje i dijagnostiku spongiformnih encefalopatija HVI-a u Zagrebu.
Prilikom postavljanja sumnje na bjesnoću u goveda, ukoliko u prethodnih 6 mjeseci bjesnoća nije potvrđena na predmetnoj lokaciji, obavezno je isključivanje GSE-a u sumnjivog goveda.
Uzorkovanje
Postupak uzorkovanja uključujući i slike nalazi se na web-stranici Ministarstva poljoprivrede www.veterinarstvo.hr.
Uzorak mozga za pretragu na GSE, ukoliko nije uzet na mjestu uginuća, uzima se na sabiralištima uginulih životinja ili u objektu za preradu nusproizvoda kategorije 1 (lešina).
Osobna zaštita
Prije uzimanja uzoraka djelatnik se mora zaštititi od kontaminacije i na sebi imati:
– zaštitno odijelo,
– plastificiranu ili gumenu pregaču,
– gumene čizme,
– jednokratne rukavice, 2 para,
– masku za lice,
– naočale ili prozirni vizir.
Posebnu pozornost treba posvetiti osobnoj zaštiti prilikom rukovanja instrumentima, kako bi se spriječilo ozljeđivanje i infekcija.
Instrumenti i pribor
– žlica za uzimanje uzorka produžene moždine,
– pinceta,
– nož s plastičnom drškom i skalpel,
– pila s mogućnošću zamjene rezne plohe,
– originalna plastična posuda za dostavu uzorka,
– ukoliko se uzrokovanje obavlja na tlu ili na radnoj površini koja nije periva, potrebna je PVC podloga za prekrivanje mjesta uzorkovanja (radne površine). Radnu površinu treba prekriti PVC podlogom dovoljne veličine, kako bi se spriječila kontaminacija tla ili objekta. Po obavljenom uzorkovanju podloga se neškodljivo uklanja s ostalim priborom i materijalom.
Prilikom uzimanja uzoraka moraju se koristiti »žlica za uzimanje uzorka produžene moždine« i pinceta, koje mogu biti metalne ili plastične. Plastični instrumenti su prihvatljiviji od metalnih. Naime, prioni su vrlo rezistentni na konvencionalnu dezinfekciju, te su jednokratni plastični instrumenti puno bolji.
Ukoliko se mora uzorkovati koji drugi dio moždanog tkiva, otvaranju lubanje treba pristupiti oprezno uz uporabu pletenih žičanih rukavica, te odgovarajuće pile i noža s plastičnom drškom. Svi instrumenti moraju biti izrađeni od materijala koji se može dezinficirati na propisani način.
Uzimanje uzorka
Nakon odsijecanja glave iza foramena magnuma lubanja životinje se postavi tjemenom na stol, ravnu podlogu (rogovi dodiruju podlogu) ili odgovarajući stalak, na način da se osigura njezina nepomičnost.
Uzorak produžene moždine uzima se kroz foramen magnum lubanje goveda.
Sa žlicom (konveksna strana žlice okrenuta prema dolje) se ulazi ispod produžene moždine, a iznad tvrde moždane opne, u lubanju životinje, pri čemu se može poslužiti pincetom za pridržavanje tvrde moždane opne. Zakrećući žlicu u jednu i drugu stranu prerežu se moždinski živci. Jednim rezom vrhom žlice odvaja se produžena moždina od ostatka mozga i laganim pokretom gura iznutra prema van.
Dostava uzorka u laboratorij
Uzorak se u laboratorij dostavlja u za to predviđenoj posudici koja se nabavlja u HVI-u, Zagreb. Uzorak se dostavlja na temperaturi hladnjaka, u prijenosnom hladnjaku, uz propisani Obrazac.
Dezinfekcija i neškodljivo uništavanje korištene opreme i materijala
Upotrijebljene rukavice, plastični instrumenti i ostali materijal moraju se neškodljivo ukloniti kao infektivni otpad. Radna površina, metalni instrumenti i osobna zaštitna oprema moraju se dezinficirati. Za dezinfekciju se koristi 2 M NaOH.
Postupak dezinfekcije instrumenata: instrumenti se dobro operu u detergentu i nakon pranja ostave 1 sat u 2 M NaOH.
Napomena: Otopina 2 M NaOH se dobije tako da se 80 g NaOH otopi u litri destilirane vode. Pri tome treba biti oprezan jer se prilikom otapanja granula NaOH stvara temperatura viša od 50 °C. Treba poduzeti sve potrebne mjere za sprječavanje moguće nezgode prilikom rada s 2 M NaOH.
12. GREBEŽ OVACA
Upravi veterinarstva i nadležnoj veterinarskoj inspekciji potrebno je odmah prijaviti svaki slučaj sumnje na grebež ovaca. Sumnja na grebež ovaca postavlja se u svim slučajevima pojave sljedećih simptoma:
• neuobičajeno ponašanje, odvajanje od stada, intenzivno žvakanje, ataksija, neurološki znakovi, izraziti svrbež i posljedični gubitak vune (dlake) te u kasnijoj fazi bolesti, lezije na koži, gubitak težine, gubitak apetita, letargija i grčevi.
U slučaju sumnje na grebež ovaca na pretragu je potrebno dostaviti cijelu lešinu i unaprijed izvijestiti Laboratorij za praćenje i dijagnostiku spongiformnih encefalopatija HVI-a u Zagrebu o prispijeću sumnjive lešine.
Prilikom postavljanja sumnje na bjesnoću u ovce ili koze, ukoliko u prethodnih 6 mjeseci bjesnoća nije potvrđena na predmetnoj lokaciji, obavezno je isključivanje grebeža ovaca u sumnjive životinje.
Uzorci od uginulih ovaca i koza, ukoliko nisu uzeti na mjestu uginuća, uzimaju se na sabiralištima uginulih životinja ili u objektu za preradu nusproizvoda kategorije 1 (lešina).
Uzimanje uzoraka i dostava u laboratorij provodi se na isti način kako je opisano u točki 11. ovoga Naputka.
13. INFEKCIOZNA ANEMIJA KOPITARA (IAK)
Ovlašteni veterinar koji provodi uzorkovanje, dužan je osigurati sljedivost svakog individualnog uzorka krvi kopitara.
14. KLAMIDIOZA PTICA
Mjere za sprječavanje i iskorjenjivanje klamidioze odnose se na sve registrirane uzgoje ptica (ukrasnih, sobnih i golubova), prodajna mjesta te jata iz kojih ptice sudjeluju na izložbama, sajmovima, natjecanjima i ostalim vrstama okupljanja.
Uzorkovanje
U svrhu pretraživanja jata ptica na klamidiozu uzorkom se smatra skupni uzorak izmeta prikupljen od najmanje 10% jedinki iz istog jata, sakupljenog kroz tri uzastopna dana.
Posjednik je dužan prikupljati izmet u nastambi kroz tri uzastopna dana prije uzorkovanja i to na način da u prethodno očišćenu nastambu stavi čisti papir/prostirku na kojem će se tijekom tri dana sakupljati izmet.
Uzorak koji se dostavlja na pretragu mora biti označen na način da je jasno vidljivo iz kojeg uzgoja, od kojeg broja i vrste ptica potječe te ne smije sadržavati nikakve druge tvari (npr. stelja, podloga, pijesak, ostaci zrnjevlja). Uzorci svakog pojedinačnog jata dostavljaju se u čašicama za uobičajeno slanje izmeta na laboratorijsku pretragu.
Ukoliko je na pticama iz bilo kojeg razloga provedena terapija antimikrobnim pripravcima, uzorci se na pretragu za klamidiozu smiju poslati najranije 7 dana nakon zadnje primjene lijeka.
U slučaju uginuća ptice potrebno je poslati cijelu lešinu uredno zapakiranu i prethodno namočenu u otopinu dezinficijensa.
Sumnja na bolest
Klamidioza je zoonoza koja se kod različitih vrsta ptica očituje različitim kliničkim znakovima bolesti. Najučestaliji klinički znakovi akutne bolesti su: nakostriješeno neuredno perje, nevoljkost, teško disanje, upala sluznica oka, upala sluznica nosa i iscjedak iz nosa, zelenkasto-siv ili zelenkasto-crven želatinozni proljev (primjese krvi), mršavost, pareza ili paraliza nogu, nekoordinirano letenje ili kretanje i opća slabost, te povećani broj uginuća.
