MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

1791

Na temelju članka 17.a stavka 5. Zakona o biogorivima za prijevoz (»Narodne novine«, broj 65/09, 145/10, 26/11, 144/12), ministar gospodarstva donosi

PRAVILNIK

O NAČINU I UVJETIMA PRIMJENE ZAHTJEVA ODRŽIVOSTI U PROIZVODNJI I KORIŠTENJU BIOGORIVA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se:

– način, uvjeti i rok primjene zahtjeva održivosti odnosno usklađenosti s kriterijima održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva,

– metodologija za izračun smanjenja emisija stakleničkih plinova u odnosu na emisije koje nastaju korištenjem dizelskog goriva i motornog benzina,

– kriteriji održivosti za biogoriva,

– verifikacija odnosno postupak provjere usklađenosti i utvrđivanja usklađenosti s kriterijima održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva,

– obveza dokazivanja kriterija održivosti na temelju masenih bilanci te njihova verifikaciju,

– metodologija izračuna izbjegnute emisije stakleničkih plinova radi korištenja biogoriva u prijevozu, te informacije koje obveznik stavljanja biogoriva na tržište mora podastrijeti za potrebe verifikacije ispunjenja kriterija.

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi direktiva:

– Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2009/28/EZ od 23. travnja 2009. godine o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjenama i dopunama i budućem ukidanju direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (SL L 140, 5. 6. 2009.).

Članak 3.

Cilj ovoga Pravilnika je:

– smanjiti emisiju stakleničkih plinova u životnom ciklusu goriva koja se koriste u prijevozu,

– smanjiti negativni utjecaj na proizvodnje sirovine i biogoriva na biološku raznolikost, vodu, tlo i zrak te na socio-ekonomski utjecaj.

Definicije izraza

Članak 4.

(1) Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku imaju značenja utvrđena zakonom kojim se uređuje područje biogoriva za prijevoz i posebnim propisima.

(2) U ovome se Pravilniku koriste i drugi izrazi koji imaju sljedeća značenja:

1. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija) – Agencija za plaćanja koja je osnovana na temelju Zakona o poljoprivredi i nadležna je za operativnu provedbu mjera tržišno-cjenovne politike te mjera politike ruralnog razvoja,

2. dobavljač sirovina – nabavitelj sirovine (biomase) proizvođaču biogoriva a uključuje sve sudionike u lancu proizvodnje i dobave sirovine (primarni proizvođač i posrednici u opskrbnom lancu: prvi otkupljivač, proizvođač ulja, trgovac uljem) do proizvođača biogoriva,

3. dobrovoljna nacionalna ili međunarodna shema – sustavi za mjerenje uštede emisije stakleničkih plinova, a osim kriterija održivosti uzimaju u obzir značajne ekološke i socijalne aspekte kojim se promiče održiva proizvodnja biogoriva u zemljama članicama EU i šire. Korištenje tih dobrovoljnih nacionalnih ili međunarodnih programa za biogoriva omogućavaju proizvođaču da ne mora posebno izvješćivati o dijelovima koji su obuhvaćeni tim sustavima. U tom smislu, ovi sustavi moraju biti odobreni od Europske komisije,

4. emisije stakleničkih plinova – sve neto emisije ugljikovog dioksida (CO₂), metana (CH₄) i dušikovog oksida (N₂O) koje se mogu pripisati biogorivu. To obuhvaća sve relevantne faze od ekstrakcije, promet i distribuciju, preradu i izgaranje, neovisno o mjestu nastanka tih emisija,

5. emisija stakleničkih plinova po energetskoj jedinici – ukupna masa emisije stakleničkih plinova povezanih s biogorivima, izražena kao ekvivalent CO2, podijeljena s ukupnim sadržajem energije u biogorivu, (izraženo kao njegova donja ogrjevna vrijednost),

6. energijske vrijednosti svih goriva izračunavaju se uzimajući u obzir prosječne energijske vrijednosti goriva propisane u Prilogu I. Pravilnika o utvrđivanju prosječnih energijskih vrijednosti goriva,

7. gorivo je gorivo za pogon motornih vozila i brodova za potrebe prijevoza, u skladu s propisom koji uređuje kakvoću goriva,

8. IAKS mjere ruralnog razvoja je integrirani administrativni i kontrolni sustav mjera koje obuhvaćaju način i uvjeti dodjele potpora utvrđenih u Pravilniku o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja (»Narodne novine«, broj 145/12 i 29/13),

9. ispunjenje zahtjeva ili kriterija održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva, u smislu propisa koji uređuju biogoriva, je usklađenost s kriterijima održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva,

10. izvješće obveznika stavljanja biogoriva na tržište je izvješće o provedbi godišnjeg plana obveznika koje sadrži podatke i analizu ispunjenja obveze stavljanja biogoriva na tržište u prethodnoj godini i buduće mjere, a obrazac izvješća je propisan Pravilnikom o mjerama za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu,

11. ispunjenje obveze stavljanja biogoriva na tržište je osiguravanje stavljanja na tržište od obveznika stavljanja biogoriva na tržište ukupne količine goriva koja u jednoj kalendarskoj godini sadrži minimalni udjel biogoriva koji odgovara nacionalnom cilju utvrđenom nacionalnim akcijskim planom. Pri izračunu ispunjenja obveze uzima se u obzir samo ona energija biogoriva za koja je obveznik dokazao da je proizvedena u skladu s kriterijima održivosti,

12. neovisni revizor je pravna ili fizička osoba koja provjerava odnosno verificira sukladnost s kriterijima održivosti za biogoriva u okviru dobrovoljnog nacionalnog ili međunarodnog sustava odobrenog od Europske komisije u skladu s Priopćenjem Komisije o dobrovoljnim programima i zadanim vrijednostima u shemi EU održivosti za biogoriva i bio tekućinama,

13. potvrda je dokument koji prati pošiljku biogoriva i koja dokazuje da je ova pošiljka biogoriva ispunila sve kriterije održivosti,

14. povlašteni proizvođač je proizvođač biogoriva koji ima dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje biogoriva i ispunjava druge uvjete utvrđene Zakonom o biogorivima za prijevoz i provedbenim propisima za korištenje novčanih poticaja,

15. praćenje količine biogoriva stavljene na tržište ili na korištenje (u daljnjem tekstu: monitoring količine biogoriva) je postupak utvrđivanja količine biogoriva stavljenog na tržište ili na korištenje koji uključuje neposrednu provjeru tehnoloških postupaka dodavanja biogoriva naftnom gorivu, provjeravanje isprava o sukladnosti na osnovi kojih proizvođači goriva jamče za količinu biogoriva u dizelskom gorivu ili motornom benzinu i utvrđivanje količine biogoriva u pojedinim pošiljkama goriva, odnosno provjeravanje dokumentacije koja prati pošiljku goriva po postupku utvrđenom u programu monitoringa količine biogoriva,

16. Pravilnik o mjerama za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu je Pravilnik o mjerama za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu (»Narodne novine«, broj 42/10),

17. Pravilnik o utvrđivanju prosječnih energijskih vrijednosti goriva je Pravilnik o utvrđivanju prosječnih energijskih vrijednosti goriva (»Narodne novine«, broj 36/11) kojim se propisuju prosječne energijske vrijednosti goriva, usklađene s odredbama Direktive 2009/28/EZ,

18. Pravilnik o uvjetima i postupku za ostvarivanje poticaja za proizvodnju biogoriva za prijevoz – Pravilnik o uvjetima i postupku za ostvarivanje poticaja za proizvodnju biogoriva za prijevoz,

