Pravilnik o voćnim sokovima i njima sličnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju

NN 48/2013 (24.4.2013.), Pravilnik o voćnim sokovima i njima sličnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju

48 24.04.2013 Pravilnik o voćnim sokovima i njima sličnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

941

Na temelju članka 94. stavka 2. Zakona o hrani (»Narodne novine« broj 46/07., 84/08. i 55/11.), ministar poljoprivrede donosi

PRAVILNIK

O VOĆNIM SOKOVIMA I NJIMA SLIČNIM PROIZVODIMA NAMIJENJENIM ZA KONZUMACIJU

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Pravilnika

Članak 1.

(1) Odredbe ovoga Pravilnika se primjenjuju na proizvode definirane u Prilogu I. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

(2) Proizvodi definirani u Prilogu I. ovoga Pravilnika podliježu odredbama zakonodavstva koje se primjenjuje na hranu, kao što je Zakon o hrani (»Narodne novine« broj 46/07., 84/08. i 55/11.)[1], osim ako Pravilnikom nije drugačije propisano.

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi:

– Direktiva Vijeća 2001/112/EZ od 20. prosinca 2001. o voćnim sokovima i određenim sličnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju (SL L 10, 12. 1. 2002.) i sve naknadne izmjene i dopune;

– Direktiva Komisije 2009/106/EZ od 14. kolovoza 2009. kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva Vijeća 2001/112/EZ o voćnim sokovima i određenim sličnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju (SL L 212, 15. 8. 2009.);

– Direktiva 2012/12/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. travnja 2012. kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva Vijeća 2001/112/EZ o voćnim sokovima i određenim sličnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju (SL L 115, 27. 4. 2012.).

II. POSEBNE ODREDBE

Članak 3.

(1) Odredbe Pravilnika o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (»Narodne novine« broj 63/11. i 79/11.) ili Pravilnika o informiranju potrošača o hrani (»Narodne novine« broj 8/13. i 42/13.) primjenjuju se na proizvode definirane u Prilogu I. ovoga Pravilnika pod uvjetima navedenim u stavcima 2. do 10. ovoga članka.

(2) Ne dovodeći u pitanje odredbu stavka 3. ovoga članka, nazivi proizvoda navedeni u Prilogu I. ovoga Pravilnika primjenjuju se samo na proizvode iz Priloga I. te se koriste u trgovini tim proizvodima u svrhu njihovog označavanja.

(3) Umjesto naziva iz stavka 2. ovoga članka, mogu se koristiti specifični nazivi navedeni u Prilogu III. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio. Ti nazivi se mogu koristiti na jeziku i pod uvjetima propisanim u Prilogu III. ovoga Pravilnika.

(4) Kada proizvod potječe od samo jedne vrste voća, riječ »voće« zamjenjuje se nazivom te vrste voća.

(5) Za proizvode proizvedene od dvije ili više vrsta voća, osim ako se koristi sok limuna i/ili limete pod uvjetima propisanim u točki 2. Dijela II. Priloga I. ovoga Pravilnika, naziv proizvoda mora biti sastavljen od popisa voća upotrijebljenog u proizvodnji, prema padajućem redoslijedu s obzirom na volumen voćnih sokova ili kaša, kao što je navedeno u popisu sastojaka.

(6) U slučaju proizvoda proizvedenih od tri ili više vrsta voća, navođenje upotrijebljenog voća se može zamijeniti riječima: »nekoliko vrsta voća« ili sličnim riječima, ili brojem upotrijebljenih vrsta voća.

(7) Ako su proizvodima definiranima u Dijelu I. Priloga I. ovoga Pravilnika tijekom tehnološkog postupka uklonjeni pojedini sastojci, isti mogu biti vraćeni kako bi se proizvod vratio u prvobitno stanje. Navođenje tih sastojaka u popisu sastojaka nije obvezno.

(8) Dodatak pulpe ili čestica voćnog tkiva, iz točke 7. Priloga II. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio, voćnom soku u količini većoj od one koja im je tehnološkim postupkom uklonjena, sukladno stavku 7. ovoga članka, mora biti naveden na etiketi.