Promjenu zdravstvenog stanja ptica koja može ukazivati na klamidiozu, posjednik mora prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji.
Sumnjivim na klamidiozu smatra se i ono jato čiji je posjednik bio u dodiru s pticama oboljelim od klamidioze.
Postupak s jatom sumnjivim na klamidiozu
U razdoblju od postavljanja sumnje do konačne dijagnoze sve osobe koje dolaze u dodir s pticama sumnjivim na klamidiozu moraju nositi zaštitnu masku, rukavice i ogrtač.
Zabranjeno je uvođenje novih ptica u uzgoj sumnjiv na klamidiozu, a pred nastambu mora biti postavljena prepreka sa sredstvom za dezinfekciju.
Zabranjen je svaki kontakt ljudi s pticama, osim onih koje se brinu o pticama.
Uginule ptice moraju biti pretražene na klamidiozu i neškodljivo uklonjene na način propisan od strane nadležnog veterinarskog inspektora.
Ovlaštena veterinarska organizacija kojoj se prijavi sumnja na klamidiozu, dužna je obaviti popis jata i opisati jato u kojem se bolest pojavila (vrstu ptica, dob, spol i broj životinja) te poslati na laboratorijsku pretragu cijele svježe lešine, a od živih ptica obrisak konjunktive, ždrijela i kloake (tzv. trojni obrisak) te izmet od 30% ptica iz svakog sumnjivog jata.
Potvrda bolesti
Pozitivnim na klamidiozu smatra se jato u kojem je pretragom dostavljenih materijala klamidioza utvrđena bilo RealTime PCR ili konvencionalnom PCR metodom.
Kada se utvrdi klamidioza, nadležni veterinarski inspektor mora:
– zabraniti promet ptica iz zaraženog jata,
– narediti pregled ptica koje su bile u izravnom dodiru s oboljelim pticama,
– narediti liječenje cijelog jata,
– najranije sedam dana po završetku liječenja narediti pretragu jata. Na pretragu po završetku liječenja dostavlja se skupni uzorak izmeta od najmanje 30% jedinki.
– narediti neškodljivo uklanjanje uginulih ptica.
Nakon provedenog liječenja i izlječenja jata:
– potrebno je provesti čišćenje i završnu dezinfekciju,
– unošenje novih ptica u uzgoj dozvoljeno je tek nakon provedenog čišćenja i završne dezinfekcije.
Liječenje klamidioze
Iako je provedivo, liječenje ptica oboljelih od klamidioze s klinički izraženim znakovima bolesti je teško i ne preporuča se.
Prije provedbe samog liječenja potrebno se pridržavati sljedećih općih uputa:
– zaštititi ptice od stresa (premještanje, hladnoća, loši uvjeti držanja i prehrane) zbog umanjujućeg učinka lijekova i moguće pojave sekundarnih bakterijskih infekcija,
– redovito promatrati i vagati ptice ako se lijek daje u hrani,
– izbjegavati visoku koncentraciju kalcija (sipina kost, mineralni dodaci u obliku kamena ili drobljenih školjčica) i ostalih kationa u hrani (inhibira resorpciju oralno primijenjenih tetraciklina),
– po mogućnosti premjestiti ptice u novu, čistu nastambu te svakodnevno provoditi čišćenje,
– svakodnevno osigurati čistu vodu i vitaminske pripravke,
– provesti terapiju u cijelosti (ptice mogu izgledati klinički zdravo i smanjiti izlučivanje uzročnika već nakon prvog tjedna terapije),
– ako je odabran način liječenja putem vode za piće ili hrane potrebno je strogo kontrolirati prohtjev za istima te po potrebi promijeniti način liječenja.
Lijekovi izbora i način davanja lijeka
TETRACIKLINI
U liječenju klamidioze najčešće se koristi doksiciklin (bolje se apsorbira i sporije izlučuje iz organizma nego drugi tetraciklini, što omogućuje da se lijek daje u manjim dozama) te klortetraciklin i oksitetraciklin.
Moguće nuspojave primjene lijeka su: depresija, smanjena aktivnost, smanjen apetit te urin žutozelene boje. Ako se pojavi bilo koji od ovih simptoma, liječenje treba odmah prekinuti.
Primjena lijeka provodi se na jedan od sljedećih načina:
a. Per os
• Davanje lijeka u hrani
Potrošnju hrane treba svakodnevno pratiti, a ukoliko se daje nova hrana u koju će se umiješati lijek, moramo biti sigurni da ju je ptica prihvatila (npr. pokušati hranu davati nekoliko dana prije nego li se lijek umiješa). U velikim uzgojima najčešće se daje klortetraciklin u dozi 2500 do 5000 ppm umiješan u hranu tijekom 45 dana.
• Davanje lijeka u vodi
U liječenju se najčešće koristi doksiciklin hiklat.
Doze preporučene prema vrstama ptica su:
Tigrice: ovaj način liječenja najčešće je neučinkovit;
Nimfe: 200 – 400 mg doksiciklin hiklata na 1 l vode;
Kakadui, amazone: 400 – 600 mg doksiciklin hiklata na 1 l vode;
Afričke sive papige: 800 mg doksiciklin hiklata na 1 l vode;
Ostale vrste: srednja doza 400 mg doksiciklin hiklata na 1 l vode;
Golubovi: 500 mg na 1 l vode.
• Davanje lijeka direktno u kljun (sondiranjem ili kapaljkom)
Doksiciklin je lijek izbora kada se može primijeniti pojedinačna per os terapija, bilo u obliku monohidrata ili sirupa. Zato je potrebno dati sadržaj kapsule otopljen u odgovarajućoj količini vode ili neke druge tekućine i to prije hranjenja. Nedostaci ovakve primjene su moguć disbakterizam crijevne flore i regurgitacija.
Lijek se daje jednom na dan (svaka 24 sata), najčešće sondiranjem u voljku ili u kljun kapaljkom (oprez – aspiracija), a kod nekih papiga moguće ga je dati i na komadu voća ili keksa.
Doze preporučene prema vrstama ptica su:
Nimfe, senegalska papiga, plavočela amazona: 40 – 50 mg/kg;
Afrička siva papiga, Goffinov kakadu, plavožuta ara: 25 mg/kg;
Kakadui, are: 25 – 30 mg/kg;
Ostale vrste: 25 – 50 mg/kg.
b. Intramuskularno u grudni mišić.
Intramuskularno davanje lijeka u područje pektoralne muskulature često je najjednostavniji način davanja lijeka (može uzrokovati iritacije na mjestu aplikacije).
Doksiciklin se preporuča dati u dozi 75 – 100 mg/kg svakih 5 –
7 dana prva 4 tjedna, a zatim svakih 5 dana do ukupnog trajanja liječenja od 45 dana. Oksitetraciklin s produženim djelovanjem se primjenjuje tijekom 30 dana i to svaki 2. do 3. dan (50 – 80 mg/kg).
KINOLONI – ENROFLOKSACIN
Najčešće se, kao lijek izbora u liječenju klamidioze ptica, daje enrofloksacin. Preporuča se prva 3 – 4 dana lijek primijeniti intramuskularno u područje pektoralnih mišića, a nakon toga hranom ili vodom. Liječenje ne smije trajati kraće od 14 dana.
Primjena lijeka provodi se na jedan od sljedećih načina:
a. Intramuskularno u grudni mišić
Injekcije mogu biti bolne, te se preporuča mijenjanje mjesta aplikacije.
Doze preporučene prema vrstama ptica su:
Za većinu ptica: 15 – 30 mg/kg;
Afrička siva papiga: 5 – 10 mg/kg.
b. Per os
• Davanje lijeka u vodi
Prosječna doza za većinu vrsta papiga je u pitku vodu 500 mg/l 10%-tne otopine enrofloksacina za oralnu upotrebu i to kontinuirano tijekom cijelog trajanja liječenja.
Doze preporučene prema vrstama ptica su:
Većina vrsta papiga: 0,5 ml 10% otopine u 100 ml vode;
Golubovi i kanarinci: 200 mg/l vode.
• Davanje lijeka direktno u kljun
Lijek je moguće primijeniti per os u dozi 5 – 30 mg/kg jednom u 24 sata.