19. proizvođač – pravna ili fizička osoba koja proizvodi biogorivo. Proizvođač se smatra distributerom kada proizvodi i stavlja proizvod na tržište,

20. stvarna vrijednost emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku biogoriva – uzima u obzir uštede emisija stakleničkih plinova do kojih dolazi prilikom proizvodnje i uporabe biogoriva i izračunava se u skladu s Prilogom 1, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika,

21. tipična vrijednost uštede emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku biogoriva – procjena reprezentativne uštede emisije stakleničkih plinova za postupak proizvodnje određenoga biogoriva, u skladu s Prilogom 3, koji je sastavni dio ovog Pravilnika,

22. verifikacija ispunjenja kriterija održivosti – postupak pregleda i utvrđivanja usklađenosti s kriterijima održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva,

23. verifikator – ovlaštena osoba koja provodi postupak pregleda i utvrđivanja usklađenosti s kriterijima održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva, uključujući izvješća o emisijama stakleničkih plinova, a ovlaštenje stječe sukladno Zakonu o zaštiti okoliša i pripadajućim propisima u djelokrugu ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša,

24. zadana vrijednost uštede emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku biogoriva – vrijednost koja proizlazi iz tipične vrijednosti primjenom prethodno utvrđenih faktora, u skladu s Prilogom 1 i Prilogom 2, koji su sastavni dio ovog Pravilnika, primjenjuje umjesto stvarne vrijednosti,

25. zahtjev ili kriterij održivosti  je zahtjev propisan za proizvodnju i korištenje biogoriva radi ostvarivanja ciljeva održivog razvoja, a primjenjuje se kao kriterij kod utvrđivanja ispunjenja nacionalnog cilja i obveze stavljanja biogoriva na tržište te kao uvjet za ostvarivanje prava na isplatu poticaja za proizvodnju biogoriva, neovisno o tome jesu li sirovine za proizvodnju biogoriva uzgojene u Republici Hrvatskoj ili su uvezene,

26. Zakon – Zakon o biogorivima za prijevoz (»Narodne novine«, br. 65/09, 145/10, 26/11, 144/12),

27. životni vijek biogoriva – vrijeme u kojem se izračunava emisija stakleničkih plinova do kojih dolazi prilikom proizvodnje i uporabe biogoriva, odnosno emisije do kojih dolazi prilikom proizvodnje sirovine, proizvodnje biogoriva, distribucije i korištenja biogoriva.

II. KRITERIJI ODRŽIVOSTI

Kriteriji održivosti za biogoriva

Članak 5.

(1) U cilju smanjivanja stakleničkih plinova iz članka 3. ovoga Pravilnika koriste se biogoriva koja su proizvedena sukladno kriterijima održivosti iz članaka 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga Pravilnika, neovisno o državi podrijetla sirovine iz koje je proizvedeno biogorivo.

(2) Za biogoriva proizvedena iz otpada i ostataka, osim ostataka iz poljoprivrede, ribarstva, šumarstva i akvakulture, primjenjuju se samo kriteriji održivosti propisani člankom 6. ovoga Pravilnika.

Minimalna ušteda emisija stakleničkih plinova

Članak 6.

(1) Ušteda emisija stakleničkih plinova zbog upotrebe biogoriva mora biti:

1. najmanje 35 %, do 31. prosinca 2016. godine,

2. najmanje 50 %, od 1. siječnja 2017. godine,

3. najmanje 60 %, od 1. siječnja 2018. godine za biogoriva čija je proizvodnja počela 1. siječnja 2017. godine ili kasnije.

(2) Ušteda emisija stakleničkih plinova zbog upotrebe biogoriva utvrđuje se sukladno članku 11., odnosno članku 12. ovoga Pravilnika.

Kriteriji održivosti za zemljišta na području Republike Hrvatske

Članak 7.

(1) Sirovine za biogoriva u Republici Hrvatskoj nije dopušteno koristiti sa zemljišta čiji je status vrlo značajan za očuvanje biološke raznolikosti. Takvo zemljište je svako od niže navedenih zemljišta koje je u siječnju 2008. godine ili kasnije imalo status vrlo značajan za očuvanje biološke raznolikosti, neovisno o tome je li zemljište zadržalo taj status:

1. prašuma i šuma s autohtonim drvenastim vrstama u kojoj nisu jasno vidljivi znakovi ljudskog djelovanja te nisu značajno narušeni ekološki procesi;

2. područje zaštićeno na temelju propisa o zaštiti prirode;

3. ekološki značajno područje, utvrđeno na temelju nacionalnih i međunarodnih propisa;

4. područje značajno za očuvanje rijetkih i/ili ugroženih vrsta i/ili staništa utvrđenih na temelju međunarodnih sporazuma;

5. prirodni travnjak velikog značaja za biološku raznolikost, koji opstaje bez potrebe antropogenih intervencija, prirodnog je sastava vrsta i nenarušenih ekoloških karakteristika i procesa;

6. poluprirodni travnjak velikog značaja za biološku raznolikost, koji nije degradiran, osim u slučajevima kad je za njegovo očuvanje nužno uklanjanje ugrožavajući drvenaste vegetacije.

(2) Sirovine za biogoriva u Republici Hrvatskoj nije dopušteno koristiti sa zemljišta s velikim zalihama ugljika. Takvo zemljište je svako od niže navedenih zemljišta koje je u siječnju 2008. godine imalo status pohrane velikih zaliha ugljika i više nema taj status:

1. močvarno stanište ili zemljište koje je veći dio godine prekriveno ili zasićeno vodom;

2. zemljište koje predstavlja šumu, sukladno propisima o šumama;

3. zemljište površine veće od 1 hektara, obraslo drvećem višim od 5 metara, čije krošnje pokrivaju 10 – 30% površine, ili drveće koje može dosegnuti navedene granične kriterije u svojem prirodnom staništu.

(3) Sirovine za biogoriva u Republici Hrvatskoj nije dopušteno koristiti sa zemljišta koje je u siječnju 2008. godine imalo status tresetišta ili cretnih staništa.

(4) Neovisno o odredbi stavka 2. točke 3. ovoga članka proizvodnja sirovina za biogoriva je dopuštena na zemljištima za koja je dokazano da su zalihe ugljika prije i poslije promjene korištenja odnosno konverzije takve da se uz korištenje metodologije iz članka 11. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika mogu ispuniti kriteriji definirani člankom 5. ovoga Pravilnika.

(5) Proizvodnja sirovina za biogoriva koje su dobivene na zemljištu s velikim zalihama ugljika definiranim u stavku 2. ovoga članka, dopuštena je ukoliko je zemljište u trenutku pripreme proizvodnje sirovine imalo isti status kao i u siječnju 2008. godine.

Kriteriji održivosti za zemljišta izvan područja Republike Hrvatske

Članak 8.

(1) Sirovine za biogoriva izvan područja Republike Hrvatske nije dopušteno koristiti sa zemljišta čija je status vrlo značajan za očuvanje biološke raznolikosti. Takvo zemljište je svako od niže navedenih zemljišta koje je u siječnju 2008. godine ili kasnije imalo status vrlo značajan za očuvanje biološke raznolikosti, neovisno o tome je li zemljište zadržalo taj status:

1. prašuma i šuma s autohtonim drvenastim vrstama u kojoj nisu jasno vidljivi znakovi ljudskog djelovanja te nisu značajno narušeni ekološki procesi;

2. područje zaštićeno na temelju propisa o zaštiti prirode;

3. područje značajno za očuvanje rijetkih i/ili ugroženih vrsta i/ili staništa utvrđenih na temelju međunarodnih sporazuma, uključenosti na popise međuvladinih organizacija ili Međunarodne unije za očuvanje prirode, uz uvjet priznanja od strane Europske komisije;

4. prirodni travnjak velikog značaja za biološku raznolikost, koji opstaje bez potrebe antropogenih intervencija, prirodnog je sastava vrsta i nenarušenih ekoloških karakteristika i procesa;

5. poluprirodni travnjak velikog značaja za biološku raznolikost koji bi bez usmjerenih antropogenih intervencija izgubio status travnjaka, te koji nije degradiran.