(9) Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 27. stavka 2. i članka 28. stavka 2. Pravilnika o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane i članka 22. stavka 1. Pravilnika o informiranju potrošača o hrani, za mješavine voćnog soka i voćnog soka od koncentriranog voćnog soka, te voćnog nektara proizvedenog u potpunosti ili djelomično od jednog ili više koncentriranih proizvoda, označavanje mora uključiti sljedeći navod: »od koncentriranog…« odnosno »djelomično od koncentriranog…«. Ovaj podatak se mora nalaziti u blizini naziva proizvoda, istaknut u odnosu na pozadinu i mora biti jasno vidljiv.

(10) Pri označavanju voćnih nektara, mora se navesti minimalna količina voćnog soka, voćne kaše ili mješavine tih sastojaka, navodom »udio voća najmanje…..%«. Ovaj podatak mora biti u istom vidnom polju kao i naziv proizvoda.

Članak 4.

Pri označavanju koncentriranog voćnog soka iz točke 2. Dijela I. Priloga I. ovoga Pravilnika, koji nije namijenjen za isporuku krajnjem potrošaču, mora se uključiti navod kojim se ukazuje na prisutnost i količinu dodanog soka od limuna, soka od limete ili tvari za reguliranje kiselosti dopuštenih Pravilnikom o prehrambenim aditivima (»Narodne novine« broj 62/10., 62/11., 135/11. i 79/12.)[2]. Ovaj navod se mora nalaziti na:

– pakiranju, ili

– etiketi pričvršćenoj na ambalaži/pakiranju, ili

– popratnom dokumentu.

Članak 5.

Odredbe ovoga Pravilnika se primjenjuju na proizvode definirane u Prilogu I. ovoga Pravilnika koji se stavljaju na tržište Republike Hrvatske u skladu s odredbama Zakona o hrani.

Članak 6.

Ne dovodeći u pitanje odredbe Pravilnika o prehrambenim aditivima (»Narodne novine« broj 62/10., 62/11., 135/11. i 79/12.), u proizvodnji proizvoda iz Dijela I. Priloga I. ovoga Pravilnika dopušteni su samo postupci i tvari propisani u Dijelu II. Priloga I. ovoga Pravilnika te sirovine definirane u Prilogu II. ovoga Pravilnika, dok se u proizvodnji voćnih nektara mora udovoljiti zahtjevima propisanim u Prilogu IV. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 7.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o voćnim sokovima i njima srodnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju (»Narodne novine« broj 20/09. i 27/11.).

(2) Voćni sokovi i njima srodni proizvodi mogu se proizvoditi i označavati sukladno Pravilniku iz stavka 1. ovoga članka do 28. listopada 2013. godine i mogu se nalaziti na tržištu do 28. travnja 2015. godine.

(3) Izjava »od 28. travnja 2015. godine voćni sokovi ne sadrže dodane šećere« može se nalaziti na etiketi u istom vidnom polju kao naziv proizvoda iz točaka od 1. do 4. Dijela I. Priloga I. ovoga Pravilnika do 28. listopada 2016. godine.

Članak 8.

Nazivi sljedećih propisa Republike Hrvatske u svim padežima u ovom Pravilniku brišu se i zamjenjuju nazivima slijedećih akata Europske unije u odgovarajućem padežu:

– Zakon o hrani (»Narodne novine« broj 46/07., 84/08. i 55/11.) zamjenjuje se Uredbom (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, sa svim izmjenama i dopunama;

– Pravilnik o informiranju potrošača o hrani (»Narodne novine« broj 8/13. i 42/13.) zamjenjuje se Uredbom (EZ) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pružanju informacija o hrani potrošačima, izmjenama i dopunama Uredaba (EZ) broj 1924/2006 i (EZ) broj 1925/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća, Direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) broj 608/2004;

– Pravilnik o prehrambenim aditivima (»Narodne novine« broj 62/10., 62/11., 135/11. i 79/12.) zamjenjuje se Uredbom (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima;

– Pravilnik o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama (»Narodne novine« broj 84/10., 113/11. i 42/13.) zamjenjuje se Uredbom (EZ) br. 1924/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama;