15. KLASIČNA SVINJSKA KUGA (KSK)
Pri provedbi Programa nadziranja klasične svinjske kuge (KSK), odnosno pri svakom obilasku farme, objekta ili mjesta gdje se drže svinje, veterinari su dužni provoditi stroge biosigurnosne mjere u cilju sprječavanja unošenja i širenja virusa KSK, uključujući:
– poštivanje načela asepse i antisepse,
– korištenje zaštitne odjeće i obuće za jednokratnu uporabu pri svakoj posjeti farmi,
– pranje ruku pri ulazu i izlazu s farme,
– dezinfekcija obuće pri ulazu i izlazu s farme,
– provođenje drugih odgovarajućih biosigurnosnih mjera na farmi.
Veterinari su dužni upozoravati posjednike svinja o čimbenicima rizika za unošenje i širenje virusa KSK, te upućivati posjednike svinja da novonabavljene svinje drže, najmanje 15 dana, odvojeno od drugih svinja.
16. LEPTOSPIROZA KOPITARA
Uzorak krvi kopitara starijeg od 12 mjeseci uzet sukladno Dijelu III, točki 5. stavku 1. Naredbe koji se dostavlja radi pretrage na IAK istovremeno se pretražuje i na leptospirozu.
Uzorak krvi mora biti dostavljen u epruveti vacutainer (bez antikoagulansa). Svaka epruveta mora biti označena na način da se osigura sljedivost svakog uzorka.
Uzorci krvi šalju se na pretragu uz prateći Obrazac u Laboratorij za infekcioznu anemiju kopitara Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pri čemu na Obrascu mora biti navedeno da se traži pretraga uzorka na dvije bolesti.
Za potrebe provedbe Dijela III. točke 5. stavka 1. Naredbe, navedeni pojmovi imaju sljedeće značenje:
»Kopitari koji se drže u sportske svrhe« su svi trkaći i turnirski kopitari koji sudjeluju na konjičkim športskim natjecanjima i izložbama.
»Kopitari koji se drže u rekreativne svrhe« su svi kopitari koji se drže zbog društva, zaštite i pomoći ili zbog zanimanja za te životinje.
17. PRAĆENJE OTPORNOSTI BAKTERIJA RODA SALMONELLA NA ANTIMIKROBNE PRIPRAVKE U TOVNIH PILIĆA, KONZUMNIH NESILICA I TOVNIH PURANA
Uzorkovanje
Uzorci izmeta uzeti u okviru redovitog uzorkovanja na salmonelozu pretražuju se na antimikrobne pripravke sukladno Nacionalnom programu kontrole salmoneloze u tovnih pilića vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj (Klasa: 322-02/12-01/110, Ur.broj: 525-10/0246-12-1), Nacionalnom programu kontrole Salmoneloze u jatima konzumnih nesilica vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj (Klasa: 322-02/12-01/108, Ur.broj: 525-10/0246-12-1) te Nacionalnom programu kontrole salmoneloze u rasplodnih i tovnih purana u Republici Hrvatskoj (Klasa: 322-02/12-01/111, Ur.broj: 525-10/0246-12-1).
18. RINOPNEUMONITIS KONJA
Uzorkovanje
Uzorak krvi uzima se u serumske epruvete i šalje na serološku pretragu uz popratni Obrazac za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje na Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Heinzelova 55, Zagreb.
Serološka pretraga mora se obaviti na principu parnih seruma tako da se prvi uzorak krvi uzima neposredno nakon pobačaja, a drugi najranije 2, a najkasnije 4 tjedna nakon prvog uzorkovanja.
Rezultat serološke pretrage je pozitivan kada se utvrdi četverostruko ili veće povećanje titra protutijela od titra ustanovljenog u prvom uzorku, ili u slučaju kada je prvi uzorak serološki negativan, a u drugom se dokažu neutralizirajuća protutijela.
Dokaz uzročnika u tkivima ili specifičnih protutijela u tjelesnim tekućinama pobačenog fetusa potvrđuje rinopneumonitis konja kao uzrok pobačaja kobile.
19. TUBERKULINIZACIJA GOVEDA
Sve veterinarske organizacije koje mogu provoditi tuberkulinizaciju goveda na temelju rješenja ili sklopljenog Ugovora s Upravom moraju imati opisan poslovni proces tuberkulinizacije unutar sustava upravljanja kvalitetom te isti implementirati u provedbi ove mjere. Poslovni proces mora uvažavati sve relevantne propise, Kodeks dobre veterinarske prakse i Kodeks veterinarske etike..
Obvezna tuberkulinizacija goveda obavlja se službenim intrakutanim testovima kako je navedeno u Dodatku B, Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 71/12). Ukoliko je u trenutku obavljanja tuberkulinizacije goveda propisane stavkom 1. podtočkom 9.1. točkom 9., Dijela III Naredbe na gospodarstvu prisutna i telad mlađa od 6 tjedana, ista se tuberkulinizira pri sljedećem rutinskom testiranju stada koje se provodi u svrhu održavanja statusa stada službeno slobodnog od tuberkuloze, a u skladu s Dodatkom A, Dijelom I, točkom 2. stavkom c) Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja. Isto vrijedi i za sve životinje oteljene na gospodarstvu u razdoblju između dva rutinska testiranja.
Postupak provođenja i prosuđivanja pojedinačnih i usporednih intrakutanih testova kod koza provodi se na identičan način kao i kod goveda.
A) Provedba i prosuđivanje intrakutanih testova
Na svim gospodarstvima iz stavka 1., 2. i 9., podtočke 9.1. točke 9., Dijela III, Naredbe provodi se tuberkulinizacija goveda pojedinačnim intrakutanim testom jednom godišnje. Iznimno, na gospodarstvima u Sisačko-moslavačkoj županiji (osim gospodarstava na području općine Sunja) goveda starija od 6 tjedana koja se drže na ispaši izvan gospodarstva podrijetla moraju biti dva puta godišnje tuberkulinizirana pojedinačnim intrakutanim testom, i to prvi put prije izgona na ispašu i drugi puta unutar 30 dana po povratku s ispaše. Postupak prosuđivanja pojedinačnog intrakutanog testa propisan je u Dodatku B Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 71/12).
Životinje koje na pojedinačnom intrakutanom testu pokažu sumnjiv ili pozitivan rezultat podvrgavaju se usporednom intrakutanom testu. Ukoliko rezultat usporednog intrakutanog testa nije negativan, govedo se upućuje na klanje.
U stadima u kojima je tijekom 2011. i 2012. godine laboratorijski dokazan uzročnik M. tuberculosis kompleksa, sva goveda koja su pokazala sumnjivu ili pozitivnu reakciju, na bilo kojem intrakutanom testu, upućuju se na klanje, bez mogućnosti ponavljanja testa.
B) Provedba i prosuđivanje intrakutanih testova u općini Sunja
Na svim gospodarstvima u općini Sunja, goveda starija od 6 tjedana moraju biti tuberkulinizirana dvaput godišnje usporednim intrakutanim testom. Prva tuberkulinizacija mora biti provedena u razdoblju od 1. veljače 2013. godine do 30. travnja 2013. godine, a obvezno prije izgona na ispašu. Druga tuberkulinizacija mora biti provedena u razdoblju od 1. listopada 2013. godine do 1. prosinca 2013. godine. U slučaju formiranja stada goveda namijenjenih tovu te u slučaju formiranja novih stada goveda na području općine Sunja, provodi se tuberkulinizacija usporednim intrakutanim testom.
Posjednici čija se goveda drže na ispaši izvan gospodarstva podrijetla dužni su osigurati pristup i provedbu tuberkulinizacije na govedima na gospodarstvu, u vremenskom periodu iz ove točke.
Životinja koja na prvom usporednom intrakutanom testu pokaže pozitivnu reakciju upućuje se na klanje, a na životinji sa sumnjivom reakcijom provodi se ponovno usporedna intrakutana tuberkulinizacija, nakon propisanog roka. Sva goveda koja na ponovljenoj usporednoj intrakutanoj tuberkulinizaciji ne pokažu negativan rezultat upućuju se na klanje.
U stadima u kojima je tijekom prethodne dvije godine laboratorijski dokazan uzročnik M. tuberculosis kompleksa, sva goveda koja su pokazala sumnjivu ili pozitivnu reakciju, na bilo kojem intrakutanom testu, upućuju se na klanje bez mogućnosti ponavljanja testa.