(2) Sirovine za biogoriva izvan područja Republike Hrvatske nije dopušteno koristiti sa zemljišta s velikim zalihama ugljika. Takvo zemljište je svako od niže navedenih zemljišta koje je u siječnju 2008. godine imalo status pohrane velikih zaliha ugljika i više nema taj status:

1. močvarno stanište ili zemljište koje je veći dio godine prekriveno ili zasićeno vodom;

2. neprekinuto šumsko područje površine veće od 1 hektara, obraslo drvećem višim od 5 metara, čije krošnje pokrivaju više od 30% površine, ili drvećem koje može dosegnuti navedene granične kriterije u svojem prirodnom staništu;

3. zemljište površine veće od 1 hektara, obraslo drvećem višim od 5 metara, čije krošnje pokrivaju 10 – 30% površine, ili drvećem koje može dosegnuti navedene granične kriterije u svojem prirodnom staništu.

(3) Sirovine za biogoriva izvan područja Republike Hrvatske nije dopušteno koristiti sa zemljišta koje je u siječnju 2008. godine imalo status tresetišta ili cretnih staništa.

(4) Neovisno o odredbama stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka proizvodnja sirovina za biogoriva je dopuštena na:

1. području iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, ukoliko je dokazano da proizvodnja sirovine ne utječe negativno na ciljeve zaštite prirode;

2. poluprirodnom travnjaku iz stavka 1. točke 5. ovoga članka, ukoliko je dokazano da je proizvodnja sirovina sukladna potrebnim zahvatima u cilju očuvanja povoljnog stanja travnjaka;

3. zemljištu iz stavka 2. točke 3. ovoga članka, ukoliko je dokazano da su zalihe ugljika prije i poslije promjene korištenja odnosno konverzije takve da se uz korištenje metodologije iz članka 11. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika mogu ispuniti kriteriji definirani odredbama članka 5. ovoga Pravilnika;

4. tresetištu iz stavka 3. ovog članka, ukoliko je dokazano da uzgoj i proizvodnja sirovina ne uzrokuju isušivanje prethodno neisušenog tla.

(5) Ukoliko su sirovine za biogoriva dobivene sa zemljišta s velikim zalihama ugljika definiranim stavkom 2. ovoga članka, njihovo korištenje je dopušteno uz uvjet da je zemljište u trenutku pripreme proizvodnje sirovine imalo isti status kao i u siječnju 2008. godine.

Proizvodnja u Europskoj uniji

Članak 9.

(1) Sirovine poljoprivrednog podrijetla, proizvedene u Europskoj uniji i korištene za proizvodnju biogoriva, moraju biti proizvedene sukladno Uredbi Vijeća (EZ) br. 73/2009 o uspostavljanju zajedničkih propisa za shemu direktne potpore za poljoprivrednike koji se nalaze unutar zajedničke poljoprivredne politike i uspostavljanju određenih programa potpora za poljoprivrednike, i u skladu s dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima propisanim Uredbom 73/2009/EZ.

(2) Proizvodnja iz stavka 1. ovoga članka u Republici Hrvatskoj dokazuje se uvidom u dokumentaciju Agencije o podnošenju zahtjeva za izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja poljoprivrednog proizvođača za tekuću godinu.

Uvoz u Europsku uniju

Članak 10.

(1) Biogoriva i sirovine za biogoriva mogu se uvoziti iz država izvan Europske unije.

(2) Proizvođači biogoriva i distributeri goriva, koji uvoze biogoriva i sirovine za biogoriva iz zemalja izvan Europske unije, s kojima je Europska komisija sklopila dvostrani ili višestrani sporazum, ne podliježu nadzoru usklađenosti s minimalnim okolišnim i socijalnim zahtjevima s obzirom na utjecaje proizvodnje biogoriva, ukoliko tako odluči Europska komisija.

(3) Proizvođači biogoriva i distributeri goriva, koji uvoze biogoriva i sirovine za biogoriva iz zemalja izvan Europske unije, s kojima je Europska komisija nije sklopila dvostrani ili višestrani sporazum, zbog utjecaja proizvodnje biogoriva podliježu nadzoru usklađenosti s minimalnim okolišnim i socijalnim zahtjevima definiranim u Prilogu 2 ovoga Pravilnika.

(4) Nadzor iz stavka 3. ovoga članka provode neovisni revizori.

III. IZRAČUN EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA

Metode za određivanje emisija stakleničkih plinova

Članak 11.

(1) Emisija stakleničkih plinova iz životnog vijeka biogoriva određuje se pomoću jedne od sljedećih metoda:

1. za proizvodnju u tablici 1. ili 2. Priloga 3., koji je sastavni dio ovog Pravilnika, s obzirom na zadanu vrijednost uštede stakleničkih plinova i vrijednosti godišnjih emisija iz promjene sadržaja ugljika »e(l)«, uzrokovane prenamjenama zemljišta za biogoriva, izračunava se sukladno formuli iz točke 6. Priloga 1., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, a za jednak ili manji od nule, može se koristiti zadana vrijednost;

2. emisije stakleničkih plinova izračunavaju se kao stvarne vrijednosti prema formuli iz točke 1. Priloga 1., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika;

3. pomoću izračuna koji sadrži zbroj elemenata jednadžbe u točki 1. Priloga 1., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, gdje se pored stvarnih vrijednosti za neke faktore primjenjuju procijenjene raščlanjene zadane vrijednosti u tablicama 1. i 2. Priloga 1. koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

(2) Zadane vrijednosti u tablici 1. Priloga 3., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika i raščlanjene zadane vrijednosti u tablici 1. Priloga 1., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika koriste se samo ako su sirovine:

1. proizvedene izvan Europske unije,

2. proizvedene u Europskoj uniji u područjima uključenih u popis područjima koja su klasificirani kao razinu 2. Nomenklature teritorijalnih jedinica za statistiku (u daljnjem tekstu: NUTS) ili kao više disagregirane NUTS razini u skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003 o uspostavi zajedničke klasifikacije teritorijalnih jedinica za statistiku (NUTS) ili

3. iz otpada ili ostataka, osim ostataka iz poljoprivrede, akvakulture i ribarstva.

(3) Ne dovodeći u pitanje emisije stakleničkih plinova u tablicama 1. i 2. Priloga 3., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika i tablica 1. i 2. Priloga 1., koji su sastavni dio ovoga Pravilnika, mogu se za utvrđivanje uštede stakleničkih plinova koristiti i druge vrijednosti u okviru dobrovoljnog nacionalnog ili međunarodnog sustava mjerenja uštede stakleničkih plinova. To se može primjenjivati i za postavljanje standarda za proizvodnju biomase u okviru dobrovoljnog nacionalnog ili međunarodnog sustava koji je usvojila Europska komisija.

Emisije stakleničkih plinova

Članak 12.

