Zakon o održivom gospodarenju otpadom

NN 94/2013 (22.7.2013.), Zakon o održivom gospodarenju otpadom

HRVATSKI SABOR

2123

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O ODRŽIVOM GOSPODARENJU OTPADOM

Proglašavam Zakon o održivom gospodarenju otpadom, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. srpnja 2013. godine.

Klasa: 011-01/13-01/194

Urbroj: 71-05-03/1-13-2

Zagreb, 18. srpnja 2013.

Predsjednik

Republike Hrvatske

Ivo Josipović, v. r.

ZAKON

O ODRŽIVOM GOSPODARENJU OTPADOM

I. OPĆE ODREDBE

Područje primjene Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom utvrđuju mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada.

(2) Odredbe ovoga Zakona utvrđuju sustav gospodarenja otpadom uključujući red prvenstva gospodarenja otpadom, načela, ciljeve i način gospodarenja otpadom, strateške i programske dokumente u gospodarenju otpadom, nadležnosti i obveze u gospodarenju otpadom, lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, djelatnosti gospodarenja otpadom, prekogranični promet otpada, informacijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom.

Primjena pravne stečevine Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

– Direktiva 2008/98/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o otpadu i ukidanju određenih direktiva (SL L 312, 22. 11. 2008.)

– Direktiva 2010/75/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17. 12. 2010.)

– Direktiva Vijeća 1999/31/EZ o odlaganju otpada (SL L 182, 16. 7. 1999.)

– Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o geološkom skladištenju ugljikovog dioksida i o izmjenama i dopunama Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskoga parlamenta i Vijeća 2006/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ-e) br. 1013/2006 (SL L 140, 5. 6. 2009.)

– Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima kojom se ukida Direktiva 91/157/EEZ (SL L 266, 26. 9. 2006.)

– Direktiva 2004/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. koja izmjenjuje i dopunjuje Direktivu 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 047 18/02/2004.)

– Direktiva 2000/53/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21. 10. 2000.)

– Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24. 7. 2012.).

(2) Ovim se Zakonom utvrđuje okvir za provedbu sljedećih akata Europske unije:

– Uredba (EZ-a) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (SL L 190, 12.7.2006.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EU-e) br. 255/2013 kojom se, u svrhu prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku, dopunjuju prilozi I.C, VII. i VIII. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (SL L 79, 21.3.2013.)

– Odluka Komisije 2000/532/EZ koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ koja donosi popis otpada u skladu s člankom 1. točkom (a), Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vijeća 94/904/EZ koja donosi popis opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4., Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (SL L 226,6.9.2000.)

– Odluka Komisije 2011/753/EU o uspostavi pravila i metoda izračuna za provjeru poštivanja ciljeva iz članka 11(2) Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 310, 25.11.2011.).

Članak 3.

(1) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na:

1. plinovite tvari koje se ispuštaju u atmosferu i ugljikov dioksid izdvojen i transportiran u svrhu geološkog skladištenja i geološki uskladišten u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje geološko skladištenje ugljikovog dioksida,

2. zemlju/tlo (in situ) uključujući neiskopano onečišćeno tlo i građevine trajno povezane sa zemljištem,

3. neonečišćeno tlo i druge materijale iz prirode iskopane tijekom građevinskih aktivnosti ukoliko je nedvojbeno da će se taj materijal za građevinske svrhe koristiti u svojem prirodnom obliku na gradilištu s kojeg je iskopan te na višak iskopa koji sukladno zakonu kojim se uređuje rudarstvo predstavlja mineralnu sirovinu,

4. radioaktivni otpad,

5. eksplozivne tvari nepodesne za uporabu,

6. fekalije, ako nisu obuhvaćene stavkom 2. točkom 2. ovoga članka,

7. slamu i drugi prirodni neopasni poljoprivredni ili šumski materijal koji se nalazi u prirodi i koji se koristi u poljoprivredi, šumarstvu, osim ako se slama i drugi prirodni neopasni poljoprivredni materijal koristi kao biomasa ili gorivo u postupcima ili metodama za proizvodnju energije koji ne štete okolišu niti ugrožavaju ljudsko zdravlje.

(2) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se, u mjeri u kojoj je to propisano drugim propisima, na:

1. otpadne vode,

2. nusproizvode životinjskoga podrijetla uključujući prerađene proizvode obuhvaćene posebnim propisom, osim proizvoda namijenjenih spaljivanju, odlaganju na odlagališta ili uporabi u postrojenjima za proizvodnju bioplina ili komposta,

3. strvine uginulih životinja koje nisu zaklane, uključujući životinje usmrćene radi istrebljenja epizootskih bolesti, koje se zbrinjavaju prema posebnom propisu,

4. otpad koji nastaje pri traženju, iskapanju, obrađivanju i skladištenju mineralnih sirovina te radu kamenoloma obuhvaćen posebnim propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina,

5. sedimente koji se vade ili premještaju unutar korita i inundacijskih područja površinskih vodotoka i drugih voda radi njihova uređenja ili provedbe zaštite od štetnog djelovanja voda ili ublažavanja posljedica suša ili regeneracije zemljišta ako se dokaže da su ti sedimenti neopasni,

6. otpad od genetski modificiranih organizama,

7. otpad nastao redovitim radom plovnih objekata koji se predaje u prihvatne uređaje u lukama.

Pojmovi

Članak 4.

(1) Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1. »biološki razgradivi otpad« je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom;

2. »biootpad« je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda;

3. »biorazgradivi komunalni otpad« je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad;

4. »centar za gospodarenje otpadom« je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada;

5. »deklasifikacija« je postupak dokazivanja da je određeni otpad koji je, u skladu s Katalogom otpada, određen kao opasan u pojedinačnom slučaju neopasni otpad;

6. »djelatnost druge obrade otpada« je postupak pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja otpada;

7. »djelatnost oporabe otpada« uključuje postupke oporabe propisane Dodatkom II. ovoga Zakona;

8. »djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom« uključuje postupak posredovanja u gospodarenju otpadom koji obuhvaća poslove posredništva i organizacije sakupljanja, oporabe, zbrinjavanja i druge obrade otpada, posredovanja u prijenosu prava i obveza u vezi otpada, vođenja evidencija i očevidnika u vezi gospodarenja otpadom za potrebe drugih;

9. »djelatnost prijevoza otpada« je prijevoz otpada za vlastite potrebe ili za potrebe drugih na teritoriju Republike Hrvatske;

10. »djelatnost sakupljanja otpada« uključuje postupke sakupljanja otpada i interventnog sakupljanja otpada i postupak sakupljanja otpada u reciklažno dvorište;

11. »djelatnost trgovanja otpadom« je kupovanje i prodavanje otpada sa ili bez preuzimanja otpada u posjed bez obzira na način prodaje;

12. »djelatnost zbrinjavanja otpada« uključuje postupke zbrinjavanja otpada propisane Dodatkom I. ovoga Zakona;

13. »gospodarenje otpadom« su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik;

14. »građevina za gospodarenje otpadom« je građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom. Ne smatra se građevinom za gospodarenje otpadom građevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada;

15. »građevni otpad« je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao;

16. »interventno sakupljanje otpada« je sakupljanje otpada uređajima i opremom u svrhu hitnog uklanjanja otpada s određene lokacije radi sprječavanja nastanka i/ili smanjenja na najmanju moguću mjeru onečišćenja okoliša, ugrožavanja ljudskog zdravlja, uzrokovanja šteta biljnom i životinjskom svijetu i drugih šteta;

17. »inertni otpad« je otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama;

18. »krupni (glomazni) komunalni otpad« je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i određen je naputkom iz članka 29. stavka 11. ovoga Zakona;

19. »komunalni otpad« je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva;

20. »materijalna oporaba« je svaki postupak oporabe koji ne uključuje energetsku oporabu i preradu u materijale koji će se koristiti kao gorivo;

21. »metoda« je način izvođenja tehnološkog procesa na određenoj lokaciji određenom opremom, uređajem, vozilom i ljudstvom, uključujući upravljački nadzor izvođenja tehnološkog procesa;

22. »miješani komunalni otpad« je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01;

23. »mobilni uređaj za obradu otpada« je pokretna tehnička jedinica u kojoj se otpad obrađuje, u pravilu, na mjestu nastanka ili na mjestu ugradnje u materijale postupcima obrade, osim R1, D1, D2, D3, D4, D5, D6, D7, D10, D11 i D12 i postupaka R i D u kojima nastaje otpadna voda koja se ispušta u okoliš. Mobilnim uređajem za obradu otpada ne smatra se onaj uređaj koji se koristi duže od šest mjeseci na određenoj lokaciji, osim mobilnog uređaja kojim se koristi radi sanacije onečišćene lokacije;

24. »morski otpad« je otpad u morskom okolišu i obalnom području u neposrednom kontaktu s morem koji nastaje ljudskim aktivnostima na kopnu ili moru, a nalazi se na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu ili je naplavljen;

25. »nasipavanje otpada« je postupak oporabe pri kojem se odgovarajući otpad koristi za nasipavanje iskopanih površina ili u tehničke svrhe pri krajobraznom uređenju i kojim se otpad koristi kao zamjena za materijal koji nije otpad sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona;

26. »najbolje raspoložive tehnike« su najbolje raspoložive tehnike sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša;

27. »neopasni otpad« je otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava određenih Dodatkom III. ovoga Zakona;

28. »neusklađeno odlagalište« je odlagalište koje ne ispunjava uvjete propisane pravilnikom iz članka 104. ovoga Zakona i određeno je odlukom iz članka 26. stavka 6. ovoga Zakona;

29. »notifikacijski postupak« je postupak prethodne pisane obavijesti i odobrenja u prekograničnom prometu otpada koji podliježe takvom postupku;

30. »obrada otpada« su postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja;

31. »odlagalište otpada« je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište), uključujući:

a. interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu proizvodnje,

b. odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje duže od jedne godine),

c. iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem pogodne za odlaganje otpada

32. »odvojeno sakupljanje« je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada;

33. »opasni otpad« je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava određenih Dodatkom III. ovoga Zakona;

34. »oporaba otpada« je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu. U Dodatku II. ovoga Zakona sadržan je popis postupaka oporabe koji ne isključuje druge moguće postupke oporabe;

35. »otpad« je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa;

36. »otpadna ulja« su mineralna ili sintetička ulja za podmazivanje ili industrijska ulja koja su postala neprikladna za uporabu za koju su prvobitno namijenjena, primjerice ulja iz motora s unutarnjim izgaranjem i ulja reduktora, ulja za podmazivanje, ulja za turbine i hidraulička ulja;

37. »ovlaštenik« je pravna ili fizička osoba – obrtnik kojem je prema ovom Zakonu dana suglasnost za sklapanje ugovora s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u vezi gospodarenja posebnom kategorijom otpada;

38. »ponovna uporaba« je svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova proizvoda, koji nisu otpad, u istu svrhu za koju su izvorno načinjeni;

39. »posjednik otpada« je proizvođač otpada ili pravna i fizička osoba koja je u posjedu otpada;

40. »posrednik« je pravna ili fizička osoba – obrtnik koja obavlja djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom, uključujući i posrednika koji ne preuzima otpad u neposredni posjed;

41. »postupci gospodarenja otpadom« su: sakupljanje otpada, interventno sakupljanje otpada, priprema za ponovnu uporabu, priprema prije oporabe i zbrinjavanja, postupci oporabe i zbrinjavanja, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom, prijevoz otpada, energetska oporaba određenog otpada, sakupljanje otpada u reciklažno dvorište i privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada;

42. »potapanje otpada« je postupak zbrinjavanja otpada koji uključuje odlaganje otpada s plovnih objekata ili zrakoplova u more te odlaganje, skladištenje ili ukopavanje otpada s plovnih objekata ili zrakoplova na morsko dno ili u morsko podzemlje;

43. »prethodna suglasnost« je obavijest kojom nadležno tijelo države polazišta najavljuje prekogranični promet otpada koji podliježe notifikacijskom postupku;

44. »pretovarna stanica« (transfer stanica) je građevina za skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja;

45. »priprema za ponovnu uporabu« su postupci oporabe kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda koji su postali otpad provjerom, čišćenjem ili popravkom, pripremaju za ponovnu uporabu bez dodatne prethodne obrade;

46. »problematični otpad« je opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se problematičnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada;

47. »proizvodni otpad« je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača;

48. »proizvođač otpada« je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva otpada;

49. »proizvođač proizvoda« je pravna ili fizička osoba – obrtnik koja na profesionalnoj osnovi razvija, proizvodi, prerađuje, obrađuje, prodaje, unosi ili uvozi, odnosno stavlja na tržište proizvode i/ili uređaje i/ili opremu;

50. »reciklažno dvorište« je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada;

51. »reciklažno dvorište za građevni otpad« je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada;

52. »recikliranje« je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje;

53. »regeneracija otpadnih ulja« označava svaki postupak oporabe kojim se bazna ulja mogu proizvesti rafiniranjem otpadnih ulja, posebno uklanjanjem nečistoća, proizvoda oksidacije i aditiva sadržanih u takvim uljima;

54. »sakupljanje otpada« je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu;

55. »skladištenje otpada« je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana;

56. »spaljivanje otpada« je postupak oporabe, odnosno zbrinjavanja otpada u kojem se spaljuje otpad sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem. To uključuje oksidacijsko spaljivanje otpada, kao i druge termičke procese, poput pirolize, rasplinjavanja ili plazma procesa, sve dok se rezultirajući produkti tih obrada nakon toga spaljuju;

57. »sprječavanje nastanka otpada« su mjere poduzete prije nego li je tvar, materijal ili proizvod postao otpad, a kojima se smanjuju:

a) količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda,

b) štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili

c) sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima.

58. »stavljanje na tržište« je svaki postupak proizvođača proizvoda kojim određeni proizvod čini dostupan kupcu, neovisno o načinu prodaje na teritoriju Republike Hrvatske,

59. »suspaljivanje otpada« je postupak oporabe, odnosno zbrinjavanja otpada čija je prvenstvena svrha proizvodnja energije ili materijalnih produkata (proizvoda) i u kojem se otpad koristi kao redovno ili dopunsko gorivo ili u kojem se otpad termički obrađuje radi zbrinjavanja. To uključuje oksidacijsko spaljivanje otpada, kao i druge termičke procese, poput pirolize, rasplinjavanja ili plazma procesa, sve dok se rezultirajući produkti tih obrada nakon toga spaljuju;

60. »tehnološki procesi gospodarenja otpadom« (u daljnjem tekstu: tehnološki procesi) su određene funkcionalno-tehnološke cjeline gospodarenja otpadom kojima se opisuje materijalni tok otpada, a uključuju prikupljanje, prihvat, skladištenje, prethodno razvrstavanje i razvrstavanje, miješanje otpada, pakiranje, popravak, čišćenje, provjera budućeg proizvoda i u slučaju oporabe ili zbrinjavanja otpada tehnološke procese koje je odredio podnositelj zahtjeva za dozvolu za gospodarenje otpadom sukladno smjernicama;

61. »termička obrada otpada« su postupci spaljivanja, suspaljivanja i drugi postupci obrade otpada kojima se promjenom temperature otpada postiže promjena strukture i svojstva otpada;

62. »trgovac otpadom« je pravna ili fizička osoba koja u svoje ime i za svoj račun kupuje i prodaje otpad, uključujući trgovca otpadom koji ne preuzima otpad u neposredni posjed;

63. »vlasnik otpada« je osoba koja je nositelj materijalnih i drugih prava i obveza u vezi otpada;

64. »zbrinjavanje otpada« je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj kad postupak kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U Dodatku I. ovoga Zakona sadržan je popis postupaka zbrinjavanja koji ne isključuje druge moguće postupke zbrinjavanja otpada.

(2) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Ovlasti ministra

Članak 5.

(1) Način rada u središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima, u vezi s provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, propisuje ministar nadležan za poslove zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: ministar) naputkom.

(2) Ovlašćuje se ministar da za potrebe izrade nacrta propisa koje je po ovom Zakonu ovlaštena donositi Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i ministar, za izradu i provedbu nacionalnih planova, programa i izvješća te za ocjenu o iznimci od primjene reda prvenstva gospodarenja otpadom osniva povjerenstva, imenuje članove povjerenstva te uređuje način njihova rada.

Načela gospodarenja otpadom

Članak 6.

(1) Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na sljedećim načelima:

1. »načelo onečišćivač plaća« – proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad;

2. »načelo blizine« – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš;

3. »načelo samodostatnosti« – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada;

4. »načelo sljedivosti« – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.

(2) Proizvođač proizvoda od kojeg nastaje otpad, odnosno proizvođač otpada snosi troškove gospodarenja tim otpadom.

II. GOSPODARENJE OTPADOM

Red prvenstva gospodarenja otpadom

Članak 7.

(1) U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom, i to:

1. sprječavanje nastanka otpada,

2. priprema za ponovnu uporabu,

3. recikliranje,

4. drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i

5. zbrinjavanje otpada.

(2) Prilikom primjene reda prvenstva gospodarenja otpadom nadležna tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem i pravne osobe koje prema posebnim propisima obavljaju poslove zaštite okoliša:

1. poduzimaju mjere kojima se potiču rješenja koja nude najbolji ishod za okoliš što može uključivati i prilagodbu reda prvenstva za gospodarenje određenom vrstom otpada ako je to opravdano rezultatima analize životnog ciklusa ukupnih učinaka stvaranja i gospodarenja tom vrstom otpada,

2. uzimaju u obzir opća načela zaštite okoliša – načelo predostrožnosti i načelo održivosti, te tehničku izvedivosti i ekonomsku održivost i zaštitu resursa, kao i ukupne učinke na okoliš, ljudsko zdravlje, gospodarstvo i društvo u skladu sa člankom 9. ovoga Zakona,

3. uzimaju u obzir da povećani troškovi koji mogu nastati primjenom reda prvenstva gospodarenja otpadom u usporedbi s drugim načinom postupanja s otpadom ne budu nerazmjerni te da postoji tržište za dobivene materijale ili energiju ili da se takvo tržište može oformiti.

(3) Odluku o odstupanju od reda za pojedini tok otpada donosi ministar na prijedlog povjerenstva iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka izrađuje prijedlog o odstupanju od reda prvenstva za pojedini tok otpada temeljem provedene analize životnog ciklusa ukupnih utjecaja od proizvodnje i gospodarenja tim otpadom.

(5) Razvijanje, proizvodnja, distribucija, potrošnja i uporaba proizvoda mora pridonijeti sprječavanju nastanka otpada i njegovog recikliranja i/ili oporabe.

Članak 8.

(1) Otpad se mora oporabiti. Oporaba otpada provodi se u skladu s načelima i načinima gospodarenja otpadom iz ovoga Zakona.

(2) Tvar koja nastaje materijalnom oporabom otpada ili proizvod nastao ukidanjem statusa otpada ne smije uzrokovati veći rizik u smislu opasnog svojstava te tvari od rizika koji postoji kod odgovarajuće primarne sirovine ili proizvoda proizvedenog iz primarne sirovine.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga Zakona, otpad se može zbrinuti, a ne oporabiti, u sljedećim slučajevima:

1. stanje tehničke spoznaje ne omogućava oporabu otpada,

2. troškovi oporabe otpada su višekratno veći od troškova njegovog zbrinjavanja,

3. nema mogućnosti daljnje uporabe otpada ili dijelova otpada,

4. ako se zbrinjavanjem otpada manje opterećuje okoliš, nego njegovom oporabom, a osobito u odnosu na:

– emisije tvari i energije u zrak, more, vodu i tlo,

– korištenje prirodnih izvora,

– energiju koju treba potrošiti ili koju je moguće obnoviti ili

– opasne tvari sadržane u otpadu proizvedenom prilikom oporabe otpada.

(4) Drugi postupci zbrinjavanja otpada imaju prednost pred odlaganjem.

(5) Kod zbrinjavanja otpada odlaganjem u skladu s pravilnikom iz članka 104. ovoga Zakona ne primjenjuje se odredba stavka 3. točke 2. ovoga članka.

(6) Prilikom obrade otpada primjenjuje se načelo samodostatnosti kako bi se otpad obradio na najbližoj prikladnoj lokaciji izbjegavajući pri tom prijevoz otpada koji nije nužan.

(7) Ispunjavanje uvjeta iz stavaka 2., 3. i 5. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo temeljem odgovarajućeg elaborata sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša.

(8) Trošak izrade elaborata iz stavka 7. ovoga članka snosi zainteresirana strana.

Način gospodarenja otpadom

Članak 9.

(1) Gospodarenje otpadom provodi se na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, a osobito kako bi se izbjeglo sljedeće:

1. rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti,

2. pojava neugode uzorkovane bukom i/ili mirisom,

3. štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti te drugih vrijednosti koje su od posebnog interesa,

4. nastajanje eksplozije ili požara.

(2) U svrhu provedbe zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka može se ograničiti raspolaganje otpadom i propisati obvezno postupanje posjednika otpada sukladno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(3) Gospodarenjem otpadom mora se osigurati da otpad koji preostaje nakon postupaka obrade i koji se zbrinjava odlaganjem ne predstavlja opasnost za buduće generacije.

Javni interes sakupljanja, prijevoza i obrade otpada

Članak 10.

(1) Sakupljanje, prijevoz i obrada predmeta i/ili tvari koji se mogu smatrati otpadom u svrhu zaštite javnog interesa nužni su ako bi ne primjenjivanje istog moglo:

1. ugroziti zdravlje ljudi ili izazvati neprihvatljivo uznemiravanje ljudi,

2. izazvati rizik od onečišćenja voda, zraka, tla i/ili ugrožavanje životinja ili biljaka ili narušavanje njihovih prirodnih životnih uvjeta,

3. narušiti održivo korištenje voda ili tla,

4. onečistiti okoliš u većoj mjeri od neophodnog,

5. izazvati opasnosti od požara ili eksplozije,

6. izazvati prekomjernu buku,

7. pogodovati pojavi ili razmnožavanju uzročnika bolesti,

8. narušiti javni red i sigurnost ili

9. značajno narušiti izgled mjesta, krajolika i/ili kulturnog dobra.

(2) Sakupljanje, prijevoz i obrada iz stavka 1. ovoga članka u svrhu zaštite javnog interesa nisu nužni ako se predmet ili tvar, prema općem shvaćanju, smatra novim ili se koristi u određenu svrhu.

Članak 11.

(1) Zabranjeno je odbacivanje otpada u okoliš.

(2) Zabranjeno je gospodarenje otpadom protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(3) Zabranjeno je spaljivanje otpada u okolišu, uključujući spaljivanje otpada na moru te spaljivanje biljnog otpada iz poljoprivrede i šumarstva protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(4) Zabranjeno je potapanje otpada protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(5) Otpadom se gospodari na način koji omogućava daljnje gospodarenje otpadom u skladu s člankom 7. stavkom 1. i člankom 9. stavkom 1. ovoga Zakona.

(6) Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno sakupljati i skladištiti kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(7) Republika Hrvatska mjerama potiče visoko kvalitetno recikliranje kako bi se postigli nužni standardi kvalitete u pojedinim sektorima recikliranja, te se otpad treba odvojeno sakupljati kad je to prikladno i izvedivo uzevši u obzir tehničke, okolišne i ekonomske uvjete.

Kategorizacija otpada

Članak 12.

(1) Kategorizacija otpada obuhvaća određivanje svojstva, porijekla i mjesta nastanka otpada uzimajući u obzir sastav otpada i granične vrijednosti koncentracija opasnih tvari i opasna svojstva otpada, određivanje grupe, podgrupe i vrste otpada sukladno Katalogu otpada te određivanje otpada sukladno kategorizaciji za prekogranični promet otpadom.

(2) Kategorizaciju otpada dužan je osigurati posjednik otpada, osim za miješani komunalni otpad.

(3) Ako posjednik ne može kategorizirati otpad temeljem dostupnih podataka, dužan je osigurati kategorizaciju otpada putem ovlaštenog laboratorija iz članka 50. ovoga Zakona.

(4) Navod o određenoj tvari ili predmetu u Katalogu otpada ne podrazumijeva da je isti otpad u svim okolnostima. Otpadom se smatra samo tvar ili predmet koja udovoljava definiciji otpada iz članka 4. stavka 1. točke 35. ovoga Zakona.

(5) Otpad koji u Katalogu nije određen kao opasni smatra se opasnim otpadom ako se ispitivanjem utvrdi da posjeduje opasno svojstvo iz Dodatka III. ovoga Zakona.

(6) Katalog otpada na način propisan Odlukom Komisije 2000/532/EZ koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ koja donosi popis otpada u skladu sa člankom 1. točkom (a), Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vijeća 94/904/EZ koja donosi popis opasnog otpada u skladu sa člankom 1. stavkom 4., Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu, kategorizaciju za prekogranični promet otpadom, posebne uvjete za deklasifikaciju otpada i količinu određenog otpada koja se smatra neznatnom propisuje ministar pravilnikom.

Deklasifikacija otpada

Članak 13.

(1) Posjednik otpada može deklasificirati određeni otpad ako ishodi od Ministarstva rješenje o deklasifikaciji tog otpada.

(2) Rješenje o deklasifikaciji otpada izdaje se na zahtjev posjednika otpada ako su za to ispunjeni posebni uvjeti za deklasifikaciju otpada propisani pravilnikom iz članka 12. stavka 6. ovoga Zakona i ako uz zahtjev dostavi:

1. dokaz da je otpad za koji traži deklasifikaciju neopasan, odnosno ocjenu o nepostojanju opasnog svojstva određenog otpada koju izrađuje ovlašteni laboratorij iz članka 50. ovoga Zakona,

2. izjavu o sastavu i postupanju s otpadom iz koje je razvidno kako otpad nije razrjeđivan ili miješan s drugim otpadom ili tvarima pri čemu su se smanjile početne koncentracije opasnih tvari do granične vrijednosti koja utvrđuje taj otpad opasnim.

(3) Rješenjem o deklasifikaciji otpada određuje se deklasificiranje određene količine i vrste otpada, odnosno deklasificiranje određenog proizvodnog otpada iz određenog proizvodnog procesa.

(4) Ministarstvo rješenjem odbija zahtjev za deklasifikacijom određenog otpada ako utvrdi da je taj otpad razrjeđivan ili miješan s drugim tvarima ili otpadom pri čemu su se smanjile početne koncentracije opasnih tvari do granične vrijednosti koja utvrđuje taj otpad opasnim.

(5) Protiv rješenja o zahtjevu za deklasifikaciju otpada nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Ministarstvo vodi evidenciju izdanih rješenja o deklasifikaciji otpada.

Nusproizvod

Članak 14.

(1) Posjednik tvari ili predmeta koji je nastao kao rezultat proizvodnog procesa čiji primarni cilj nije proizvodnja te tvari ili predmeta, može s istim postupati kao s nusproizvodom, a ne kao s otpadom ako ishodi potvrdu Ministarstva o upisu nusproizvoda u Očevidnik nusproizvoda.

(2) Ministarstvo, na zahtjev posjednika, izdaje potvrdu o upisu nusproizvoda u Očevidnik nusproizvoda ako utvrdi da tvari ili predmet iz stavka 1. ovoga članka, uzimajući u obzir smjernice Europske komisije o nusproizvodima, ispunjavaju sljedeće uvjete:

1. da je osigurana daljnja uporaba te tvari ili predmeta,

2. da se tvar ili predmet može upotrijebiti izravno bez dodatne obrade, osim uobičajenim industrijskim postupcima,

3. da tvar ili predmet nastaje kao sastavni dio proizvodnog postupka i

4. da je daljnja uporaba tvari ili predmeta dopuštena, odnosno da tvar ili predmet ispunjava sve relevantne zahtjeve u pogledu proizvoda, zaštite okoliša i zdravlja ljudi za tu konkretnu uporabu i neće dovesti do značajnih štetnih učinaka na okoliš ili zdravlje ljudi.

(3) Ministarstvo rješenjem odbija upis u očevidnik iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi da je posebnim propisima kojima se uređuje postupanje s proizvodima ili gospodarenje otpadom, odnosno propisima Europske unije kojima se uređuje postupanje s proizvodima ili gospodarenje otpadom određeno da se s ostatkom proizvodnje postupa kao s otpadom ili je njegova daljnja uporaba zabranjena ili da nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Protiv rješenja o zahtjevu za upis u Očevidnik nusproizvoda ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Ministarstvo vodi evidenciju o upisu u očevidnik nusproizvoda. Podaci iz evidencije o upisu u očevidnik nusproizvoda vode se u sklopu Registra iz članka 139. ovoga Zakona.