C) Postupanje ovlaštenog veterinara, nadležnog državnog veterinarskog inspektora ili službenog veterinara u slučaju sumnje ili potvrđenog slučaja tuberkuloze goveda
U slučaju sumnje ili potvrđenog slučaja tuberkuloze goveda ovlašteni veterinar o istome dužan je odmah obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora i Upravu. Mjere u slučaju sumnje na tuberkulozu goveda (sumnjive ili pozitivne reakcije na pojedinačni intrakutani test ili usporedni intrakutani test) propisane su Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje tuberkuloze goveda (»Narodne novine«, broj 110/10).
D) Upućivanje životinja na klanje i uzimanje uzoraka na liniji klanja
Prilikom upućivanja na klanje goveda ili koza, ovlašteni veterinar je dužan postupiti u skladu s Uputom o načinu provođenja tuberkulinizacije i ostalih postupaka koji se provode u svrhu iskorjenjivanja tuberkuloze goveda u Republici Hrvatskoj u 2013. godini.
Ukoliko se s gospodarstva koje se smatra sumnjivim na tuberkulozu goveda upućuju na klanje bez odgode, ista se mogu upućivati samo izravno na klaonicu, a ne preko sabirnog centra.
E) Obveze u odnosu na status stada službeno slobodnog od tuberkuloze goveda
Stadu goveda koje je sukladno odredbama Naredbe ispunilo sve uvjete predviđene za ostvarivanje statusa stada službeno slobodnog od tuberkuloze goveda, ovlaštena veterinarska organizacija dužna je bez odgode dodijeliti (upisati) status u računalnoj aplikaciji.
Za udovoljavanje uvjetima propisanim za održavanje stečenog statusa odgovoran je prvenstveno posjednik goveda.
Ovlašteni veterinar dužan je provjeriti u aplikaciji status stada prije izdavanja Svjedodžbe o zdravstvenom stanju za goveda iz predmetnog stada.
Ukoliko prilikom redovitog obavljanja veterinarske djelatnosti u predmetnom stadu ovlašteni veterinar uoči da stado ne ispunjava uvjete propisane za održavanje statusa, dužan je o uočenoj nesukladnosti obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora.
F) Promet goveda
Sva goveda starija od 6 tjedana koja se stavljaju u promet, osim upućivanja izravno na klanje ili na klanje preko sabirnog centra, moraju biti tuberkulinizirana, s negativnim rezultatom, unutar 6 mjeseci prije stavljanja u promet. Ova odredba primjenjuje se na sva goveda, bez obzira na status stada podrijetla.
U slučaju stavljanja u promet goveda mlađih od 6 tjedana, posjednik odredišnog stada mora osigurati da se takva životinja drži odvojeno od drugih životinja u stadu, sve dok se, najkasnije do 60 dana od dolaska životinje u stado, ne provede tuberkulinizacija.
Promet tovnih goveda
Goveda starija od 6 tjedana koja se uvode u stado moraju biti tuberkulinizirana s negativnim rezultatom unutar 6 mjeseci prije uvođenja u stado na način propisan Dodatkom B. Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja.
U slučaju kada se formira novo stado goveda namijenjenih tovu, bez obzira na prethodnu povijest testiranja, ista se moraju ponovno tuberkulinizirati najranije 42 dana i najkasnije 60 dana nakon dana formiranja stada. U takvim stadima daljnja tuberkulinizacija do kraja tova nije potrebna, uz uvjet da se po dovršetku tova sve životinje iz stada upućuju na klanje, izravno ili preko sabirnog centra. Također, ukoliko se goveda iz ovih stada premještaju na drugi JIBG (druga faza tova) te ukoliko su ispunjeni uvjeti iz stavka 7. podtočke 9.1. točke 9., Dijela III Naredbe, nije potrebno provesti tuberkulinizaciju prije stavljanja u promet.
Telad mlađa od 6 tjedana koja se s gospodarstva podrijetla premješta na drugo gospodarstvo, mora biti tuberkulinizirana nakon što navrši 6 tjedana, a najkasnije do 60 dana po uvođenju u stado. Ista se može uputiti na klanje, izravno ili preko sabirnog centra tek nakon provedbe tuberkulinizacije.
Sukladno članku 7. Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje o prometu goveda i svinja, goveda se iz sabirnog centra moraju otpremiti na klanje što je prije moguće, a obvezno u roku od 3 radna dana po dolasku u sabirni centar.
Promet tovnih goveda u Sisačko-moslavačkoj županiji i stada tovnih goveda porijeklom iz Sisačko-moslavačke županije
Goveda starija od 6 tjedana koja se uvode u stado moraju biti tuberkulinizirana s negativnim rezultatom unutar 6 mjeseci prije uvođenja u stado na način propisan Dodatkom B. Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja. U slučaju kada se formira novo stado goveda namijenjenih tovu, bez obzira na prethodnu povijest testiranja, ista se moraju ponovno tuberkulinizirati najranije 42 dana i najkasnije 60 dana nakon dana formiranja stada. U takvim stadima daljnja tuberkulinizacija do kraja tova nije potrebna, uz uvjet da se po dovršetku tova sve životinje iz stada upućuju na klanje, izravno ili preko sabirnog centra. Ukoliko se goveda iz ovih stada premještaju na drugi JIBG (druga faza tova) nakon što je proteklo više od 6 mjeseci od prethodne tuberkulinizacije, potrebno ih je tuberkulinizirati prije stavljanja u promet. U svrhu stavljanja u promet goveda na području općine Sunja, dakle prilikom tuberkulinizacije goveda na zahtjev posjednika, tuberkulinizacija se provodi usporednim intrakutanim testom, na račun posjednika. U svim ostalim dijelovima Sisačko-moslavačke županije tuberkulinizacija u svrhu stavljanja u promet provodi se pojedinačnim intrakutanim testom na račun posjednika.
G) Financiranje
Troškove svake tuberkulinizacije provedene na zahtjev posjednika s ciljem stavljanja goveda u promet u cijelosti snosi posjednik.
20. ZARAZNI RINOTRAHEITIS GOVEDA – ZARAZNI PUSTULARNI VULVOVAGINITIS (ZRG/ZPV)
1. ZRG/ZPV je virusna zarazna bolest goveda uzrokovana goveđim herpes virusom tipa 1 (GHV1). U akutnom obliku bolest uzrokuje značajan pad mliječnosti, pobačaje te uginuća mlađih životinja. ZRG/ZPV se uglavnom očituje kao akutna infekcija gornjeg dišnog sustava, no može se manifestirati i simptomima od strane reprodukcijskog sustava. Zbog smanjene proizvodnje i onemogućavanja slobodnog prometa goveda, bolest ima značajne ekonomske posljedice za posjednika.
2. Klinički znakovi ZRG/ZPV ovise o dobi životinje, količini virusa, mjestu ulaza virusa u organizam te sekundarnim bakterijskim infekcijama.
Simptomi od strane dišnog sustava (ZRG) su povišena tjelesna temperatura, nevoljkost, gubitak apetita, otok i oštećenja sluznica, iscjedak iz nosa (u početku serozan, a kasnije mukoserozan do mukopurulentan), konjuktivitis, pad mliječnosti, neplodnost te pobačaj.
Simptomi od strane reprodukcijskog sustava u ženskih životinja (ZPV) su otok sluznice stidnice i rodnice, pustule na sluznici koje se kasnije spajaju i tvore žućkastu membranu, a zacjeljuju kroz 10 – 14 dana te gnojni iscjedak koji perzistira.
U muških životinja oblik bolesti naziva se zarazni pustularni balanopostitis (ZPB), a mogu se javiti sljedeći simptomi: otok prepucija, mukopurulentni iscjedak, oštećenja sluznice koja su vidljiva tek pri ekstruziji penisa te gubitak libida zbog bolnosti pri erekciji i ejakulaciji.
3. Način širenja ZRG/ZPV
Nakon primarne infekcije, govedo izlučuje GHV1 tijekom otprilike 14 dana, čak do 108 TCID50 iz nosa i očiju te predstavlja izvor zaraze za druga goveda koja su s njim u izravnom kontaktu.
Nakon umnažanja GHV1 u sluznici nosa, GHV1, putem živaca se prenosi i zadržava doživotno u perifernom živčanom sustavu.