(1) Ušteda emisija stakleničkih plinova za biogoriva iz članka 6. stavka 2. ovoga Pravilnika izračunava se pomoću sljedeće jednadžbe:

Ušteda emisija = (EF – E)/EF x 100 (%),

gdje je:

E = ukupne emisije od biogoriva, izračuni pomoću jednadžbe Priloga 1. (g CO2eq/MJ).

EF = ukupne stvarne emisije od fosilnog goriva, dostupne prema aktima Europske komisije (gCO2eq/MJ).

(2) Ako stvarna prosječna vrijednost ukupnih emisija stakleničkih plinova iz fosilnog dijela u dizelskom gorivu ili motornom benzinu »EF« iz stavka 1. ovoga članka nije objavljen od strane Europske komisije, primjenjuje se vrijednost 83,8 gCO (2eq)/MJ.

IV. ISPUNJAVANJE KRITERIJA ODRŽIVOSTI

Obveze proizvođača biogoriva

Članak 13.

(1) Povlašteni proizvođač biogoriva mora osigurati neovisnu verifikaciju ispunjavanja kriterija održivosti za biogoriva u skladu s člankom 17. ovoga Pravilnika.

(2) Povlašteni proizvođač, za svaku pošiljku biogoriva izdaje pripadajuću potvrdu o ispunjenju kriterija održivosti biogoriva koja sadrži:

1. podatke o povlaštenom proizvođaču sukladno članku 20. Pravilnika o uvjetima i postupku za ostvarivanje poticaja za proizvodnju biogoriva za prijevoz s brojem pošiljke biogoriva;

2. naziv ovlaštenog verifikatora ili neovisnog revizora za verifikaciju usklađenosti s kriterijima održivosti za biogoriva;

3. podatke o vrsti, količini, cijeni, energijskoj vrijednosti, zemlji porijekla sirovine za proizvodnju biogoriva koju je povlašteni proizvođač preradio i ukupne emisije stakleničkih plinova, određenim primjenom jedne od metode navedene članku 11. stavku 1. ovoga Pravilnika;

4. izjavu povlaštenog proizvođača o usklađenosti s kriterijima održivosti iz članka 5. ovog Pravilnika;

5. naziv dobrovoljnog nacionalnog ili međunarodnog sustava ako je ušteda emisija stakleničkih plinova za biogoriva utvrđena u skladu sa člankom 11. stavkom 3. ovoga Pravilnika;

6. utvrđivanje usklađenosti s dodanom vrijednošću za dobivanje biomase iz saniranog degradiranog zemljišta iz točke 6. i 7. Priloga 1., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, ako se u izračunu utjecaja pošiljke na stakleničke plinove koristi jednadžba iz točke 1. Priloga 1., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Ova dodana vrijednost ne odnosi se na biogoriva proizvedena iz otpada i ostataka;

7. utvrđivanje usklađenosti s emisijama iz akumulacije ugljika u tlu zbog boljeg poljoprivrednog gospodarenja iz točke 1. Priloga 1., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, ako se u izračunu utjecaja pošiljke na stakleničke plinove koristi jednadžba iz točke 1. Priloga 1., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Ova dodana vrijednost ne odnosi se na biogoriva proizvedena iz otpada i ostataka.

(3) Obrazac potvrde o usklađenosti s kriterijima održivosti biogoriva (Obrazac KOB) iz stavka 2. ovoga članka nalazi se u Prilogu 4., i sastavni je dio ovoga Pravilnika.

(4) Povlašteni proizvođač mora voditi evidenciju:

1. o uštedama stakleničkih plinova za sva biogoriva u skladu s člankom 12. ovoga Pravilnika;

2. o datumu i mjestu nabave (kupnje), količine, porijekla svih sirovina i posrednika u opskrbnom lancu svake pošiljke sirovina za proizvodnju biogoriva.

(5) Povlašteni proizvođač biogoriva mora voditi evidenciju o usklađenosti s kriterijima održivosti biogoriva, uključujući i informacije o usklađenosti sa stavcima 1., 2. i 4. ovoga članka najmanje pet godina te na zahtjev, ustupiti dokumentaciju ministarstvima nadležnim za poljoprivredu, šumarstvo, zaštitu okoliša i prirode i energetiku.

(6) Povlašteni proizvođač mora omogućiti pristup svim potrebnim informacijama verifikatoru i/ili neovisnom revizoru za verifikaciju usklađenosti s kriterijima održivosti za potrebe stavka 1. ovog članka.

Obveze dobavljača sirovina

Članak 14.

(1) Dobavljač sirovina, za svaku pošiljku sirovina za proizvodnju biogoriva mora voditi evidenciju o:

1. količini i vrsti sirovine;

2. mjesto podrijetla sirovine, a za proizvedenu sirovinu (biomasu) na području poljoprivrednog zemljišta Republike Hrvatske također treba osigurati:

– MIBPG (matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva) proizvođača sirovine (biomase) na temelju kojeg je proizvođač upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

– ID broj, površinu i vrstu uporabe ARKOD parcele na kojoj je proizvedena sirovina (biomasa) uz uvjet da se poljoprivredno zemljište nalazi na području koje zadovoljava kriterije održivosti iz članka 7. ovoga Pravilnika.

3. datumu i mjestu nabave (kupnje) svih prethodnih posrednika u opskrbnom lancu svake pošiljke sirovina.

(2) Dobavljač sirovina mora ustupiti proizvođaču biogoriva, na njegov zahtjev, podatke za izradu pripadajuće potvrde iz članka 13. stavka 2. ovoga Pravilnika i informacije sukladno članku 13. stavku 4. točki 2. ovoga Pravilnika.

(3) Dobavljač sirovina mora arhivirati sve podatke i informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, najmanje pet godina, a na zahtjev, ustupiti dokumentaciju ministarstvima nadležnim za poljoprivredu i šumarstvo.

(4) Dobavljač sirovina mora omogućiti pristup svim potrebnim informacijama iz stavka 1. i 2. ovoga članka, verifikatoru i/ili neovisnom revizoru za verifikaciju usklađenosti s kriterijima održivosti, za potrebe članka 13. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Obveze distributera

Članak 15.

(1) Distributer koji stavlja na tržište mješavinu dizelskog goriva ili motornog benzina s biogorivom ili biogorivo iz drugih država članica Europske unije ili uvezene iz zemalja izvan Europske unije radi stavljanja na tržište u Republici Hrvatskoj, mora:

1. osigurati neovisnu verifikaciju ispunjenja kriterija održivosti za biogoriva u skladu s člankom 17. ovoga Pravilnika;

2. za svaku pošiljku biogoriva dobiti prateću potvrdu koja sadrži najmanje podatke potrebne iz članka 13. stavka 2. ovoga Pravilnika. Sastavni dio prateće potvrde također može biti dokument koji dokazuje usklađenost s kriterijima održivosti u skladu s Odlukom Komisije od 12. siječnja 2011. u svezi s određenim informacijama o biogorivima i tekućim biogorivima

3. izdati pripadajuću potvrdu o usklađenosti s kriterijima održivosti goriva koja sadrži podatke o:

– distributeru,

– vrsti biogoriva, načinu i mjestu umješavanja biogoriva s dizelskim gorivom ili motornim benzinom,

– ovlaštenom verifikatoru ili neovisnom revizoru za verifikaciju usklađenosti s kriterijima održivosti za biogoriva,

– izdavanju potvrde (certifikata) o sukladnosti,

– izjavu distributera o usklađenosti s kriterijima održivosti iz članka 5. ovoga Pravilnika,

– dobrovoljnom nacionalnom ili međunarodnom sustavu ako je ušteda emisija stakleničkih plinova za biogoriva utvrđena u skladu sa člankom 11. stavkom 3. ovoga Pravilnika.