– Pravilnik o hrani obogaćenoj nutrijentima (dodavanje vitamina, minerala i drugih tvari hrani) (»Narodne novine« broj 112/11.)[3] zamjenjuje se Uredbom (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o dodavanju vitamina, minerala i drugih tvari hrani;

– Pravilnik o prehrambenim enzimima (»Narodne novine« broj 86/10.)[4] zamjenjuje se Uredbom (EZ) br. 1332/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim enzimima;

– Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom (»Narodne novine« broj 125/09. i 31/11.)[5] zamjenjuje se Uredbom (EZ) br. 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004 o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom;

– Pravilnik o aromama (»Narodne novine« broj 86/10.)[6] zamjenjuje se Uredbom (EZ) br. 1334/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008 o aromama i određenim sastojcima hrane s aromatičnim svojstvima za uporabu u i na hrani.

Članak 9.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama« osim članaka 8. ovoga Pravilnika koji stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Klasa: 011-02/12-01/140
Urbroj: 525-09/1148-13-26
Zagreb, 15. travnja 2013.

Ministar
Tihomir Jakovina, v. r.

PRILOG I.

NAZIVI PROIZVODA, DEFINICIJE PROIZVODA I KARAKTERISTIKE

I. DEFINICIJE

1. a) Voćni sok

Voćni sok je proizvod koji može fermentirati ali je nefermentiran, a proizvodi se od jestivog dijela voća koje je zdravo, svježe ili konzervirano hlađenjem ili smrzavanjem jedne ili više vrsta pomiješanih zajedno, a ima boju, aromu i okus karakterističan za sok od voća od kojega potječe.

Aroma, pulpa i čestice voćnog tkiva koji su dobiveni odgovarajućim fizikalnim postupcima iz iste vrste voća mogu biti vraćeni u sok.

U slučaju citrus voća, voćni sok se mora proizvesti iz endokarpa. Iznimno, sok limete može se proizvesti od cijelih plodova.

Ako se sokovi proizvode iz voća sa košticama, sjemenkama i korom, dijelovi ili sastavni dijelovi koštica, sjemenki i kore ne smiju se nalaziti u sokovima. Ova odredba se ne primjenjuje na slučajeve gdje se dijelovi koštica, sjemenki i kore ne mogu ukloniti primjenom dobre proizvođačke prakse.

U proizvodnji voćnog soka dopušteno je miješanje voćnog soka i voćne kaše.

1. b) Voćni sok od koncentriranog voćnog soka

Voćni sok od koncentriranog voćnog soka proizvodi se rekonstituiranjem koncentriranog voćnog soka definiranog u točki 2. s vodom za piće koja udovoljava kriterijima propisanima Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (»Narodne novine« broj 47/08.)[7]

Sadržaj topljive tvari finalnog proizvoda mora udovoljavati najmanjoj vrijednosti stupnjeva Brix-a za rekonstituirane sokove iz Priloga V. ovoga Pravilnika.

Ako se sok od koncentriranog voćnog soka proizvodi od voća koje nije navedeno u Prilogu V. ovoga Pravilnika, najmanja vrijednost stupnjeva Brix-a rekonstituiranog soka mora biti jednaka vrijednosti stupnjeva Brix-a soka ekstrahiranog iz voća, a koji je upotrijebljen za proizvodnju koncentriranog voćnog soka.

Aroma, pulpa i čestice voćnog tkiva koji su dobiveni odgovarajućim fizikalnim postupcima iz iste vrste voća mogu biti vraćeni u voćni sok od koncentriranog voćnog soka.

Voćni sok od koncentriranog voćnog soka proizvodi se primjenom odgovarajućih procesa kojima se zadržavaju esencijalne fizikalne, kemijske, senzorske i prehrambene karakteristike prosječne vrste soka od voća od kojega potječe.

U proizvodnji voćnog soka od koncentriranog voćnog soka dopušteno je miješanje voćnog soka i/ili koncentriranog voćnog soka i voćne kaše i/ili koncentrirane voćne kaše.

2. Koncentrirani voćni sok

Koncentrirani voćni sok proizvodi se od voćnog soka jedne ili više vrsta voća fizikalnim uklanjanjem određene količine vode. Ako je proizvod namijenjen krajnjem potrošaču, količina uklonjene vode treba iznositi najmanje 50%.