Svaki stres ili terapija kortikosteriodima, može uzrokovati reaktivaciju GHV1, koji se tada istim putem preko živaca vraća na mjesto primarne infekcije, i govedo ponovno počinje izlučivati GHV1. Izlučivanje GHV1 nakon reaktivacije može, ali i ne mora biti praćeno kliničkim simptomima bolesti.
GHV1 se izravno prenosi kontaktom s akutno bolesnom životinjom i/ili latentno inficiranom životinjom nakon reaktivacije virusa, a neizravno, zaraženim sjemenom, embrio transferom, osobama koje su bile u kontaktu sa zaraženim životinjama, zaraženim materijalom i priborom te zrakom.
4. Dijagnoza ZRG/ZPV-a
Pojava kliničkih znakova koji ukazuju na ZRG/ZPV je temelj za postavljanje sumnje, međutim, ZRG/ZPV je moguće potvrditi samo laboratorijskim pretragama i to:
– ELISA serološkom pretragom krvi goveda, radi utvrđivanja protutijela na ZRG/ZPV. /Korištenjem tzv. marker cjepiva i ELISA tip 2 testom, moguće je serološki potvrditi da li se radi o inficiranoj ili cijepljenoj životinji. Naime, marker cjepivo ne potiče stvaranje protutijela za glikoprotein gE, već samo za glikoprotein gB GHV1/;
– virus neutralizacijskim testom kao dodatnom laboratorijskom pretragom kojom se kvantitativno određuje titar protutijela u parnim serumima uzetim u razmaku od 4 tjedna;
– virološkom pretragom i to PCR-om i izolacijom virusa koje se koriste za konačni dokaz GHV1.
5. Uputa za postupanje i određivanje mjera prilikom nalaza seropozitivnog goveda, bez uočenih kliničkih simptoma
Kada se serološkom pretragom utvrdi prisutnost protutijela na ZRG/ZPV, govedo se smatra pozitivnim i nije dozvoljeno njegovo stavljanje u promet, osim upućivanja izravno u klaonicu u svrhu klanja.
U slučaju kad se utvrdi serološki pozitivno govedo, nadležni veterinarski inspektor, sukladno članku 18. Zakona o veterinarstvu, određuje:
• izdvajanje i odvojeno držanje serološki pozitivne od zdravih životinja,
• zabranu ili ograničenje stavljanja u promet i/ili premještanja pozitivne životinje, osim upućivanja na klanje,
• zabranu izdavanja svjedodžbe o zdravstvenom stanju i podrijetlu životinje,
• zaštitno cijepljenje (jednim od registriranih cjepiva s uklonjenim glikoproteinom gE na tržištu Republike Hrvatske),
• dezinfekciju predmeta, opreme, objekata, prijevoznih sredstava te drugih mjesta, područja i površina na kojima je boravila zaražena životinja.
U slučaju provedbe cijepljenja, nadležni veterinarski inspektor može dozvoliti promet goveda, tek nakon što je od cijepljenja proteklo određeno vrijeme za stvaranje imuniteta, sukladno uputi proizvođača cjepiva.
U svjedodžbu o zdravstvenom stanju životinje ovlašteni veterinar mora upisati: govedo seropozitivno na ZRG/ZPV, datum i broj nalaza, datum cijepljenja i naziv cjepiva protiv ZRG/ZPV-a.
Preporuča se cijepljenje svih goveda u stadu.
Za cijepljenje rasplodnih goveda protiv ZRG/ZPV može se koristiti samo cjepivo s uklonjenim glikoproteinom gE.
6. Uputa za postupanje i određivanje mjera prilikom uočenih kliničkih simptoma i nalaza seropozitivnog goveda
U slučaju kad se utvrdi serološki pozitivno govedo s kliničkim simptomima, nadležni veterinarski inspektor, sukladno članku 18. Zakona o veterinarstvu, određuje:
• izdvajanje i odvojeno držanje serološki pozitivne od zdravih životinja,
• zabranu ili ograničenje stavljanja u promet i/ili premještanja pozitivne životinje, osim upućivanja na klanje,
• zabranu izdavanja svjedodžbi o zdravstvenom stanju i podrijetlu životinje,
• dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju predmeta, opreme, objekata, prijevoznih sredstava te drugih mjesta, područja i površina na kojima je boravila zaražena životinja, postavljanje dezobarijera.
O uočenim kliničkim simptomima, nadležni veterinarski inspektor mora izvijestiti Upravu veterinarstva.
Nakon zaprimljene obavijesti Uprava će organizirati provedbu epidemiološkog istraživanja i uzorkovanja u svrhu virološke pretrage goveda s kliničkim simptomima.
U ovisnosti od dobivenih rezultata epidemiološkog istraživanja i virološkog pretraživanja, Uprava veterinarstva će dati zasebnu uputu za daljnju provedbu mjera kontrole na predmetnom gospodarstvu.
7. Prijava bolesti
ZRG/ZPV podliježe obveznoj prijavi u skladu s Pravilnikom o načinu prijave bolesti životinja. Potvrđenim slučajem bolesti smatra se svako govedo u kojeg se utvrde protutijela za glikoprotein gE GHV1, protutijela za cijeli GHV1, ili se virološkom pretragom dokaže GHV1.
8. Troškovi
Troškove pretraživanja, troškove cijepljenja te troškove provedbe ostalih mjera kontrole ZRG/ZPV-a, snosi posjednik.
21. PRAĆENJE OTPORNOSTI BAKTERIJA RODA SALMONELLA, CAMPYLOBACTER JEJUNI I CAMPYLOBACTER COLI NA ANTIMIKROBNE PRIPRAVKE U GOVEDA
Uzorci cekuma goveda prikupljeni u okviru uzorkovanja propisanog Programom praćenja bakterija Campylobacter jejuni i Campylobacter coli te njihove otpornosti na antimikrobne pripravke u stadima goveda u Republici Hrvatskoj (Klasa:322-02/12-01/107, Ur.broj: 525-10/0246-12-1) pretražuju se za potrebe provedbe Programa praćenja bakterija roda Salmonella spp. i njihove otpornosti na antimikrobne pripravke u stadima goveda u Republici Hrvatskoj (Klasa: 322-02/12-01/122, Ur.broj: 525-10/0246-12-1).
22. INFEKCIJA SCHMALLENBERG VIRUSOM
Do danas je dokazano da Schmallenberg virus (SBV) uzrokuje bolest u goveda, ovaca, koza i bizona. Bolest se manifestira različitim nespecifičnim kliničkim znakovima u odraslih goveda, ovaca i koza, kao što su povišena tjelesna temperatura, proljev, kasni pobačaji i smanjena mliječnost. Zaražena mladunčad uglavnom se rađa mrtva ili ugiba nakon poroda uslijed malformacija koje su inkompatibilne preživljavanju.
DEFINICIJA SLUČAJA
Fetusi i novorođeni pomladak
Sumnjivi slučaj: Sindrom artrogripoza hidranencefalija (Arthrogryposis hydranencephaly syndrome – AHS) u preživača (mrtvorođena mladunčad, preuranjeni porod, mumifikacija fetusa, disfunkcije ili deformacije fetusa i novorođene mladunčadi s dvije ili više sljedećih malformacija: artrogripoza (skupina heterogenih neprogresivnih stanja koja karakteriziraju multiple kontrakture zglobova pri rođenju), hidranenecefalija (ekstremni oblik porencefalije (nenormalne šupljine u moždanim polutkama) u kojem gotovo potpuno nedostaju moždane polutke), ataksija, paraliza ekstremiteta, atrofija mišića, malformacija zglobova, tortikolis, kifoza, skolioza, kraća donja čeljust, poremećaji u ponašanju i sljepoća).
Potvrđeni slučaj: Potvrda virusne infekcije virološkom pretragom (RT-PCR, izolacija virusa ili druge metode za izravno ili neizravno dokazivanje virusa) u uzorcima uzetim od sumnjivog slučaja.
Odrasle životinje
Sumnjivi slučaj: Preživači s kliničkim znakovima prolazne povišene tjelesne temperature, proljeva i smanjene mliječnosti (koja se ne može povezati s poznatim uzrokom), pobačaji s prethodno opisanim nalazom u fetusa i mladunčadi.