(2) Obrazac potvrde o usklađenosti s kriterijima održivosti goriva (Obrazac KOG) iz stavka 1. točke 3. ovoga članka nalazi se u Prilogu 5. i sastavni je dio ovoga Pravilnika

(3) Distributer mora arhivirati podatke iz stavka 1. ovog članka najmanje pet godina te na zahtjev, ustupiti dokumentaciju ministarstvima nadležnim za zaštitu okoliša i energetiku.

(4) Distributer mora osigurati pristup svim potrebnim informacijama verifikatoru i/ili neovisnom revizoru za verifikaciju usklađenosti s kriterijima održivosti za potrebe stavka 1. točke 1. ovoga članka.

Bilanca mase

Članak 16.

(1) Proizvođač biogoriva i distributer može miješati pojedinačne pošiljke sirovina ili biogoriva s različitim kriterijima održivosti kako bi se ispunili kriteriji iz članaka 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga Pravilnika.

(2) Ako mješavina pošiljaka sirovina ili biogoriva s različitim kriterijima održivosti umješava jednu ili više sirovina ili biogoriva koji ne udovoljavaju kriterijima iz članaka 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga Pravilnika, uštede ukupne emisije stakleničkih plinova, energije i mase materijala ili biogoriva ne uzimaju se u obzir u bilanci mase iz stavka 1. ovoga članka.

Neovisna verifikacija kriterija održivosti

Članak 17.

(1) Utvrđivanje usklađenosti s kriterijima održivosti provodi verifikator ili neovisni revizor.

(2) Proizvođač biogoriva i distributer, koji primjenjuje dobrovoljni nacionalni ili međunarodni sustav, koji je odobrila Europska komisija, mora osigurati neovisnu verifikaciju kriterija održivosti od strane neovisnih revizora.

(3) U slučaju da je sirovina za biogorivo ili biogorivo porijeklom s teritorija Republike Hrvatske, neovisni revizor koji verificira kriterije održivosti u Republici Hrvatskoj mora ishoditi potvrdu od ministarstva nadležnog za okoliš o prihvaćanju obavijesti o namjeri zaključivanja ugovora s naručiteljem iz Republike Hrvatske s odgovarajućim dokazima, sukladno posebnom propisu koji uređuje uvjete za izdavanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša.

(4) Verifikator ili neovisni revizor dužan je u roku od 15 dana obavijestiti ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša o svakoj promjeni u svezi s utvrđivanjem verifikacije usklađenosti s kriterijima održivosti.

(5) Verifikator ili neovisni revizor obvezan je pregledati godišnje izvješće iz članka 18. ovoga Pravilnika te pripremiti izvješće o verifikaciji.

V. IZVJEŠĆIVANJE

Godišnje izvješće

Članak 18.

(1) Proizvođač biogoriva i distributer dužan je, do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, verifikatoru ili neovisnom revizoru, podnijeti izvješće o količini emisija stakleničkih plinova i potrošnje goriva, koja je proizvedena ili kupljena u prethodnoj godini, koje sadrži najmanje:

1. ukupnu količinu i vrijednost svih vrsta energije iz proizvedenog i isporučenog biogoriva, s podacima o mjestu nabave (kupnje) i porijeklu;

2. prosječne emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku biogoriva za svaku vrstu proizvedenog ili isporučenog biogoriva po jedinici energije;

3. informacije o usklađenosti kriterija iz članka 13. stavka 2. točke 4. i članka 15. stavka 1. točke 3. ovoga Pravilnika.

(2) Proizvođač biogoriva dužan je, do kraja ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, ministarstvu nadležnom za energetiku podnijeti izvješće iz stavka 1. ovoga članka. Izvješću se dodaje izvješće verifikatora ili neovisnog revizora iz članka 17. stavka 6. ovoga Pravilnika.

(3) Distributer je dužan do kraja ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, ministarstvu nadležnom za energetiku podnijeti skupno izvješće koje sadrži:

1. izvješće iz stavka 1. ovoga članka,

2. izvješće verifikatora ili neovisnog revizora iz članka 17. stavka 6. ovoga Pravilnika,

3. podatke o količini i energijskog vrijednosti svih vrsta goriva koje su stavljene na tržište za potrebe prijevoza.

VI. USKLAĐENOSTI S KRITERIJIMA ODRŽIVOSTI ZA BIOGORIVA

Članak 19.

(1) Praćenje odnosno verifikacija usklađenosti s kriterijima održivosti za biogoriva provodi se kroz izvješće verifikatora ili neovisnom revizijom usklađenosti s kriterijima održivosti.

(2) Izvješće verifikaciji ili neovisnoj reviziji usklađenosti s kriterijima održivosti izrađuje se u skladu s odredbama ovoga Pravilnika, Pravilnikom o mjerama za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu i posebnim propisima iz područja zaštite okoliša.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

Do ishođenja ovlaštenja za obavljanje stručnih poslova verifikacije izvješća o emisijama iz postrojenja, poslove verifikacije o emisijama iz postrojenja obavljanju pravne osobe, koje su sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša, ovlaštene za obavljanje stručnih poslova verifikacije izvješća o emisijama iz postrojenja.

Članak 21.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/13-01/144

Urbroj: 526-03-02-02-02/2-13-8

Zagreb, 20. lipnja 2013.

Ministar
Ivan Vrdoljak, v. r.

PRILOG 1

Pravila za izračun emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku biogoriva

1. Emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri proizvodnji i uporabi biogoriva izračunavaju se kao:

E = eec + e_l + e_p + e_td + e_u – e_sca – e_ccs – e_ccr – e_ee,

gdje je

E = ukupne emisije od uporabe goriva

e_ec = emisije od ekstrakcije ili uzgoja sirovina

e_l = godišnje emisije zbog promjene zaliha ugljika prouzročene promjenom uporabe zemljišta

e_p = emisije od obrade

e_td = emisije od prometa i distribucije

e_u = emisije koje nastaju pri uporabi biogoriva

e_sca = uštede emisija iz akumulacije ugljika u tlu zbog boljega poljoprivrednog gospodarenja

e_ccs = uštede emisija radi hvatanja i geološkoga pohranjivanja ugljika

e_ccr = uštede emisija radi hvatanja i zamjene ugljika i

e_ee = uštede emisija od viška električne energije koji nastaje pri kogeneraciji.

Emisije koje nastaju pri proizvodnji strojeva i opreme ne uzimaju se u obzir.

2. Emisije stakleničkih plinova iz goriva, E, izražavaju se u gramima ekvivalenta CO₂ na MJ goriva g CO₂eq/MJ.

3. Odstupajući od točke 2. za goriva namijenjena prometu vrijednosti izračunane kao gCO₂eq/MJ mogu se prilagođivati kako bi uzele u obzir razlike među biogorivima pri obavljenome korisnom radu izražene kao km/MJ. Takve se prilagodbe rade samo kad se podastru dokazi o obavljenome korisnom radu.

4. Staklenički su plinovi uzeti u obzir za potrebe točke 1. CO₂, N₂O i CH₄. Za potrebe izračunavanja ekvivalenta CO₂ ti se plinovi vrednuju kako slijedi:

CO₂ = 1

N₂O = 296

CH₄ = 23

5. Emisije koje nastaju pri ekstrakciji ili uzgoju sirovina eec, uključuju emisije:

a) pri samome procesu ekstrakcije ili uzgoja;

b) pri skupljanju sirovina;

c) iz otpadaka i curenja tekućina;

d) iz proizvodnje kemikalija ili proizvoda upotrijebljenih pri ekstrakciji ili uzgoju.