Ukidanje statusa otpada

Članak 15.

(1) Određeni otpad prestaje biti otpad u smislu članka 4. stavka 1. točke 35. ovoga Zakona ako je prošao postupak oporabe, uključujući recikliranje i ako udovoljava posebnim kriterijima utvrđenim u skladu sa sljedećim uvjetima:

1. tvar ili predmet uobičajeno se koristi u posebne svrhe,

2. za takvu tvar ili predmet postoji tržište ili potražnja,

3. tvar ili predmet ispunjava tehničke zahtjeve za posebne svrhe i zadovoljava postojeće zakonodavstvo i norme koje važe za proizvode i

4. uporaba tvari ili predmeta neće dovesti do štetnih učinaka na okoliš ili zdravlje ljudi.

(2) Na određivanje ukidanja statusa određene vrste otpada (papir, staklo, gumu, tekstil, agregat, metal) za koje su kriteriji utvrđeni na razini Europske unije, primjenjuju se propisi Europske unije kojima se utvrđuju kriteriji za ukidanje statusa te vrste otpada.

(3) Nadležno tijelo za provedbu Uredbe Vijeća (EU) br. 333/2011 o utvrđivanju kriterija za određivanje kada određene vrste otpadnih metala prestaju biti otpad sukladno Direktivi 2008/98/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 333/2011) je Ministarstvo.

(4) Posjednik otpada za koji kriteriji za određivanje ukidanja statusa otpada nisu utvrđeni na razini Europske unije, može odrediti ukidanje statusa otpada za tu vrstu otpada ako ishodi potvrdu Ministarstva o upisu u Očevidnik za ukidanje statusa otpada.

(5) Ministarstvo, na zahtjev posjednika, izdaje potvrdu o upisu u Očevidnik za ukidanje statusa otpada ako utvrdi da su za određenu vrstu otpada iz stavka 4. ovoga članka ispunjeni posebni kriteriji za ukidanje statusa te vrste otpada, uzimajući u obzir obvezujuća pravna stajališta izražena u odgovarajućim presudama Europskog suda, Hrvatske norme i ostale propise koji se odnose na proizvode i pravila struke.

(6) O odbijanju upisa u Očevidnik iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje.

(7) Protiv rješenja o zahtjevu za upisu u Očevidnik za ukidanje statusa otpada ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(8) O ukidanju statusa otpada iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo obavještava Europsku komisiju na način određen propisom kojim se uređuju postupci obavješćivanja u području normi i tehničkih propisa.

(9) Sadržaj zahtjeva za upis u Očevidnik za ukidanje statusa otpada i Očevidnik nusproizvoda, posebne kriterije za ukidanje statusa otpada sukladno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, uključujući granične vrijednosti onečišćujućih tvari i štetan utjecaj tvari ili predmeta na okoliš, posebne kriterije za određivanje nusproizvoda sukladno uvjetima iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona, sadržaj potvrde o upisu u Očevidnik za ukidanje statusa otpada i Očevidnik nusproizvoda te način i uvjete provedbe propisa Europske unije kojima se utvrđuju kriteriji za ukidanje statusa pojedine vrste otpada i zadaće Ministarstva za provedbu tih propisa propisuje ministar pravilnikom.

Gospodarenje otpadom u morskom okolišu

Članak 16.

(1) Gospodarenje otpadom u morskom okolišu obuhvaća gospodarenje otpadom nastalim uslijed istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja, potapanje otpada s plovnog objekta i zrakoplova i gospodarenje morskim otpadom.

(2) Gospodarenje otpadom koji nastaje uslijed istraživanja, obrađivanja i skladištenja mineralnih sirovina epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja, uvjete potapanja otpada na morsko dno, uvjete za ukopavanje otpada u morsko podzemlje s plovnog objekta ili zrakoplova te vrste tvari koje je dopušteno potapati u more temeljem dozvole iz članka 86. ovoga Zakona propisuje ministar pravilnikom iz članka 104. ovoga Zakona.

(3) Gospodarenje morskim otpadom propisuje ministar pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona.

III. PLANSKI DOKUMENTI U GOSPODARENJU OTPADOM

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

Članak 17.

(1) Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan) određuje i usmjerava gospodarenje otpadom te na temelju analize postojećeg stanja na području gospodarenja otpadom i ciljeva gospodarenja otpadom iz članaka 24., 25., 54. i 55. ovoga Zakona i ciljeva za pojedine sustave gospodarenja posebnim kategorijama otpadom propisanih pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona, određuju se mjere za unaprjeđivanje postupaka pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i drugih postupaka oporabe i zbrinjavanja otpada na kopnenom i morskom prostoru pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno na prostoru na kojem Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju i sadrži osobito:

1. analizu i ocjenu stanja gospodarenja s otpadom i analizu i utvrđivanje lokacija onečišćenih otpadom,

2. osnovne ciljeve gospodarenja otpadom,

3. vrste, količine i porijeklo proizvedenog otpada na području Republike Hrvatske, otpad koji će se vjerojatno izvoziti ili uvoziti u Republiku Hrvatsku te procjenu budućih tokova otpada,

4. postojeće sustave i mrežu građevina i uređaja za gospodarenje otpadom uključujući sve programe/sustave gospodarenja posebnim kategorijama otpada,

5. procjenu razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže građevina i uređaja za gospodarenje otpadom,

6. kriterije za određivanje načelnih lokacija i potrebnih kapaciteta novih građevina i uređaja za gospodarenje otpadom,

7. opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za gospodarenje s otpadom,

8. organizacijske aspekte gospodarenja otpadom i raspodjela odgovornosti između privatnih i javnih subjekata koji se bave gospodarenjem otpadom,

9. popis projekata Republike Hrvatske, jedinica regionalne samouprave i jedinica lokalne samouprave važnih za provedbu Plana,

10. izvore i visine financijskih sredstava za provedbu svih mjera gospodarenja otpadom,

11. procjenu korisnosti i prikladnosti uporabe ekonomskih i drugih instrumenata u gospodarenja otpadom uz nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta,

12. mjere i smjernice (politike) za provedbu Plana koje sadrže:

– opće mjere za gospodarenje otpadom,

– mjere za gospodarenje opasnim otpadom i sanaciju Planom utvrđenih lokacija onečišćenih otpadom,

– mjere za gospodarenje posebnim kategorijama otpada,

– opće smjernice (politike) gospodarenja otpadom i metode gospodarenja otpadom ili politike za otpad koji predstavlja posebne probleme u gospodarenju

– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada u skladu s načelima zaštite okoliša i gospodarskim načelima,

– smjernice za osiguranje najpovoljnijih tehničkih, proizvodnih i gospodarskih mjera za postizanje ciljeva gospodarenja otpadom,

– kriterije tehničke i ekonomske provedivosti u gospodarenju opasnim otpadom,

– financiranje mjera za uspostavu sustava gospodarenja otpadom,

– mjere potrebne radi primjene kampanja za podizanje svijesti javnosti i pružanje potrebnih informacija namijenjenih široj javnosti ili posebnoj skupini zainteresiranih potrošača,

– mjere gospodarenja morskim otpadom.

13. način i rokovi izvršenja Plana.

(2) Plan sadrži i Kartu gospodarenja otpadom koja definira:

1. trenutne lokacije gospodarenja otpadom (odlagališta otpada koja su karakterizirana prema njihovom statusu, tvrtke i postrojenja koja se bave gospodarenjem otpadom),

2. načelni raspored budućih lokacija građevina za gospodarenje otpadom (centri za gospodarenje otpadom, pretovarne stanice, postrojenja za termičku obradu otpada, odlagališta opasnog i neopasnog inertnog otpada).

(3) Nositelj izrade Plana je Ministarstvo, a donosi ga Vlada.

(4) Plan se donosi za razdoblje od šest godina, a njegova izmjena i dopuna po potrebi.

(5) Plan se objavljuje u Narodnim novinama.

(6) Razvojni dokumenti pojedinih područja poslovnih djelatnosti ne smiju biti u suprotnosti s Planom.

(7) Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo.

(8) Ministarstvo je dužno podnositi Vladi trogodišnje izvješće o izvršenju utvrđenih obveza, ostvarenja ciljeva i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana.

(9) Ministarstvo izvještava Europsku komisiju o donošenju Plana i izmjenama i dopunama Plana.

Plan sprječavanja nastanka otpada

Članak 18.

(1) Plan sprječavanja nastanka otpada sastavni dio je Plana i sadrži osobito:

1. ciljeve sprječavanja nastanka otpada,

2. mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, koje se odnose na:

– planiranje ili druge ekonomske instrumente kojima se promiče učinkovita uporaba sirovina i resursa,

– promicanje istraživanja i razvoja na području postizanja čistijih tehnologija i proizvoda kao i promicanje i uporaba rezultata takvoga istraživanja i razvoja,

– razvoj učinkovitih i sadržajnih pokazatelja pritisaka na okoliš povezanih s nastankom otpada u cilju doprinosa sprječavanju nastanka otpada na razini jedince lokalne samouprave i regionalne (područne) samouprave i na razini Republike Hrvatske,

– promicanje ekodizajna (sustavne integracije aspekata zaštite okoliša u dizajn proizvoda s ciljem unaprjeđenja ponašanja proizvoda s obzirom na zaštitu okoliša u cijelom životnom vijeku proizvoda),

– pružanje informacija o tehnikama sprječavanja nastanka otpada s ciljem jednostavnije primjene najboljih dostupnih tehnika u industriji,

– organiziranje izobrazbe nadležnih tijela u pogledu uključivanja zahtjeva za sprječavanje nastanka otpada prilikom izdavanja dozvola,

– uključivanje mjera za sprječavanje proizvodnje otpada u postrojenjima koja nisu obvezna ishoditi okolišnu dozvolu prema zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša – mjere mogu obuhvaćati procjene ili planove sprječavanja nastanka otpada,

– organiziranje kampanja za podizanje svijesti ili pružanje pomoći osobama u pogledu financijske potpore, savjeta kod donošenja odluka i drugo,

– sklapanje dobrovoljnih sporazuma, organiziranje foruma potrošača/proizvođača ili sektorskih pregovora kako bi se relevantni poslovni ili industrijski sektori potakli na izradu vlastitih planova ili ciljeva sprječavanja nastanka otpada ili zamjenu proizvoda ili njihove ambalaže koji proizvode previše otpada,

– promicanje provjerenih sustava za gospodarenje okolišem (EMS-a), uključujući EMAS i ISO 14001,

– ekonomske instrumente za odgovornije ponašanje potrošača prema okolišu u smislu kupnje proizvoda sa što manje ambalaže,

– organizacije kampanja podizanja svijesti i pružanje informacija usmjereno na širu javnost ili određenu kategoriju potrošača,

– promicanje znaka zaštite okoliša,

– postizanje dogovora s industrijom, putem studija o proizvodima poput onih koji se organiziraju u okviru integriranih politika za proizvode, ili s trgovcima na malo o dostupnosti informacija o sprječavanju nastanka otpada i dostupnosti proizvoda koji u manjoj mjeri utječu na okoliš,

– integraciju kriterija zaštite okoliša i sprječavanja nastanka otpada u postupcima javnih i korporativnih nabava,

– promicanje ponovne uporabe i/ili popravka odgovarajućih isluženih proizvoda ili njihovih komponenata, posebice kroz obrazovne, gospodarske, logističke i druge mjere.

(2) Za donesene mjere sprječavanja nastanka otpada određuju se odgovarajuća posebna kvalitativna i kvantitativna mjerila s ciljem praćenja i procjene napretka postignutih primjenom mjera, a u istu svrhu mogu se odrediti i posebni kvalitativni i kvantitativni ciljevi i pokazatelji.

Članak 19.

Ministarstvo može pripremati i provoditi Plan u suradnji s nadležnim tijelima država članica Europske unije i Europskom komisijom, prema potrebi u skladu sa člancima 17. i 18. ovoga Zakona.

Članak 20.

(1) Jedinica lokalne samouprave dostavlja godišnje izvješće o provedbi Plana jedinici područne (regionalne) samouprave do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objavljuje ga u svom službenom glasilu.

(2) Jedinica područne (regionalne) samouprave dostavlja godišnje izvješće o provedbi Plana i objedinjena izvješća iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: Agencija) do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objavljuje ga u svom službenom glasilu i na svojim mrežnim stranicama.

(3) Agencija objavljuje jednom godišnje objedinjena izvješća iz stavka 2. ovoga članka na svojim mrežnim stranicama.

Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave

Članak 21.

(1) Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba sadrži najmanje sljedeće:

1. analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, uključujući ostvarivanje ciljeva,

2. podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva,

3. podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom,

4. podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju,

5. mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada,

6. opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada,

7. mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada,

8. mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,

9. popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana,

10. organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom,

11. rokove i nositelje izvršenja Plana.

(2) Jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb dužan je za prijedlog plana gospodarenja otpadom iz stavka 1. ovoga članka ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: nadležnog upravnog tijela), odnosno Ministarstva za prijedlog plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba.

(3) Nadležno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdaje prethodnu suglasnost ako utvrdi da je prijedlog Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba usklađen s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i Plana.

(4) Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba.

(5) Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba donosi se za razdoblje od šest godina, a njegove izmjene i dopune po potrebi.

(6) Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba.

Članak 22.

(1) Nacrt Plana i nacrt plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba objavljuje se radi pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti.

(2) Posredstvom medija Ministarstvo, odnosno jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb izvješćuju javnost o mjestu na kojem je nacrt Plana i nacrt plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba dostupan te načinu i vremenu iznošenja mišljenja, prijedloga i primjedbi.

(3) Rok u kojem javnost može iznositi primjedbe, prijedloge i mišljenja ne može biti kraći od 30 dana od dana objave.

IV. NADLEŽNOSTI I OBVEZE U GOSPODARENJU OTPADOM

Nadležnosti u gospodarenju otpadom

Članak 23.

(1) Gospodarenje otpadom je od interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Gospodarenje otpadom i učinkovitost gospodarenja otpadom osiguravaju Vlada i Ministarstvo propisivanjem mjera gospodarenja otpadom.

(3) Provedbena tijela na državnoj razini su Agencija i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond).

(4) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom.

(5) Više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu mjera gospodarenja otpadom.

Ograničenja u vezi odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada

Članak 24.

(1) Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima i neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini iznosi:

1. 75 %, odnosno 567.131 tona do 31. prosinca 2013.

2. 50 %, odnosno 378.088 tona do 31. prosinca 2016.

3. 35 %, odnosno 264.661 tona do 31. prosinca 2020.

(2) Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koji se u kalendarskoj godini smije godišnje odložiti na odlagalištu i neusklađenom odlagalištu jednaka je umnošku ukupne mase biorazgradivog komunalnog otpada kojeg je te godine dopušteno odložiti u Republici Hrvatskoj i koeficijenta odlagališta za biorazgradivi otpad iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Koeficijent odlagališta za biorazgradivi otpad je omjer mase odloženog biorazgradivog komunalnog otpada na tom odlagalištu i ukupne mase odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Zbroj koeficijenata svih odlagališta u Republici Hrvatskoj ne smije biti veći od jedan.

(4) Osoba koja upravlja odlagalištem dužna je dostaviti podatke o masi biorazgradivog komunalnog otpada odloženog na odlagalište Agenciji na propisanim obrascima dva puta godišnje u roku od 30 dana od isteka polugodišta.

Ograničenja u vezi odlaganja otpada na neusklađenom odlagalištu

Članak 25.

(1) Najveća dopuštena masa otpada koja se godišnje odlaže na svim neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj iznosi:

1. 1.710.000 tona do 31. prosinca 2013.

2. 1.410.000 tona do 31. prosinca 2014.

3. 1.210.000 tona do 31. prosinca 2015.

4. 1.010.000 tona do 31. prosinca 2016.

5. 800.000 tona do 31. prosinca 2017.

(2) Zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađenom odlagalištu u Republici Hrvatskoj nakon 31. prosinca 2017.

(3) Najveća dopuštena masa otpada koji se u kalendarskoj godini smije odložiti na neusklađeno odlagalište jednaka je umnošku ukupne mase otpada kojeg je te godine dopušteno odložiti u Republici Hrvatskoj na neusklađena odlagališta i koeficijenta neusklađenog odlagališta iz stavka 4. ovoga članka.

(4) Koeficijent neusklađenog odlagališta je omjer mase odloženog otpada na tom neusklađenom odlagalištu i ukupne mase odloženog otpada u Republici Hrvatskoj na svim neusklađenim odlagalištima u prethodnoj godini. Zbroj koeficijenata neusklađenih odlagališta za sva neusklađena odlagališta u Republici Hrvatskoj ne smije biti veći od jedan.

(5) Osoba koja upravlja odlagalištem dužna je dostaviti podatke o masi otpada odloženog na neusklađeno odlagalište Agenciji na propisanim obrascima dva puta godišnje u roku od 30 dana od isteka polugodišta.

(6) Sadržaj i izgled obrasca iz stavka 5. ovoga članka i članka 24. stavka 4. ovoga Zakona propisuje ministar pravilnikom iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona.

Obveze osobe koja upravlja odlagalištem

Članak 26.

(1) Osoba koja upravlja odlagalištem dužna je određivati masu otpada odgovarajućim uređajem umjerenim za određivanje mase povezanim sa sustavom identifikacije vozila (npr. sustav za praćenje registarskih oznaka vozila).

(2) Izračun najveće dopuštene mase biorazgradivog komunalnog otpada iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona, koeficijenta iz članka 24. stavka 3. ovoga Zakona i najveće dopuštene mase otpada koja se smije odložiti na neusklađeno odlagalište iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona i koeficijenta iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona izrađuje Agencija i dostavlja Ministarstvu.

(3) Ministarstvo najmanje dva puta godišnje utvrđuje status usklađenosti odlagališta obzirom na zahtjeve propisane pravilnikom iz članka 104. ovoga Zakona.

(4) Podatke iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

(5) Osoba koja upravlja odlagalištem, odnosno neusklađenim odlagalištem može, u odnosu na objavljene podatke iz stavka 4. ovoga članka, Ministarstvu, u roku od 30 dana od dana objave tih podataka, podnijeti prijedlog za drugačije uređenje raspodjele mase otpada iz članka 24. stavka 2. i članka 25 stavka 3. ovoga Zakona te koeficijenata iz članka 24. stavka 3. i članka 25. stavka 4. ovoga Zakona ako provedba prijedloga ne uzrokuje mogućnost odlaganja veće ukupne mase biorazgradivog otpada, odnosno mase otpada odloženog na neusklađena odlagališta od onih iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Ministar temeljem izračuna iz stavka 2. ovoga članka, prijedloga iz stavka 5. ovoga članka, ako je podnesen te utvrđenog statusa usklađenosti odlagališta iz stavka 3. ovoga članka, odlukom određuje masu otpada iz članka 24. stavka 2. i članka 25 stavka 3. ovoga Zakona i koeficijente iz članka 24. stavka 3. i članka 25. stavka 4. ovoga Zakona za razdoblje od šest mjeseci.

(7) Osoba koja upravlja odlagalištem dužna je pridržavati se količina otpada određenih odlukom iz stavka 6. ovoga članka neovisno o ishođenim aktima kojima se uređuje rad odlagališta.

(8) Na temelju odluke iz stavka 6. ovoga članka osobe koje upravljaju odlagalištem, odnosno neusklađenim odlagalištem sklapaju ugovor kojim se uređuju prava i obveze u vezi raspodjele mase otpada iz članka 24. stavka 2., odnosno članka 25 stavka 3. ovoga Zakona te koeficijenata iz članka 24. stavka 3., odnosno članka 25. stavka 4. ovoga Zakona.

(9) Način određivanja udjela biorazgradivog komunalnog otpada u komunalnom otpadu propisuje ministar naputkom.

(10) Način i uvjete provedbe postupka utvrđivanja statusa usklađenosti odlagališta s obzirom na propisane zahtjeve, način utvrđivanja količine odloženog otpada na odlagalištu i neusklađenom odlagalištu i način obračuna naknade za odlaganje komunalnog otpada iz članka 27. ovoga Zakona propisuje Vlada uredbom.

Naknada za odlaganje komunalnog otpada

Članak 27.

(1) Ministarstvo najmanje jednom godišnje rješenjem utvrđuje usklađenost odložene količine otpada na odlagalištu ili neusklađenom odlagalištu u odnosu na količinu otpada propisanu odlukom iz članka 26. stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se osobi koja upravlja odlagalištem ili neusklađenim odlagalištem, jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi to odlagalište ili neusklađeno odlagalište i Fondu.

(3) Ako se u postupku iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da je odložena veća količina otpada od količine propisane odlukom iz članka 26. stavka 6. ovoga Zakona osoba koja upravlja tim odlagalištem ili neusklađenim odlagalištem je dužna platiti naknadu za odlaganje komunalnog otpada.

(4) Fond po službenoj dužnosti donosi rješenje o obvezi plaćanja naknade za odlaganje komunalnog otpada.

(5) Osnovica za obračun naknade za odlaganje komunalnog otpada je odložena masa otpada iznad dopuštene mase otpada određene odlukom iz članka 26. stavka 6. ovoga Zakona.

(6) Obveza plaćanja naknade za odlaganje komunalnog otpada nastaje temeljem izvršnog rješenja iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Naknada za odlaganje komunalnog otpada se uplaćuje u korist Fonda radi usklađivanja neusklađenog odlagališta sa zahtjevima propisane pravilnikom iz članka 104. ovoga Zakona i sufinanciranja izgradnje reciklažnih dvorišta.

(8) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(9) Na naplatu dospjelih nenaplaćenih iznosa naknade za odlaganje komunalnog otpada zajedno s pripadajućom kamatom sukladno zakonu kojim se uređuju obvezni odnosi, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje Fond.

Obveze jedinice lokalne samouprave

Članak 28.

(1) Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati:

1. javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog otpada,

2. odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,

3. sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ovom Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada,

4. provedbu Plana,

5. donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba,

6. provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području i

7. mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.

(2) Više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničko ispunjenje jedne ili više obveza iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Jedinica lokalne samouprave dužna je sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

(4) Jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati provedbu obveze iz stavka 1. ovoga članka na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom osiguravajući pri tom javnost rada.

Članak 29.

(1) Poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada je mjera kojom se potiče jedinica lokalne samouprave da, u okviru svojih ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na području te jedinice lokalne samouprave.

(2) Jedinica lokalne samouprave je obveznik plaćanja naknade iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Fond po službenoj dužnosti donosi rješenje o obvezi plaćanja naknade iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Obveza plaćanja naknade iz stavka 1. ovoga članka nastaje temeljem izvršnog rješenja Fonda.

(5) Osnovica za obračun naknade iz stavka 1. ovoga članka je masa prikupljenog miješanog komunalnog otpada koja je iznad propisane granične količine miješanog komunalnog otpada.

(6) Granična količina miješanog komunalnog otpada iz stavka 5. ovoga članka je dozvoljena količina miješanog komunalnog otpada po ekvivalent stanovniku u određenom razdoblju utvrđena uredbom Vlade iz stavka 10. ovoga članka.

(7) Naknada iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje se u korist Fonda radi sufinanciranja odvojenog sakupljanja otpada.

(8) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(9) Na naplatu dospjelih nenaplaćenih iznosa naknade iz stavka 1. ovoga članka zajedno s pripadajućom kamatom sukladno zakonu kojim se uređuju obvezni odnosi, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje Fond.

(10) Način gospodarenja komunalnim otpadom u vezi obveza propisanih člankom 28. i ovim člankom, granične količina miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada propisuje Vlada uredbom.

(11) Popis vrsta predmeta i tvari koji se smatraju krupnim (glomaznim) komunalnim otpadom propisuje ministar naputkom.

Javna usluga prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada

Članak 30.

(1) Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje tog otpada na određenom području pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada.

(2) Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada smatra se uslugom od općeg interesa.

(3) Područje pružanja javne usluge iz stavka 1. ovoga članka je područje jedinice lokalne samouprave. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom iz stavka 7. ovoga članka odrediti područje pružanja te usluge na razini mjesne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.

(4) Javnu uslugu iz stavka 1. ovoga članka pruža davatelj javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, odnosno davatelj javne usluge prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada (u daljnjem tekstu: davatelj usluge).

(5) Korisnik usluge iz stavka 1. ovoga članka na području pružanja javne usluge je vlasnik nekretnine, odnosno vlasnik posebnog dijela nekretnine i korisnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavijestio davatelja usluge. Više korisnika mogu na zahtjev, sukladno međusobnom sporazumu, zajednički nastupati prema davatelju usluge iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Korisnik usluge iz stavka 4. ovoga članka dužan je:

1. koristiti javne usluge iz stavka 1. ovoga članka na način sukladan ovom Zakonu i propisnima donesenim na temelju ovoga Zakona, te općim aktima koje jedinica lokalne samouprave donese na temelju ovoga Zakona.

2. predavati problematični otpad odvojeno od miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada,

3. snositi troškove gospodarenja komunalnim otpadom razmjerno količini otpada kojeg je predao davatelju usluge.

(7) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o načinu pružanja javnih usluga iz stavka 1. ovoga članka koja sadrži:

1. kriterij obračuna količine otpada,

2. standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada,

3. najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima,

4. obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu,

5. područje pružanja javne usluge iz stavka 1. ovoga članka.

6. odredbe propisane uredbom iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona.

7. opće uvjete ugovora s korisnicima.

(8) Po donošenju odluke iz stavka 7. ovoga članka predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je istu bez odlaganja dostaviti Ministarstvu i objaviti u službenom glasilu i na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave.

(9) Iznos jedinične naknade za litru, odnosno kilogram otpada, ako se radi o slučaju propisanom člankom 31. stavkom 2. ovoga Zakona utvrđuje odlukom davatelj usluge po ishođenoj suglasnosti izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave.

Članak 31.

(1) Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada mogu obavljati u skladu s odredbama ovoga Zakona:

1. trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave i u kojem drži većinski dio dionica, odnosno udjela,

2. javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave,

3. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji.

(2) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom dodijeliti obavljanje javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada pravnoj osobi iz stavka 1. točki 1. i 2. ovoga članka.

(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka donosi se za područje pružanja javne usluge.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka jedinica lokalne samouprave može za obavljanje javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada dati koncesiju na rok do 10 godina.

(5) Koncesija iz stavka 4. ovoga članka daje se za područje pružanja javne usluge sukladno odluci iz članka 30. stavka 7. ovoga Zakona.

(6) Kriterij za odabir najpovoljnije ponude su oni određeni propisom kojim se uređuju koncesije.

(7) Odluku o davanju koncesije iz stavka 4. ovoga članka donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

(8) Odluka iz stavaka 2. i 7. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu.

Članak 32.

(1) Davatelj usluge dužan je:

1. udovoljavati uvjetima za prijevoz vrste i količine otpada kojeg prikuplja,

2. predati prikupljeni otpad osobi koja posjeduje dozvolu iz članka 86. ovoga Zakona,

3. snositi sve troškove gospodarenja prikupljenim otpadom,

4. raspolagati nužnim financijskim, ljudskim i tehničkim resursima potrebnim za obavljanje propisanih poslova.

(2) Davatelj usluge može sklopiti ugovor o pružanju javne usluge iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona s pravnom i fizičkom osobom – obrtnikom na njegov zahtjev.

(3) Davatelj usluge koji osim pružanja usluga iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona, obavlja i drugu djelatnost, mora osigurati knjigovodstveno vjerodostojno praćenje prihoda i rashoda djelatnosti i organizacijsko razdvajanje obavljanja djelatnosti.

(4) Direktor, odnosno fizička osoba koja upravlja davateljem usluga:

1. mora posjedovati stručna znanja i sposobnosti u vezi obavljanja poslova gospodarenja otpadom i propisa o gospodarenja otpadom,

2. odgovorna je za stručno i učinkovito obavljanje poslova i s tim u vezi provedbu propisa koji uređuju gospodarenje otpadom,

3. mora posjedovati važeću potvrdu o obavljenoj izobrazbi iz članka 52. ovoga Zakona.

(5) Davatelj usluge dužan je izvješće o radu podnijeti predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i dostaviti ga Agenciji.

Članak 33.