Potvrđeni slučaj: Potvrda virusne infekcije virološkom pretragom (RT-PCR, izolacija virusa, Ag-ELISA ili druge metode za izravno ili neizravno utvrđivanje virusne infekcije).
Stado
Svako stado u kojem je jedan ili više sumnjivih ili potvrđenih slučajeva.
POSTUPANJE PRILIKOM SUMNJE NA SBV
U slučaju pobačaja ili nalaza mrtvorođene mladunčadi, preuranjenog poroda, mumifikacije fetusa, disfunkcije ili deformacije fetusa i novorođene mladunčadi, ataksije, paralize ekstremiteta, atrofije mišića, malformacije zglobova, tortikolisa, kifoze, skolioze, kraće donje čeljusti te poremećaja u ponašanju i sljepoće, obvezna je prijava sumnje na SBV te pretraga uzoraka pobačenog ploda ili mrtvorođene životinje u svrhu laboratorijskog isključivanja ili potvrde SBV.
Na virološku pretragu dostavlja se cijeli pobačeni fetus/mrtvorođeno (uginulo) mladunče, ili, tkivo mozga (moždano deblo, mozak), amnionska tekućina, mekonij i posteljica pobačenog fetusa/mrtvorođenog (uginulog) mladunčeta.
Svi uzorci moraju se dostaviti u HVI Zagreb, brzom poštom ili dostavom, na temperaturi hladnjaka.
U Republici Hrvatskoj posjednici životinja dužni su prijaviti svaku pojavu znakova zarazne bolesti i pobačaja nadležnom veterinaru.
Veterinari moraju prijaviti Upravi veterinarstva sumnju na SBV u slučaju pojave znakova koji upućuju na infekciju SBV i osobito kod pojave perinatalnih kliničkih znakova (perinatalna smrt, kongenitalne malformacije) te u slučajevima kad se u jednom stadu utvrdi više od jedne životinje koja je pobacila u razdoblju kraćem od 7 dana, bez obzira na uočene promjene na pobačenom fetusu.
Po zaprimljenoj prijavi, Uprava će formirati stručnu skupinu za izlazak na teren, uzimanje potrebnih uzoraka za diferencijalnu dijagnostiku SBV, uzimajući u obzir epidemiološke činjenice i pojavu drugih bolesti koje uzrokuju slične simptome i poremećaje reprodukcije.
DODATAK II.
1. UZORKOVANJE I IZVJEŠĆIVANJE
Sve veterinarske organizacije koje mogu provoditi uzorkovanje na temelju rješenja ili sklopljenog Ugovora s Upravom, moraju imati opisan poslovni proces uzorkovanja unutar sustava upravljanja kvalitetom te isti implementirati u provedbi ove mjere. Poslovni proces mora uvažavati sve relevantne propise, Kodeks dobre veterinarske prakse i Kodeks veterinarske etike.
Veterinarske organizacije kojima je rješenjem o povjeravanju pojedinih poslova dozvoljena provedba propisanih dijagnostičkih pretraga u svim slučajevima kada troškove snosi posjednik, bilo da se radi o troškovima uzorkovanja ili kompletne dijagnostičke pretrage, dužne su u okviru opisanog poslovnog procesa odrediti odgovornog veterinara koji najmanje mora ispunjavati uvjete za imenovanje ovlaštenim te na kojeg se primjenjuju sve odredbe ovog Naputka koje se tiču ovlaštenog veterinara.
Uzorkovanje
Epruvete za uzorkovanje krvi ovlaštene veterinarske organizacije nabavljaju od dijagnostičkih laboratorija HVI-a Zagreb i veterinarskih Zavoda.
Primjerak Obrasca za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje (Obrazac), namijenjen Upravi, ovlaštena veterinarska organizacija mora dostavljati Upravi najkasnije tjedan dana nakon provedenog uzorkovanja.
Uzimanje uzoraka nakon pobačaja
Po prijavi pobačaja, ovlašteni veterinar mora uzeti odgovarajući uzorak:
Krave, ovce, koze:
– krv životinje koja je pobacila i vaginalni bris, tj. vaginalna sluz,
– posteljica, lohije, i
– pobačeni fetus ili organi pobačenog fetusa: podvezani želudac, slezena i jetra, te u slučaju sumnje na infekciju Schmallenberg virusom i mozak, amnionska tekućina, mekonij.
Kobile, krmače:
– krv životinje koja je pobacila, i
– pobačeni fetus ili organi pobačenog fetusa: podvezani želudac, slezena i jetra.
Izvješćivanje
Sva izvješća (pozitivna i negativna) laboratoriji dostavljaju u elektroničkom obliku (PDF-u) Upravi na sljedeću e-adresu: veterinarstvo.nalazi@mps.hr.
Izvješća o pozitivnim rezultatima pretraživanja na bilo koju bolest koja se pretražuje prema Naredbi, moraju se slati s naznakom da se radi o poruci visoke važnosti (Microsoft Outlook – oznaka važnosti poruke: visoka (znak uskličnika)).
Izvješće o pozitivnom nalazu pretraživanja, laboratorij mora dostaviti odmah po završetku pretraživanja.
Izvješće o negativnom nalazu pretraživanja, laboratorij mora dostaviti najkasnije 48 sati po završetku pretraživanja.
Osim Upravi, laboratoriji su dužni dostaviti sva izvješća o provedenim pretragama ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji koja je provela uzorkovanje, odnosno pošiljatelju.
O pozitivnim rezultatima pretraga, ovlaštene veterinarske organizacije dužne su izvijestiti posjednika.
O rezultatima pretraga čiji se troškovi podmiruju iz sredstava državnog proračuna, ovlaštene veterinarske organizacije dužne su izvijestiti posjednika po njegovom zahtjevu.
O negativnim rezultatima pretrage koje su provedene u svrhu isključivanja sumnje, ovlaštene veterinarske organizacije dužne su izvijestiti nadležnu ispostavu veterinarskog ureda.
Izvješća o rezultatima pretraga čije troškove pokriva posjednik, laboratorij je dužan dostaviti i na adresu posjednika.
2. PRIJAVA BOLESTI
Prijava sumnje i potvrđenog slučaja bolesti, kao i odjava zarazne bolesti, provodi se sukladno odredbama Pravilnika o načinu prijave bolesti životinja (»Narodne novine«, broj 62/11 i 114/11).
Pravilna primjena Pravilnika o načinu prijave bolesti životinja u smislu postupanja posjednika, veterinara, službenih veterinara i veterinarskih inspektora od iznimne je važnosti za pravovremeno otkrivanje bolesti ili sumnje na bolest.
Veterinari su dužni upozoriti posjednike životinja na važnost prijave svih znakova na temelju kojih se može posumnjati na zaraznu bolest kao i na obveznu prijavu pobačaja i uginuća životinja u svrhu potvrđivanja ili isključivanja bolesti.
DODATAK III.
Za potrebe provođenja mjera propisanih Naredbom, u odnosu na pretraživanje ovnova, jaraca i nerasta na brucelozu:
a) »Uvođenje u novi uzgoj« znači svako komercijalno premještanje rasplodnjaka (nerast, ovan ili jarac) u novi uzgoj (odredište), odnosno radi se o prodaji ili svako nekomercijalno kretanje odnosno ustupanju rasplodnjaka drugom posjedniku koji će ga koristiti u rasplodu.
b) »Početak korištenja za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust« znači korištenje rasplodnjaka na vlastitom gospodarstvu prvi put, odnosno ne radi se o komercijalnom premještanju (prodaji). Rasplodnjaci se mogu početi koristiti tek nakon pretraživanja na brucelozu s negativnim rezultatom pretrage.
Premještanje rasplodnjaka na drugu lokaciju (npr. sezonsko napasivanje) istog posjednika ne smatra se uvođenjem u novi uzgoj, niti početkom korištenja, pod uvjetom da na lokaciji odredišta rasplodnjak ne dolazi u kontakt sa životinjama iz drugih stada.
Pretraživanje rasplodnjaka provodi se jednom u vlastitom uzgoju, te vrijedi za cijelo razdoblje korištenja u istom uzgoju. U svim drugim slučajevima nalaz vrijedi 30 dana.
DODATAK IV.