Aroma, pulpa i čestice voćnog tkiva koje su dobivene odgovarajućim fizikalnim postupcima iz iste vrste voća mogu biti vraćeni u koncentrirani voćni sok.

3. Voćni sok ekstrahiran vodom

Voćni sok ekstrahiran vodom proizvodi se difuzijom s vodom od:

– pulpe cijelog ploda čiji se sok ne može ekstrahirati niti jednim fizikalnim postupkom, ili

– dehidriranog cijelog ploda.

4. Dehidrirani voćni sok ili voćni sok u prahu

Dehidrirani voćni sok ili voćni sok u prahu proizvodi se od voćnog soka jedne ili više vrsta voća fizikalnim uklanjanjem gotovo sve količine vode.

5. Voćni nektar

Voćni nektar je proizvod koji može fermentirati ali je nefermentiran, a koji:

– se proizvodi dodavanjem vode s ili bez dodatka šećera i/ili meda proizvodima definiranim u točkama od 1. do 4., voćnoj kaši i/ili koncentriranoj voćnoj kaši i/ili mješavini tih proizvoda, i

– udovoljava zahtjevima iz Priloga 4. ovoga Pravilnika.

Ne dovodeći u pitanje Pravilnik o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama (»Narodne novine« broj 84/10., 113/11. i 42/13.)[8], kada se voćni nektari proizvode bez dodatka šećera ili sa smanjenom energetskom vrijednosti, šećeri se mogu u potpunosti ili djelomično zamijeniti sa sladilima u skladu s Pravilnikom o prehrambenim aditivima.

Aroma, pulpa i čestice voćnog tkiva koje su dobivene odgovarajućim fizikalnim postupcima iz iste vrste voća mogu biti vraćeni u voćni nektar.

II. DOPUŠTENI SASTOJCI, POSTUPCI I TVARI

1. Sastav

Vrste koje odgovaraju botaničkom nazivu iz Priloga V. ovoga Pravilnika mogu se koristiti u proizvodnji voćnih sokova, voćnih kaša i voćnih nektara te nose naziv proizvoda prema upotrijebljenom voću ili uobičajeni naziv proizvoda. Za voćne vrste koje nisu navedene u Prilogu V. ovoga Pravilnika primjenjuju se točni botanički ili uobičajeni nazivi.

Za voćni sok vrijednost stupnjeva Brix-a mora biti ista kao u soku dobivenom ekstrakcijom iz voća i ne smije se mijenjati, osim miješanjem sa sokom od iste vrste voća.

Najmanja vrijednost stupnjeva Brix-a propisana u Prilogu V. ovoga Pravilnika za rekonstituirani voćni sok i rekonstituiranu voćnu kašu odnosi se na vrijednosti stupnjeva Brix-a bez topljivih tvari bilo kojih dodanih izbornih sastojaka i aditiva.

2. Dopušteni sastojci

Proizvodima iz Dijela I. ovoga Priloga mogu se dodavati samo sljedeći sastojci:

– vitamini i minerali dopušteni sukladno Pravilniku o hrani obogaćenoj nutrijentima (dodavanje vitamina, minerala i drugih tvari hrani) (»Narodne novine« broj 112/11.);

– prehrambeni aditivi dopušteni sukladno Pravilniku o prehrambenim aditivima (»Narodne novine« broj 62/10., 62/11., 135/11. i 79/12.);

te dodatno:

– voćnom soku, voćnim sokovima od koncentriranog voćnog soka i koncentriranim voćnim sokovima dopušteno je vraćanje arome, pulpe i čestica voćnog tkiva;

– soku od grožđa je dopušteno vraćanje soli vinske kiseline;

– voćnim nektarima je dopušteno: vraćanje arome, pulpe i čestica voćnog tkiva; dodavanje šećera i/ili meda do 20% ukupne mase finalnog proizvoda; i/ili dodavanje sladila.