(1) Davatelj usluge dužan je obračunati cijenu javne usluge iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona na način kojim se osigurava primjena načela »onečišćivač plaća«, ekonomski održivo poslovanje te sigurnost, redovitost i kvalitetu pružanja te usluge sukladno odredbama ovoga Zakona, uredbe iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona i odluke iz članka 30. stavka 7. ovoga Zakona.

(2) Davatelj usluge dužan je korisniku usluge obračunavati cijenu javne usluge iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona razmjerno količini predanog otpada u obračunskom razdoblju, pri čemu je kriterij količine otpada u obračunskom razdoblju masa predanog otpada ili volumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika sukladno odluci iz članka 30. stavka 7. ovoga Zakona.

(3) Davatelj usluge dužan je voditi evidenciju o preuzetoj količini otpada od pojedinog korisnika usluge u obračunskom razdoblju prema kriteriju količine otpada iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Davatelj usluge dužan je u cijenu javne usluge iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona uključiti sljedeće troškove: troškove nabave i održavanja opreme za prikupljanje otpada, troškove prijevoza otpada, troškove obrade otpada i druge troškove propisane uredbom iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona.

(5) Davatelj usluge, sukladno odredbama stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka, uredbe iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona i odluke iz članka 30. stavka 7. ovoga Zakona, cjenikom određuje visinu jedinične cijene za masu predanog otpada ili volumen spremnika otpada. Davatelj usluge dužan je cjenik objaviti na svojoj mrežnoj stranici.

(6) Davatelj usluge dužan je prije primjene cjenika, odnosno izmjene cjenika pribaviti suglasnost izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave na koju se cjenik odnosi.

(7) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno se očitovati u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za pribavljanje suglasnosti iz stavka 6. ovoga članka.

(8) Ako se izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave ne očituje u roku iz stavka 7. ovoga članka, smatra se da je suglasnost dana.

(9) Suglasnost iz stavka 6. ovoga članka nije upravni akt.

(10) Na javne usluge iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe o javnim uslugama iz zakona kojim se uređuje zaštita potrošača.

(11) Jedinica lokalne samouprave dužna je u roku od tri dana od dana primjene cjenika iz stavka 5. ovoga članka o tome obavijestiti Državni inspektorat, Agenciju i županijski ured u čijem su djelokrugu poslovi gospodarstva.

(12) Usklađenost cjenika s odredbama ovoga Zakona, uredbe iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona i odluke iz članka 30. stavka 7. ovoga Zakona nadzire Državni inspektorat.

(13) Predstavničko tijelo jedince lokalne samouprave može odlukom odrediti korisniku usluge iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona obvezu plaćanja namjenske naknade u skladu s Programom gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom, a koji je sastavni dio Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji se donosi sukladno zakonu kojim se uređuje komunalno gospodarstvo. Program gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom i odluka o obvezi plaćanja namjenske naknade dostavlja se Agenciji.

(14) Program gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom sadrži osobito:

1. opis poslova s procjenom troškova potrebnih za ostvarenje projekata gradnje građevina za gospodarenje otpadom,

2. iskaz financijskih sredstava po razdobljima potrebnih za ostvarenje programa s naznakom izvora financiranja.

(15) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je izvješće o izvršenju Programa iz stavka 14. ovoga članka podnijeti predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i dostaviti ga Agenciji.

(16) Naknada iz stavka 13. ovoga članka može se odrediti u svrhu financiranja gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom i sanacije neusklađenog odlagališta na području te jedinice lokalne samouprave.

(17) Odlukom iz stavka 13. ovoga članka detaljno se propisuje namjena kojoj služi prihod od naknade iz stavka 13. ovoga članka, nadzor nad obračunom i naplatom te naknade, a mogu se detaljno propisati obveznici i izuzeća od plaćanja.

(18) Naknada iz stavka 13. ovoga članka obračunava se putem računa za javnu uslugu iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona te se iskazuje zasebno.

(19) Naknada iz stavka 13. ovoga članka je javno davanje i prihod je proračuna jedinice lokalne samouprave te se može koristiti samo za namjene propisane stavkom 16. ovoga članka.

(20) Način i uvjete obračuna i strukturu cijene javne usluge iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona, način i uvjeti dostave podataka sukladno ovome članku, sadržaj zahtjeva za pribavljanje suglasnosti iz stavka 6. ovoga članka, način izdavanja suglasnosti iz stavka 6. ovoga članka, način i uvjete određivanja i obračuna naknade iz stavka 13. ovoga članka te način izrade izvješća iz članka 32. stavka 5. ovoga Zakona propisuje Vlada uredbom iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona.

Članak 34.

Tijelo nadležno za postupanje po prigovoru korisnika usluga – potrošača radi zaštite svojih prava, odnosno pravnih interesa protiv postupanja davatelja usluga, sukladno zakonu kojim se uređuje upravni postupak, je Državni inspektorat.

Odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada

Članak 35.

(1) Jedinica lokalne samouprave izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura:

1. funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području sukladno stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka,

2. postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini,

3. obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila i

4. uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

(2) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka jedinica lokalne samouprave:

1. koja ima 1.500 stanovnika ili manje, a nije osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati funkcioniranje istog na svojem području posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu ovoga Zakona smatra reciklažnim dvorištem,

2. koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području,

3. koja ima više od 100.000 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje četiri reciklažna dvorišta i još po jedno na svakih idućih 30.000 stanovnika na svojem području,

4. dužna je u naseljima u kojima se ne nalazi reciklažno dvorište osigurati funkcioniranje istog posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu ovoga Zakona smatra reciklažnim dvorištem.

(3) Iznimno od stavka 2. točke 3. ovoga članka, Grad Zagreb dužan je osigurati funkcioniranje barem jednog reciklažnog dvorišta u svakoj gradskoj četvrti.

(4) Jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati da prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta, odnosno način rada mobilne jedinice omogućava pristupačno korištenje istih svim stanovnicima područja za koje su uspostavljena reciklažna dvorišta, odnosno mobilne jedinice.

(5) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem otpada dužna je:

1. zaprimati bez naknade i voditi evidenciju o zaprimljenom sljedećem komunalnom otpadu nastalom u kućanstvu na odgovarajućem području jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno to reciklažno dvorište: problematični otpad, otpadni papir, drvo, metal, staklo, plastiku, tekstil i krupni (glomazni) otpad,

2. odvojeno skladištiti otpad u odgovarajućim spremnicima,

3. predati otpad osobi ovlaštenoj za gospodarenje tom vrstom otpada,

4. sudjelovati u sustavima gospodarenja posebnom kategorijom otpada na način propisan propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

(6) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem utvrđuje, u suradnji s tijelima jedinice lokalne samouprave, pravo korištenja usluga reciklažnog dvorišta bez naknade u smislu odredbe stavka 5. točke 1. ovoga članka.

(7) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je zatražiti na uvid osobni identifikacijski dokument od osobe koja predaje otpad radi ostvarenja prava iz stavka 5. točke 1. ovoga članka.

(8) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem može zaprimati i otpad koji nije nastao na odgovarajućem području jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno to reciklažno dvorište kao i otpad koji nije nastao u kućanstvu. Osoba koja predaje otpad snosi sve troškove gospodarenja tim otpadom.

(9) Zabranjeno je krupni (glomazni) otpad odbacivati i sakupljati na javnoj površini, osim putem spremnika.

(10) Obavljanje poslova reciklažnog dvorišta i prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge dužan je osigurati davatelj usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada.

(11) Troškovi gospodarenja otpadom koji nastaju provedbom stavka 8. ovoga članka ne smatraju se opravdanim troškovima održavanja i rada reciklažnog dvorišta.

(12) Uvjete prostornog razmještaja reciklažnih dvorišta u svrhu ispunjavanja kriterija pristupačnog korištenja reciklažnog dvorišta, način rada mobilne jedinice, način provedbe obveze iz stavka 5. ovoga članka, način izvješćivanja i obračuna opravdanih troškova održavanja i rada reciklažnog dvorišta i mobilne jedinice propisuje Vlada uredbom iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona.

Uklanjanje odbačenog otpada

Članak 36.

(1) Provedbu obveza iz članka 28. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona osigurava osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: komunalni redar):

1. mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada

2. mjerama za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš što uključuje i uklanjanje naplavljenog morskog otpada.

(2) Mjere iz stavka 1. točke 1. ovoga članka uključuju:

1. uspostavu sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu,

2. uspostava sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada,

3. provedbu redovitog godišnjeg nadzora područja jedinice lokalne samouprave radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano postojanje odbačenog otpada,

4. druge mjere sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz stavka 13. ovoga članka.

(3) Radi provedbe mjera iz stavka 1. točke 2. ovoga članka komunalni redar rješenjem naređuje vlasniku, odnosno posjedniku nekretnine, ako vlasnik nije poznat, na kojem je nepropisno odložen otpad uklanjanje tog otpada, odnosno osobi koja sukladno posebnom propisu upravlja određenim područjem (dobrom), ako je otpad odložen na tom području (dobru).

(4) Rješenjem iz stavka 3. ovoga članka određuje se: lokacija odbačenog otpada, procijenjena količina otpada, obveznik uklanjanja otpada, te obveza uklanjanja otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada u roku koji ne može biti duži od 6 mjeseca od dana zaprimanja rješenja.

(5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu, a protiv rješenja komunalnog redara Grada Zagreba može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(6) Istekom roka određenog rješenjem iz stavka 4. ovoga članka komunalni redar utvrđuje ispunjavanje obveze određene rješenjem. Ako komunalni redar utvrdi da obveza određena rješenjem iz stavka 3. ovoga članka nije izvršena, jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb dužan je osigurati uklanjanje tog otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada.

(7) Ako komunalni redar utvrdi postojanje opravdane sumnje da je opasni ili drugi otpad odbačen na nekretnini čiji vlasnik, odnosno posjednik, ako vlasnik nekretnine nije poznat, odnosno osoba koja, sukladno posebnom propisu, upravlja određenim područjem (dobrom), ne dopušta pristup radi utvrđivanja činjeničnog stanja u vezi odbačenog otpada, komunalni redar ovlašten je zatražiti nalog suda i asistenciju djelatnika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove radi pristupa na nekretninu u svrhu utvrđivanja činjenica.

(8) Jedinica lokalne samouprave dužna je podatke utvrđene rješenjem iz stavka 3. ovoga članka mjesečno unositi u mrežnu aplikaciju sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada iz članka 137. stavka 3. točke 7. ovoga Zakona.

(9) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je izvješće o lokacijama i količinama odbačenog otpada, troškovima uklanjanja odbačenog otpada i provedbi mjera iz stavka 1. ovoga članka podnijeti predstavničkom tijelu te jedinice do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

(10) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je, temeljem izvješća iz stavka 9. ovoga članka, donijeti odluku o provedbi posebnih mjera sprječavanja odbacivanja otpada u odnosu na lokacije na kojima je u više navrata utvrđeno nepropisno odbacivanje otpada.

(11) Sredstva za provedbu mjera iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne samouprave.

(12) Jedinica lokalne samouprave ima pravo na naknadu troška uklanjanja otpada iz stavka 6. ovoga članka od vlasnika, odnosno posjednika nekretnine, ako vlasnik nije poznat, odnosno od osobe koja, sukladno posebnom propisu, upravlja određenim područjem (dobrom), na kojem se otpad nalazio.

(13) Način provedbe mjera propisanih ovim člankom uređuju se odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada, koja se odmah po donošenju dostavlja Ministarstvu, te objavljuje u službenom glasilu i na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave.

Sanacija lokacije onečišćene otpadom

Članak 37.

(1) Sanaciju okoliša na lokaciji onečišćenoj otpadom utvrđenim Planom osigurava onečišćivač.

(2) Ako je onečišćivač nepoznat ili je prestao postojati, a nema pravnog slijednika, sanaciju osigurava vlasnik, odnosno posjednik nekretnine na lokaciji iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako Republika Hrvatska sufinancira i/ili financira sanaciju lokacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ima pravo povrata troškova sanacije od budućeg vlasnika.

Članak 38.

(1) Ako onečišćivač nije obavio sanaciju lokacije onečišćene otpadom iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona, sanaciju provodi Republika Hrvatska.

(2) Republika Hrvatska ima pravo na naknadu svih troškova izvršene sanacije. Radi osiguranja naplate troškova izvršene sanacije Republika Hrvatska na temelju ovoga Zakona stječe zakonsko založno pravo na nekretnini na kojoj je izvršena sanacija do visine troškova sanacije.

(3) Prije postupka sanacije zemljišnoknjižni sud će na prijedlog Republike Hrvatske u zemljišnoj knjizi izvršiti zabilježbu namjere sanacije i posljedice sanacije.

(4) Nadležni zemljišnoknjižni sud provest će u korist Republike Hrvatske uknjižbu založnog prava na temelju računa o izvršenoj sanaciji osobe koja je izvela radove sanacije za Republiku Hrvatsku.

(5) Sve poslove u vezi sa sanacijom u ime i za račun Republike Hrvatske obavlja Fond na temelju odluke o sanaciji koju donosi ministar u skladu s Planom.

(6) Odlukom o sanaciji utvrđuju se sve mjere i aktivnosti koje se trebaju poduzeti u postupku sanacije lokacije onečišćene opasnim otpadom.

(7) Fond može sufinancirati projekte sanacije neusklađenog odlagališta otpada ako su ispunjeni uvjeti propisani pravilnikom iz članka 104. ovoga Zakona.

(8) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na pravne osobe nad kojima se provodi stečajni postupak, kao i na nekretnine u vlasništvu tih pravnih osoba, u kom se slučaju troškovi sanacije prijavljuju u stečajnom postupku.

Izobrazno-informativne aktivnosti

Članak 39.

(1) Jedinica lokalne samouprave dužna je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnje provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio.

(2) Jedinica lokalne samouprave dužna je u sklopu mrežne stranice uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području.

(3) Prioritetno područje izobrazno-informativnih aktivnosti gospodarenja otpadom i sadržaj obveznih informacija na godišnjoj razini u svezi gospodarenja otpadom propisuje ministar naputkom.

(4) Obvezne informacije koje se objavljuju na mrežnoj stranici jedince lokalne samouprave propisane su pravilnikom iz članka 137. stavka 8. ovoga Zakona.

(5) Izvješće o provedbi izobrazno-informativnih aktivnosti sastavni je dio godišnjeg izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave.

Akcija prikupljanja otpada

Članak 40.

(1) Pravna i fizička osoba – obrtnik može, u suradnji s osobom koja posjeduje važeću dozvolu iz članka 86. ovoga Zakona za gospodarenje vrstom otpada koji će se prikupljati akcijom, organizirati akciju prikupljanja određenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja ako je ishodila suglasnost upravnog odjela jedinice lokalne samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: nadležni upravni odjel).

(2) Zahtjev za suglasnost iz stavka 1. ovoga članka podnosi se najmanje dva mjeseca prije početka akcije.

(3) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka određuje:

1. vrijeme trajanja akcije,

2. vrstu otpada koji se prikuplja,

3. način, uvjete i svrhu provedbe akcije,

4. rok za dostavu izvješća o provedenoj akciji.

(4) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.

(5) Osoba kojoj je izdana suglasnost iz stavka 1. ovoga članka dužna je osigurati predaju prikupljenog otpada akcijom osobi koja posjeduje važeću dozvola iz članka 86. ovoga Zakona.

(6) Nadležni upravni odjel će najkasnije mjesec dana prije početka akcije osigurati dostavu podataka o akciji u informacijski sustav gospodarenja otpadom.

(7) Trajanje akcije iz stavka 1. ovoga članka ograničeno je na najviše 30 dana.

(8) Osoba koja organizira akciju iz stavka 1. ovoga članka smatra se vlasnikom prikupljenog otpada tijekom trajanja akcije.

(9) Nadzor nad provedbom akcije iz stavka 1. ovoga članka prikupljanja otpada obavlja komunalni redar.

(10) Osoba koja organizira akciju obvezna je u roku osam dana od završetka akcije iz stavka 1. ovoga članka dostaviti nadležnom upravnom odjelu izvješće o provedenoj akciji.

(11) Nadležni upravni odjel dužan je dostaviti izvješće o provedenim akcijama iz stavka 1. ovoga članka na svojem području Agenciji do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

(12) Temeljem dostavljenih izvješća iz stavka 11. ovoga članka i stručne analize, Agencija izrađuje i na svojim mrežnim stranicama objavljuje godišnje izvješće o provedenim akcijama u Republici Hrvatskoj.

(13) Ako osoba iz stavka 5. ovoga članka organizira do dvije akcije prikupljanja određenog otpada u istoj kalendarskoj godini u dvije različite jedinice lokalne samouprave, ne smatra se da obavlja djelatnost gospodarenja otpadom.

Naknada zbog blizine neusklađenog odlagališta

Članak 41.

(1) Vlasnik postojeće stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine koju koristi za stalno stanovanje, koja se nalazi na udaljenosti do 500 metara mjereći od vršne točke katastarske čestice na kojoj se nalazi neusklađeno odlagalište do vršne točke katastarske čestice na kojoj se nalazi stambena i stambeno-poslovne građevine, uz uvjet da je vlasništvo nad nekretninom stekao prije početka građenja te građevine za odlaganje otpada, ima pravo na novčanu naknadu zbog blizine neusklađenog odlagališta.

(2) Obveznik plaćanja naknade iz stavka 1. ovoga članka je pravna osoba koja upravlja neusklađenim odlagalištem.

(3) Na zahtjev vlasnika nekretnine iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi neusklađeno odlagalište donosi rješenje kojim utvrđuje pravo na naknadu i visinu novčane naknade zbog blizine neusklađenog odlagališta.

(4) Protiv rješenja o zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(5) Mjerila i način određivanja iznosa naknade, način uplate i isplate naknada iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Obveze proizvođača proizvoda

Članak 42.

(1) Proizvođač proizvoda dužan je planirati razvoj, proizvodnju i oglašavanje proizvoda i ambalaže za proizvode na način da se proizvodnja unapređuje primjenom čistih tehnologija, te na način koji omogućuje učinkovitu uporabu materijala i energije, potiče ponovnu uporabu i reciklažu proizvoda (ako je to po svojstvu proizvoda moguće) uz najprimjereniji postupak oporabe i/ili zbrinjavanja proizvoda kojem je istekao rok, odnosno vijek trajanja, kako bi se nepovoljni utjecaj na okoliš sveo na najmanju moguću mjeru.

(2) Proizvođač proizvoda dužan je koristiti sirovine i materijale, poluproizvode i ambalažu koji smanjuju uporabu energije, materijala i učinke na okoliš, te smanjuju nastajanje otpada prilikom proizvodnje i naknadnog korištenja proizvoda.

(3) Proizvođač proizvoda dužan je u najvećoj mogućoj mjeri uvoditi i koristiti povratnu ambalažu koja smanjuje opterećenja okoliša otpadom u odnosu na ambalažu za jednokratnu uporabu.

(4) Proizvođač proizvoda dužan je izbjegavati uporabu materijala, tvari i/ili predmeta koji sadrže opasne tvari u količinama i/ili koncentracijama koje bi mogle nepovoljno utjecati na zdravlje ljudi i/ili na okoliš u procesu proizvodnje i uporabe proizvoda kao i za vrijeme gospodarenja otpadom koji nastaje od tog proizvoda. Uvjete i ograničenja prilikom korištenja određenih tvari u pojedinim vrstama proizvoda i ambalaži propisuje ministar pravilnikom.

(5) Zabranjeno je stavljanje na tržište proizvoda i ambalaže koja sadrži materijale i opasne tvari u količinama i/ili koncentracijama koje bi mogle nepovoljno utjecati na zdravlje ljudi ili okoliš.

(6) Proizvođač proizvoda dužan je označavanjem obavještavati potrošača o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže glede opasnih i onečišćujućih tvari koje oni sadrže, te o načinu gospodarenja s proizvodom i ambalažom kada postanu otpad na način propisan propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

(7) Proizvođač proizvoda od kojeg nastaje posebna kategorija otpada, dužan je sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada, kupcu i/ili korisniku proizvoda osigurati:

1. mogućnost povrata uporabljenog proizvoda i/ili ambalaže,

2. mogućnost zaprimanja otpada nastalog od te vrste proizvoda,

3. informaciju u kojoj je mjeri proizvod moguće ponovo koristiti i reciklirati.

(8) Proizvođač proizvoda dužan je:

1. osigurati i snositi troškove dokazivanja da proizvod i ambalaža udovoljavaju propisanim uvjetima,

2. upisati se u Registar gospodarenja posebnim kategorijama otpada najkasnije osam dana prije početka stavljanja na tržište proizvoda za kojeg je ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona propisana obveza ispunjavanja cilja iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona,

3. dostavljati u Registar gospodarenja posebnim kategorijama informacije o količini proizvoda stavljenog na tržište, dokaze o ispunjavanja propisanih uvjeta kojima proizvod mora udovoljavati i ostale informacije o proizvodu sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada,

4. sudjelovati u sustavu gospodarenja posebnom kategorijom otpada na način propisan propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada, a sukladno pravilniku iz članka 43. stavka 5. ovoga Zakona,

5. na ambalažu proizvoda, odnosno u prateću dokumentaciju uz proizvod staviti uputu kojom se potrošač obavještava o utjecaju proizvoda i ambalaže na okoliš te upućuje na način postupanja s proizvodom i ambalažom nakon uporabe sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

(9) Proizvođač proizvoda od kojeg nastaje posebna kategorija otpada dužan je ispunjavati obveze razmjerno količini proizvoda kojeg je stavio na tržište u skladu sa člankom 64. ovoga Zakona.

(10) Proizvođač koji prodaje proizvod od kojeg nastaje posebna kategorija otpada dužan je osigurati mogućnost preuzimanja tog otpada na lokaciji na kojoj prodaje taj proizvod bez troškova po kupca sukladno pravilniku kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona. U slučaju kataloške prodaje, prodaje putem Interneta i drugog sličnog načina prodaje, proizvođač proizvoda je obvezan na svojim mrežnim stranicama obavijestiti kupca o lokaciji na kojoj je osigurao mogućnost preuzimanja otpada koji nastaje od tih proizvoda na području jedinice lokalne samouprave u kojoj kupac prebiva bez troškova po kupca.

(11) Obveze proizvođača proizvoda propisane ovim člankom nastaju u trenutku stavljanja proizvoda na tržište i primjenjuju se neovisno o drugim propisanim obvezama i nadležnostima iz gospodarenja otpadom, postojećim posebnostima tokova otpada te posebnim propisima o proizvodima.

Registar gospodarenja posebnim kategorijama otpada

Članak 43.

(1) Registar gospodarenja posebnim kategorijama otpada vodi Fond.

(2) Registar gospodarenja posebnim kategorijama otpada sadrži podatke o proizvodima i njihovim svojstvima u vezi gospodarenja otpadom kako bi se osigurala primjena načela iz članka 6. stavka 1. točaka 1. i 4. ovoga Zakona, a posebice podatke o:

1. proizvođačima proizvoda od kojeg nastaje posebna kategorija otpada,

2. proizvodima od kojih nastaje posebna kategorija otpada,

3. ispunjavanju propisanih uvjeta sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada, te pravilnika koji uređuju uvjete i ograničenja prilikom korištenja određenih tvari u pojedinim vrstama proizvoda i ambalaži,

4. ispunjavanju obveza u vezi označavanja proizvoda i ambalaže,

5. obradi, odnosno gospodarenju otpadom,

6. količinama proizvoda koji su stavljeni na tržište, odnosno koji su izvezeni,

7. ispunjavanju obveza propisanih člankom 42. stavkom 9. ovoga Zakona,

8. provedenim nadzorima.

(3) Proizvođač proizvoda koji je upisan u Registar gospodarenja posebnim kategorijama otpada dužan je prijaviti Fondu prestanak poslovanja, statusnu promjenu, promjenu djelatnosti i svaku drugu promjenu podataka iz stavka 2. ovoga članka, u roku od 15 dana od dana nastanka promjene.

(4) Registar gospodarenja posebnim kategorijama otpada se vodi putem elektroničkog programskog rješenja koje omogućuje mrežni unos, obradu i prikaz podataka.

(5) Oblik, sadržaj, način vođenja i prijave podataka u Registar gospodarenja posebnim kategorijama otpada propisuje ministar pravilnikom.

Obveze proizvođača otpada i posjednika otpada

Članak 44.

(1) Proizvođač otpada i drugi posjednik otpada dužan je predati svoj otpad osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom prema ovom Zakonu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, proizvođač otpada i drugi posjednik otpada može obraditi svoj otpad ako:

1. sam obavlja djelatnost gospodarenja otpadom prema ovom Zakonu,

2. kao fizička osoba biološki razgradivi otpad iz svog vrta obrađuje biološkom aerobnom obradom (kompostiranje) u skladu sa člankom 9. stavkom 1. ovoga Zakona.

(3) Proizvođač i/ili posjednik otpada dužan je osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom prema ovom Zakonu uz otpad predati prateći list te je odgovoran je za točnost podataka o otpadu navedenih u pratećem listu.

(4) Odgovornost posjednika otpada za predani otpad prestaje nakon što osoba kojoj je otpad predan na propisani način preuzme otpad i ovjeri prateći list ili dokument o prometu ako je otpad izvezen.

(5) Podaci o postupanju s otpadom čuvaju se najmanje 5 godine, odnosno 12 mjeseci ako se radi o prijevozu opasnog otpada, te se dokazi i ostali relevantni podaci o poduzetim radnjama moraju učiniti dostupnim na uvid na zahtjev nadležnih tijela ili prethodnog posjednika otpada.

(6) Obrazac pratećeg lista propisuje ministar pravilnikom iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona.

Očevidnik o nastanku i tijeku otpada

Članak 45.

(1) Osoba koja obavljanjem svoje djelatnosti proizvodi otpad i osoba koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom dužna je voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada za svaku vrstu otpada.

(2) Očevidnik o nastanku i tijeku otpada sastoji se od obrasca očevidnika i pratećih listova za pojedinu vrstu otpada.

(3) Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je ažurno i potpuno unositi podatke u očevidnik o nastanku i tijeku otpada nakon svake nastale promjene stanja, te podatke iz očevidnika čuvati pet godina.

(4) Osoba koja je ishodila dozvolu iz članka 86. ovoga Zakona, trgovac otpadom, osoba upisana u očevidnik reciklažnih dvorišta, davatelj javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i davatelj javne usluge prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada dužna je voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada (e-onto) putem mrežne aplikacije iz članka 137. ovoga Zakona.

(5) Osoba iz stavka 1. ovoga članka, osim osoba iz stavka 4. ovoga članka, vodi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada u pisanom obliku, a može ga, na vlastiti zahtjev, voditi putem mrežne aplikacije iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Osoba koja unosi podatke u Očevidnik o nastanku i tijeku otpada odgovorna je za istinitost podataka koje je unijela.

(7) Troškove koji nastaju radom mrežne aplikacije iz članka 137. ovoga Zakona dužni su snositi korisnici te aplikacije.

(8) Oblik, izgled i način vođenja očevidnika o nastanku i tijeku otpada, način vođenja i dostave podataka, rokove za dostavu podataka i način obračuna troškova koji nastaju radom mrežne aplikacije propisuje ministar pravilnikom iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona.

Povjerenik za otpad

Članak 46.

(1) Pravna osoba koja je proizvođač otpada i zapošljava 50 i više osoba dužna je imenovati:

1. povjerenika za otpad (u daljnjem tekstu: povjerenik),

2. zamjenika povjerenika, koji će u slučaju spriječenosti povjerenika izvršavati njegove obveze.

(2) Povjereniku se radi obavljanja obveza, mora osigurati dostatno vrijeme tijekom radnog vremena, mogućnost stručnog informiranja i usavršavanja i odgovarajuća sredstva za rad.

(3) Povjerenik je dužan:

1. nadzirati provedbu propisa o gospodarenju otpadom, utvrđivati nedostatke i obavještavati vlasnika, odnosno odgovornu osobu u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka o utvrđenim nedostatcima

2. organizirati provedbu propisa o otpadu kod pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način,

3. savjetovati vlasnika, odnosno odgovornu osobu u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka u svim pitanjima gospodarenja otpadom koja se tiču te pravne osobe.

(4) Na povjerenika se ne smije prenijeti odgovornost za provedbu propisanih obveza o otpadu.

(5) Imenovanje povjerenika ne utiče na odgovornosti pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka u izvršavanju propisanih obveza u vezi gospodarenja otpadom.