POPIS BEDRENIČNIH DISTRIKATA
|
3. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA |
||||
|
R. br. |
Županija |
Bedrenični distrikt – naziv naselja |
Poštanski broj |
Općina |
|
1 |
Sisačko-moslavačka |
Mala Ludina |
44316 |
Velika Ludina |
|
2 |
Sisačko-moslavačka |
Vidrenjak |
44316 |
Velika Ludina |
|
3 |
Sisačko-moslavačka |
Velika Ludina |
44316 |
Velika Ludina |
|
4 |
Sisačko-moslavačka |
Grabrov Potok |
44316 |
Velika Ludina |
|
5 |
Sisačko-moslavačka |
Lekenik |
44272 |
Lekenik |
|
6 |
Sisačko-moslavačka |
Poljana Lekenička |
44272 |
Lekenik |
|
7 |
Sisačko-moslavačka |
Popovača |
44317 |
Popovača |
|
8 |
Sisačko-moslavačka |
Podbrde |
44317 |
Popovača |
|
9 |
Sisačko-moslavačka |
Donja Vlahinička |
44317 |
Popovača |
|
10 |
Sisačko-moslavačka |
Kutina |
44320 |
Kutina |
|
11 |
Sisačko-moslavačka |
Husain |
44320 |
Kutina |
|
12 |
Sisačko-moslavačka |
Žabno |
44000 |
Sisak |
|
13 |
Sisačko-moslavačka |
Odra Sisačka |
44000 |
Sisak |
|
14 |
Sisačko-moslavačka |
Staro Pracno |
44000 |
Sisak |
|
15 |
Sisačko-moslavačka |
Sisak |
44000 |
Sisak |
|
16 |
Sisačko-moslavačka |
Blinjski Kut |
44211 |
Sisak |
|
17 |
Sisačko-moslavačka |
Budaševo |
44202 |
Sisak |
|
18 |
Sisačko-moslavačka |
Bukovsko |
44202 |
Sisak |
|
19 |
Sisačko-moslavačka |
Crnac |
44010 |
Sisak |
|
20 |
Sisačko-moslavačka |
Čigoć |
44213 |
Sisak |
|
21 |
Sisačko-moslavačka |
Donje Komarevo |
44211 |
Sisak |
|
22 |
Sisačko-moslavačka |
Gornje Komarevo |
44211 |
Sisak |
|
23 |
Sisačko-moslavačka |
Greda |
44273 |
Sisak |
|
24 |
Sisačko-moslavačka |
Gušće |
44203 |
Sisak |
|
25 |
Sisačko-moslavačka |
Hrastelnica |
44000 |
Sisak |
|
26 |
Sisačko-moslavačka |
Jazvenik |
44273 |
Sisak |
|
27 |
Sisačko-moslavačka |
Klobučak |
44211 |
Sisak |
|
28 |
Sisačko-moslavačka |
Kratečko |
44213 |
Sisak |
|
29 |
Sisačko-moslavačka |
Letovanci |
44203 |
Sisak |
|
30 |
Sisačko-moslavačka |
Lonja |
44213 |
Sisak |
|
31 |
Sisačko-moslavačka |
Lukavec Posavski |
44203 |
Sisak |
|
32 |
Sisačko-moslavačka |
Madžari |
44231 |
Sisak |
|
33 |
Sisačko-moslavačka |
Mužilovčica |
44213 |
Sisak |
|
34 |
Sisačko-moslavačka |
Novo Pračno |
44010 |
Sisak |
|
35 |
Sisačko-moslavačka |
Novo Selo |
44010 |
Sisak |
|
36 |
Sisačko-moslavačka |
Novo Selo Palanječko |
44202 |
Sisak |
|
37 |
Sisačko-moslavačka |
Palanjek |
44000 |
Sisak |
|
38 |
Sisačko-moslavačka |
Prelošćica |
44202 |
Sisak |
|
39 |
Sisačko-moslavačka |
Sela |
44273 |
Sisak |
|
40 |
Sisačko-moslavačka |
Stara Drenčina |
44237 |
Sisak |
|
41 |
Sisačko-moslavačka |
Staro Selo |
44212 |
Sisak |
|
42 |
Sisačko-moslavačka |
Stupno |
44000 |
Sisak |
|
43 |
Sisačko-moslavačka |
Suvoj |
44213 |
Sisak |
|
44 |
Sisačko-moslavačka |
Topolovac |
44202 |
Sisak |
|
45 |
Sisačko-moslavačka |
Veliko Svinjičko |
44203 |
Sisak |
|
46 |
Sisačko-moslavačka |
Vurot |
44273 |
Sisak |
|
47 |
Sisačko-moslavačka |
Bok Palanječki |
44000 |
Martinska Ves |
|
48 |
Sisačko-moslavačka |
Desni Dubrovčak |
44000 |
Martinska Ves |
|
49 |
Sisačko-moslavačka |
Desno Trebarjevo |
44201 |
Martinska Ves |
|
50 |
Sisačko-moslavačka |
Desno Željezno |
44201 |
Martinska Ves |
|
51 |
Sisačko-moslavačka |
Jezero Posavsko |
44201 |
Martinska Ves |
|
52 |
Sisačko-moslavačka |
Lijeva Luka |
44201 |
Martinska Ves |
|
53 |
Sisačko-moslavačka |
Lijevo Trebarjevo |
44201 |
Martinska Ves |
|
54 |
Sisačko-moslavačka |
Lijevo Željezno |
44201 |
Martinska Ves |
|
55 |
Sisačko-moslavačka |
Ljubljanica |
44000 |
Martinska Ves |
|
56 |
Sisačko-moslavačka |
Mahovo |
44201 |
Martinska Ves |
|
57 |
Sisačko-moslavačka |
Martinska Ves |
44201 |
Martinska Ves |
|
58 |
Sisačko-moslavačka |
Setuš |
44000 |
Martinska Ves |
|
59 |
Sisačko-moslavačka |
Strelečko |
44000 |
Martinska Ves |
|
60 |
Sisačko-moslavačka |
Tišina Erdedska |
44000 |
Martinska Ves |
|
61 |
Sisačko-moslavačka |
Tišina Kaptolska |
44000 |
Martinska Ves |
|
62 |
Sisačko-moslavačka |
Žirčica |
44000 |
Martinska Ves |
|
63 |
Sisačko-moslavačka |
Martinska Ves |
44201 |
Martinska Ves |
|
64 |
Sisačko-moslavačka |
Bestrma |
44210 |
Sunja |
|
65 |
Sisačko-moslavačka |
Bistrač |
44210 |
Sunja |
|
66 |
Sisačko-moslavačka |
Blinjska Greda |
44210 |
Sunja |
|
67 |
Sisačko-moslavačka |
Bobovac |
44210 |
Sunja |
|
68 |
Sisačko-moslavačka |
Brđani Cesta |
44210 |
Sunja |
|
69 |
Sisačko-moslavačka |
Brđani Kosa |
44211 |
Sunja |
|
70 |
Sisačko-moslavačka |
Crkveni Bok |
44214 |
Sunja |
|
71 |
Sisačko-moslavačka |
Čapljani |
44214 |
Sunja |
|
72 |
Sisačko-moslavačka |
Četvrtkovac |
44214 |
Sunja |
|
73 |
Sisačko-moslavačka |
Donja Letina |
44211 |
Sunja |
|
74 |
Sisačko-moslavačka |
Donji Hrastovac |
44211 |
Sunja |
|
75 |
Sisačko-moslavačka |
Drljača |
44214 |
Sunja |
|
76 |
Sisačko-moslavačka |
Gornja Letina |
44222 |
Sunja |
|
77 |
Sisačko-moslavačka |
Gradusa Posavska |
44210 |
Sunja |
|
78 |
Sisačko-moslavačka |
Greda Sunjska |
44210 |
Sunja |
|
79 |
Sisačko-moslavačka |
Ivanjski Bok |
44221 |
Sunja |
|
80 |
Sisačko-moslavačka |
Jasenovčani |
44210 |
Sunja |
|
81 |
Sisačko-moslavačka |
Kinjačka |
44210 |
Sunja |
|
82 |
Sisačko-moslavačka |
Kladari |
44210 |
Sunja |
|
83 |
Sisačko-moslavačka |
Kostreši Šaški |
44214 |
Sunja |
|
84 |
Sisačko-moslavačka |
Krivaj Sunjski |
44222 |
Sunja |
|
85 |