Tvrdnja kojom se izjavljuje da šećeri nisu dodani voćnom nektaru i bilo koja tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto značenje za potrošača, može se staviti samo ako proizvod ne sadrži nikakve dodane monosaharide ili disaharide ili bilo koju drugu hranu koja se koristi zbog svojih svojstava zaslađivanja, uključujući sladila kao što je definirano u Pravilniku o prehrambenim aditivima. Ako su šećeri prirodno prisutni u voćnom nektaru, na etiketi se također mora nalaziti sljedeći navod: »sadrži prirodno prisutne šećere«;

– proizvodima iz točke (a), prve alineje točke (b), točke (c), druge alineje točke (e) i točke (h) Priloga III. ovoga Pravilnika dopušteno je dodavanje šećera i/ili meda;

– proizvodima definiranima u točkama od 1. do 5. Dijela I. ovoga Priloga, a u svrhu korekcije kiselog okusa, dopušteno je dodavanje soka od limuna i/ili limete i/ili koncentriranog soka od limuna i/ili limete u količini do 3 g po litri soka izraženo kao bezvodna limunska kiselina;

– soku od rajčice i soku od rajčice od koncentriranog soka rajčice dopušteno je dodavanje soli, začina i aromatičnog bilja.

3. Dopušteni postupci i tvari

Proizvodima iz Dijela I. ovoga Priloga dozvoljena je primjena slijedećih postupaka i dozvoljeno je dodavanje sljedećih tvari:

– Mehanički postupci ekstrakcije;

– Uobičajeni fizikalni postupci, uključujući in-line ekstrakciju vodom (difuzija) iz jestivih dijelova voća, osim iz grožđa, za proizvodnju koncentriranih voćnih sokova uz uvjet da tako proizvedeni koncentrirani voćni sokovi udovoljavaju zahtjevima iz točke 1. Dijela I.;

– Za sok od grožđa, kada se primjenjuje sulfitiranje grožđa sa sumporovim dioksidom dopušteno je desulfitiranje fizikalnim postupcima uz uvjet da ukupna količina SO2 u gotovom proizvodu ne prelazi 10 mg/l;

– Pripravci enzima: pektinaze (za cijepanje pektina), proteinaze (za cijepanje proteina) i amilaze (za cijepanje škroba) uz udovoljavanje zahtjevima Pravilnika o prehrambenim enzimima (»Narodne novine« broj 86/10.);

– Jestiva želatina;

– Tanini;

– Silika gel;

– Aktivni ugljen;

– Dušik;

– Bentonit kao adsorpcijska glina;

– Kemijski inertna sredstva za filtraciju i sredstva za taloženje (uključujući perlit, ispranu dijatomejsku zemlju, celulozu, netopljivi poliamid, polivinilpolipirolidon, polistiren) koja udovoljavaju odredbama Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom (»Narodne novine« broj 125/09. i 31/11.);

– Kemijski inertna sredstva za adsorpciju koja udovoljavaju odredbama Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom i koja se koriste za smanjivanje količine limonena i naringina u sokovima od citrusa bez značajnog utjecaja na količine liomonin glukozida, kiselina, šećera (uključujući oligosaharide) ili minerala.

PRILOG II.

DEFINICIJE SIROVINA

Za potrebe ovoga Pravilnika primjenjuju se sljedeće definicije:

1. Voće

Sve vrste voća. Za potrebe ovoga Pravilnika, rajčica se smatra voćem.

Voće mora biti zdravo, odgovarajuće zrelosti i svježe ili konzervirano primjenom fizikalnih postupaka ili obradom, uključujući obradu nakon branja provedeno u skladu s propisima.

2. Voćna kaša

Voćna kaša je proizvod koji može fermentirati ali je nefermentiran, a proizvodi se primjenom odgovarajućih fizikalnih procesa kao što su pasiranje, drobljenje, mljevenje jestivog dijela cijelog ili oguljenog voća bez uklanjanja soka.

3. Koncentrirana voćna kaša

Koncentrirana voćna kaša je proizvod koji se dobiva iz voćne kaše fizikalnim uklanjanjem određene količine vode.

Aroma koja je dobivena primjenom odgovarajućih fizikalnih postupaka, kako je definirano u točki 3. Dijelu II. Priloga I. ovoga Pravilnika, te u potpunosti iz iste vrste voća može biti vraćena u koncentriranu voćnu kašu.