Hvatanje CO₂ u uzgoju sirovina ne uzima se u obzir. Potvrđena smanjenja emisije stakleničkih plinova koja nastaju pri spaljivanju na lokacijama za proizvodnju ulja bilo gdje na svijetu odbijaju se. Umjesto uporabe stvarnih vrijednosti za emisije iz uzgoja mogu se upotrijebiti procjene na temelju prosječnih vrijednosti izračunane za manja geografska područja od onih upotrijebljenih u izračunu zadanih vrijednosti.

6. Godišnje emisije koje nastaju zbog promjena zaliha ugljika kao rezultat promjene uporabe zemljišta (el) izračunavaju se jednakomjernim dijeljenjem ukupnih emisija tijekom 20 godina. Za izračun tih emisija primjenjuje se sljedeće pravilo:

el = (CS_R – CS_A) × 3,664 × 1/20 × 1/P – e_B^[1],

gdje je

e_l = godišnje emisije stakleničkih plinova zbog promjena zaliha ugljika kao rezultat promjene uporabe zemljišta (mjereno kao masa ekvivalenta CO₂ po jedinici energije biogoriva);

CS_R = zaliha ugljika po jedinici površine povezana s referentnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Referentna uporaba zemljišta je uporaba zemljišta u siječnju 2008. ili 20 godina prije dobivanja sirovina ovisno o tome što je kasnije;

CS_A = zaliha ugljika po jedinici površine povezana sa stvarnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). U slučaju kad se zaliha ugljika akumulira tijekom razdoblja duljega od godine dana, vrijednost koja se pripisuje CSA je procijenjena zaliha po jedinici površine nakon 20 godina ili kad ljetina sazrije, ovisno o tome što je prije;

P = produktivnost prinosa (mjerena kao energija iz pogonskoga biogoriva ili drugoga tekućeg biogoriva po jedinici površine godišnje) i

e_B = dodana vrijednost 29 gCO₂eq/MJ pogonskoga biogoriva ili drugoga tekućeg biogoriva ako je biomasa dobivena sa saniranoga degradiranog zemljišta pod uvjetima navedenim u točki 7. ovog Priloga.

7. Dodana vrijednost »e_B« 29 gCO₂eq/MJ pripisuje se ako postoje dokazi da predmetno zemljište:

(a) u siječnju 2008. nije upotrebljavano u poljoprivredne ili druge svrhe i

(b) pripada u jednu od sljedećih kategorija:

(i) jako degradirano zemljište, uključujući zemljište koje je prije bilo upotrebljavano u poljoprivredne svrhe

(ii) jako onečišćeno zemljište.

Dodana vrijednost 29 gCO₂eq/MJ primjenjuje se za razdoblje do 10 godina od dana prenamjene zemljišta u poljoprivredne svrhe, pod uvjetom da se za zemljišta koja pripadaju pod točku (i) osigura stalan rast zaliha ugljika te znatno smanjenje erozije zemljišta koja pripadaju pod točku (ii) smanji onečišćenost tla.

8. Kategorije iz točke 7. (b) definirane su kako slijedi:

(i) »jako degradirano zemljište« označuje zemljište koje je tijekom duljega razdoblja bilo u većoj mjeri podložno zasoljavanju ili mu je nizak sadržaj organskih tvari i znatno je erodirano;

(ii) »jako onečišćeno« označuje zemljište koje je nepogodno za uzgajanje hrane za ljude i hrane za životinje zbog onečišćenosti.

Takvo zemljište uključuje zemljište koje je uključeno u državni ili lokalni prostorno planski dokument u svrhu poboljšanja degradiranog ili onečišćenog zemljišta te je od strane države članice Europske unije i odlukom Europske komisije utvrđeno kao takvo.

9. Zalihe ugljika u zemljištu izračunavaju se u skladu s odlukom Komisije 2010/335/EU od 10. lipnja 2010. o smjernicama za izračun zaliha ugljika zemljišta za potrebe Priloga V. Direktive 2009/28/EC (SL br L. 151 na 17 6., 2010, str. 19).

10. Emisije koje nastaju pri obradi »e_p« uključuju emisije iz:

a) same obrade,

b) otpadaka i istjecanja (prokapavanja) i

c) proizvodnje kemikalija ili proizvoda upotrijebljenih u obradi.

Pri uzimanju u obzir električne energije koja nije proizvedena u okviru pogona za proizvodnju goriva, pretpostavlja se da je intenzitet emisije stakleničkih plinova proizvodnje i distribucije te električne energije jednak prosječnome intenzitetu emisije proizvodnje i distribucije električne energije u definiranom području. Odstupajući od ovoga pravila, proizvođači mogu upotrebljavati prosječnu vrijednost za pojedini pogon za proizvodnju električne energije koju taj pogon proizvede, ako taj pogon nije priključen na elektroenergetsku mrežu.

11. Emisije zbog prijevoza i distribucije »e_td« uključuju emisije koje nastaju pri prometu i skladištenju sirovina i poluproizvoda te skladištenju i distribuciji gotovih proizvoda. Emisije koje nastaju pri prometu i distribuciji koje se uzimaju u obzir pod točkom 5. ovog Priloga ne uzimaju se u obzir pod ovom točkom.

12. Emisije koje nastaju pri uporabi goriva »eu« računaju se kao nula za pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva.

13. Uštede emisija od hvatanja i geoloških zaliha ugljika »e_ccs« koje već nisu uzete u obzir u »e_p«, ograničavaju se na emisije onemogućene hvatanjem i sekvestracijom emitiranoga CO₂ izravno povezanoga s ekstrakcijom, prometom, obradom i distribucijom goriva.

14. Uštede emisija od hvatanja i zamjene ugljika »e_ccr« ograničavaju se na emisije izbjegnute hvatanjem CO₂ čiji ugljik potječe od biomase i koji se upotrebljava za zamjenu, ograničavaju se na CO₂ koji se dobiva od fosilnoga goriva, upotrijebljenog u komercijalnim proizvodima i uslugama.

15. Uštede emisija od viška električne energije iz kogeneracije »e_ee« uzimaju se u obzir za višak električne energije proizvedene sustavima za proizvodnju biogoriva koji upotrebljavaju kogeneraciju, osim kad je biogorivo upotrijebljeno za kogeneraciju suproizvod koji nije ostatak poljoprivrednoga prinosa. Pri uzimanju u obzir toga viška električne energije, veličina kogeneracijske jedinice smatra se kao najmanja potrebna za to da kogeneracijska jedinica isporučuje toplinu koja je potrebna za proizvodnju biogoriva. Uštede emisija stakleničkih plinova povezane s viškom električne energije smatraju se jednakima količini stakleničkih plinova koji bi se emitirali da je jednaka količina električne energije proizvedena u elektrani koja upotrebljava isto biogorivo kao i kogeneracijska jedinica.

16. Kad se u procesu proizvodnje biogoriva proizvede istodobno biogorivo za koje se emisije izračunavaju i jedan ili više proizvoda (suproizvoda), emisije stakleničkih plinova dijele se između goriva ili njegova neposrednog proizvoda i suproizvoda razmjerno njihovu energetskom sadržaju (određenom kao donja ogrjevna vrijednost u slučaju suproizvoda koji nisu električna energija).