Sisačko-moslavačka |
Mala Gradusa |
44211 |
Sunja |
|
86 |
Sisačko-moslavačka |
Mala Paukova |
44211 |
Sunja |
|
87 |
Sisačko-moslavačka |
Novoselci |
44222 |
Sunja |
|
88 |
Sisačko-moslavačka |
Papići |
44212 |
Sunja |
|
89 |
Sisačko-moslavačka |
Petrinjci |
44212 |
Sunja |
|
90 |
Sisačko-moslavačka |
Pobrđani |
44222 |
Sunja |
|
91 |
Sisačko-moslavačka |
Radonja Luka |
44210 |
Sunja |
|
92 |
Sisačko-moslavačka |
Selišće Sunjsko |
44221 |
Sunja |
|
93 |
Sisačko-moslavačka |
Sjeverovac |
44210 |
Sunja |
|
94 |
Sisačko-moslavačka |
Slovinci |
44214 |
Sunja |
|
95 |
Sisačko-moslavačka |
Staza |
44212 |
Sunja |
|
96 |
Sisačko-moslavačka |
Strmen |
44222 |
Sunja |
|
97 |
Sisačko-moslavačka |
Sunja |
44210 |
Sunja |
|
98 |
Sisačko-moslavačka |
Šaš |
44214 |
Sunja |
|
99 |
Sisačko-moslavačka |
Timarci |
44222 |
Sunja |
|
100 |
Sisačko-moslavačka |
Vedro Polje |
44222 |
Sunja |
|
101 |
Sisačko-moslavačka |
Velika Gradusa |
44212 |
Sunja |
|
102 |
Sisačko-moslavačka |
Vukoševac |
44212 |
Sunja |
|
103 |
Sisačko-moslavačka |
Žreme |
44210 |
Sunja |
|
104 |
Sisačko-moslavačka |
Novska |
44330 |
Novska |
|
105 |
Sisačko-moslavačka |
Brestača |
44330 |
Novska |
|
106 |
Sisačko-moslavačka |
Stari Grabovac |
44330 |
Novska |
|
107 |
Sisačko-moslavačka |
Jasenovac |
44324 |
Jasenovac |
|
108 |
Sisačko-moslavačka |
Uštica |
44324 |
Jasenovac |
|
8. LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA |
||||
|
109 |
Ličko-senjska |
Staro Selo |
53220 |
Otočac |
|
110 |
Ličko-senjska |
Otočac |
53220 |
Otočac |
|
111 |
Ličko-senjska |
Vrhovine |
53223 |
Vrhovine |
|
112 |
Ličko-senjska |
Konjsko Brdo |
53202 |
Perušić |
|
113 |
Ličko-senjska |
Perušić |
53202 |
Perušić |
|
114 |
Ličko-senjska |
Malo Polje |
53202 |
Perušić |
|
115 |
Ličko-senjska |
Prvan Selo |
53202 |
Perušić |
|
116 |
Ličko-senjska |
Donji Lapac |
53250 |
Donji Lapac |
|
117 |
Ličko-senjska |
Gajine |
53250 |
Donji Lapac |
|
13. ZADARSKA ŽUPANIJA |
||||
|
121 |
Zadarska |
Bilišane |
23451 |
Obrovac |
|
15. ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA |
||||
|
122 |
Šibensko-kninska |
Vrbnik |
22300 |
Biskupija |
|
123 |
Šibensko-kninska |
Markovac |
22312 |
Biskupija |
|
124 |
Šibensko-kninska |
Orlić |
22312 |
Biskupija |
|
125 |
Šibensko-kninska |
Ridane |
22312 |
Biskupija |
|
126 |
Šibensko-kninska |
Suknovci |
22303 |
Promina |
|
127 |
Šibensko-kninska |
Čitluk |
22303 |
Promina |
|
128 |
Šibensko-kninska |
Oklaj |
22303 |
Promina |
|
129 |
Šibensko-kninska |
Ljubotić |
22303 |
Promina |
|
130 |
Šibensko-kninska |
Bobodol |
22303 |
Promina |
|
131 |
Šibensko-kninska |
Karalić |
22324 |
Drniš |
|
132 |
Šibensko-kninska |
Miočić |
22321 |
Drniš |
|
133 |
Šibensko-kninska |
Širitovci |
22324 |
Drniš |
|
134 |
Šibensko-kninska |
Parčić |
22321 |
Drniš |
|
135 |
Šibensko-kninska |
Badanj |
22320 |
Drniš |
|
136 |
Šibensko-kninska |
Drniš |
22320 |
Drniš |
|
137 |
Šibensko-kninska |
Kanjane |
22321 |
Drniš |
|
138 |
Šibensko-kninska |
Kadina Glavica |
22321 |
Drniš |
|
139 |
Šibensko-kninska |
Pokrovnik |
22221 |
Drniš |
|
140 |
Šibensko-kninska |
Radonic |
22221 |
Drniš |
|
141 |
Šibensko-kninska |
Pakovo Selo |
22320 |
Drniš |
|
142 |
Šibensko-kninska |
Cetina |
22310 |
Civljane |
|
143 |
Šibensko-kninska |
Radonić |
22221 |
Šibenik |
|
17. SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA |
||||
|
144 |
Splitsko-dalmatinska |
Gala |
21241 |
Otok |
|
145 |
Splitsko-dalmatinska |
Otok |
21238 |
Otok |
|
146 |
Splitsko-dalmatinska |
Ovrlje |
21238 |
Otok |
|
147 |
Splitsko-dalmatinska |
Udovičić |
21242 |
Otok |
|
148 |
Splitsko-dalmatinska |
Ruda |
21242 |
Otok |
|
149 |
Splitsko-dalmatinska |
Korita |
21238 |
Otok |
|
150 |
Splitsko-dalmatinska |
Glavice |
21230 |
Sinj |
|
151 |
Splitsko-dalmatinska |
Obrovac Sinjski |
21241 |
Sinj |
|
152 |
Splitsko-dalmatinska |
Gljev |
21241 |
Sinj |
|
153 |
Splitsko-dalmatinska |
Karakašica |
21230 |
Sinj |
|
154 |
Splitsko-dalmatinska |
Radošic |
21230 |
Sinj |
|
155 |
Splitsko-dalmatinska |
Sinj |
21230 |
Sinj |
|
156 |
Splitsko-dalmatinska |
Suhač |
21230 |
Sinj |
|
157 |
Splitsko-dalmatinska |
Čaporice |
21240 |
Trilj |
|
158 |
Splitsko-dalmatinska |
Gardun |
21240 |
Trilj |
|
159 |
Splitsko-dalmatinska |
Grab |
21242 |
Trilj |
|
160 |
Splitsko-dalmatinska |
Košute |
21240 |
Trilj |
|
161 |
Splitsko-dalmatinska |
Ljut |
21245 |
Trilj |
|
162 |
Splitsko-dalmatinska |
Podi |
21242 |
Trilj |
|
163 |
Splitsko-dalmatinska |
Rože |
21245 |
Trilj |
|
164 |
Splitsko-dalmatinska |
Trilj |
21240 |
Trilj |
|
165 |
Splitsko-dalmatinska |
Vedrine |
21240 |
Trilj |
|
166 |
Splitsko-dalmatinska |
Vojnic Sinjski |
21240 |
Trilj |
|
167 |
Splitsko-dalmatinska |
Voštane |
21245 |
Trilj |
|
168 |
Splitsko-dalmatinska |
Vrabač |
21240 |
Trilj |
|
169 |
Splitsko-dalmatinska |
Ježević |
21236 |
Vrlika |
|
170 |
Splitsko-dalmatinska |
Kosore |
21236 |
Vrlika |
|
171 |
Splitsko-dalmatinska |
Kukar |
21236 |
Vrlika |
|
172 |
Splitsko-dalmatinska |
Maovice |
21235 |
Vrlika |
|
173 |
Splitsko-dalmatinska |
Podosoje |
21236 |
Vrlika |
|
174 |
Splitsko-dalmatinska |
Vinalić |
21236 |
Vrlika |
|
175 |
Splitsko-dalmatinska |
Vrlika |
21236 |
Vrlika |
|
176 |
Splitsko-dalmatinska |
Krivodol |
21245 |
Podbablje |