4. Aroma

Ne dovodeći u pitanje Pravilnik o aromama (»Narodne novine« broj 86/10.), povratne arome se dobivaju tijekom prerade voća primjenom odgovarajućih fizikalnih procesa. Ti se fizikalni procesi mogu primijeniti u svrhu zadržavanja, očuvanja ili stabilizacije kvalitete arome, a posebno uključuju cijeđenje, ekstrakciju, destilaciju, filtraciju, adsorpciju, isparavanje, frakcioniranje i koncentriranje.

Aroma se proizvodi od jestivih dijelova voća; iako aroma može biti i hladno prešano ulje od kore citrusa i spojevi iz koštica.

5. Šećeri

– šećeri definirani Pravilnikom o šećerima i metodama analiza šećera namijenjenih za konzumaciju (»Narodne novine« broj 39/09. i 144/10.)[9];

– fruktozni sirup;

– šećeri podrijetlom iz voća.

6. Med

Med je proizvod definiran Pravilnikom o medu (»Narodne novine« broj 93/09.)[10].

7. Pulpa ili čestice voćnog tkiva

Pulpa ili čestice voćnog tkiva su proizvodi koji se dobivaju od jestivih dijelova voća iste vrste bez uklanjanja soka. Kod voća citrusa, pulpa i čestice voćnog tkiva se dobivaju iz endokarpa.

PRILOG III.

SPECIFIČNE OZNAKE ZA ODREĐENE PROIZVODE NAVEDENE U PRILOGU I.

(a) »vruchtendrank«, za voćne nektare;

(b) »Süßmost«;

Oznaka »Süßmost« može se koristiti samo uz nazive proizvoda »Fruchtsaft« ili »Fruchtnektar»:

– za voćni nektar koji je proizveden isključivo od voćnih sokova, koncentriranih voćnih sokova ili mješavina tih proizvoda, a koji nisu pitki u izvornom stanju zbog njihove visoke prirodne kiselosti;

– za voćni sok proizveden od jabuka ili krušaka, uz dodatak jabuka, gdje je to primjenjivo, ali bez dodanog šećera;

(c) »succo e polpa« ili »sumo e polpa«, za voćne nektare proizvedene isključivo od voćne kaše i/ili koncentrirane voćne kaše(d) »æblemost«, za sok od jabuke bez dodanog šećera;

(e) – »sur … saft«, s nazivom upotrijebljene vrste voća na danskom jeziku, za sokove koji su proizvedeni od crnog ribiza, trešanja, crvenog ribiza, bijelog ribiza, malina, jagoda ili bobica bazge, bez dodanog šećera;

– »sød … saft« ili »sødet … saft«, s nazivom upotrijebljene vrste voća na danskom jeziku, za sokove proizvedene iz navedenog voća, sa više od 200 g dodanog šećera po litri;

(f) »äpplemust«, za sok od jabuke bez dodanog šećera;

(g) »mosto«, sinonim za sok od grožđa;

(h) »smiltsērkšķu sula ar cukuru« ili »astelpaju mahl suhkruga« ili »słodzony sok z rokitnika«, za sokove koji su proizvedeni od pasjeg/vučjeg trna s najviše 140 g dodanog šećera po litri.

PRILOG IV.

POSEBNE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA VOĆNE NEKTARE

Voćni nektar proizveden od

Minimalna količina soka i/ili kaše (volumni % finalnog proizvoda)

I. Voća s kiselim sokom koji nisu pitki u izvornom stanju

Marakuja

25

Lulo

25

Crni ribiz

25

Bijeli ribiz

25

Crveni ribiz

25

Ogrozd

30

Pasji/vučji trn

25

Trnjina

30

Šljive

30

Druga vrsta šljiva

30

Jarebika

30

Šipak (plodovi Rosa sp.)

40

Višnje

35

Ostale vrste višnja

40

Borovnice

40

Crna bazga

50

Maline

40

Marelice

40

Jagode

40

Dud/kupine

40

Brusnice

30

Dunje

50

Limuni i limete

25

Ostalo voće koje pripada ovoj skupini

25

II. Voća manje kiselosti, kašasto ili jako aromatično čiji sokovi nisu pitki u izvornom stanju

Mango

25

Banane

25

Guava

25

Papaja

25

Liči

25

Acerola

25

Guanabana

25

Mrežasta anona

25

Ljuskasta anona

25

Mogranj/Nar

25

Indijski oraščić

25

Šljive mombin (Spondias purpurea L.)