(6) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka dostavlja informaciju o imenovanju povjerenika i zamjenika povjerenika Agenciji.

Skladištenje vlastitog proizvedenog otpada

Članak 47.

(1) Proizvođač otpada dužan je skladištiti vlastiti proizvedeni otpad na mjestu nastanka odvojeno po vrstama otpada, na način koji ne dovodi do miješanja otpada i koji omogućuje obradu otpada, u skladištu vlastitog proizvedenog otpada u skladu sa člankom 114. ovoga Zakona.

(2) Proizvođač otpada smije skladištiti vlastiti proizvodni otpad do jedne godine od njegova nastanka.

Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada

Članak 48.

(1) Proizvođač otpada koji stvara 200 ili više kilograma opasnog otpada godišnje na određenoj lokaciji, dužan je izraditi plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada za određenu lokaciju.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, proizvođač otpada nije dužan izraditi plan iz stavka 1. ovoga članka ako:

1. posjeduje važeću izjavu o okolišu sukladno propisu o uključivanju organizacija u sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) ili ISO 14001 ili

2. posjeduje važeću dozvolu iz članka 86. ovoga Zakona.

(3) Proizvođač otpada dužan je izraditi plan iz stavka 1. ovoga članka u roku od godine dana od dana početka rada, odnosno u roku od tri mjeseca nakon što je prvi put proizveo 200 i više kilograma opasnog otpada u godinu dana.

(4) Plan iz stavka 1. ovoga članka se izrađuje na obrascu i sadrži:

1. podatke o lokaciji i postrojenju,

2. podatke o tehnološkom procesu,

3. mjere upravljanja radi provedbe obveza o gospodarenju otpadom,

4. podatke o planiranom radu i razvoju u smislu gospodarenja otpadom,

5. popis propisanih obveza u vezi gospodarenja otpadom.

(5) Plan iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se nadležnom upravnom tijelu radi provjere usklađenosti sadržaja s odredbama propisa o gospodarenju otpadom, ako je to moguće u digitalnom obliku.

(6) U slučaju neusklađenosti plana s odredbama propisa o gospodarenju otpadom nadležno upravno tijelo naložit će rješenjem izmjenu plana u roku ne dužem od 15 dana.

(7) Protiv rješenja iz stavka 6. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(8) Proizvođač otpada je obvezan izmijeniti, odnosno revidirati plan iz stavka 1. ovoga članka svakih pet godina, te u slučaju značajne promjene u radu na lokaciji.

(9) Obrazac plana iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar propisom iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona.

(10) Nadležno upravno tijelo izrađuje popis obveznika izrade plana iz stavka 1. ovoga članka i popis obveznika koji su izradili plan na području jedinice područne (regionalne) samouprave i dostavlja ga Agenciji do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

(11) Agencija izrađuje godišnje izvješće o provedbi obveze izrade plana iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 49.

(1) Proizvodnja, sakupljanje i prijevoz opasnog otpada, kao i njegovo skladištenje i obrada, moraju se obavljati sukladno člancima 6. i 9. ovoga Zakona uz primjenu mjera kojima se osigurava sljedivost od proizvodnje do njegove obrade, kao i nadzor toka opasnog otpada.

(2) Ako posjednik opasnog otpada osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom prema ovom Zakonu predaje opasni otpad za koji ne posjeduje deklaraciju o svojstvima otpada ili je količina otpada veća od jedne tone, dužan je, uz prateći list, predati i izvješće o ispitivanju svojstava tog otpada ne starije od 12 mjeseci računajući od dana kada je provedeno ispitivanje svojstava otpada, ako nije drukčije propisano propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

(3) Ako je količina opasnog otpada poznatog sastava manja od jedne tone, posjednik opasnog otpada dužan je uz prateći list ovlaštenoj osobi predati i deklaraciju o svojstvima otpada propisanu pravilnikom iz članka 51. stavka 8. ovoga Zakona.

Ovlašteni laboratorij

Članak 50.

(1) Pravna osoba može obavljati uzorkovanje i ispitivanja svojstava otpada, kategorizaciju otpada, karakterizaciju otpada u svrhu odlaganja, ispitivanje proizvoda i ambalaže, te ocjenu o nepostojanju opasnog svojstva određenog otpada ako ishodi potvrdu Ministarstva o upisu u Očevidnik laboratorija za ispitivanje otpada (u daljnjem tekstu: ovlašteni laboratorij).

(2) Ministarstvo, na zahtjev pravne osobe, izdaje potvrdu o upisu u Očevidnik laboratorija za ispitivanje otpada i unosi propisane podatke u mrežnu aplikaciju iz članka 137. ovoga Zakona ako utvrdi da je:

1. registrirana za obavljanje djelatnosti ispitivanja i analize,

2. akreditirana prema zahtjevima odgovarajuće norme za svaku referentnu metodu ispitivanja sukladno potvrdi o akreditaciji koju je izdalo akreditacijsko tijelo ili potvrdi o ekvivalentnosti metode ispitivanja s referentnom metodom koju je izdao referentni laboratorij.

(3) O odbijanju upisa u Očevidnik laboratorija za ispitivanje otpada Ministarstvo donosi rješenje.

(4) Potvrda iz stavka 2. ovoga članka se izdaje na rok važenja akreditacije za određenu metodu ispitivanja, ali ne duže od pet godina.

(5) Ovlašteni laboratorij dužan je:

1. izdati nalaz ispitivanja na obrascu putem mrežne aplikacije koja je sastavni dio informacijskog sustava gospodarenja otpadom,

2. obavljati ispitivanje odgovorno i kvalitetno, u skladu s pravilima struke,

3. obavijestiti Ministarstvo o svakoj promjeni uvjeta u roku od osam dana od nastale promjene.

(6) Ovlašteni laboratorij odgovoran je za istinitost i stručnu utemeljenost ispitivanja, podataka i njihove interpretacije.

(7) Ministarstvo donosi rješenje kojim se ovlašteni laboratorij briše iz očevidnika ako, na temelju inspekcijskog nadzora ili na drugi način, utvrdi da ne ispunjava uvjete temeljem kojih je stekla pravo na upis.

(8) Protiv rješenja o zahtjevu za upis u Očevidnik laboratorija za ispitivanje otpada i rješenja iz stavka 7. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Referentni laboratorij

Članak 51.

(1) Osiguranje kvalitete ispitivanja otpada i provjera načina provođenja ispitivanja svojstava otpada, ispitivanje ekvivalentnosti određene metode s referentnom metodom ispitivanja, provjera tehničkih karakteristika opreme za ispitivanje svojstava otpada te obrada, prikaz i interpretacija rezultata mjerenja za određenu metodu obavlja pravna osoba koja je s Ministarstvom sklopila ugovor o obavljanju poslova referentnog laboratorija.

(2) Ministarstvo raspisuje javni poziv za podnošenje zahtjeva za sklapanje ugovora za referentni laboratorij, koji se objavljuje se u Narodnim novinama i na mrežnim stranicama Ministarstva.

(3) Ugovor o obavljanju poslova referentnog laboratorija sklapa se na pet godina i sadrži posebno:

1. ciljeve, obveze i rokove za ispunjenje ciljeva i obveza,

2. način praćenja i izvješćivanja o ispunjavanju ciljeva i obveza,

3. uvjete za raskid ugovora u slučaju neispunjenja ciljeva.

(4) Referentni laboratorij izdaje potvrdu o ekvivalentnosti određene metode s referentnom metodom ispitivanja.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako u Republici Hrvatskoj za određenu referentnu metodu ispitivanja ne postoji referentni laboratorij, priznaje se potvrda o ekvivalentnosti određene metode s referentnom metodom ispitivanja referentnog laboratorija države članice Europske unije. Potvrda mora biti prevedena na hrvatski jezik po ovlaštenoj osobi.

(6) Sredstva za troškove obavljanja obveznih poslova referentnog laboratorija osiguravaju se u državnom proračunu.

(7) Referentni laboratorij ne smije obavljati na tržištu poslove ovlaštenog laboratorija iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona za koje ima sklopljen ugovor o obavljanju poslova referentnog laboratorija.

(8) Referentne metode i metode kategorizacije, uzorkovanja i ispitivanja svojstava otpada, način ocjene nepostojanja opasnog svojstva određenog otpada te način obavljanja poslova ovlaštenog laboratorija i odgovarajuće obvezne norme, sadržaj i obrazac deklaracije o svojstvima otpada i sadržaj i obrasce nalaza o ispitivanju otpada te uvjete kojim mora udovoljavati referentni laboratorij, poslove i način obavljanja poslova referentnog laboratorija propisuje ministar pravilnikom.

Izobrazba o gospodarenju otpadom

Članak 52.

(1) Povjerenik za otpad i njegov zamjenik, direktor, odnosno fizička osoba koja upravlja davateljem javnih usluga iz članka 30. ovoga Zakona, odnosno osoba odgovorna za gospodarenja otpadom dužna je ishoditi potvrdu Ministarstva o obavljenoj izobrazbi u gospodarenju otpadom.

(2) Ministarstvo izdaje potvrdu o obavljenoj izobrazbi u gospodarenju otpadom osobi iz stavka 1. ovoga članka koja je ispunila obveze sukladno Programu izobrazbe o gospodarenju otpadom, na rok od pet godina.

(3) Sadržaj i način provedbe izobrazbe u gospodarenju otpadom uređuje se Programom izobrazbe o gospodarenju otpadom kojeg donosi Ministarstvo.

Posebne kategorije otpada

Članak 53.

(1) Posebnom kategorijom otpada smatra se: biootpad, otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema, otpadni brodovi, morski otpad, građevni otpad, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje titan dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili.

(2) Posebnom kategorijom otpada smatra se i:

1. određeni otpad za kojeg, temeljem analize postojećeg stanja o gospodarenju tim otpadom, ministar odlukom utvrdi da je radi ispunjavanja zahtjeva iz članaka 6., 7. i 9. ovoga Zakona potrebno odrediti poseban način gospodarenja tim otpadom,

2. određeni otpad za kojeg je propisom Europske unije uređen način gospodarenja.

(3) Postupke i ciljeve za pojedine sustave gospodarenja posebnim kategorijama otpada, uvjete gospodarenja posebnom kategorijom otpada, vrste otpada koje se moraju sakupljati odvojeno i način obrade te vrste otpada, zahtjeve u pogledu sakupljanja, skladištenja i prijevoza otpada uključujući i označavanje i opremanje vozila, zahtjeve u pogledu obrade otpada, zahtjeve u pogledu otpada koji nastaje obradom i s tim povezane mjerne postupke, sadržaj programa za obavljanje usluge sakupljanja posebne kategorije otpada, obveze vođenja evidencija, dokazivanja i dojavljivanja, metode provedbe analize životnog ciklusa i uvjete za odstupanje od reda prvenstva, obveze i način ispunjavanja obveza proizvođača proizvoda, zahtjeve u pogledu proizvoda, način i uvjete označavanja proizvoda i ambalaže, popis vrsta proizvoda za koje je obvezna registracija u Registar gospodarenja posebnim kategorijama, popis vrsta proizvoda za koje se može dozvoliti pojedinačno ispunjavanje obveze cilja, najmanje količine određene vrste proizvoda iz članka 80. stavka 1. ovoga Zakona, način obveznog postupanja proizvođača proizvoda i posjednika otpada, uvjete za tehnološki proces miješanja određenog otpada, propisuje ministar pravilnikom.

(4) Način izvršenja obveze postizanja propisanog cilja u vezi gospodarenja posebnom kategorijom otpada sustavom kojim upravlja Fond te sustavom kojim upravlja organizacija, način izračuna i iznos naknade gospodarenja posebnom kategorijom otpada, način izračuna i iznos naknade za rad sustava gospodarenje posebnom kategorijom otpada, iznos povratne naknade za određene kategorije otpada, način izračuna troškova za povratnu naknadu, način izračuna jamstva i uvjete jamstva izvršenja povjerenih poslova organizacije, način izračuna troškova iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona, iznos najviše dopuštene naknade iz članka 75. stavka 6. ovoga Zakona i osnovne odrednice programa rada organizacije propisuje Vlada uredbom.

(5) Gospodarenje otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, u suradnji s ministrom nadležnim za vodno gospodarstvo, propisuje ministar pravilnikom.

Obveze odvojenog sakupljanja otpada

Članak 54.

(1) Otpad koji je određen da se smatra posebnom kategorijom otpada mora se odvajati na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati i skladištiti u skladu s načinom propisanim propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

(2) Do 1. siječnja 2015. Republika Hrvatska će putem nadležnih tijela osigurati odvojeno sakupljanje sljedećih vrsta otpada: papir, metal, plastika i staklo, električni i elektronički otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadne gume, otpadna ulja, otpadni tekstil i obuća i medicinski otpad.

Obveze pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i oporabu

Članak 55.

(1) Do 1. siječnja 2020. Republika Hrvatska će putem nadležnih tijela osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje sljedećih otpadnih materijala: papir, metal, plastika i staklo iz kućanstva, a po mogućnosti i iz drugih izvora ako su ti tokovi otpada slični otpadu iz kućanstva, u minimalnom udjelu od 50% mase otpada.

(2) Do 1. siječnja 2020. Republika Hrvatska će putem nadležnih tijela osigurati pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i druge načine materijalne oporabe, uključujući postupke zatrpavanja i nasipavanja, u kojima se otpad koristi kao zamjena za druge materijale, neopasnog građevnog otpada, isključujući materijal iz prirode utvrđen ključnim brojem 17 05 04 – zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03, u minimalnom udjelu od 70% mase otpada.

(3) Za izračunavanje ostvarivanja ciljeva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuje se Odluka Komisije 2011/753/EU o uspostavi pravila i metoda izračuna za provjeru poštivanja ciljeva iz članka 11(2) Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

Biootpad

Članak 56.

(1) Osoba koja je aktima donesenim temeljem ovoga Zakona ovlaštena gospodariti biootpadom, te jedinica lokalne samouprave dužni su u dokumentima koje donose temeljem ovoga Zakona osigurati odvojeno prikupljanje biootpada s ciljem kompostiranja, digestije ili energetske oporabe biootpada.

(2) Osoba koja obavlja obradu biootpada mora ju obavljati na način kojim se zadovoljava visoka razina zaštite okoliša.

(3) Kriterije za uporabu materijala proizvedenih iz biootpada koji su sigurni za okoliš, u suradnji s ministrom nadležnim za poljoprivredu, propisuje ministar pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona kojim se uređuje gospodarenje biootpadom.

Otpadna ulja

Članak 57.

(1) Svrha sustava gospodarenja otpadnim uljem je osiguranje odvojenog sakupljanja otpadnog ulja.

(2) Posjednik otpadnih ulja različitih kategorija, ako je to tehnički izvedivo, ne smije ih miješati međusobno i ne smije ih miješati s drugim vrstama otpada ili tvarima, ako to miješanje sprječava i/ili onemogućuje njihovu obradu u skladu sa člancima 7. i 9. ovoga Zakona.

(3) Ako je regeneracija otpadnog ulja tehnički izvediva i ekonomski opravdana na teritoriju Republike Hrvatske zabranjen je izvoz tog otpadnog ulja radi obrade spaljivanjem ili suspaljivanjem.

(4) Uvjete za ocjenjivanje tehničke izvodivosti i ekonomske opravdanosti regeneracije otpadnog ulja i ostale uvjete gospodarenja otpadnim uljima propisuje ministar pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona kojim se uređuje gospodarenje otpadnim uljima.

Građevni otpad

Članak 58.

(1) Naknada za odlaganje građevnog otpada je mjera kojom se potiče povećanje količina oporabljenog građevnog otpada i smanjenje količina građevnog otpada koji se odlaže na odlagališta i neusklađena odlagališta u Republici Hrvatskoj.

(2) Osoba koja odlaže građevni otpad dužna je plaćati naknadu za odlaganje građevnog otpada.

(3) Osoba koja odlaže građevni otpad dužna je podatke o masi/količini odloženog građevnog otpada dostaviti Fondu do 31. ožujka tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.

(4) Osnovica za obračun naknade za odlaganje građevnog otpada je masa odloženog građevnog otpada.

(5) Fond rješenjem utvrđuje iznos naknade za odlaganje građevnog otpada na temelju podataka o masi odloženog građevnog otpada iz stavka 3. ovoga članka i podataka iz Registra onečišćavanja okoliša do 31. prosinca tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.

(6) Protiv rješenja Fonda može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(7) Naknada za odlaganje građevnog otpada uplaćuje se u korist Fonda radi sufinanciranja izgradnje reciklažnih dvorišta za građevni otpad i troškova sustava gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest.

(8) Na naplatu dospjelih nenaplaćenih iznosa naknade za odlaganje građevnog otpada zajedno s pripadajućom kamatom sukladno zakonu kojim se uređuju obvezni odnosi, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje Fond.

(9) Način izračuna naknade za odlaganje građevnog otpada, obveze osobe koja odlaže građevni otpad i uvjete za provedbu tih obveza propisuje Vlada uredbom kojom se uređuje gospodarenje građevnim otpadom iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona.

(10) Posjednik građevnog otpada koji nastaje tijekom gradnje ili uklanjanja građevine, odnosno tijekom izvođenja radova gradnje, rekonstrukcije ili održavanja, dužan je gospodariti tim otpadom na način propisan pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona.

(11) Kod uklanjanja građevine, odnosno njezinog dijela na temelju izvršnog upravnog akta građevnog inspektora putem druge osobe donesenog u skladu s propisom kojim se uređuje građenje, nastali građevni otpad obrađuje se na trošak i odgovornost izvršenika, odnosno trošak obrade namiruje se iz državnog proračuna do naplate od izvršenika.

Građevni otpad koji sadrži azbest

Članak 59.

(1) Zbrinjavanje građevnog otpada koji sadrži azbest koji je nastao na teritoriju Republike Hrvatske od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Zbrinjavanje otpada koji sadrži azbest koji je nastao tijekom izvođenja radova gradnje, rekonstrukcije, održavanja ili uklanjanja građevine ili dijela građevine obavlja se na posebno izgrađenim plohama odlagališta i neusklađenih odlagališta – kazetama za zbrinjavanje azbesta.

(3) Jedinica područne (regionalne) samouprave dužna je u dokumentima prostornog uređenja odrediti lokaciju kazete za zbrinjavanje azbesta.

(4) Fond na zahtjev jedinice područne (regionalne) samouprave financira gradnju kazeta za zbrinjavanje otpada iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Troškove prijevoza i zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži azbest koji je nastao tijekom izvođenja radova gradnje, rekonstrukcije, održavanja ili uklanjanja građevine ili dijela građevine u vlasništvu fizičke osobe osiguravaju zajednički jedinica lokalne samouprave na čijem području je takav otpad nastao i Fond iz sredstava prikupljenih prema članku 58. ovoga Zakona i drugih sredstava Fonda.

(6) Za potrebe financiranja troškova iz stavka 5. ovoga članka Fond vodi očevidnik o količinama građevnog otpada koji sadrži azbest i lokacijama na kojima je takav otpad nastao.

(7) Fond godišnje objavljuje javni poziv za podnošenje ponuda za sklapanje ugovora o prijevozu građevnog otpada koji sadrži azbest na odlagališta s posebno izgrađenim plohama-kazetama za zbrinjavanje azbesta.

(8) Izvođač radova dužan je građevni otpad koji sadrži azbest predati osobi ovlaštenoj za preuzimanje takvog otpada. U slučaju otpada koji je nastao obavljanjem radova iz stavka 2. ovoga članka na građevini u vlasništvu fizičke osobe izvođač radova je dužan takav otpad predati osobi s kojom je Fond sklopio ugovor iz stavka 7. ovoga članka.

(9) Osoba s kojom je sklopljen ugovor iz stavka 7. ovoga članka dužna je prevesti taj otpad do najbližeg odlagališta s posebno izgrađenim kazetama za zbrinjavanje azbesta.

(10) Osoba koja upravlja odlagalištem ili neusklađenim odlagalištem u sklopu kojeg je izgrađena kazeta za zbrinjavanja azbesta dužna je prihvatiti i zbrinuti građevni otpad koji sadrži azbest.

(11) Kazetom za zbrinjavanje azbesta upravlja pravna osoba u većinskom vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

(12) Način obračuna troškova zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži azbest, postupak u vezi sklapanja ugovora o prijevozu otpada koji sadrži azbest i ugovorima Fonda o poslovima zbrinjavanja otpada iz stavka 2. ovoga članka propisuje Vlada uredbom iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona.

Otpadna vozila

Članak 60.

(1) Svrha sustava gospodarenja otpadnim vozilima je osiguravanje postizanja ciljeva sakupljanja i obrade otpadnih vozila određenih pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona kojim se uređuje gospodarenje otpadnim vozilima.

(2) Vlasnik vozila je dužan ishoditi potvrdu o predaji otpadnog vozila ovlaštenoj osobi, te prije odjave vozila predati potvrdu središnjem tijelu državne uprave nadležnom za unutarnje poslove.

(3) Postupak izdavanja potvrde iz stavka 2. ovoga članaka i način proglašavanja vozila otpadom propisuje ministar pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona kojim se uređuje gospodarenje otpadnim vozilima.

Otpadne baterije i akumulatori

Članak 61.

Svrha sustava gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima je osiguravanje postizanja ciljeva sakupljanja i obrade otpadnih baterija i akumulatora određenih pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona kojim se uređuje gospodarenje otpadnim baterijama i akumulatorima.

Otpadni električki i elektronički uređaji i oprema

Članak 62.

Svrha sustava gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom je osiguravanje postizanja ciljeva sakupljanja i obrade električkog i elektroničkog otpada određenih pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona kojim se uređuje gospodarenje električnim i elektroničkim otpadom.

Otpadna ambalaža

Članak 63.

Svrha sustava sakupljanja i obrade otpadne ambalaže je osiguravanje postizanja ciljeva sakupljanja i obrade otpadne ambalaže određenih pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona kojim se uređuje gospodarenje otpadnom ambalažom.

Utvrđivanje i ispunjavanje cilja za posebnu kategoriju otpada

Članak 64.

(1) Do 31. siječnja tekuće godine Fond će u suradnji s Agencijom, temeljem ovoga Zakona i propisa koji uređuju gospodarenje posebnim kategorijama otpada, na razini Republike Hrvatske, utvrditi okvirni cilj za odgovarajuću posebnu kategoriju otpada kojeg su u toj kalendarskoj godini dužni ispuniti proizvođači proizvoda.

(2) Do 31. siječnja tekuće godine Fond će, nakon ishođene prethodne suglasnost Ministarstva, na razini Republike Hrvatske, temeljem podataka o količini proizvoda stavljenog na tržište sadržanih u Registru gospodarenja posebnim kategorijama otpada i podataka o gospodarenju otpadom sadržanih u elektroničkom očevidniku nastanka i tijeka otpada za prethodnu kalendarsku godinu, utvrditi okvirni cilj kojeg su za prethodnu kalendarsku godinu dužni ispuniti proizvođači proizvoda.

(3) Fond prati ispunjavanje okvirnog cilja iz stavka 2. ovoga članka te izrađuje i dostavlja Ministarstvu kvartalno i godišnje izvješće o ispunjavanju određenog cilja na razini Republike Hrvatske, za sustave gospodarenja posebnim kategorijama kojim upravlja Fond, za organizaciju iz članka 75. ovoga Zakona i zajedničko izvješće za osobe koje su ishodile rješenje iz članka 80. stavka 4. ovoga Zakona.

(4) Proizvođač proizvoda od kojeg nastaju posebne kategorije otpada dužan je ispuniti cilj iz stavka 2. ovoga članka razmjerno tržišnom udjelu količine proizvoda određene kategorije kojeg je stavio na tržište u Republici Hrvatskoj.

(5) Obveza iz stavka 1. ovoga članka smatrat će se izvršenom ako proizvođač proizvoda:

1. uplati naknadu gospodarenja otpadom na račun Fonda koji time preuzima obvezu ispunjavanja cilja za tog proizvođača ili

2. je sklopio ugovor s organizacijom koja posjeduje važeće odobrenje iz članka 78. ovoga Zakona i koja je preuzela ispunjenje cilja za tog proizvođača i ako je uplatio naknadu iz članka 75. stavka 6. ovoga Zakona ili

3. ishodi rješenje iz članka 80. stavka 4. ovoga Zakona kojim je utvrđeno da je u cijelosti ispunio pojedinačni cilj za odgovarajuću posebnu kategoriju otpada.

(6) Način izvršavanja obveze iz stavka 5. ovoga članka za određenu posebnu kategoriju otpada, odnosno kategoriju proizvoda propisuje Vlada uredbom iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona.

(7) Ministarstvo na temelju izvješća Fonda i Agencije o provedbi sustava gospodarenja određenom posebnom kategorijom otpada te sveukupne analize sustava svih posebnih kategorija otpada uspostavljenih temeljem ovoga Zakona, donosi odluku kojom utvrđuje da je prijenos obveze ispunjenja određenog cilja utvrđenog pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona na organizaciju iz članka 75. ovoga Zakona opravdan.

(8) Odluka iz stavka 7. ovoga članka nije upravni akt.

(9) Odluka iz stavka 7. ovoga članka se objavljuje u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama ministarstva.

Naknada za rad sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada

Članak 65.

(1) Proizvođač proizvoda od kojeg nastaje posebna kategorija otpada sukladno članku 42. stavku 8. ovoga Zakona dužan je plaćati naknadu za rad sustava gospodarenje posebnim kategorijama otpada.

(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka služi za financiranje mjera nadzora izvršenja obveza proizvođača proizvoda i rada sustava te informacijske infrastrukture za rad sustava.

(3) Naknada iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje se u korist Fonda.

(4) Obveza plaćanja naknade iz stavka 1. ovoga članka nastaje u trenutku stavljanja proizvoda na tržište na temelju rješenja koje donosi Fond.

(5) Protiv rješenja Fonda može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(6) Na naplatu dospjelih nenaplaćenih iznosa naknade iz stavka 1. ovoga članka zajedno s pripadajućom kamatom sukladno zakonu kojim se uređuju obvezni odnosi, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje Fond.

(7) Način izračuna naknade iz stavka 1. i mjere iz stavka 2. ovoga članka propisuje Vlada uredbom iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona.

Povratna naknada

Članak 66.

(1) Povratna naknada je stimulativna mjera kojom se potiče posjednik otpada da određeni otpad preda prodavatelju one vrste proizvoda od kojeg nastaje odgovarajući otpad ili osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem i za to primi propisani iznos povratne naknade.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka koja zaprima određeni otpad dužna je posjedniku tog otpada isplatiti povratnu naknadu.

(3) Isplata povratne naknade ne smatra se plaćanjem za otkup otpada i ne podliježe obvezi iz članka 112. stavka 4. ovoga Zakona.

(4) Sustav povratne naknade vodi Fond.

(5) Iznos povratne naknade za određene kategorije proizvoda i način izračuna troškova sustava povratne naknade i obveze proizvođača proizvoda i drugih osoba u sustavu povratne naknade propisuje Vlada uredbom iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona.

SUSTAV SAKUPLJANJA I OBRADE POSEBNE KATEGORIJE OTPADA KOJIM UPRAVLJA FOND

Članak 67.

(1) Fond upravlja sustavom sakupljanja i obrade posebne kategorije otpada na štedljiv, racionalan, svrsishodan i nepristran način kako bi se osigurala najveća moguća ekonomska vrijednost sakupljenog otpada koja je tehnički i ekonomski opravdana u svrhu ispunjavanja obveze iz članka 64. stavka 2. ovoga Zakona, a sukladno članku 64. stavku 6. ovoga Zakona na razini Republike Hrvatske.

(2) Fond upravlja sustavom sakupljanja i obrade otpada određene posebne kategorije otpada na sljedeći način:

1. naplatom naknade gospodarenja posebnom kategorijom otpada,

2. osiguravanjem usluga sakupljanja i obrade posebne kategorije otpada,

3. koordinacijom dionika sustava,

4. primjenom ostalih mjera utvrđenih posebnim propisima.

Sakupljanje posebnih kategorija otpada u sustavu kojim upravlja Fond

Članak 68.

(1) Fond izrađuje prijedlog područja sakupljanja određenog otpada temeljem procjene tržišne vrijednosti otpada, budućih količina i analize podataka o prostornoj raspodjeli nastajanja količina otada u prethodne dvije godine.

(2) Temeljem analize i prijedloga iz stavka 1. ovoga članka ministar donosi odluku o područjima sakupljanja određenog otpada.

(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 69.