17. Za potrebe izračuna iz točke 16. emisije koje se dijele su »e_ec«, »e_l« i oni dijelovi »e_p«, »e_td« i »e_ee« koji se odvijaju do procesne faze i uključujući procesnu fazu u kojoj je suproizvod proizveden. Ako je došlo do koje podjele na suproizvode u ranijoj procesnoj fazi u životnome ciklusu, u tu se svrhu umjesto ukupne količine tih emisija upotrebljava dio tih emisija dodijeljenih u posljednjoj takvoj procesnoj fazi posrednome proizvodu biogoriva.

U slučaju pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva svi suproizvodi, uključujući električnu energiju, koji ne pripadaju u područje primjene točke 15. uzimaju se u obzir za potrebe ovoga izračuna, osim ostataka poljoprivrednih proizvoda, uključujući slamu, ostatke šećerne trske, lupine, klipove i orahove ljuske. Suproizvodi koji imaju negativan energetski sadržaj za potrebe izračuna uzimaju se kao da im je energetski sadržaj nula.

Otpad, poljoprivredni ostaci ljetine, uključujući ostatke šećerne trske, lupine, klipove, orahove ljuske i ostatke od postupka obrade, uključujući sirovi glicerin (nerafinirani glicerin) smatraju se da im je životni ciklus emisije stakleničkih plinova nula do procesa skupljanja tih materijala.

U slučaju biogoriva koja se proizvode u rafinerijama jedinica analize za potrebe izračuna iz točke 16. je rafinerija.

Tablica 1. Raščlanjene zadane vrijednosti za pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva

Raščlanjene zadane vrijednosti za uzgoj: »eec«

Proizvodni procesi dobivanja pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva	Tipične emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)	Zadane emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)
etanol iz šećerne repe	12	12
etanol iz pšenice	23	23
etanol iz kukuruza proizveden u Zajednici	20	20
etanol iz šećerne trske	14	14
dio iz obnovljivih izvora ETBE	Jednak kao pri dobivanju etanola
dio iz obnovljivih izvora TAEE	Jednak kao pri dobivanju etanola
biodizel iz repičina sjemena	29	29
biodizel iz suncokreta	18	18
biodizel iz soje	19	19
biodizel iz palmina ulja	14	14
biodizel iz otpadnoga biljnoga ulja ili životinjske masti(*)	0	0
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom	30	30
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom	18	18
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom	15	15
čisto biljno ulje iz repičina sjemena	30	30
bioplin iz komunalnoga organskog otpada kao komprimirani prirodni plin	0	0
bioplin od vlažnog gnoja kao komprimirani prirodni plin	0	0
bioplin od suhog gnoja kao komprimirani prirodni plin	0	0
(*) S iznimkom masti proizvedene od životinjskih nusproizvoda razvrstanih u materijal kategorije 3. u skladu s Uredbom (EZ-a) br. 2774/2002.

Raščlanjene zadane vrijednosti za obradu (uključujući višak električne energije): »e_p – e_ee«

Proizvodni procesi dobivanja pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva	Tipične emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)	Zadane emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ) |
etanol iz šećerne repe	19	26
etanol iz pšenice (procesno gorivo nije specificirano)	32	45
etanol iz pšenice (lignit kao procesno gorivo u pogonu kogeneracije)	32	45
etanol iz pšenice (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnome kotlu (bojleru)	21	30
etanol iz pšenice (prirodni plin kao procesno gorivo u pogonu kogeneracije)	14	19

Proizvodni proces dobivanja pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva	Tipične emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)	Zadane emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)
etanol iz pšenice (slama kao procesno gorivo u pogonu kogeneracije)	1	1
etanol iz kukuruza proizveden u Zajednici (prirodni plin kao procesno gorivo u pogonu kogeneracije)	15	21
etanol iz šećerne trske	1	1
dio iz obnovljivih izvora ETBE	Jednak kao pri dobivanju etanola
dio iz obnovljivih izvora TAEE	Jednak kao pri dobivanju etanola
biodizel iz repičina sjemena	16	22
biodizel iz suncokreta	16	22
biodizel iz soje	18	26
biodizel iz palmina ulja (proces nije specificiran)	35	49
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari)	13	18
biodizel iz otpadnoga biljnoga ulja ili životinjske masti	9	13
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom	10	13
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom	10	13
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces nije specificiran)	30	42
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces sa zahvaćanjem metana u uljari)	7	9
čisto biljno ulje iz repičina sjemena	4	5
bioplin iz komunalnoga organskog otpada kao komprimirani prirodni plin	14	20
bioplin od vlažnog gnoja kao komprim. prirodni plin	8	11
bioplin od suhog gnoja kao komprim. prirodni plin	8	11

Raščlanjene zadane vrijednosti za prijevoz i distribuciju: »e_td«

Proizvodni proces dobivanja pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva	Tipične emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)	Zadane emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)
etanol iz šećerne repe	2	2
etanol iz pšenice	2	2
etanol iz kukuruza proizveden u Zajednici	2	2
etanol iz šećerne trske	9	9
dio iz obnovljivih izvora ETBE	Jednak kao pri dobivanju etanola
dio iz obnovljivih izvora TAEE	Jednak kao pri dobivanju etanola
biodizel iz repičinoga sjemena	1	1
biodizel iz suncokreta	1	1
biodizel iz soje	13	13
biodizel iz palmina ulja	5	5
biodizel iz otpadnoga biljnoga ulja ili životinjske masti (*)	1	1
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom	1	1
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom	1	1
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom	5	5
čisto biljno ulje iz repičina sjemena	1	1
bioplin iz komunalnoga organskog otpada kao komprimirani prirodni plin	3	3
bioplin od vlažnog gnoja kao komprim. prirodni plin	5	5
bioplin od suhog gnoja kao komprim. prirodni plin	4	4

Ukupno za uzgoj, obradu, prijevoz i distribuciju

Proizvodni procesi dobivanja pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva	Tipične emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)	Zadane emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)
etanol iz šećerne repe	33	40
etanol iz pšenice (procesno gorivo nije specificirano)	57	70
etanol iz pšenice (lignit kao procesno gorivo u pogonu kogeneracije)	57	70
etanol iz pšenice (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnome kotlu)	46	55
etanol iz pšenice (prirodni plin kao procesno gorivo u pogonu kogeneracije)	39	44
etanol iz pšenice (slama kao procesno gorivo u pogonu kogeneracije)	26	26
etanol iz kukuruza proizveden u Zajednici (prirodni plin kao procesno gorivo u pogonu kogeneracije)	37	43
etanol iz šećerne trske	24	24
dio iz obnovljivih izvora ETBE	Jednak kao pri dobivanju etanola
dio iz obnovljivih izvora TAEE	Jednak kao pri dobivanju etanola
biodizel iz repičina sjemena	46	52
biodizel iz suncokreta	35	41
biodizel iz soje	50	58
biodizel iz palmina ulja (proces nije specificiran)	54	68
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari)	32	37
biodizel iz otpadnoga biljnoga ulja ili životinjske masti	10	14
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom	41	44
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom	29	32
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces nije specificiran)	50	62
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces sa zahvaćanjem metana u uljari)	27	29
čisto biljno ulje iz repičina sjemena	35	36
bioplin iz komunalnoga organskog otpada kao komprimirani prirodni plin	17	23
bioplin od vlažnog gnoja kao komprim. prirodni plin	13	16
bioplin od suhog gnoja kao komprim. prirodni plin	12	15

Tablica 2. Procijenjene raščlanjene zadane vrijednosti za buduću pogonska biogoriva i tekuća biogoriva koja u siječnju 2008. nisu bila na tržištu ili su bila u zanemarivim količinama