25

Umbu (Spondias tuberosa Arruda)

25

Ostalo voće koje pripada ovoj skupini

25

III. Voće čiji su sokovi pitki u izvornom stanju

Jabuke

50

Kruške

50

Breskve

50

Citrus voće osim limuna i limete

50

Ananas

50

Rajčice

50

ostalo voće koje pripada ovoj skupini

50

PRILOG V.

NAJMANJE VRIJEDNOSTI STUPNJEVA BRIX-a ZA REKONSTITUIRANE VOĆNE SOKOVE I REKONSTITUIRANE VOĆNE KAŠE

Uobičajeni naziv voća

Botanički naziv

Najmanja vrijednost stupnjeva Brix-a

Jabuka (*)

Malus domestica Borkh.

11,2

Marelica (**)

Prunus armeniaca L.

11,2

Banana (**)

Musa x paradisiaca L. (izuzev bananica)

21,0

Crni ribiz (*)

Ribes nigrum L.

11,0

Grožđe (*)

Vitis vinifera L. ili njihovih hibrida

Vitis labrusca L. ili njihovih hibrida

15,9

Grejp (*)

Citrus x paradisi Macfad.

10,0

Guava (**)

Psidium guajava L.

8,5

Limun (*)

Citrus limon (L.) Burm.f.

8,0

Mango (**)

Mangifera indica L.

13,5

Naranča (*)

Citrus sinensis (L.) Osbeck

11,2

Marakuja (*)

Passiflora edulis Sims

12,0

Breskva (**)

Prunus persica (L.) Batsch var. persica

10,0

Kruška (**)

Pyrus communis L.

11,9

Ananas (*)

Ananas comosus (L.) Merr.

12,8

Malina (*)

Rubus idaeus L.

7,0

Višnja (*)

Prunus cerasus L.

13,5

Jagoda (*)

Fragaria x ananassa Duch.

7,0

Rajčica (*)

Lycopersicon esculentum, Mill.

5,0

Mandarina (*)

Citrus reticulata Blanco

11,2

Za one proizvode označene sa zvjezdicom (*), koji su proizvedeni kao sok, minimalna relativna gustoća se određuje kao takva u odnosu na vodu pri 20/20 °C.

Za one proizvode označene s dvije zvjezdice (**), koji su proizvedeni kao kaša, određuje se samo najmanja nekorigirana vrijednost stupnjeva Brix-a (bez korekcije kiseline).

[1]Zakonom su preuzete odredbe Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskoga parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. kojom se utvrđuju opća načela i uvjeti Zakona o hrani, osniva Europska agencija za sigurnost hrane, te utvrđuju postupci u predmetu zdravstvene ispravnosti hrane

[2]Pravilnikom su preuzete odredbe Uredbe (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.

[3]Pravilnikom su preuzete odredbe Uredbe (EZ-a) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o dodavanju vitamina, minerala i drugih određenih tvari u hranu

[4]Pravilnikom su preuzete odredbe Uredbe (EZ) br. 1332/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim enzimima.

[5]Pravilnikom su preuzete odredbe Uredbe 1935/2004/EZ/ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima namijenjenim neposrednom dodiru s hranom

[6]Pravilnikom su preuzete odredbe Uredbe (EZ-a) br. 1334/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o aromama

[7]Pravilnikom su preuzete odredbe Direktive Vijeća 98/83/EZ od 3. studenog 1998. o kakvoći vode za ljudsku potrošnju

[8]Pravilnikom su preuzete odredbe Uredbe (EZ-a) br. 1924/2006 Europskog parlamenta i vijeća od 20. prosinca 2006. o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama na hrani

[9]Pravilnikom su preuzete odredbe Direktive Vijeća 2001/111/EZ od 20. prosinca 2001. o šećerima namijenjenim za prehranu ljudi i Direktive Komisije 79/796/EEZ od 26. srpnja 1979. o metodama analiza šećera namijenjenih za prehranu ljudi.

[10]Pravilnikom su preuzete odredbe Direktive Vijeća 2001/110/EZ od 20. prosinca 2001. koja se odnosi na med