(1) Za obavljanje usluge sakupljanja otpada određene posebne kategorije otpada na području određenom odlukom iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona Fond raspisuje javni poziv za podnošenje programa za obavljanje usluge sakupljanja posebne kategorije otpada u skladu s pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Javni poziv iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«, sredstvima javnog priopćavanja i na mrežnim stranicama Fonda.

(3) Program iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

1. matični broj, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i e-adresu podnositelja programa,

2. vrste posebne kategorije otpada na koje se odnosi program,

3. ponudu cijene za obavljanje poslova sakupljanja posebnih kategorija otpada za područje na koje se odnosi program.

(4) Uz program iz stavka 1. ovoga članka prilaže se:

1. dozvola za obavljanje djelatnosti sakupljanja otpada određene posebne kategorije otpada na koju se odnosi program,

2. izvadak iz sudskog, odnosno obrtnog registra,

3. preslika radne knjižice ili ugovora o radu,

4. dokazi o ispunjavanju svih uvjeta iz članka 70. ovoga Zakona, uključujući operativni program rada i elaborat.

(5) Obavljanje usluge sakupljanja otpada određene posebne kategorije otpada za određeno područje može se povjeriti na rok do pet godina.

Članak 70.

(1) Fond donosi odluku o odabiru najprihvatljivijeg programa za obavljanje usluge sakupljanja otpada određene posebne kategorije otpada za određeno područje, uzimajući u obzir sljedeće uvjete:

1. raspolaganje potrebnim brojem i stručnim profilom radnika za ostvarenje operativnog programa rada,

2. raspolaganje potrebnim financijskim sredstvima ili izvorima sredstava za ostvarenje operativnog programa rada,

3. raspolaganje skladišnim prostorom, radnicima, prijevoznim sredstvima i potrebnom dodatnom opremom kojom se osigurava sakupljanje i prijevoz sakupljenog otpada od proizvođača do skladišta, odnosno osobe ovlaštene za obradu otpada zavisno od količine za koju se pretpostavlja da će nastati na području na koji se odnosi program iz javnog poziva prema raspoloživim podacima o proizvedenim količinama otpada u zadnje tri godine,

4. ponuđeni iznos troškova za obavljanje djelatnosti sakupljanja određene posebne kategorije otpada.

(2) Odluka o odabiru najprihvatljivijeg programa iz stavka 1. ovoga članka sadrži osobito: opis usluge sakupljanja i vrstu otpada određene posebne kategorije otpada, područje na kojem će se usluga sakupljanja obavljati, način i uvjete obavljanja usluge sakupljanja, rok trajanja obavljanja usluge sakupljanja, ovlaštenja Fonda, prava i obveze odabranog podnositelja programa, rok u kojem je odabrani podnositelj programa dužan potpisati ugovor o obavljanju usluga sakupljanja, te druga pitanja od značenja za obavljanje usluge sakupljanja sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

(3) Protiv odluke o odabiru najprihvatljivijeg programa iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(4) Temeljem svih odluka o odabiru najprihvatljivijeg programa iz stavka 1. ovoga članka u jednoj kalendarskoj godini i prethodne analize sustava gospodarenja posebne kategorije otpada, Fond određuje okvirne troškove sakupljanja otpada određene posebne kategorije otpada u kalendarskoj godini za čitavo područje Republike Hrvatske.

(5) Do 31. siječnja tekuće godine Fond utvrđuje iznos troškova sakupljanja otpada određene posebne kategorije otpada u prethodnoj kalendarskoj godini.

(6) Na temelju odluke o odabiru najprihvatljivijeg programa iz stavka 1. ovoga članka Fond sklapa s odabranim podnositeljem programa ugovor o obavljanju usluge sakupljanja otpada određene posebne kategorije otpada u roku od 30 dana od dana donošenja te odluke.

(7) Ugovorom o obavljanju usluge sakupljanja otpada određene posebne kategorije otpada detaljno se razrađuju prava i obveze Fonda i odabranog podnositelja najprihvatljivijeg programa, jamstva i/ili instrumenti osiguranja odabranog podnositelja najprihvatljivijeg programa, način isplate cijene usluge, način i rok dostavljanja izvješća, način razrješenja odnosa u slučaju prestanka ugovora prije isteka roka na koji je sklopljen te druga pitanja od značaja za obavljanje usluge sakupljanja sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona kojima se uređuje gospodarenje određenom posebnom kategorijom otpada.

Obrada otpada u sustavu kojim upravlja Fond

Članak 71.

(1) Osoba koja namjerava sklopiti ugovor s Fondom za obavljanje usluge obrade otpada određene posebne kategorije otpada dužna je pribaviti ovlaštenje Ministarstva.

(2) Ministarstvo raspisuje javni poziv za podnošenje zahtjeva za davanje ovlaštenja.

(3) Javni poziv iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«, sredstvima javnog priopćavanja i na mrežnim stranicama Ministarstva.

(4) Zahtjev za izdavanje ovlaštenja sadrži:

1. matični broj, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i e-adresu podnositelja zahtjeva,

2. vrste posebne kategorije otpada za koje se traži izdavanje ovlaštenja.

(5) Uz zahtjev iz stavka 4. ovoga članka prilaže se:

1. izvadak iz sudskog, odnosno obrtnog registra,

2. dozvola za obradu odgovarajućeg otpada,

3. preslika radne knjižice ili ugovora o radu,

4. dokazi o ispunjavanju uvjeta iz članka 72. stavka 1. ovoga Zakona, uključujući operativni program rada.

Članak 72.

(1) Ministarstvo izdaje ovlaštenje iz članka 71. stavka 1. ovoga Zakona osobi koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. da raspolaže s postrojenjem i opremom koja ispunjava odgovarajuće tehničko-tehnološke uvjete za obradu otpada kada se obradom dobiva novi proizvod, energija ili sirovina koja obradom prestaje biti otpad i raspolaže organizacijskim sposobnostima za ispunjavanje godišnjeg operativnog programa rada, te raspolaže postrojenjem i opremom koja ispunjava odgovarajuće tehničko-tehnološke uvjete za zbrinjavanje otpada ako se ne može ili nije ekonomski isplativa obrada u smislu dobivanja novih sirovina, proizvoda ili energije,

2. da postrojenje i oprema može obraditi otpad u količini za koju se pretpostavlja da će nastati na području Republike Hrvatske prema raspoloživim službenim podacima o proizvedenim količinama otpada u zadnje tri godine,

3. da posjeduje godišnji operativni program rada kojim se detaljno obrazlažu mogućnosti ispunjenja potrebnih uvjeta iz točki 1. i 2. ovoga stavka,

4. da raspolaže potrebnim brojem i stručnim profilom zaposlenika za ostvarenje godišnjeg operativnog programa rada.

(2) Ovlaštenje sadrži osobito: uslugu obrade otpada određene posebne kategorije otpada i vrstu otpada određene posebne kategorije otpada, područje na kojem će se usluge obrade otpada određene posebne kategorije otpada obavljati, način i uvjete obavljanja usluge obrade otpada određene posebne kategorije otpada, rok trajanja obavljanja usluge obrade otpada određene posebne kategorije otpada, ovlaštenja Fonda, prava i obveze podnositelja zahtjeva te druga pitanja od značenja za obavljanje usluge obrade otpada određene posebne kategorije otpada sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona kojim se uređuje gospodarenje određenom posebnom kategorijom otpada.

(3) Ovlaštenje se daje na rok do 10 godina.

(4) Ovlaštenje je upravni akt.

(5) Protiv ovlaštenja ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Ministarstvo dostavlja ovlaštenje Fondu.

(7) Osoba koja je ishodila ovlaštenje ne može prenijeti prava i obveze iz ovlaštenja na drugu osobu.

(8) Tehničko-tehnološke kriterije za navedene uvjete obrade otpada iz stavka 1. točke 1. ovoga članka i metode analize za određivanje pojedinih područja i procjenu količina otpada prema područjima i kriterije za navedene uvjete sakupljanja, prijevoza i skladištenja otpada iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona.

(9) Ugovorom o obavljanju usluge obrade otpada određene posebne kategorije otpada detaljno se razrađuju prava i obveze Fonda i osobe koja je ishodila ovlaštenje, jamstva i/ili instrumenti osiguranja osobe koja je ishodila ovlaštenje, način isplate cijene usluge, način i rok dostavljanja izvješća, način razrješenja odnosa u slučaju prestanka ugovora prije isteka roka na koji je sklopljen te druga pitanja od značenja za obavljanje usluge obrade otpada određene posebne kategorije otpada sukladno ovom Zakonu, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona kojima se uređuje gospodarenje određenom posebnom kategorijom otpada i ovlaštenju.

Članak 73.

(1) Fond snosi troškove obrade otpada za kojeg je to propisano propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

(2) Do 31. siječnja tekuće godine Fond temeljem podataka o gospodarenju otpadom sadržanih u elektroničkom očevidniku nastanka i tijeka otpada za prethodnu kalendarsku godinu i uredbe iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona utvrđuje iznos troškova obrade određene posebne kategorije otpada u prethodnoj kalendarskoj godini na razini Republike Hrvatske.

Naknada gospodarenja posebnom kategorijom otpada

Članak 74.

(1) Proizvođač proizvoda od kojeg nastaje posebna kategorija otpada dužan je plaćati naknadu gospodarenja tom posebnom kategorijom otpada.

(2) Naknada iz stavka 1. služi za financiranje troškova sustava sakupljanja i obrade otpada kojim upravlja Fond.

(3) Način izračuna naknade gospodarenja posebnom kategorijom otpada propisuje se uredbom iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona.

(4) Proizvođač proizvoda iz stavka 1. ovoga članka dužan je sam obračunati i uplatiti naknadu gospodarenja posebnom kategorijom otpada u korist Fonda.

(5) Obveza plaćanja naknade iz stavka 1. ovoga članka nastaje u trenutku stavljanja proizvoda na tržište.

(6) Obračunsko razdoblje za plaćanje naknade iz stavka 1. ovoga članka je jedan kalendarski mjesec, a proizvođač proizvoda je dužan obračunati i uplatiti naknadu do zadnjeg dana tekućeg mjeseca za prethodni kalendarski mjesec.

(7) Proizvođač proizvoda iz stavka 1. ovoga članka dužan je u svojim evidencijama voditi podatke o posebnim kategorijama otpada iz članka 53. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, nabavi proizvoda od kojeg nastaje posebna kategorija otpada, mjestu i državi nabave ili isporuke, količini proizvedenih, uvezenih, unesenih, izvezenih, iznesenih, isporučenih, prodanih proizvoda od kojih nastaje posebna kategorija otpada, količini proizvoda od kojih nastaje posebna kategorija otpada stavljenih na tržište te drugim elementima na temelju kojih se utvrđuje iznos naknade iz stavka 1. ovoga članka.

(8) Proizvođač proizvoda iz stavka 1. ovoga članka dužan je Fondu dostaviti mjesečno izvješće na temelju evidencija iz stavka 7. ovoga članka do zadnjeg dana tekućeg mjeseca za prethodni kalendarski mjesec.

(9) Ako Fond utvrdi da proizvođač proizvoda ne obračunava, odnosno netočno obračunava ili ne uplaćuje naknadu iz stavka 1. ovoga članka sukladno odredbama ovoga Zakona, rješenjem će se utvrditi ispravan iznos naknade.

(10) Naknada iz stavka 1. ovoga članka smatra se javnim davanjem.

(11) Provedbu ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona.

SUSTAV SAKUPLJANJA I OBRADE OTPADA KOJIM UPRAVLJA ORGANIZACIJA

Članak 75.

(1) Organizacija u smislu ovoga Zakona je trgovačko društvo koje je od proizvođača proizvoda od kojeg nastaje određena posebna kategorija otpada preuzelo obvezu ispunjavanja cilja sukladno ovome Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i koja nije proizvođač proizvoda od kojeg nastaje određena posebna kategorija otpada.

(2) Organizacija može samostalno obavljati djelatnost gospodarenja otpadom ako je ishodila akte o obavljanju djelatnosti gospodarenja otpadom sukladno ovome Zakonom ili može sklopiti ugovor o izvršavanju određenih usluga gospodarenja otpadom s trećim osobama.

(3) Proizvođač proizvoda od kojeg nastaje određena posebna kategorija otpada dužan je, sukladno uredbi iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona, sklopiti s organizacijom ugovor o prijenosu obveze radi postizanja cilja sukladno ovome Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, a kojim se uređuju međusobna prava i obveze.

(4) Organizacija izvršava povjerene poslove sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisima i programu rada organizacije, Sporazumu Fonda i organizacije te odobrenju za rad organizacije.

(5) Organizacija je dužna ustrojiti svoj sustav gospodarenja otpadom za kojeg je dobila odobrenje na štedljiv, racionalan, svrsishodan i nepristran način kako bi se osigurala najveća moguća ekonomska vrijednost sakupljenog otpada koja je tehnički i ekonomski opravdana u svrhu ispunjavanja obveze iz članka 64. stavka 2. ovoga Zakona, a sukladno članku 64. stavku 6. ovoga Zakona na razini Republike Hrvatske.

(6) Proizvođači proizvoda koji su sklopili ugovor s organizacijom o prijenosu svoje obveze radi postizanja cilja sukladno ovome Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, dužni su plaćati organizaciji naknadu u iznosu ne većem od najvišeg dopuštenog i na način propisan uredbom iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona.

(7) Financijska sredstva od naknade iz stavka 6. ovoga članka te sredstva pribavljena prodajom otpada su namjenska sredstva koja se ulažu prvenstveno u usluge nužne za postizanje cilja sukladno ovome Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i troškove rada organizacije, a u manjoj mjeri mogu se ulagati i u unaprjeđenje sustava kojim upravlja organizacija.

Program rada organizacije

Članak 76.

(1) Program rada organizacije uređuje način obavljanja poslova u razdoblju od 5 godina sukladno utvrđenoj opravdanosti prijenosa obveze ispunjenja određenog cilja.

(2) Organizacija je dužna ishoditi suglasnost Ministarstva na program rada organizacije, odnosno na izmjene tog programa.

(3) Ministarstvo dostavlja Fondu prijedlog programa rada organizacije, odnosno prijedlog izmjena tog programa na stručnu ocjenu provedivosti.

(4) Ministarstvo izdaje suglasnost na program rada organizacije i izmjenu programa rada organizacije ako utvrdi da je u skladu s uvjetima propisanim uredbom iz članka 53. stavka 4. i pravilnikom iz člana 53 stavka 3. ovoga Zakona.

(5) Suglasnost iz stavka 4. ovoga članka nije upravni akt.

(6) Osnovne odrednice programa rada organizacije i način provedbe postupka ocjene provedivosti programa rada organizacije, te način i uvjeti za davanje suglasnosti propisuje Vlada uredbom iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona.

Sporazum Fonda i organizacije

Članak 77.

(1) Temeljem suglasnosti iz članka 76. stavka 4. ovoga Zakona, Fond i organizacija sklapaju sporazum o prijenosu obveze ispunjavanja određenog cilja u vezi gospodarenja određenom posebnom kategorijom otpada.

(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka sadrži osobito:

1. ciljeve i obveze za vođenje sustava gospodarenja određenom posebnom kategorijom otpada, način učinkovitog financiranja ispunjenja preuzetih obveza, te ciljeve i rokove za njihovo ispunjavanje,

2. mjere koje će poduzeti organizacija i mjere koje će poduzeti proizvođač proizvoda iz članka 75. stavka 3. ovoga Zakona u svrhu gospodarenja određenom posebnom kategorijom otpada,

3. način praćenja i izvješćivanja o ispunjavanju ciljeva i obveza,

4. obvezu prikupljanja podataka o količini otpada od strane organizacije te obvezu učiniti te podatke dostupnim nadležnim tijelima i javnosti, uključujući i podatke o proizvodima stavljenim na tržište od kojih nastaje određena posebna kategorija otpada od strane proizvođača iz članka 75. stavka 3. ovoga Zakona

5. jamstvo organizacije za ispunjenje obveza i ciljeva za gospodarenje posebnom kategorijom otpada u određenim rokovima,

6. uvjete za raskid sporazuma u slučaju neispunjenja ciljeva te način, iznos i rokove za pokrivanje troškova iz jamstva radi neispunjenja tih ciljeva,

7. posebne uvjete utvrđene pravilnikom iz članka 53. stavka 3. i uredbom iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka stupa na snagu danom izdavanja odobrenja za rad organizacije iz članka 78. ovoga Zakona.

Odobrenje za rad organizacije

Članak 78.

(1) Organizacija može započeti s radom nakon što ishodi odobrenje Ministarstva za rad organizacije.

(2) Ministarstvo izdaje odobrenje za rad organizacije ako utvrdi da organizacija:

1. je ishodila suglasnost iz članka 76. ovoga Zakona,

2. je sklopila sporazum iz članka 77. ovoga Zakona,

3. raspolaže tehničkim, ljudskim i financijskim resursima nužnim za obavljanje poslova,

4. raspolaže odgovarajućim jamstvom izvršenja povjerenih poslova,

5. udovoljava posebnim uvjetima u vezi gospodarenja posebnom kategorijom otpada.

(3) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka se izdaje na rok od 5 godina.

(4) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ne može se prenijeti na drugu osobu.

(5) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.

(6) Sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad organizacije, način izračuna uvjeta prihvatljivosti jamstva, posebne uvjete u vezi gospodarenja posebnom kategorijom otpada propisuje Vlada uredbom iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 79.

(1) Ministarstvo će po službenoj dužnosti, odnosno po prijedlogu ovlaštene osobe Carinske uprave i/ili inspektora zaštite okoliša rješenjem oduzeti odobrenje za rad organizacije iz članka 78. ovoga Zakona ako:

1. Ministarstvo ili drugo nadležno tijelo, odnosno Fond utvrdi da osoba koja je ishodila odobrenje za rad organizacije ne ispunjava propisane uvjete ili obveze i/ili da u svom radu ne poštuje zakonske propise o zaštiti okoliša i gospodarenja otpadom te druge propise iz ovog područja,

2. se godišnjim izvješćem iz članka 64. stavka 3. ovoga Zakona utvrdi neispunjavanje cilja utvrđenog temeljem stavka 2. istoga članka.

(2) Ako se utvrdi da je organizacija koja je ishodila odobrenje za rad organizacije prestala obavljati djelatnosti za koje joj je izdano odobrenje prije isteka roka iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona, Ministarstvo će rješenjem utvrditi prestanak važenja odobrenja za rad organizacije.

(3) Ministarstvo dostavlja rješenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Inspekciji zaštite okoliša, Fondu i Agenciji.

(4) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

POJEDINAČNO ISPUNJAVANJE OBVEZE POSTIZANJA CILJA

Članak 80.

(1) Proizvođaču proizvoda od kojeg nastaje određena posebna kategorija otpada, koji je u prethodnoj kalendarskoj godini stavio na tržište u Republici Hrvatskoj veću količinu određene vrste proizvoda od one utvrđene pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona, temeljem rješenja Fonda dopustit će mu se samostalno ispunjavanje pojedinačnog vlastitog cilja za proizvode koje stavlja na tržište.

(2) Privremeno rješenje o samostalnom ispunjavanju pojedinačnog cilja za određenu posebnu kategoriju otpada izdaje Fond, te se istim:

1. utvrđuje da je za određeni proizvod dopušteno pojedinačno ispunjavanje obveze postizanja cilja sukladno uredbi iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona,

2. utvrđuje da je podnositelj zahtjeva u prethodnoj kalendarskoj godini stavio na tržište u Republici Hrvatskoj veću količinu određene vrste proizvoda od one utvrđene pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona

3. dopušta samostalno ispunjavanje pojedinačnog vlastitog cilja posebne kategorije otpada za proizvode koje stavlja na tržište u određenoj kalendarskoj godini,

4. utvrđuje okvirni pojedinačni cilj za posebnu kategoriju otpada,

5. utvrđuje kvartalnu dinamiku i način praćenja ispunjavanja okvirnog cilja,

6. određuju drugi posebni uvjeti utvrđeni propisima iz članka 53. ovoga Zakona.

(3) Zahtjev za izdavanje rješenja iz stavka 2. ovoga članka podnosi se na obrascu kojem se prilaže:

1. dokaz o statusu proizvođača proizvoda,

2. izjava podnositelja zahtjeva o količini proizvoda koje planira staviti na tržište u tekućoj godini,

3. Plan ispunjavanja pojedinačnog vlastitog cilja,

4. važeća dozvola iz članka 86. ovoga Zakona za odgovarajući otpad ili ugovor o korištenju odgovarajućih usluga s osobom koja posjeduje takvu dozvolu,

5. dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta utvrđenih propisima iz članka 53. ovoga Zakona,

(4) Do 31. siječnja tekuće godine Fond će za prethodnu kalendarsku godinu ili istekom drugog uzastopnog kvartala za kojeg je Fond utvrdio neispunjavanje cilja, temeljem podataka o količini proizvoda stavljenog na tržište sadržanih u Registru gospodarenja posebnim kategorijama otpada i podataka o gospodarenju otpadom sadržanih u elektroničkom očevidniku nastanka i tijeka otpada za prethodnu kalendarsku godinu, odnosno za prethodno razdoblje, rješenjem:

1. utvrditi pojedinačni cilj za posebnu kategoriju otpada,

2. utvrditi udio izvršenja cilja iz prethodne točke,

3. u slučaju neispunjenja cilja, utvrditi iznos troškova uzrokovanih neispunjenjem cilja te osobu koja preuzima obvezu ispunjavanja cilja sukladno uredbi iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona, u slučaju neispunjenja cilja.

(5) Protiv rješenja iz stavaka 2. i 4. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(6) Proizvođač proizvoda dužan je izvršavati poslove radi postizanja cilja sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim temeljem ovoga Zakona, te drugim posebnim propisima.

(7) Proizvođač proizvoda koji je ishodio rješenje iz stavka 2. ovoga članka nije obveznik plaćanja naknade iz članka 74. ovoga Zakona, odnosno nije obvezan sklopiti ugovor iz članka 75. stavka 3. ovoga Zakona dok se ne utvrdi da ne ispunjava cilj.

(8) Način utvrđivanja propisanih uvjeta u postupku izdavanja rješenja, detaljni sadržaj i obrazac zahtjeva, obvezni sadržaj Plana ispunjavanja pojedinačnog vlastitog cilja propisuje ministar pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 81.

(1) Ako proizvođač proizvoda koji je ishodio rješenje iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona ne ispuni utvrđeni cilj, obvezu ispunjavanja cilja preuzima Fond, odnosno organizacija na način propisan uredbom iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Proizvođač proizvoda koji je ishodio rješenje iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona dužan je osobi koja je preuzela obvezu ispunjavanja cilja utvrđenog rješenja namiriti time uzrokovane troškove.

(3) Način izračuna troškova iz stavka 2. ovoga članka propisuje Vlada uredbom iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 82.

(1) Fond prati izvršenje rješenja iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona temeljem podataka o količini proizvoda stavljenog na tržište sadržanih u Registru gospodarenja posebnim kategorijama otpada, te podataka o gospodarenju otpadom sadržanih u elektroničkom očevidniku nastanka i tijeka otpada i na drugi propisani način.

(2) Ako Fond utvrdi da je osoba kojoj je izdano rješenje iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona u određenom kvartalu ispunila cilj, na zahtjev će joj o tome izdati potvrdu.

(3) Ako Fond utvrdi da osoba kojoj je izdano rješenje iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona u određenom kvartalu nije ispunila cilj o tome će Fond obavijestiti tu osobu, Ministarstvo i Carinsku upravu.

(4) Ako Fond utvrdi da osoba koja je ishodila rješenje iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona nije dva uzastopna kvartala unutar iste kalendarske godine postigla utvrđeni cilj, Fond će to rješenje ukinuti te odrediti osobu koja preuzima obvezu ispunjavanja tog pojedinačnog cilja sukladno uredbi iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) Ministarstvo će ukinuti rješenje iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona po prijedlogu ovlaštene osobe Carinske uprave i/ili inspektora zaštite okoliša i u sljedećim slučajevima:

1. ako Ministarstvo, odnosno drugo nadležno tijelo ili Fond utvrdi da osoba koja je ishodila rješenje ne ispunjava propisane uvjete ili obveze u vezi gospodarenja otpadom,

2. kada osoba koja je ishodila rješenje u svom radu ne poštuje zakonske propise o zaštiti okoliša i gospodarenja otpadom te druge propise iz ovog područja,

3. ako se godišnjim izvješćem iz članka 64. stavka 3. ovoga Zakona utvrdi neispunjavanje cilja utvrđenog temeljem stavka 2. istoga članka.

(6) Ako se utvrdi da osoba koja je ishodila rješenje iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona prestala obavljati poslove za koje je ishodila rješenje, Ministarstvo će rješenjem utvrditi prestanak važenja rješenja iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona.

(7) Osoba protiv koje su poduzete mjere propisane stavkom 5. ovoga članka, dužna je u najkraćem mogućem roku, a ne kasnije od 30 dana od dana ukinutog rješenja, organizirati gospodarenje svojim otpadom na način propisan ovim Zakonom.

(8) Protiv osobe koja nije ispunila svoj cilj te su na nju primijenjene mjere propisane ovim člankom Zakona, kao dodatnu krajnju mjeru, Ministarstvo u posebnim slučajevima može uz prethodno stručno mišljenje Fonda, rješenjem privremeno ograničiti ili u potpunosti zabraniti proizvođaču daljnje stavljanje njegovih proizvoda na tržište, u trajanju sve dok se ne organizira i počne primjenjivati efikasniji način zbrinjavanja predmetnog otpada, a na druge moguće načine propisane ovim Zakonom.

(9) Protiv rješenja iz stavaka 5. i 7. ovoga Zakona nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

V. GRAĐEVINE ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Članak 83.

(1) Građenje građevina za gospodarenje otpadom je od interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Kategorije građevina za gospodarenje otpadom u smislu dokumenata prostornog uređenja su građevina za gospodarenje otpadom od državnog, županijskog, odnosno lokalnog značaja.

(3) Građevina za gospodarenje otpadom od državnog značaja je centar za gospodarenje otpadom, spalionica otpada i odlagalište opasnog otpada.

(4) Građevina za gospodarenje otpadom od županijskog značaja je odlagalište otpada koje nije obuhvaćeno stavkom 3. ovoga članka i kazeta za zbrinjavanje azbesta.

(5) Građevina za gospodarenje otpadom od lokalnog značaja je svaka građevina za gospodarenje otpadom koja nije obuhvaćena stavkom 3. ili 4. ovoga članka.

(6) Tijelo nadležno za donošenje dokumenta prostornog uređenja obvezno je planirati lokacije građevina iz stavaka 3., 4., odnosno 5. ovoga članka sukladno kategoriji građevine.

VI. OBAVLJANJE DJELATNOSTI GOSPODARENJA OTPADOM

Članak 84.

(1) Pravna i fizička osoba-obrtnik može, nakon što ishodi odgovarajuću dozvolu, započeti i obavljati djelatnost sakupljanja otpada postupkom sakupljanja otpada i interventnog sakupljanja otpada, te djelatnost oporabe, zbrinjavanja ili druge obrade otpada.

(2) Pravna i fizička osoba-obrtnik može, nakon upisa u odgovarajući očevidnik, započeti i obavljati djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom, trgovanja otpadom, prijevoza otpada ili sakupljanja otpada postupkom sakupljanja otpada u reciklažnom dvorištu.

(3) Pravna i fizička osoba-obrtnik može, nakon upisa u odgovarajući očevidnik, u sklopu svoje osnovne djelatnosti, započeti i obavljati postupak skladištenja vlastitog proizvodnog otpada ili energetske oporabe određenog neopasnog otpada.

(4) Osoba iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka dužna je obavljati djelatnost gospodarenja otpadom sukladno članku 6. ovoga Zakona.

(5) Osoba iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovorna je za sve što je znala, odnosno morala znati u vezi otpada s kojim gospodari.

(6) Pravna i fizička osoba-obrtnik koja je ishodila dozvolu, odnosno koja se upisala u odgovarajući očevidnik trgovaca otpadom, prijevoznika otpada ili reciklažnih dvorišta, ovlaštena je preuzeti otpad u posjed.

(7) Djelatnost oporabe otpada, sakupljanja otpada, zbrinjavanja otpada, druge obrade otpada i prijevoza otpada smatra se gospodarskom, odnosno komunalno-servisnom djelatnosti. Djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom i trgovanja otpadom smatra se poslovnom djelatnosti.