Raščlanjene zadane vrijednosti za uzgoj: »e_ec«

Proizvodni proces dobivanja pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva	Tipične emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)	Zadane emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)
etanol iz slame pšenice	3	3
etanol iz otpadnoga drva	1	1
etanol iz uzgojene šume	6	6
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnoga drva	1	1
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume	4	4
DME iz otpadnoga drva	1	1
DME iz uzgojene šume	5	5
metanol iz otpadnoga drva	1	1
metanol iz uzgojene šume	5	5
dio iz obnovljivih izvora MTBE	Jednak kao pri dobivanju metanola

Raščlanjene zadane vrijednosti za obradu (uključujući višak električne energije): »e_p – e_ee«

Proizvodni proces dobivanja pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva	Tipične emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)	Zadane emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)
etanol iz slame pšenice	5	7
etanol iz drva	12	17
Fischer-Tropschov dizel iz drva	0	0
DME iz drva	0	0
metanol iz drva	0	0
dio iz obnovljivih izvora MTBE	Jednak kao pri dobivanju metanola

Raščlanjene zadane vrijednosti za transport i distribuciju: »e_td«

Proizvodni procesi dobivanja pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva	Tipične emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)	Zadane emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)
etanol iz slame pšenice	2	2
etanol iz otpadnoga drva	4	4
etanol iz uzgojene šume	2	2
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnoga drva	3	3
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume	2	2
DME iz otpadnoga drva	4	4
DME iz uzgojene šume	2	2
metanol iz otpadnoga drva	4	4
metanol iz uzgojene šume	2	2
dio iz obnovljivih izvora MTBE	Jednak kao pri dobivanju metanola

Ukupno za uzgoj, obradu, transport i distribuciju

Proizvodni proces dobivanja pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva	Tipične emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)	Zadane emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)
etanol iz slame pšenice	11	13
etanol iz otpadnoga drva	17	22
etanol iz uzgojene šume	20	25
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnoga drva	4	4
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume	6	6
DME iz otpadnoga drva	5	5
DME iz uzgojene šume	7	7
metanol iz otpadnoga drva	5	5
metanol iz uzgojene šume	7	7
dio iz obnovljivih izvora MTBE	Jednak kao pri dobivanju metanola

PRILOG 2

Minimalni okolišni i socijalni zahtjevi

Minimalni okolišni i socijalni zahtjevi su ispunjeni ukoliko su potvrđene i primjenjene sljedeće konvencije Međunarodne organizacije rada:

• Konvencija o prisilnom ili obveznom radu (br. 29, 1930.)

(»Narodne novine – Međunarodni ugovori« br. 5/00)

• Konvencija o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje (br. 87, 1948.) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« br. 3/00)

• Konvencija o primjeni načela prava na organiziranje i kolektivnog pregovaranja (br. 98, 1949.) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« br. 3/00)

• Konvencija o jednakosti plaća (br. 100, 1951.) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« br. 3/00)

• Konvencija o ukinuću prinudnog rada (br. 105, 1957.) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« br. 12/96, 7/97)

• Konvencija o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje (br. 111, 1958.) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« br. 5/00)

• Konvencija o najnižoj dobi za zapošljavanje (br. 138, 1973.) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« br. 3/02)

• Konvencija o zabrani i trenutnim djelovanjima za ukidanje najgorih oblika dječjeg rada (br. 182, 1999.) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« br. 5/01, 1/12)

Osim navedenih konvencija, za ispunjavanje minimalnih okolišnih i socijalnih zahtjeva također moraju biti potvrđeni i primijenjeni sljedeći međunarodni propisi:

• Zakon o potvrđivanju Protokola o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« br. 7/02; Odluka o stupanju na snagu – »Narodne novine – Međunarodni ugovori« br. 13/03)

• Zakon o potvrđivanju Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« br. 12/99; Odluka o stupanju na snagu – »Narodne novine – Međunarodni ugovori« br. 5/00)

PRILOG 3

Tipične i zadane vrijednosti uštede stakleničkih plinova u životnom vijeku biogoriva

Tablica 1. Tipične i zadane vrijednosti za biogoriva ako su proizvedena bez neto emisija ugljika zbog promjene uporabe zemljišta

Proizvodni proces dobivanja biogoriva	Tipična ušteda emisija stakleničkih plinova	Zadana ušteda emisija stakleničkih plinova
etanol iz šećerne repe	61 %	52 %
etanol iz pšenice (procesno gorivo nije specificirano)	32 %	16 %
etanol iz pšenice (lignit kao procesno gorivo u pogonu kogeneracije)	32 %	16 %
etanol iz pšenice (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnome kotlu)	45 %	34 %
etanol iz pšenice (prirodni plin kao procesno gorivo u pogonu kogeneracije)	53 %	47 %
etanol iz pšenice (slama kao procesno gorivo u pogonu kogeneracije)	69 %	69 %
etanol iz kukuruza proizveden u Zajednici (prirodni plin kao procesno gorivo u pogonu kogeneracije)	56 %	49 %
etanol iz šećerne trske	71 %	71 %
dio iz obnovljivih izvora of etil-tercijarni-butil-eter (ETBE)	Jednak kao pri dobivanju etanola
dio iz obnovljivih izvora of tercijarni-amil-etil-eter (TAEE)	Jednak kao pri dobivanju etanola
biodizel iz repičina sjemena	45 %	38 %
biodizel iz suncokreta	58 %	51 %
biodizel iz soje	40 %	31 %
biodizel iz palmina ulja (proces nije specificiran)	36 %	19 %
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari)	62 %	56 %
biodizel iz otpadnoga biljnoga ulja ili životinjske masti (*)	88 %	83 %
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom	51 %	47 %
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom	65 %	62 %
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces nije specificiran)	40 %	26 %
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari)	68 %	65 %
čisto biljno ulje iz repičina sjemena	58 %	57 %
bioplin iz komunalnoga organskog otpada kao komprimirani prirodni plin	80 %	73 %
bioplin od vlažnog gnoja kao komprim. prirodni plin	84 %	81 %
bioplin od suhog gnoja kao komprim. prirodni plin	86 %	82 %
(*) Mast proizvedena od životinjskih nusproizvoda razvrstano kao materijal kategorije 3. u skladu s Uredbom (EZ-a) br. 1774/2002 Europskoga parlamenta i Vijeća od 3. listopada 2002. o zdravstvenim pravilima za životinjske nusproizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi2 nije uključeno.

[2]

Tablica 2. Procijenjene tipične i zadane vrijednosti za buduća biogoriva koja u siječnju 2008. nisu bila na tržištu, ili su bila samo u zanemarivim količinama, ako su proizvedena bez neto emisija ugljika zbog promijenjene uporabe zemljišta

Proizvodni proces dobivanja biogoriva	Tipična ušteda emisija stakleničkih plinova	Zadana ušteda emisija stakleničkih plinova
etanol iz slame pšenice	87 %	85 %
etanol iz otpadnoga drva	80 %	74 %
etanol iz uzgojene šume	76 %	70 %
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnoga drva	95 %	95 %
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume	93 %	93 %
dimetileter iz otpadnoga drva (DME)	95 %	95 %
DME iz uzgojene šume	92 %	92 %
metanol iz otpadnoga drva	94 %	94 %
metanol iz uzgojene šume	91 %	91 %
dio iz obnovljivih izvora metil-tercijarni-butil-etera (MTBE)	Jednak kao pri dobivanju metanola

PRILOG 4.

Obrazac KOB

PRILOG 5.

Obrazac KOG