(8) Obrada opasnog otpada postupkom spaljivanja, odnosno odlaganja te centar za gospodarenje otpadom su od interesa za Republiku Hrvatsku.

(9) Djelatnost zbrinjavanja opasnog otpada postupkom odlaganja obavlja trgovačko društvo koje osniva Vlada. Ova djelatnost uključuje samo opasni otpad nastao na teritoriju Republike Hrvatske.

(10) Djelatnost i poslove vezane za centar za gospodarenje otpadom obavlja trgovačko društvo u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave i/ili jedinice lokalne samouprave.

(11) Djelatnost zbrinjavanja opasnog otpada postupkom spaljivanja u građevini čija je osnovna djelatnost spaljivanje otpada obavlja trgovačko društvo koje osniva Vlada, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave. Ova djelatnost uključuje samo opasni otpad nastao na teritoriju Republike Hrvatske.

(12) Sredstva za uspostavu građevina za obavljanje djelatnosti i poslova iz stavaka 9., 10. i 11. ovoga članka osiguravaju se putem Fonda i iz drugih izvora.

(13) Iznimno od stavaka 9., 10. i 11. ovoga članka obavljanje tih djelatnosti i poslova Republika Hrvatska može osigurati sukladno zakonu kojim se uređuju koncesije, odnosno zakonu kojim se uređuje javno privatno partnerstvo.

(14) Građevine za obavljanje djelatnosti iz stavaka 9. i 10. ovoga članka ne ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu te se u slučaju stečaja ili likvidacije odgovarajućeg društva izlučuju u vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave koja je njihov izravni ili neizravni udjeličar, dioničar ili osnivač.

(15) Na davanje koncesije propisane ovim Zakonom primjenjuje se zakon koji uređuje koncesije.

Članak 85.

(1) Ministarstvo rješava o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za djelatnost koja uključuje gospodarenje opasnim otpadom, postupke termičke obrade neopasnog otpada te o zahtjevu za upis u očevidnik iz članka 109. ovoga Zakona.

(2) Nadležno upravno tijelo rješava o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za djelatnost koja nije obuhvaćena stavkom 1. ovoga članka.

Dozvola za gospodarenje otpadom

Članak 86.

(1) Dozvolom za gospodarenje otpadom (u daljnjem tekstu: dozvola) određuje se:

1. adresa građevine u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom,

2. količina otpada kao najveća količina pojedine vrste otpada koja se može godišnje obraditi i vrsta otpada prema ključnim brojevima iz Kataloga otpada,

3. postupak gospodarenja otpadom s pripadajućim tehnološkim procesima,

4. uvjeti obavljanja tehnoloških procesa,

5. mjere za postupanje s otpadom koji nastaje, odnosno preostaje nakon obavljanja tehnoloških procesa,

6. datum do kad mora biti obavljena revizija dozvole,

7. mjere nakon zatvaranja, odnosno prestanka obavljanja postupaka za koje je izdana dozvola.

(2) Uvjeti obavljanja tehnoloških procesa iz stavka 1. točke 4. ovoga članka sadrže:

1. tehničko-tehnološke uvjete obavljanja tehnološkog procesa,

2. sigurnosno-preventivne mjere,

3. obveze praćenja emisija u zrak, vodu, more, tlo i sustav javne odvodnje otpadnih voda,

4. mjere upravljačkog nadzora.

(3) Elaborat gospodarenja otpadom iz članka 90. ovoga Zakona sastavni je dio dozvole.

(4) Uvjete za gospodarenje otpadom, oblik i sadržaj obrasca dozvole, pobliži sadržaj obrasca zahtjeva za izdavanje, odnosno izmjenu dozvole propisuje ministar pravilnikom.

(5) Dozvola se izdaje na propisanom obrascu.

(6) Dozvola je upravni akt.

Članak 87.

(1) Iznimno od odredbe članka 86. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona dozvolom za djelatnost koja uključuje postupak pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja i obrade mobilnim uređajem dozvolom se može odrediti više adresa na kojima će se obavljati tehnološki procesi gospodarenja otpadom.

(2) Iznimno od odredbe članka 86. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, dozvolom za djelatnost sakupljanja otpada postupkom sakupljanja i/ili interventnog sakupljanja otpada, količina otpada se određuje kao najveća količina pojedine vrste otpada koja se može istovremeno nalaziti u građevini u kojoj se skladišti otpada.

(3) Iznimno od odredbe članka 86. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona za postupak interventnog sakupljanja dozvolom se ne određuje količina otpada.

(4) Iznimno od odredbe članka 86. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona dozvolom za djelatnost koja uključuje postupak pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja i obrade mobilnim uređajem umjesto roka revizije utvrđuje se rok važenja dozvole.

Članak 88.

(1) Zahtjev za izdavanje, odnosno izmjenu dozvole podnosi se u pisanom i digitalnom obliku na propisanom obrascu.

(2) Zahtjev za izdavanje, odnosno izmjenu dozvole iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o podnositelju zahtjeva, naznaku djelatnosti za koju se traži dozvola s pripadajućim postupcima, lokaciji građevine u kojoj će se obavljati postupci gospodarenja otpadom, te podatke o vrstama i količinama otpada.

(3) Uz zahtjev za izdavanje, odnosno izmjenu dozvole iz stavka 1. ovoga članka prilaže se:

1. izvadak iz sudskog, odnosno obrtnog registra u ovjerenoj preslici,

2. akt kojim se dozvoljava uporaba građevine, sukladno propisu kojim se uređuje gradnja,

3. dokaz o raspolaganju građevinom u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom,

4. dokaz o imenovanju odgovorne osobe, odnosno presliku radne knjižice ili ugovora o radu za tu osobu,

5. potvrda da joj nije pravomoćno izrečena kazna zabrane obavljanja djelatnosti,

6. elaborat iz članka 90. ovoga Zakona,

7. dokaz o raspolaganju odgovarajućim osiguranjem na način propisan pravilnikom iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona,

8. mišljenje nadležnog tijela za prostorno planiranje o ispunjavanju uvjeta iz članka 91. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.

(4) Iznimno od odredbi stavka 3. točki 3. i 4. ovoga članka uz zahtjev za izdavanje, odnosno izmjenu dozvole za postrojenje za pripremu otpada prije oporabe ili zbrinjavanja, te zahtjeva za dozvolu za mobilno postrojenje za oporabu otpada, ne prilaže se akt kojim se dozvoljava uporaba građevine i dokaz o raspolaganju građevinom u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom.

Osoba odgovorna za gospodarenje otpadom

Članak 89.

(1) Podnositelj zahtjeva dužan je imenovati osobu odgovornu za gospodarenje otpadom i zamjenika koji će u slučaju spriječenosti odgovorne osobe izvršavati njezine obveze.

(2) Za odgovornu osobu i njezinog zamjenika može biti imenovana osoba koja udovoljava sljedećim uvjetima:

1. koja ima tri godina iskustva na poslovima gospodarenja otpadom,

2. koja ima zvanje tehničke, tehnološke ili prirodoslovne struke,

3. koja nije obavljala posao odgovorne osobe u pravnoj osobi kojoj je za to vrijeme oduzeta dozvola,

4. koja u zadnjih tri godina nije osuđena za kazneno djelo ili prekršaj propisa koji uređuju zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom, odnosno za kazneno djelo gospodarskog kriminaliteta,

5. koja posjeduje temeljna znanja o propisima o gospodarenju otpadom, kategorizaciji otpada te rizicima i mogućnostima skladištenja i obrade otpada.

(3) Poslove odgovorne osobe propisuje ministar pravilnikom iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona.

Elaborat gospodarenja otpadom

Članak 90.

(1) Elaborat gospodarenja otpadom je skup međusobno usklađenih dokumenata i nacrta kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta za obavljanje postupka gospodarenja otpadom s pripadajućim tehnološkim procesima, opisom metode izvođenja pripadajućih tehnoloških procesa kao funkcionalno tehnološke cjeline materijalnog toka otpada na lokaciji te ispunjavanje tehničko tehnoloških uvjeta, sigurnosno preventivnih mjera, ograničenja i obveza praćenja emisija te, mjera upravljačkog nadzora.

(2) Sadržaj elaborata gospodarenja otpadom propisuje ministar pravilnikom iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Nositelj izrade elaborata gospodarenja otpadom je osoba koja prema posebnom propisu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni inženjer i koja je član samostalne strukovne organizacije (u daljem tekstu: komora).

(4) Nositelj izrade elaborata gospodarenja otpadom mora preko komore raspolagati osiguranjem od odgovornosti za štetu koju bi u obavljanju poslova mogao prouzročiti trećim osobama – osiguranje od projektantske pogreške.

(5) Osoba iz stavka 3. ovoga članka je odgovorna da elaborat gospodarenja otpadom ispunjava propisane uvjete sukladno ovom Zakonu i pravilniku iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona.

(6) Ako u izradi elaborata gospodarenja otpadom sudjeluje više osoba, za cjelovitost i usklađenost dijelova elaborata odgovoran je nositelj izrade elaborata gospodarenja otpadom, kojeg odredi podnositelj zahtjeva za izdavanje dozvole.

Postupak izdavanja dozvole

Članak 91.

(1) U postupku izdavanja dozvole se utvrđuje:

1. da je podnositelj zahtjeva registriran za obavljanje djelatnosti za koju traži dozvolu,

2. da raspolaže građevinom za koju je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja,

3. da zapošljava osobe koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisom,

4. da sustav upravljačkog nadzora metoda udovoljava uvjetima propisanim pravilnikom iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona,

5. da je elaborat gospodarenja otpadom izrađen u skladu s ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona,

6. da je građevina u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom planirana dokumentom prostornog uređenja,

7. da je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš ako je to propisano posebnim propisom kojim se uređuje zaštita okoliša,

8. da raspolaže osiguranjem od štete koja može nastati kao posljedica gospodarenja otpadom,

9. usklađenost zahtjeva s odredbama Plana.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u postupku rješavanja zahtjeva za dozvolu za mobilno postrojenje za pripremu otpada prije oporabe ili zbrinjavanja, te zahtjeva za dozvolu za mobilno postrojenje za oporabu otpada, ne utvrđuje se ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.

(3) Dozvola se ne može izdati ukoliko:

1. nije ishođena okolišna dozvola za postupak gospodarenja otpadom iz Dodatka III. ovoga Zakona sukladno propisu koji uređuje zaštitu okoliša,

2. nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš sukladno propisu koji uređuje zaštitu okoliša.

(4) Nadležno tijelo iz članka 85. ovoga Zakona dužno je u postupku rješavanja zahtjeva za izdavanje dozvole provesti očevid lokacije građevine radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta iz elaborata gospodarenja otpadom.

(5) Očevidu iz stavka 4. ovoga članka obvezno prisustvuje predstavnik podnositelja zahtjeva i nositelj izrade elaborata gospodarenja otpadom.

(6) Troškove očevida snosi podnositelj zahtjeva.

(7) Podnositelj zahtjeva dužan je raspolagati odgovarajućim osiguranjem od štete koja može nastati kao posljedica gospodarenja otpadom. Način izračuna iznosa osiguranja propisuje ministar pravilnikom iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 92.

(1) Nadležno tijelo iz članka 85. ovoga Zakona koje rješava o zahtjevu za izdavanje dozvole, dužno je omogućiti stranci uvid u elaborat gospodarenja otpadom.

(2) Radi ispunjenja obveze iz stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo pozvat će stranku na uvid u elaborat gospodarenja otpadom u kojem će pozivu osobito naznačiti:

1. informaciju o postupku,

2. naznaku mrežne stranice na kojoj je elaborat gospodarenja otpadom objavljen,

3. vrijeme i mjesto na kojem se može izvršiti uvid,

4. rok i način izjašnjenja.

(3) Stranci iz članka 95. ovoga Zakona, koja se je odazvala pozivu za uvid, nadležno tijelo iz članka 85. ovoga Zakona može na njezin zahtjev odrediti rok od najviše osam dana za izjašnjenje o elaboratu gospodarenja otpadom.

(4) Ako se stranka ne izjasni o elaboratu gospodarenja otpadom u roku iz stavka 3. ovoga članka, smatra se da je stranci dana mogućnost uvida.

(5) Ako se pozivu za uvid stranka iz opravdanih razloga ne može odazvati, uvid može izvršiti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana određenog u pozivu za uvid, u kojem je slučaju stranka dužna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvati pozivu.

Informiranje i sudjelovanje javnosti

Članak 93.

(1) Nadležno tijelo iz članka 85. ovoga Zakona provodi postupak informiranja i sudjelovanja javnosti o podnesenom zahtjevu za izdavanje dozvole za:

1. spaljivanje, oporabu, kemijsku obradu ili odlaganje opasnog otpada,

2. spaljivanje komunalnog otpada kapaciteta preko 3 tone na sat,

3. odlaganje neopasnog otpada kapaciteta većeg od 50 tona na dan,

4. odlaganje na odlagališta koja zaprimaju više od 10 tona otpada na dan ili imaju ukupni kapacitet preko 25.000 tona, osim odlagališta inertnog otpada.

(2) Na postupak informiranja i sudjelovanja javnosti iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe posebnog propisa kojim se uređuje zaštita okoliša i informiranje i sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša.

(3) Nije potrebno provoditi postupak informiranja i sudjelovanja javnosti iz stavka 1. ovoga članka, ako je takvo informiranje i sudjelovanje javnosti provedeno u okviru postupka prema posebnom propisu kojim se uređuje zaštita okoliša.

Privremena dozvola

Članak 94.

(1) Radi obavljanje pokusnog rada prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, na zahtjev pravne ili fizičke osobe – obrtnika nadležno tijelo može izdati privremenu dozvolu.

(2) Na postupak izdavanja privremene dozvole na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 84. do 93. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članaka u postupku izdavanja privremene dozvole utvrđuje se da podnositelj zahtjeva posjeduje okolišnu dozvolu sukladno propisu kojim se uređuje zaštita okoliša.

(4) Privremena dozvola izdaje se na predviđeno vrijeme trajanja pokusnog rada prema aktu izdanom sukladno posebnom propisu kojim se uređuje gradnja.

Stranka u postupku izdavanja dozvole

Članak 95.

(1) Stranka u postupku izdavanja dozvole je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, te jedinica lokalne samouprave na čijem se području obavlja djelatnost iz dozvole.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, stranka u postupku izdavanja privremene dozvole je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini.

Revizija i izmjena dozvole

Članak 96.

(1) Rješenjem o reviziji dozvole utvrđuje se usklađenost dozvole s važećim propisima gospodarenja otpadom i zaštite okoliša. Rješenjem o reviziji dozvole, ako je opravdano, mijenjaju se uvjeti dozvole iz članka 86. ovoga Zakona te utvrđuje rok za reviziju.

(2) Postupak revizije dozvole provodi po službenoj dužnosti tijelo iz članka 85. ovoga Zakona koje je nadležno za izdavanje te dozvole.

(3) Postupak revizije dozvole provodi se u roku određenom dozvolom i rješenjem o reviziji, a najmanje jednom u pet godina

(4) Tijelo koje vodi postupak revizije dozvole donosi zaključak kojim obavještava stranku o pokrenutom postupku i daljnjem tijeku postupka i poziva stranku da dostavi odgovarajuću dokumentaciju i dokaze.

(5) Na ostala pitanja u vezi postupka revizije dozvole na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.

(6) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka se ne izdaje za dozvolu za djelatnost koja uključuje postupak pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja i obrade mobilnim uređajem

Članak 97.

(1) Osoba koja je ishodila dozvolu dužna je tijelu koje je izdalo dozvolu dostaviti obavijest o promjeni propisanog uvjeta za ishođenje dozvole i akta temeljem kojih mu je izdana dozvola u roku od 15 dana od dana kad je promjena nastupila.

(2) Za namjeravanu izmjenu i/ili dopunu vrste i/ili količine otpada, postupka, operacija i metoda tehnološkog procesa i druge značajne promjene osoba koja je ishodila dozvolu dužna je ishoditi izmjenu i/ili dopunu dozvole.

(3) Rješenje o izmjeni i/ili dopuni dozvole donosi nadležno tijelo koje je izdalo dozvolu koja se mijenja i/ili dopunjuje i sastavni je dio te dozvole.

(4) U postupku izdavanja rješenja iz stavka 3. ovoga članka, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima je propisan postupak izdavanja dozvole.

Članak 98.

(1) U slučaju statusne promjene osobe koja je ishodila dozvolu, prava i obveze koje proizlaze iz dozvole prenose se na pravnog slijednika ako dokaže da ispunjava uvjete iz članka 91. ovoga Zakona.

(2) O prijenosu prava i obveze koje proizlaze iz dozvole na pravnog slijednika nadležno tijelo iz članka 85. ovoga Zakona, neposrednim rješavanjem, donosi rješenje.

Članak 99.

U slučaju da se utvrdi davanje u zakup određenog dijela građevine za skladištenje i/ili obradu otpada koja je obuhvaćena ranije izdanom dozvolom, nadležno tijelo iz članka 85. ovoga Zakona će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o izmjeni dozvole kojom se razmjerno umanjuju prava dodijeljena tom dozvolom zakupodavcu sukladno ugovoru o zakupu.

Članak 100.

(1) Nadležno upravno tijelo dostavlja obavijest o izdavanju dozvole Ministarstvu, Inspekciji zaštite okoliša, Agenciji.

(2) Ministarstvo dostavlja obavijest o izdavanju dozvole Inspekciji zaštite okoliša, Agenciji, strankama u postupku te upravnom tijelu na čijem području se nalazi lokacija iz članka 86. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(3) Po izdavanju dozvole, nadležno tijelo iz članka 85. ovoga Zakona istu unosi u odgovarajuću mrežnu aplikaciju iz članka 137. ovoga Zakona.

Ukidanje i poništenje dozvole

Članak 101.

(1) Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo će rješenjem ukinuti ili poništiti dozvolu i privremenu dozvolu po prijedlogu inspektora zaštite okoliša iz članka 155. stavka 5. i članka 164. ovoga Zakona, te u sljedećim slučajevima:

1. ako Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo, utvrdi da osoba koja je ishodila dozvolu ne ispunjava propisane uvjete ili obveze,

2. ako osoba koja je ishodila dozvolu u roku ne ispuni naredbu inspektora zaštite okoliša u vezi gospodarenja otpadom,

3. kada osoba koja je ishodila dozvolu u svom radu ne poštuje zakonske propise o zaštiti okoliša i gospodarenja otpadom, te druge propise iz tog područja.

(2) Nadležno upravno tijelo dostavlja rješenje iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvu, Inspekciji zaštite okoliša, Agenciji i jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi građevina za koju je izdana dozvola.

(3) Ministarstvo dostavlja rješenje iz stavka 1. ovoga članka Inspekciji zaštite okoliša, Agenciji i jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi građevina za koju je izdana dozvola.

(4) Ako osoba koja je ishodila dozvolu obavijesti nadležno tijelo iz članka 85. ovoga Zakona o prestanku obavljanja djelatnosti za koje je izdana dozvola, Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo rješenjem će utvrditi prestanak važenja dozvole.

Pravni lijekovi

Članak 102.

(1) Protiv dozvole, privremene dozvole i rješenja o reviziji ili izmjeni dozvole, te rješenja o ukidanju ili poništenju koje donosi nadležno upravno tijelo može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(2) Protiv dozvole, privremene dozvole i rješenja o reviziji ili izmjeni dozvole, te rješenja o ukidanju ili poništenju koje donosi Ministarstvo žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Sakupljanje otpada

Članak 103.

(1) Osoba koja je ishodila dozvolu za postupak sakupljanja i/ili interventnog sakupljanja otpada može taj postupak obavljati na čitavom teritoriju Republike Hrvatske.

(2) Osoba koja je ishodila dozvolu za obavljanje postupka sakupljanja smije skladištiti otpad namijenjen oporabi ili zbrinjavanju najduže do jedne godine od dana preuzimanja.

(3) Osoba koja je ishodila dozvolu za postupak sakupljanja može na lokacijama prodavatelja koji prodaje proizvod i/ili uređaj i/ili opremu sakupljati male količine određenih posebnih kategorija otpada.

Odlaganje otpada

Članak 104.

Kategorije odlagališta otpada, postupci i drugi uvjeti za odlaganje otpada, postupci i drugi uvjeti za prihvat otpada u podzemna odlagališta otpada, granične vrijednosti emisija u okoliš kod odlaganja otpada, uvjeti i mjere u svezi s planiranjem, gradnjom, radom i zatvaranjem odlagališta i postupanjem nakon njihova zatvaranja, te uvjete za odlaganje otpada sukladno posebnom propisu o sprječavanju onečišćenja Sredozemnog mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s plovnih objekata i zrakoplova u more sukladno članku 16. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, u suradnji s ministrom nadležnim za prostorno planiranje, ministrom nadležnim za pomorstvo i ministrom nadležnim za vodno gospodarstvo, propisuje ministar pravilnikom.

Termička obrada otpada

Članak 105.

Način i uvjeti rada, uvjeti za početak i prekid rada postrojenja za termičku obradu otpada, spaljivanje i suspaljivanje, način ulazne kontrole otpada, način zaštite zraka, tla i voda te način gospodarenja ostatnim otpadom u postrojenju za spaljivanje i suspaljivanje otpada i termičku obradu otpada, propisuje ministar pravilnikom.

Označavanje lokacije

Članak 106.

(1) Podnositelj zahtjeva za ishođenje dozvole obvezan je, najkasnije na dan predaje urednog zahtjeva nadležnom tijelu iz članka 85. ovoga Zakona, na glavnom ulazu na građevinu za koju je podnio zahtjev za ishođenje dozvole istaknuti obavijest o namjeri ishođenja dozvole na toj lokaciji.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva može ukloniti po pravomoćnom okončanju postupka.

(3) Po ishođenju dozvole na svim ulazima na građevinu potrebno je postaviti oznaku s osnovnim podacima o otpadu i djelatnosti iz dozvole.

(4) Izgled i sadržaj obavijesti iz stavka 1. ovoga članka i oznake iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona.

Tehnološki proces miješanja otpada

Članak 107.

(1) Zabranjeno je miješanje opasnog otpada s drugim vrstama opasnog otpada koji imaju drukčija fizikalna, kemijska ili opasna svojstva, te s drugim vrstama otpada i drugim tvarima ili materijalima, uključujući razrjeđivanje opasnih tvari.

(2) Ako je opasni otpad pomiješan na način suprotan stavku 1. ovoga članka, provodi se odvajanje opasnog otpada od drugih vrsta otpada, uzimajući u obzir kriterije tehničke i ekonomske provedivosti, radi ispunjavanja zahtjeva iz članaka 6. i 9. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dozvolom za postupak oporabe i/ili zbrinjavanja ili pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja može se dozvoliti miješanje opasnog otpada s drugim vrstama opasnog otpada koje imaju drukčija fizikalna, kemijska ili opasna svojstva, te s drugim vrstama otpada i drugim tvarima ili materijalima na način propisan posebnim propisom o posebnoj kategoriji otpada, ako miješanje udovoljava najboljim dostupnim tehnikama.

(4) Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka ne primjenjuju se na opasni otpad nastao u kućanstvu.

(5) Zajednička obrada različitih vrsta otpada ili otpada i drugih tvari ne smatra se miješanjem u smislu ovoga članka ukoliko je takva obrada dopuštena za svaku pojedinačnu vrstu otpada sukladno dozvoli iz članka 86. ovoga Zakona.

Tehnološki proces pakiranja otpada

Članak 108.

(1) Prilikom sakupljanja, prijevoza i skladištenja otpad se pakira na način koji ne ugrožava okoliš i ljudsko zdravlje, te se označava oznakom o nazivu otpada i njegovom ključnom broju iz Kataloga otpada.

(2) Opasni otpad tijekom sakupljanja, prijevoza i skladištenja pakira se i označava primjenom odgovarajućih međunarodnih standarda te pravne stečevine Europske unije o razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih tvari i kemikalija.

Očevidnici za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom

Članak 109.

Ministarstvo vodi sljedeće očevidnike za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom:

1. Očevidnik prijevoznika otpada,

2. Očevidnik posrednika u gospodarenju otpadom,

3. Očevidnik trgovaca otpadom,

4. Očevidnik reciklažnih dvorišta,

5. Očevidnik određenih osoba koje skladište vlastiti proizvodni otpad,

6. Očevidnik energetskih oporabitelja određenog otpada.

Prijevoz otpada

Članak 110.

(1) Pravna ili fizička osoba – obrtnik može obavljati djelatnost prijevoza otpada ako je upisana u Očevidnik prijevoznika otpada.

(2) U Očevidnik prijevoznika otpada upisat će se osoba ako uz zahtjev dostavi dokaze o ispunjavanju sljedećih uvjeta:

1. da je registrirana za obavljanje djelatnosti prijevoza,

2. da posjeduje važeći dokument kojim se odobrava prijevoz sukladno propisu kojim su uređuje prijevoz,

3. da raspolaže vozilom i vozačem koji udovoljavaju uvjetima propisanim propisima kojima se uređuje prijevoz.

(3) Prijevoznik otpada dužan je predati otpad osobi koja raspolaže važećom dozvolom iz članka 86. ovoga Zakona ili reciklažnom dvorištu.

(4) Prilikom prijevoza otpada prijevoznik je obvezan imati propisanu dokumentaciju o otpadu kojeg prevozi.

(5) Ako se opasni otpad ne može dostaviti na odredište prijevoznik ga je obvezan vratiti osobi od kojeg je primio opasni otpad na prijevoz. Ako povrat otpada nije moguć, prijevoznik je obvezan osigurati obradu otpada o vlastitom trošku, za što može potraživati naknadu od osobe od koje je primio opasni otpad na prijevoz.

(6) Popis vrsta otpada za čiji prijevoz je potrebno raspolaganje vozilom i vozačem osposobljenima za prijevoz opasnih tvari propisuje ministar pravilnikom iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona.

Posredovanje u gospodarenju otpadom

Članak 111.

(1) Pravna ili fizička osoba – obrtnik može obavljati djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom ako je upisana u Očevidnik posrednika u gospodarenju otpadom.

(2) U očevidnik posrednika u gospodarenju otpadom, upisat će se osoba ako uz zahtjev dostavi dokaz da je registrirana za obavljanje djelatnosti posredovanja u gospodarenju otpadom.

Trgovanje otpadom

Članak 112.

(1) Pravna ili fizička osoba – obrtnik može obavljati djelatnost trgovanja otpadom ako je upisana u Očevidnik trgovaca otpadom.

(2) U Očevidnik trgovaca otpadom upisat će se osoba ako uz zahtjev dostavi dokaz da je registrirana za obavljanje djelatnosti trgovanja otpadom, te dokaz o imenovanju osobe odgovorne za gospodarenje otpadom.

(3) Trgovac otpadom smatra se vlasnikom otpada kojeg je otkupio i može preuzeti otpad u posjed ako raspolaže skladištem otpada za koje je izdana važeća dozvola ili reciklažnim dvorištem koje je upisano u Očevidnik reciklažnih dvorišta.

(4) Sva plaćanja za otkup otpada obavljaju se putem računa ako nije drugačije propisano ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(5) Zaprimanje otpada trgovac otpadom mora snimati video nadzorom. Video snimku zaprimanja otpada trgovac otpadom mora čuvati najmanje mjesec dana.

(6) Trgovac otpadom dužan je zatražiti na uvid osobni identifikacijski dokument osobe od koje otkupljuje otpad, s ciljem utvrđivanja identiteta osobe od koje namjerava otkupiti otpad, te dokaz o porijeklu otpada, odnosno izjavu o vlasništvu otpada kojeg namjerava otkupiti.

(7) Ako osoba iz stavka 6. ovoga članka ne predoči na uvid osobni identifikacijski dokument, te dokaz o porijeklu otpada, odnosno izjavu o vlasništvu otpada, trgovac otpadom ne smije otkupiti taj otpad.

(8) Ako se prodajom otpada ostvari mjesečni prihod veći od polovine minimalne plaće u Republici Hrvatskoj za proteklu godinu sukladno službenim podacima tijela državne uprave nadležnog za statistiku, isto se smatra obavljanjem djelatnosti trgovanja otpadom.

Postupak sakupljanja otpada u reciklažnom dvorištu

Članak 113.

(1) Pravna ili fizička osoba – obrtnik može obavljati postupak sakupljanja otpada u reciklažnom dvorištu ako je upisan u Očevidnik reciklažnih dvorišta

(2) U Očevidnik reciklažnih dvorišta upisat će se osoba ako uz zahtjev dostavi dokaze o ispunjavanju sljedećih uvjeta:

1. da je registrirana za djelatnost sakupljanja otpada,

2. da raspolaže reciklažnim dvorištem u smislu ovoga Zakona,

3. da je reciklažno dvorište označeno sukladno pravilniku iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona,

4. da raspolaže odgovarajućim brojem spremnika za odvojeno prikupljanje otpada,

5. da je imenovala osobu odgovornu za gospodarenje otpadom.

(3) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem smatra se vlasnikom otpada kojeg je prikupila radom reciklažnog dvorišta.

(4) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem ne smije otkupljivati otpad temeljem potvrde o upisu u Očevidnik reciklažnih dvorišta.

(5) Način rada reciklažnog dvorišta propisuje ministar pravilnikom iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona.

Postupak skladištenja vlastitog proizvodnog otpada

Članak 114.

(1) Pravna ili fizička osoba – obrtnik može privremeno skladištiti vlastiti proizvodni otpad u količini većoj od 150 t neopasnog otpada, odnosno 200 kg opasnog otpada ako je upisana u Očevidnik određenih osoba koje skladište vlastiti proizvodni otpad.

(2) U Očevidnik određenih osoba koje skladište vlastiti proizvodni otpad upisat će se osoba ako uz zahtjev dostavi dokaze da raspolaže odgovarajućim spremnicima i prostorom za privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada u sklopu građevine u kojoj obavlja osnovnu djelatnost, te dokaz o imenovanju osobe odgovorne za gospodarenje otpadom.

Postupak energetske oporabe određenog otpada

Članak 115.

(1) Pravna ili fizička osoba – obrtnik te poljoprivrednik može obavljati postupak energetske oporabe određenog neopasnog otpada, ako je upisana u Očevidnik energetskih oporabitelja određenog otpada.

(2) Osoba upisana u Očevidnik energetskih oporabitelja određenog otpada može obavljati postupak energetske oporabe sljedećeg otpada:

1. biljni otpad iz poljoprivrede i šumarstva,

2. biljni otpad nastao u industriji proizvodnje hrane u slučaju kada se koristi proizvedena toplinska energija,

3. vlaknasti biljni otpad nastao proizvodnjom celuloze i papira, ukoliko se energetska oporaba obavlja na mjestu njegove proizvodnje i uz korištenje proizvedene toplinske energije,

4. drvni otpad izuzev onog koji može sadržavati halogene organske spojeve ili teške metale kao rezultat obrade sa sredstvima zaštite drveta, premazivanja ili lijepljenja, te drvnog otpada koji potječe od gradnje ili rušenja,

5. otpad od pluta.

(3) U Očevidnik iz stavka 1. ovoga članka upisat će se osoba koja uz zahtjev dostavi dokaze o ispunjavanje sljedećih uvjeta:

1. da je registrirana za obavljanje djelatnosti u kojoj se koristi energija dobivena oporabom,

2. da raspolaže uređajima i opremom za energetsku oporabu otpada,

3. da je imenovala osobu odgovornu za gospodarenje otpadom,

4. da udovoljava uvjetima iz propisa koji uređuju zaštitu zraka.

Postupak upisa u očevidnik i brisanja iz očevidnika

Članak 116.

(1) O upisu osobe u očevidnik iz članaka 109. i 121. ovoga Zakona Ministarstvo izdaje potvrdu i unosi podatke u mrežnu aplikaciju iz članka 137. ovoga Zakona.

(2) O odbijanju zahtjeva za upis u očevidnik Ministarstvo donosi rješenje.

(3) Ministarstvo donosi rješenje kojim se briše pravna ili fizička osoba – obrtnik iz očevidnika iz članka 109. ovoga Zakona ako:

1. zaprimi obavijest pravne ili fizičke osobe – obrtnika, odnosno poljoprivrednika upisanog u očevidnik da prestaje obavljati djelatnost ili na drugi način utvrdi prestanak obavljanja djelatnosti,

2. utvrdi da pravna ili fizička osoba – obrtnik, odnosno poljoprivrednik ne ispunjava uvjete temeljem kojih je stekao pravo na upis u očevidnik,

3. utvrdi da pravna ili fizička osoba – obrtnik, odnosno poljoprivrednik ne ispuni obvezu o dostavi obrasca o statusu obavljanja djelatnosti i postupaka,

4. utvrdi da pravna ili fizička osoba – obrtnik, odnosno poljoprivrednik nije postupio po izvršnom rješenju inspektora zaštite okoliša.

(4) Protiv rješenja o zahtjevu za upis u očevidnik iz članaka 109. i 121. ovoga Zakona i rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Opće obveze osobe upisane u očevidnik

Članak 117.

(1) Osoba upisana u očevidnik iz članka 109. ovoga Zakona mora dostaviti ispunjeni Obrazac o statusu obavljanja odgovarajuće djelatnosti, odnosno postupka Ministarstvu u roku od godinu dana od dana prvog upisa, odnosno u roku od godinu dana od dana dostave zadnjeg obrasca o statusu obavljanja postupka.

(2) Pravna ili fizička osoba – obrtnik, odnosno poljoprivrednik mora dostavom obrasca iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Ministarstvo o svakoj promjeni podataka temeljem kojih mu je izdana potvrda o upisu u očevidnik u roku od 15 dana od nastale promjene.

(3) Sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka, obrazac zahtjeva iz članaka 110., 111., 112., 113., 114. i 115. ovoga Zakona, način upisa u očevidnik, sadržaj i izgled potvrda, sadržaj i način dostave, te izgled obrasca o statusu obavljanja djelatnosti propisuje ministar pravilnikom iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona.

VII. PREKOGRANIČNI PROMET OTPADA

Članak 118.

(1) Na prekogranični promet otpada u Republiku Hrvatsku, iz Republike Hrvatske i kroz Republiku Hrvatsku primjenjuje se Uredba (EZ-a) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o otpremi pošiljaka otpada (u daljnjem u tekstu: Uredba (EZ-a) br. 1013/2006).

(2) Nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006, sukladno članku 53. te Uredbe je Ministarstvo.

(3) Ministar imenuje iz redova službenika Ministarstva jednu ili više odgovornih osoba za informiranje i savjetovanje zainteresiranih osoba te za suradnju s Europskom komisijom po pitanjima prekograničnog prometa otpada sukladno članku 54. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006.

(4) Granične prijelaze na području Republike Hrvatske preko kojih je dopušten uvoz otpada u Europsku uniju i izvoz otpada iz Europske unije, sukladno članku 55. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006, propisuje Vlada uredbom.

(5) Republika Hrvatska može sklopiti bilateralne sporazume sa susjednim državama sukladno članku 30. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006.

(6) Za potrebe odredbi ovoga Zakona koji se odnose na prekogranični promet otpada, izrazi »uvoz« i »izvoz« odnose se na prekogranični promet otpada između Republike Hrvatske i država članica Europske unije kao i prekogranični promet otpada između Republike Hrvatske i zemalja izvan Europske unije u skladu s odredbama Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006.

Članak 119.

(1) Ministarstvo obavještava Europsku komisiju o odlukama iz članka 118. ovoga Zakona, sukladno članku 56. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006.

(2) Ministarstvo podnosi izvješća Europskoj komisiji sukladno članku 51. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006.

Opći zahtjevi kod prekograničnog prometa otpadom

Članak 120.

(1) Zabranjeno je uvoziti opasni otpad, miješani komunalni otpad i ostatke od spaljivanja miješanog komunalnog otpada radi zbrinjavanja u skladu sa člankom 11. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006.

(2) Zabranjeno je uvoziti miješani komunalni otpad radi korištenja u energetske svrhe.

(3) Predaja otpada nastalog redovitim radom prijevoznog sredstva koje prometuje u međunarodnom prometu (plovni objekt, vozilo i zrakoplov), a koji se predaje osobi ovlaštenoj u skladu s ovim Zakonom, odnosno u prihvatni uređaj sukladno Pomorskom zakoniku ne smatra se uvozom otpada.

(4) Ako u Republici Hrvatskoj postoje dostatni kapaciteti za materijalnu oporabu određenih vrsta otpada u svrhu ostvarenja ciljeva za oporabu otpada sukladno Planu, prednost pred izvozom ima materijalna oporaba u Republici Hrvatskoj. Ocjenu o postojanju kapaciteta za oporabu obavlja Fond u suradnji s Agencijom na način propisan pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona.

(5) U svrhu ostvarenja ciljeva smanjenja količina otpada odloženog na odlagališta i sukladno ciljevima u Planu, za oporabu u postrojenjima za energetsku oporabu otpada, prednost pred uvozom otpada ima otpad proizveden u Republici Hrvatskoj.

Prekogranični promet otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku

Članak 121.

(1) Pravna ili fizička osoba – obrtnik koja obavlja uvoz i/ili izvoz otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku sukladno članku 3. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006, dužna je upisati se u:

1. Očevidnik uvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku i/ili

2. Očevidnik izvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku.

(2) U Očevidnik iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo upisuje osobu koja uz zahtjev dostavi sljedeće priloge:

1. dokaz o registraciji za odgovarajuću trgovačku djelatnost,

2. popis vrsta otpada za koje se traži upis u Očevidnik prema ključnim brojevima otpada sukladno Europskom katalogu otpada i oznakama otpada sukladno Prilozima III., III.A i III.B Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006,

3. ako je uvoznik otpada, dokaz da posjeduje dozvolu za oporabu otpada kojeg želi uvoziti ako je oporabitelj ili dokaz o statusu trgovca, odnosno posrednika,

4. ako je izvoznik otpada, dokaz da posjeduje dozvolu za sakupljanje otpada kojeg želi izvoziti ili da je proizvođač otpada, trgovac ili posrednik.

(3) Na postupak upisa i brisanja osobe iz Očevidnika iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 116. ovoga Zakona.

(4) Uvoznik i izvoznik otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku dužan je do 1. ožujka tekuće godine, dostavljati Agenciji izvješće o vrstama i količinama uvezenog i izvezenog otpada u prethodnoj kalendarskoj godini u pisanom ili digitalnom obliku putem elektroničke aplikacije Agencije iz članka 137. ovoga Zakona.

Članak 122.

(1) Svaka pošiljka otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku mora biti otpremljena u skladu sa zahtjevima iz članka 18. stavaka 1. i 2. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006.

(2) U svrhu inspekcijskog nadzora, sukladno članku 18. stavku 3. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006, izvoznik i uvoznik otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku, dužan je inspekciji zaštite okoliša dostaviti informacije o pošiljci otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku iz Priloga VII Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 u pisanom i digitalnom obliku, tri radna dana prije planiranog slanja pošiljke.

(3) Svi podaci o pošiljci otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku moraju se čuvati najmanje tri godine od datuma početka otpreme, sukladno članku 20. stavku 2. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006.

Prekogranični promet otpada koji podliježe obvezi notifikacijskom postupku

Članak 123.

(1) Prekogranični promet otpada koji podliježe notifikacijskom postupku sukladno članku 3. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006, Ministarstvo odobrava pisanim odobrenjem propisanom ovim Zakonom (u daljnjem tekstu: odobrenje).

(2) Odobrenjem iz stavka 1. ovoga članka se sukladno obavijesti o prekograničnom prometu otpadom – notifikaciji koja je njegov sastavni dio, određuje sljedeće:

1. naziv, ključni broj otpada sukladno Europskom katalogu otpada, oznake otpada sukladno Prilozima IV., IV.A i V. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 kada je primjenjivo, ostale oznake otpada kada je primjenjivo,

2. predviđena količina otpada,

3. naziv i adresa podnositelja obavijesti,

4. naziv i adresa primatelja,

5. naziv i adresa postrojenja za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada,

6. postupak oporabe i/ili zbrinjavanja otpada,

7. vrsta prijevoza,

8. granični prijelazi,

9. razdoblje važenja odobrenja.

(3) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka je upravni akt.

(4)Ministarstvo će rješenjem ukinuti odobrenje u slučajevima propisanim člankom 9. stavkom 8. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 i o tome obavijestiti sva nadležna tijela uključena u predmetni prekogranični promet otpada.

(5) Protiv odobrenja iz stavka 1. ovoga članka i rješenja iz stavka 4. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Ministarstvo će učiniti dostupnim javnosti izdana odobrenja za pošiljke otpada u skladu s člankom 21. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006.

Članak 124.

(1) Zahtjev za izdavanjem odobrenja (u daljnjem tekstu: zahtjev), podnositelj obavijesti iz članka 2. stavka 15. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 (u daljnjem tekstu: podnositelj obavijesti) izvan Republike Hrvatske podnosi putem nadležnog tijela države polazišta, dok podnositelj obavijesti s područja Republike Hrvatske zahtjev podnosi Ministarstvu koje ga putem prethodne suglasnosti prosljeđuje nadležnim tijelima država provoza i odredišta sukladno članku 4. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006.

(2) Uz zahtjev se prilaže:

1. obavijest o prekograničnom prometu otpada – notifikacija i dokument o prometu iz Priloga I.A i I.B Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 izdane od strane nadležnog tijela države polazišta i ispunjene od strane podnositelja obavijesti,

2. ugovor između podnositelja obavijesti i primatelja otpada sukladno članku 5. Uredbe br. (EZ-a) br. 1013/2006,

3. ugovor između primatelja otpada i osobe koja obavlja oporabu/zbrinjavanje ako primatelj otpada nije ujedno i oporabitelj/zbrinjavatelj,

4. odgovarajuća polica osiguranja ili jamstvo banke sukladno članku 6. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 u iznosu dovoljnom za pokriće svih planiranih pošiljki sukladno obavijesti iz točke 1. ovoga stavka,

5. odgovarajuća polica osiguranja ili jamstvo banke od odgovornosti za štetu prouzročenu trećim osobama,

6. preslika dozvole za oporabu, odnosno zbrinjavanje otpada osobe koja će taj otpad oporabiti, odnosno zbrinuti,

7. opis tehnološkog postupka oporabe i/ili zbrinjavanja otpada,

8. ruta transporta uključujući moguće alternativne putove,

9. popis nadležnih tijela uključenih u prekogranični promet otpadom.

(3) Zahtjev u slučaju uvoza otpada koji podliježe notifikacijskom postupku (u daljnjem tekstu: uvoz) bit će odobren uz uvjet da:

1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka,

2. je primatelj registriran za obavljanje odgovarajuće trgovačke djelatnosti,

3. je priložena analiza kemijskog sastava otpada,

4. uvoz planirane količine otpada ne premašuje kapacitet postrojenja za oporabu,

5. je priložen dokaz o usklađenosti zahtjeva s ciljevima iz Plana u slučaju uvoza otpada za energetsku oporabu, a sukladno članku 120. stavku 5. ovoga Zakona.

(4) Zahtjev u slučaju provoza otpada koji podliježe notifikacijskom postupku (u daljnjem tekstu: provoz) bit će odobren uz uvjet da:

1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka,

2. je izdano odobrenje države odredišta.

(5) Zahtjev u slučaju izvoza otpada koji podliježe notifikacijskom postupku (u daljnjem tekstu: izvoz) bit će odobren uz uvjet da:

1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka,

2. podnositelj obavijesti je registriran za obavljanje odgovarajuće trgovačke djelatnosti,

3. podnositelj obavijesti posjeduje dozvolu za sakupljanje one vrste otpada koju namjerava izvoziti ako je skupljač,

4. je priložen izvornik ili ovjerena preslika važećeg ugovora o posredovanju sa svakim proizvođačem ili posjednikom ili vlasnikom otpada čiji otpad namjerava izvoziti, ako je podnositelj obavijesti trgovac ili posrednik,

5. je priložen izvadak iz Očevidnika o nastanku i tijeku otpada ako je podnositelj obavijesti proizvođač otpada,

6. je priložen dokaz o usklađenosti zahtjeva s odredbama Plana u slučaju izvoza otpada iz članka 120. stavka 4. ovoga Zakona.

7. su izdana odobrenja država provoza,

8. je izdano odobrenje države odredišta,

9. je zahtjev u skladu sa člankom 57. stavkom 3. ovoga Zakona.

Članak 125.

(1) Zahtjev se podnosi pisanim putem.

(2) U slučaju izvoza svi prilozi iz članka 124. ovoga Zakona prilažu se u preslikama, osim obavijesti o prekograničnom prometu otpada – notifikacije i dokumenta o prometu, ugovora između podnositelja obavijesti i primatelja otpada, ugovora između primatelja otpada i osobe koja obavlja oporabu/zbrinjavanje ako primatelj otpada nije ujedno i oporabitelj/zbrinjavatelj i odgovarajuće police osiguranja ili jamstva banke koji se prilažu u izvorniku ili ovjerenim preslikama.

(3) U slučaju uvoza i provoza svi prilozi iz članka 124. ovoga Zakona se prilažu u preslikama.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju provoza iz trećih zemalja koje nisu članice Europske unije ili Europske slobodne trgovinske zone (EFTA-e) i/ili Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD-a), prethodna suglasnost države polazišta mora biti dostavljena pismenim putem dok prilozi mogu biti dostavljeni putem faksa ili elektroničke pošte.

(5) Zahtjev za izvoz mora sadržavati preslike dokumenata za svaku državu kojoj Ministarstvo šalje prethodnu suglasnost.

Članak 126.

(1) Za pošiljke otpada koji podliježe notifikacijskom postupku (u daljnjem tekstu: pošiljke) koje se izvoze iz Republike Hrvatske Ministarstvo odobrava policu osiguranja ili jamstvo banke iz članka 124. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona uključujući oblik, izričaj i visinu pokrića.

(2) Način izračuna visine police osiguranja ili jamstva banke propisuje ministar pravilnikom iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Za pošiljke koje se uvoze u Republiku Hrvatsku iz država izvan Europske unije, ili se provoze područjem Republike Hrvatske iz država izvan Europske unije, Ministarstvo provjerava visinu police osiguranja ili jamstva banke i po potrebi traži dodatnu policu osiguranja ili jamstvo banke. Ako nadležno tijelo države polazišta niti nadležno tijelo države odredišta nije odobrilo policu osiguranja ili jamstvo banke, to će učiniti Ministarstvo na način iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Za pošiljke koje se uvoze u Republiku Hrvatsku radi postupaka R12 i R13 kada se daljnji postupak oporabe odvija u Republici Hrvatskoj, po završetku postupaka R12 i R13 svaku daljnju otpremu u postrojenje za oporabu mora pokrivati nova polica osiguranja ili jamstvo banke.

Članak 127.

(1) U slučaju izvoza, Ministarstvo je dužno poslati prethodnu suglasnost državama provoza i odredišta u roku od tri radna dana od dana dostave urednog zahtjeva.

(2) U slučaju uvoza ili provoza, kada je uočen nedostatak u zahtjevu, Ministarstvo je dužno u roku od tri radna dana od dana primitka zahtjeva zaključkom upozoriti podnositelja na nedostatke i odrediti rok u kojem je podnositelj dužan otkloniti nedostatke, sukladno članku 8. stavku 1. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006. Preslike zaključka dostavljaju se svim nadležnim tijelima uključenim u predmetni prekogranični promet otpada.

(3) Po primitku urednog zahtjeva za uvoz ili provoz, Ministarstvo je dužno unutar tri radna dana podnositelju obavijesti i svim nadležnim tijelima uključenim u predmetni prekogranični promet otpada dostaviti obavijest o urednosti zahtjeva.

(4) Zaključak iz stavka 2. ovoga članka i obavijest iz stavka 3. ovoga članka dostavljaju se putem elektroničke pošte ili faksa te putem pošte u papirnatom obliku.

Članak 128.

(1) Nakon odobrenja prekograničnog prometa otpada koji podliježe notifikacijskom postupku, podnositelj obavijesti je dužan svaku otpremu pošiljke otpada najaviti nadležnim tijelima država polazišta, provoza i odredišta tri radna dana prije otpreme pošiljke putem faksa ili elektroničke pošte.

(2) U slučaju kada se prekogranični promet otpada obavlja preko graničnih prijelaza između Republike Hrvatske i država koje nisu članice Europske unije, podnositelj obavijesti dužan je pošiljku najaviti, osim nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka i carinarnici ulaza u Republiku Hrvatsku i/ili izlaza iz Republike Hrvatske.

Članak 129.

(1) Podnositelj obavijesti ili primatelj s područja Republike Hrvatske dužan je Ministarstvu putem faksa ili elektroničke pošte dostaviti primjerke dokumenta o prometu s potvrdom o primitku za svaku otpremljenu pošiljku otpada koji podliježe notifikacijskom postupku.

(2) Podnositelj obavijesti ili primatelj s područja Republike Hrvatske dužan je osigurati da se Ministarstvu putem faksa, elektroničke pošte ili pismenim putem dostavi potvrda o konačnoj oporabi/zbrinjavanju za svaki odobreni prekogranični promet otpada koji podliježe notifikacijskom postupku.

(3) Ako podnositelj ili primatelj s područja Republike obavijesti nije konzumirao odobrenje iz članka 123. ovoga Zakona, dužan je po isteku odobrenje o tome obavijestiti Ministarstvo.

(4) Svi dokumenti vezani za pošiljku otpada koji podliježe notifikacijskom postupku moraju se čuvati tri godine nakon izvršene pošiljke sukladno članku 20. stavku 1. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006.

Članak 130.

(1) Podnositelj obavijesti i/ili primatelj s područja Republike Hrvatske dužan je do 1. ožujka tekuće godine, za proteklu kalendarsku godinu, dostavljati Agenciji izvješće o izvezenim i/ili uvezenim količinama i vrstama otpada koji podliježe notifikacijskom postupku u pisanom ili digitalnom obliku putem elektroničke aplikacije Agencije iz članka 137. ovoga Zakona.

(2) Ministarstvo vodi evidenciju koja sadrži podatke o prekograničnom prometu otpada koji podliježe notifikacijskom postupku, a posebno podatke o:

1. zaprimljenim zahtjevima,

2. izdanim odobrenjima,

3. ukinutim odobrenjima,

4. stvarnim količinama otpada koji podliježe notifikacijskom postupku sukladno izdanom odobrenju,

5. konačnoj oporabi/zbrinjavanju za svaki odobreni prekogranični promet otpada koji podliježe notifikacijskom postupku.

Postrojenje s prethodnim odobrenjem

Članak 131.

(1) Pravna ili fizička osoba – obrtnik koja posjeduje dozvolu iz članka 86. ovoga Zakona za oporabu otpada koji podliježe notifikacijskom postupku može Ministarstvu podnijeti zahtjev za dobivanje statusa postrojenja s prethodnim odobrenjem za uvoz otpada koji podliježe notifikacijskom postupku (u daljnjem tekstu: postrojenje s prethodnim odobrenjem) u skladu s člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006.

(2) O utvrđivanju statusa postrojenja s prethodnim odobrenjem Ministarstvo donosi rješenje.

(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka izdaje se za jednu ili više vrsta otpada za koje pravna ili fizička osoba – obrtnik iz stavka 1. ovoga članka ima dozvolu iz članka 86. ovoga Zakona za oporabu otpada.

(4) Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka određuju se:

1. vrste i ukupna količina otpada za koje se daje prethodno odobrenje,

2. postupak oporabe uključujući opis tehnologije koja se koristi,

3. rok važenja.

(5) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka izdaje se na rok do pet godina.

(6) Ministarstvo ima pravo na ukidanje rješenja iz stavka 2. ovoga članka sukladno članku 14. stavku 1. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006.

(7) Protiv rješenja o zahtjevu za dobivanje statusa postrojenja s prethodnim odobrenjem za uvoz otpada koji podliježe notifikacijskom postupku i rješenja iz stavka 6. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 132.

(1) Zahtjev za ishođenje rješenja za dobivanje statusa postrojenja s prethodnim odobrenjem podnosi se u pisanom i digitalnom obliku.

(2) Zahtjev za ishođenje rješenja za dobivanje statusa postrojenja s prethodnim odobrenjem sadrži:

1. podatke o podnositelju zahtjeva: naziv i sjedište društva, odnosno obrta, matični broj, ime odgovorne osobe za zastupanje društva, odnosno obrta, broj telefona i e-mail adresu za potrebe kontakta,

2. presliku dozvole iz članka 86. ovoga Zakona temeljem koje se traži status postrojenja s prethodnim odobrenjem,

3. vrste i ukupnu količinu otpada za koje se traži prethodno odobrenje,

4. izjavu o vrstama i procijenjenoj količini otpada koji će nastati oporabom uvezenog otpada te načinu njegove oporabe i/ili zbrinjavanja.

Članak 133.

(1) Pravna ili fizička osoba – obrtnik iz članka 131. stavka 1. ovoga Zakona dužna je obavijestiti Ministarstvo o svakoj promjeni podataka temeljem kojih mu je izdano rješenje o statusu postrojenja s prethodnim odobrenjem i zatražiti izmjenu rješenja u roku od 15 dana od nastale promjene.

(2) Pravna ili fizička osoba – obrtnik iz članka 131. stavka 1. ovoga Zakona dužna je do 1. ožujka tekuće godine, za proteklu kalendarsku godinu, dostavljati Agenciji izvješće o uvezenim količinama i vrstama otpada za koje je ishodila rješenje o statusu postrojenja s prethodnim odobrenjem u pisanom ili digitalnom obliku putem elektroničke aplikacije Agencije iz članka 137. ovoga Zakona.

Članak 134.

Sukladno odredbama članka 14. stavka 3. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006, Ministarstvo izvješćuje Europsku komisiju o svakom izdanom rješenju o statusu postrojenja s prethodnim odobrenjem, svakoj promjeni rješenja o statusu postrojenja s prethodnim odobrenjem i svakom ukinutom rješenju o statusu postrojenja s prethodnim odobrenjem na obrascu iz Priloga VI. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006.

Jezici za komunikaciju u prekograničnom prometu otpada

Članak 135.

(1) Jezici koje Republika Hrvatska prihvaća za komunikaciju u prekograničnom prometu otpada su hrvatski i engleski.

(2) Kada izvornici dokumenata koji se prilažu zahtjevu za prekogranični promet otpada koji podliježe notifikacijskom postupku nisu na jednom od jezika iz stavka 1. ovoga članka, podnositelj obavijesti dužan je priložiti ovjereni prijevod na hrvatski jezik, sukladno članku 27. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006.

Povrat pošiljke otpada

Članak 136.

(1) U slučaju kada se sukladno člancima 22. ili 24. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 mora izvršiti povrat otpada u Republiku Hrvatsku, iz Republike Hrvatske ili kroz Republiku Hrvatsku, Ministarstvo izdaje suglasnost.

(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.

(3) Suglasnost se dostavlja putem faksa ili elektroničke pošte relevantnim nadležnim tijelima i pošiljatelju kada je to moguće te poštom.

(4) Pošiljatelj otpada iz Republike Hrvatske dužan je preuzeti vraćeni otpad ako ima uvjete za skladištenje takvog otpada i ako nije potrebna analiza sastava otpada. U protivnom, otpad se vraća na carinsko skladište iz članka 156. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Obavijesti, dogovori o načinu postupanja i ostala komunikacija između nadležnih tijela u slučajevima iz članaka 22. i 24. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 odvija se putem elektroničke pošte ili na drugi prikladni način.

VIII. INFORMACIJSKI SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM

Članak 137.

(1) Informacijski sustav gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu: informacijski sustav) služi u nadzoru provedbe i upravljanjem sustavom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

(2) Informacijski sustav je sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša koji se vodi prema zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša, a sadrži osobito sljedeće podatke:

1. podatke iz Evidencije izdanih rješenja o deklasifikaciji iz članka 13. ovoga Zakona,

2. podatke iz očevidnika nusproizvoda i očevidnika za ukidanje statusa otpada iz članaka 14. i 15. ovoga Zakona,

3. podatke iz objedinjenih izvješća jedinica lokalne samouprave iz članka 21. ovoga Zakona,

4. podatke o lokacijama odbačenog otpada iz članka 36. ovoga Zakona

5. podatke o provedenim izobrazno-informativne aktivnostima iz članka 39. ovoga Zakona,

6. podatke o provedenim akcijama prikupljanja otpada iz članka 40. ovoga Zakona,

7. podatke o naknadama zbog blizine neusklađenog odlagališta iz članka 41. ovoga Zakona,

8. podatke o posebnim kategorijama otpada sukladno članku 42. ovoga Zakona

9. podatke iz Registra gospodarenja posebnim kategorijama otpada iz članka 43. ovoga Zakona,

10. podatke o količinama, vrstama i tokovima otpada iz očevidnika o nastanku i tijeku otpada iz članka 45. ovoga Zakona,

11. podatke o obveznicima izrade plana gospodarenja otpadom proizvođača otpada iz članka 48. ovoga Zakona,

12. popis ovlaštenih laboratorija iz članka 50. ovoga Zakona,

13. podatke o potvrdama o obavljenoj izobrazbi u gospodarenju otpadom iz članka 52. ovoga Zakona i podatke o osobama iz članka 46. ovoga Zakona,

14. podatke iz očevidnika za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom iz članka 109. ovoga Zakona,

15. podatke iz očevidnika, rješenja i izvješća o prekograničnom prometu otpadom iz članaka 121., 123. i 131. ovoga Zakona,

16. podatke o izdanim dozvolama i potvrdama za postupke gospodarenja otpadom te ostale podatke sadržane u Registru djelatnosti gospodarenja otpadom iz članka 139. ovoga Zakona,

17. podatke o građevinama za gospodarenje otpadom,

18. pokazatelje stanja na području otpada i provedbe ciljeva,

19. podatke o propisima, smjernicama, planovima i projektima u području gospodarenja otpadom, te ostale podatke od značaja za područje gospodarenja otpadom.

(3) Informacijski sustav sadrži sljedeće:

1. elektronički očevidnik nastanka i tijeka otpada (e-onto),

2. aplikacija za rad registar djelatnosti gospodarenja otpadom iz članka 139. ovoga Zakona,

3. aplikacija za ovlaštene laboratorije,

4. aplikacija Registra onečišćavanja okoliša prema posebnom propisu

5. aplikacija za prekogranični promet otpadom,

6. aplikacija za rad registra gospodarenje posebnom kategorijom otpada,

7. aplikacija za evidenciju lokacija odbačenog otpada.

(4) Nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima osiguravaju, pravodobno i bez naknade, podatke iz svoje nadležnosti i druge podatke koji su potrebni za vođenje informacijskog sustava.

(5) Informacijski sustav vodi Agencija, korištenjem elektroničkih programskih rješenja koje omogućavaju mrežni unos, obradu i prikaz podataka.

(6) Agencija je dužna pravovremeno i cjelovito prikupljati i unositi podatke u informacijski sustav. Na temelju prikupljenih podataka Agencija je dužna je izraditi izvješće o gospodarenju otpadom kao sastavni dio izvješća o stanju okoliša propisanog zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša.

(7) Nadzor nad izvršavanjem poslova iz stavka 4. ovoga članka obavlja Ministarstvo.

(8) Strukturu, sadržaj, dostupnost podataka i način rada informacijskog sustava propisuje ministar pravilnikom.

(9) Sredstva za izradu i rad informacijskog sustava osigurava Ministarstvo putem Fonda i Agencije.

Izvješćivanje

Članak 138.

(1) Agencija provodi koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje o provedbi Direktive 2008/98/EZ i ostalih propisa Europske unije iz područja gospodarenja otpadom.

(2) Agencija izvješćuje Europsku komisiju u skladu sa stavkom 1. ovoga članka o ostvarivanju ciljeva propisanih člancima 54. i 55. ovoga Zakona, a ako ti ciljevi nisu ostvareni i o razlozima njihovog neostvarivanja s prijedlogom akcija koje će se poduzeti u svrhu njihova ostvarivanja.

(3) Troškovi Agencije za potrebe izvješćivanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu.

Registar djelatnosti gospodarenja otpadom

Članak 139.

(1) Registar osoba koje obavljaju djelatnosti gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu: Registar) sadrži podatke o aktima koji se odnose na pravne i fizičke osobe – obrtnike u vezi gospodarenja otpadom, a posebice podatke o:

1. dozvolama, privremenim dozvolama i rješenjima o revizijama dozvola,

2. rješenjima o poništenju i ukidanju dozvola,

3. zapisnicima o očevidima,

4. očevidnicima iz članaka 14., 15., 45., 109. i 121. ovoga Zakona i rješenjima o brisanju iz tih očevidnika te rješenjima iz članka 13. ovoga Zakona,

5. zapisnicima o nadzorima,

6. rješenjima i naredbama inspektora,

7. sudskim presudama u vezi gospodarenja otpadom,

8. odlukama iz članka 30. stavka 7. i članka 31. stavaka 2. i 5. ovoga Zakona.

(2) Ministarstvo i nadležno upravno tijelo unose propisane podatke u Registar.

(3) Registar vodi Agencija putem mrežne aplikacije iz članka 137. ovoga Zakona. Ministarstvo i nadležno upravno tijelo putem aplikacije izdaju potvrdu o statusu obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom sukladno aktima u vezi osoba iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Sadržaj, način vođenja registra, i dostupnost informacija propisuje ministar pravilnikom iz članka 137. stavka 8. ovoga Zakona.

IX. UPRAVNI NADZOR

Članak 140.

(1) Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, te zakonitost rada i postupanja nadležnih upravnih tijela i nadležnih upravnih odjela te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti nad povjerenim im poslovima državne uprave koji se odnose na postupanje s otpadom obavlja Ministarstvo.

(2) Upravni nadzor provodi službenik Ministarstva kojeg ovlasti ministar.

(3) Upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravna osoba koja ima javne ovlasti dužna je Ministarstvu u svrhu provođenja upravnog nadzora omogućiti pristup njegovom službenom prostoru i dostaviti sve zatražene podatke, dokumente i izvješća u zatraženom roku.

(4) Ministarstvo rješenjem naređuje upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnoj osobi koja ima javne ovlasti otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti koja se utvrdi u provedbi upravnog nadzora te rok za njeno otklanjanje.

(5) Ne postupanje po rješenju iz stavka 4. ovoga članka je teška povreda službene dužnosti čelnika upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe koja ima javne ovlasti.

(6) Postupak zbog povrede službene dužnosti iz stavka 5. ovoga članka pokreće se po zahtjevu Ministarstva.

(7) Ako upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravna osoba koja ima javne ovlasti ne postupi po traženju, odnosno rješenju Ministarstva iz stavka 4. ovoga Zakona na izvršenje će se ga prisiliti novčanom kaznom sukladno zakonu kojim se uređuje opći upravni postupak.

(8) Novčana kazna iz stavka 7. ovoga članka se izriče jednom u svakih deset dana do izvršenja traženja, odnosno rješenja Ministarstva.

(9) Novčana kazna iz stavka 7. ovoga članka uplaćuje se u korist državnog proračuna.

(10) Postupak zbog povrede službene dužnosti službenika upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koja ima javne ovlasti, uočenog u provedbi nadzora nad provedbom ovoga Zakona pokreće se po zahtjevu Ministarstva.

X. INSPEKCIJSKI NADZOR

Članak 141.

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provode inspektori zaštite okoliša Ministarstva (u daljnjem tekstu: inspektor).

(2) Na inspekcijski nadzor koji se provodi na temelju odredbi ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje zaštita okoliša, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(3) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na obračun i naplatu prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog otpada potrošačima provode gospodarski inspektori Državnog inspektorata na način propisan posebnim zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača.

(4) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na vodno dobro provode vodopravni inspektori u suradnji s inspektorom.

(5) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na zaštićena područja ili ekološku mrežu provode inspektori zaštite prirode.

(6) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na unutarnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske provode inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva nadležnog za sigurnost plovidbe.

(7) Ovlaštene osobe Obalne straže Republike Hrvatske obavljaju inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega na području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, odnosno gospodarskog pojasa Republike Hrvatske kada Hrvatski sabor proglasi i ostale sadržaje isključivoga gospodarskog pojasa u skladu s Glavom IV. Pomorskog zakonika.

(8) Ovlaštene osobe Obalne straže Republike Hrvatske mogu obavljati inspekcijski nadzor u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, ukoliko postoji osnovana sumnja o kršenju odredbi ovoga Zakona, a inspektori i ovlaštene osobe iz stavaka 1. i 6. ovoga članka nisu nazočni ili nisu u mogućnosti intervenirati.

Članak 142.

(1) Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na obveze proizvođača proizvoda, prekogranični promet otpada te postupak posredovanja i trgovanja otpadom svaki u okviru svojih nadležnosti provode ovlašteni službenici ministarstva nadležnog za carinsku upravu i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, ako ovim Zakonom nije određeno drukčije.

(2) Prekršajni postupak kojeg ministarstvo nadležno za carinsku upravu provodi radi utvrđenih povreda odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih temeljem ovoga Zakona smatraju se prekršajnim postupcima iz nadležnosti Carinske uprave sukladno propisu kojim se uređuje carinska služba.

(3) Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na gospodarenje komunalnim otpadom provodi komunalno redarstvo, ako ovim Zakonom nije određeno drukčije.

Članak 143.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor provodi izravan uvid u opće i pojedinačne akte, nadzire uvjete i način rada pravnih i fizičkih osoba u sustavu gospodarenja otpadom, te poduzima predviđene mjere radi njihova usklađivanja s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega te drugim propisima u slučajevima utvrđenih povreda tih propisa.

(2) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor nadzire osobito:

1. ispunjavanje propisanih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz područja gospodarenja otpadom,

2. usklađenost postupanja pravne i fizičke osobe – obrtnika s aktima kojima se određuje način i uvjeti obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom u skladu s ovim Zakonom,

3. vođenje očevidnika o nastanku i tijeku otpada,

4. dostavu propisanih izvješća i podataka nadležnim upravnim tijelima i Agenciji,

5. ispunjavanje uvjeta za prekogranični promet otpada,

6. zakonitost dozvole za sakupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada,

7. prijavljivanje obveznika plaćanja u Registar gospodarenja posebnim kategorijama otpada,

8. ispunjavanje uvjeta, način rada i provedbu mjera za zatvaranje, sanaciju i održavanje saniranih odlagališta,

9. izvršavanje obveza iz nadležnosti i odgovornosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za gospodarenje otpadom propisanih ovim Zakonom,

10. provedbu mjera gospodarenja otpadom utvrđenih procjenom utjecaja na okoliš,

11. provedbu potvrđenih međunarodnih ugovora o gospodarenju otpadom.

Članak 144.

(1) Podnositelj prijave nije stranka u inspekcijskom postupku nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(2) Podnositelj prijave može, ako inspektor na temelju sadržaja prijave ocjeni opravdanim, biti prisutan pregledu lokacije tijekom provedbe inspekcijskog nadzora.

(3) Inspektor će pisano obavijestiti poznatog podnositelja prijave o utvrđenom činjeničnom stanju u inspekcijskom nadzoru najkasnije trideset dana od dana utvrđenja činjeničnog stanja.

Članak 145.

(1) Ako se tijekom inspekcijskoga nadzora utvrdi da nema povrede ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje je ovlaštena nadzirati Inspekcija zaštite okoliša i opravdanog razloga za daljnje vođenje postupka, a podnositelj prijave zahtijeva izvođenje dokaza, postupak se nadalje vodi po zahtjevu podnositelja prijave.

(2) Troškove daljnjeg vođenja postupka iz stavka 1. ovoga članka u cijelosti snosi podnositelj prijave.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka inspektor će zaključkom zatražiti od podnositelja prijave da unaprijed položi novčani iznos za troškove izvođenja drugih dokaza.

Članak 146.

U provedbi inspekcijskog nadzora, u slučaju povrede ovoga Zakona i/ili provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, inspektor ima pravo i obvezu nadziranoj pravnoj i fizičkoj osobi rješenjem narediti mjere s rokom izvršenja i to: otklanjanje nedostataka, otklanjanje nepravilnosti u postupanju, uklanjanje odbačenog otpada, sanaciju onečišćenog tla, zabranu odlaganja otpada, zabranu obavljanja djelatnosti gospodarenja s otpadom, zabranu izvoza, odnosno uvoza otpada, zaustaviti aktivnosti koje dovode u opasnost zdravlje ljudi i nanose ili bi mogle nanijeti znatnu štetu okolišu, poduzimanje mjera za usklađivanje aktivnosti s uvjetima utvrđenim u aktima kojima se određuje način i uvjeti obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom, te poduzimati i druge radnje sukladno posebnim propisima u svrhu sprječavanja gospodarenja otpadom protivno ovom Zakonu i/ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Članak 147.

(1) Ako se u provedbi inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci i nepravilnosti u radu, inspektor ukazuje pravnoj i fizičkoj osobi (u daljnjem tekstu: osoba) nad kojom se provodi nadzor na nedostatke i nepravilnosti i određuje rok njihovog otklanjanja, što se unosi u zapisnik, od kojeg se jedan primjerak daje osobi nad kojom je proveden nadzor.

(2) Osoba nad kojom je proveden nadzor obvezna je pisano obavijestiti inspektora o poduzetim mjerama, u roku koji nije duži od 7 dana od dana njihova utvrđenja.

(3) Ako osoba nad kojom je proveden nadzor ne otkloni nedostatke i nepravilnosti u zadanom roku inspektor rješenjem naređuje otklanjanje nedostataka i poduzima druge radnje za koje je ovlašten u slučaju utvrđenja prekršajnog ili kaznenog djela.

Članak 148.

(1) Inspektor rješenjem naređuje jedinici lokalne samouprave uklanjanje, odnosno zbrinjavanje i/ili oporabu otpada u primjerenom roku, putem osobe koja posjeduje odgovarajući akt za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom sukladno odredbama ovoga Zakona, ako utvrdi da je otpad odbačen izvan građevine za zbrinjavanje otpada.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka inspektor naređuje i jedinici područne (regionalne) samouprave uklanjanje, odnosno zbrinjavanje i/ili oporabu u primjerenom roku otpada ako jedinica lokalne samouprave ne izvrši naređenu mjeru.

(3) Ako jedinica područne (regionalne) samouprave ne izvrši rješenje iz stavka 2. ovoga članka, izvršenje se provodi putem treće osobe na trošak jedinice područne (regionalne) samouprave kojoj je izvršenje naređeno.

(4) Ako je nepropisno ostavljenim ili odloženim otpadom onečišćen okoliš, inspektor rješenjem iz stavka 1. ovoga članka naređuje i sanaciju onečišćenog okoliša putem osobe iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 149.

(1) Inspektor rješenjem naređuje osobi nad kojom se provodi nadzor vođenje očevidnika o nastanku i tijeku otpada, odnosno dostavu podataka o nastanku i tijeku otpada, ako utvrdi da ih ne vodi ili ih ne vodi na propisani način, odnosno ako ih ne dostavlja na propisanim način i u propisanim rokovima.

(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne izvrši rješenje kojim joj je naređena mjera otklanjanja nedostataka, inspektor će osobu prisiliti na izvršenje novčanom kaznom iz članka 162. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 150.

(1) Inspektor rješenjem naređuje osobi nad kojom se provodi nadzor otklanjanje nepravilnosti u postupanju i poslovanju u primjerenom roku ako utvrdi da ne provodi odredbe propisane člankom 42. ovoga Zakona.

(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne izvrši rješenje kojim joj je naređena mjera otklanjanja nepravilnosti u postupanju i poslovanju, inspektor će osobu prisiliti na izvršenje novčanom kaznom iz članka 162. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 151.

(1) Inspektor rješenjem naređuje osobi nad kojom se provodi nadzor, a koja posjeduje akt kojim se određuju uvjeti i način obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom, otklanjanje nepravilnosti u postupanju i poslovanju s otpadom i posebnim kategorijama otpada ako utvrdi da ne postupa s tim vrstama otpada na propisani način, odnosno ako utvrdi da za obavljanje poslova nije osigurala propisane uvjete.

(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne izvrši rješenje kojim joj je naređena mjera otklanjanja nepravilnosti u postupanju i poslovanju, inspektor će osobu prisiliti na izvršenje novčanom kaznom iz članka 162. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Ako osoba i nakon izrečene novčane kazne ne izvrši rješenje inspektor će zapečatiti radne prostorije, prostore, uređaje i opremu ili na drugi način onemogućiti daljnje nezakonito obavljanje djelatnosti.

Članak 152.

(1) Inspektor rješenjem naređuje osobi nad kojom se provodi nadzor uklanjanje otpada u primjerenom roku ako utvrdi da:

1. je ostavila, odbacila i/ili odložila otpad na mjestu koje nije predviđeno za odlaganje

2. otpad ne skladišti na propisani način, odnosno ako skladišni prostor u kojem se otpad skladišti ne ispunjava propisane uvjete.

(2) Ako je nepropisno uskladištenim, ostavljenim ili odloženim otpadom onečišćen okoliš, inspektor rješenjem naređuje osobi iz stavka 1. ovoga članka i sanaciju onečišćenog okoliša putem ovlaštene osobe.

(3) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postupi prema rješenju inspektora i ne izvrši naređene mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, inspektor će osobu prisiliti na izvršenje novčanom kaznom iz članka 162. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postupi prema rješenju inspektora i ne izvrši naređene mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, izvršenje će se provesti putem treće osobe na trošak izvršenika.

Članak 153.

(1) Inspektor rješenjem naređuje osobi nad kojom se provodi nadzor otklanjanje nedostataka i nepravilnosti u postupanju ako utvrdi da obveze određene propisom kojim se uređuje odlaganje otpada ne provodi ili ih ne provodi u potpunosti osobito ako:

1. ne poduzima mjere za sprječavanje štetnih utjecaja na okoliš određenih dozvolom za gospodarenje otpadom, odnosno aktom kojim se određuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša

2. ne poduzima druge mjere propisane Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postupi po rješenju, inspektor će osobu prisiliti na izvršenje novčanom kaznom iz članka 162. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 154.

(1) Inspektor rješenjem zabranjuje osobi nad kojom se provodi nadzor zbrinjavanje otpada odlaganjem ako utvrdi da:

1. odlaže otpad neprihvatljiv za odlaganje na odlagalište,

2. odlaže otpad bez osnovne karakterizacije otpada,

3. rezultat analize eluata otpada nije u skladu s propisanim vrijednostima.

(2) Inspektor rješenjem zabranjuje osobi iz stavka 1. ovoga članka koja je proizvođač/posjednik i/ili upravitelj odlagališta otpada, svako daljnje zbrinjavanje otpada odlaganjem i u slučaju kada se u postupku naknadnog uzorkovanja otpada provedenog na zahtjev inspektora putem ovlaštenog laboratorija zbog sumnje na točnost prethodno dobivenih rezultata analize eluata otpada, utvrdi da rezultat analize nije u skladu s propisanim vrijednostima, do usklađenja s propisom.

(3) Inspektor rješenjem naređuje osobi iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o vrsti otpada, i uklanjanje otpada s odlagališta i njegovo zbrinjavanje na propisani način u primjerenom roku.

(4) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postupi po rješenju inspektora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, inspektor će osobu prisiliti na izvršenje novčanom kaznom iz članka 162. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postupi po rješenju inspektora iz stavka 3. ovoga članka rješenje će se izvršiti putem treće osobe na trošak osobe koja upravlja odlagalištem.

Članak 155.

(1) Inspektor rješenjem zabranjuje osobi nad kojom se provodi nadzor obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom ako utvrdi da:

1. nije registrirana za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom,

2. nema odgovarajući akt za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne izvrši rješenje kojim joj je naređena mjera otklanjanja nepravilnosti u postupanju i poslovanju, inspektor će osobu prisiliti na izvršenje novčanom kaznom iz članka 162. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Ako osoba i nakon izrečene novčane kazne ne izvrši rješenje inspektor zapečaćuje radne prostorije, prostore, uređaje i opremu ili na drugi način onemogućuje daljnje nezakonito obavljanje djelatnosti.

(4) Inspektor rješenjem naređuje osobi koja posjeduje akt kojim se određuju uvjeti i način obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom, privremenu obustavu obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom u određenom roku radi usklađivanja rada s uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisa donesenih na osnovu njega ako utvrdi da:

1. ne ispunjava uvjete na osnovi kojih je izdan akt za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom,

2. ne radi u skladu s izdanim aktom za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom.

(5) Ako osoba iz stavka 4. ovoga članka ne postupi po rješenju u određenom mu roku, inspektor predlaže Ministarstvu, odnosno nadležnom upravnom tijelu ukidanje akta za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom.

Članak 156.

(1) Ako inspektor prilikom nadzora prekograničnog prometa otpada utvrdi da postoji osnovana sumnja da vrsta otpada navedena u dokumentima koji prate pošiljku otpada ne odgovara vrsti otpada koja se nalazi u pošiljci otpada, radi poduzimanja hitnih mjera, usmenim rješenjem na zapisnik naređuje osobi koja uvozi, provozi ili izvozi otpad privremeno zadržavanje prijevoznog sredstva i pošiljke otpada do završetka ispitivanja fizikalnih i kemijskih svojstava otpada u privremenom carinskom skladištu.

(2) Privremeno carinsko skladište iz stavka 1. ovoga članka je skladišni prostor pravne ili fizičke osobe ovlaštene od Ministarstva za djelatnost skladištenja opasnog otpada i koji je nadležna carinarnica odobrila kao skladište za privremeni smještaj robe.

Članak 157.

(1) Inspektor rješenjem zabranjuje osobi nad kojom se provodi nadzor obavljanje prekograničnog prometa otpada:

1. ako nije upisana u očevidnik uvoznika, odnosno izvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku,

2. ako nije pribavila Odobrenje za prekogranični promet otpada koji podliježe notifikacijskom postupku,

3. ako obavlja prekogranični promet otpada na način koji nije u skladu s Odobrenjem,

4. ako obavlja prekogranični promet otpada bez propisane dokumentacije,

5. ako pošiljka otpada koji se uvozi, provozi ili izvozi ne odgovara podacima iz prateće dokumentacije.

(2) U nadzoru prekograničnog prometa otpada na graničnom prijelazu inspektor će osobi nad kojom se provodi nadzor usmenim rješenjem na zapisnik:

1. zabraniti izvoz otpada, ako utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti propisani zakonom i provedbenim propisima te narediti da pošiljku otpada preveze u privremeno carinsko skladište te o tome obavijestiti nadležnu carinarnicu u kojoj je obavljeno izvozno carinjenje,

2. zabraniti uvoz i provoz pošiljke otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku radi zbrinjavanja ili provoz pošiljke opasnog otpada, ako utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti propisani zakonom i provedbenim propisima, te narediti da pošiljku otpada vrati pošiljatelju otpada u državu polazišta na granični prijelaz izlaza pošiljke otpada iz države polazišta i o tome obavijestiti nadležnu carinsku ispostavu.

(3) U nadzoru prometa otpada u carinarnici inspektor usmenim rješenjem na zapisnik osobi nad kojom se provodi nadzor naređuje vraćanje pošiljke pošiljatelju otpada, ako utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za izvoz, odnosno uvoz otpada propisani ovim Zakonom i provedbenim propisima.

(4) Rješenje u usmenom obliku iz stavaka 2. i 3. ovoga članka i članka 156. stavka 1. ovoga Zakona, dostavlja se stranci i u pisanom obliku u roku od 8 dana od donošenja tih rješenja u usmenom obliku.

(5) Ako osoba ne izvrši rješenje iz stavka 1. ovoga članka inspektor zapečaćuje radne prostorije, prostore, uređaje i opremu ili na drugi način onemogućuje daljnje nezakonito obavljanje djelatnosti, do preuzimanja pošiljke od strane osobe koja posjeduje akt za gospodarenje otpadom sukladno odredbama ovoga Zakona i koja je ugovorni izvođač Ministarstva za postupke prisilnih izvršenja inspekcijskih rješenja.

Članak 158.

(1) U slučaju izricanja mjere iz članka 157. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona inspektor na teretni list ili carinsku deklaraciju koja prati pošiljku otpada stavlja oznaku koja glasi: »Zabranjuje se uvoz« ili »Zabranjuje se izvoz« s podacima o mjestu i danu obavljenog nadzora pošiljke otpada.

(2) Oznaku iz stavka 1. ovoga članka potpisuje inspektor i ovjerava pečatom Ministarstva.

Članak 159.

(1) Inspektor rješenjem naređuje osobi nad kojom se provodi nadzor otklanjanje nedostataka i nepravilnosti u poslovanju ako utvrdi da nadzirana osoba ne radi u skladu s provedbenim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Ako osoba ne izvrši rješenje iz stavka 1. ovoga članka, inspektor će osobu prisiliti na izvršenje novčanom kaznom iz članka 162. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 160.

U svrhu osiguranja provedbe mjera iz članka 151. stavka 1., članka 154. stavka 1. i članka 157. stavka 1. ovoga Zakona, inspektor može zapečatiti radne prostorije, prostore, uređaje i opremu ili na drugi način onemogućiti daljnje nezakonito obavljanje djelatnosti.

Članak 161.

(1) Ako izvršenik ne postupi po izvršnom rješenju iz članka 148. stavka 2., članka 152. stavka 1. i članka 159. stavka 1. ovoga Zakona, inspektor rješenjem o izvršenju može odrediti dodatni rok za ispunjenje obveze tim rješenjem koji ne može biti duži od 30 dana.

(2) Ako izvršenik ne postupi po izvršnom rješenju iz stavka 1. ovoga članka, rješenje će se izvršiti putem treće osobe na trošak izvršenika.

(3) Troškovi izvršenja inspekcijskog rješenja namiruju se iz državnog proračuna do naplate od pravne ili fizičke osobe kojoj je izvršenje naređeno.

Članak 162.

(1) Ako pravna ili fizička osoba ne izvrši rješenjem naređenu mjeru iz članka 149. stavka 1., članka 150. stavka 1., članka 151. stavka 1., članka 152. stavaka 1. i 2., članka 153. stavka 1., članka 154. stavaka 1. i 2., članka 155. stavka 1. i članka 159. stavka 1. ovoga Zakona, inspektor će tu osobu prisiliti na izvršenje naređene mjere novčanom kaznom sukladno zakonu kojim se uređuje opći upravni postupak.

(2) Iznos novčane kazne iz stavka 1. ovoga članka pravna ili fizička osoba uplaćuje u korist državnog proračuna u roku od trideset dana od dana utvrđenja da nije postupljeno prema naređenom u rješenju. Ako pravna ili fizička osoba istekom roka od trideset dana ne dostavi inspektoru dokaz o uplati novčane kazne, naplati će se pristupiti prisilnim putem.

Članak 163.

(1) Protiv inspekcijskog rješenja ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(2) Tužba kojom se pokreće upravni spor protiv inspekcijskog rješenja dostavlja se upravnom sudu putem Ministarstva.

(3) U slučaju kada je protiv inspekcijskog rješenja pokrenut upravni spor, Ministarstvo može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje. U tom se slučaju inspekcijski postupak provodi ponovno.

(4) Ako Ministarstvo povodom tužbe ne poništi inspekcijsko rješenje dužno je isto dostaviti mjesno nadležnom upravnom sudu u roku od trideset dana od dana primitka tužbe.

(5) Tužba protiv inspekcijskog rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.

(6) Upravni spor protiv inspekcijskog rješenja rješava se u hitnom postupku.

Članak 164.

(1) Kada u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da su dozvolom nadležnog tijela iz članka 85. ovoga Zakona povrijeđene materijalne odredbe ovoga Zakona i/ili propisa donesenih na temelju njega, inspektor predlaže Ministarstvu, odnosno nadležnom upravnom tijelu ukidanje ili poništavanje dozvole.

(2) Ako u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da se nadzirana osoba ne pridržava uvjeta određenih u dozvoli zbog čega može prouzročiti tešku i neposrednu opasnost za život i zdravlje ljudi ili kažnjivo onečišćenje okoliša, inspektor predlaže Ministarstvu, odnosno nadležnom upravnom tijelu ukidanje dozvole.

Članak 165.

(1) Ako se u inspekcijskom nadzoru utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon i/ili propis donesen na temelju njega, Ministarstvo podnosi nadležnom tijelu optužni prijedlog ili kaznenu prijavu zbog prekršajnog ili kaznenog djela.

(2) Ako se u inspekcijskom nadzoru utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon i/ili propis donesen na temelju njega, inspektor ima pravo i obvezu poduzeti druge mjere i izvršiti druge radnje za koje je ovlašten na temelju ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje zaštita okoliša.

Članak 166.

(1) Inspektor je ovlašten privremeno oduzeti predmete kojima je učinjen prekršaj ili kazneno djelo.

(2) Osobi od koje su predmeti oduzeti, izdaje se potvrda s točno naznačenim oduzetim predmetima po vrsti i količini.

(3) Ministarstvo podnosi u roku od 8 dana od izvršenoga privremenog oduzimanja predmeta optužni prijedlog radi pokretanja prekršajnog postupka i nadležnom sudu predaje privremeno oduzete predmete, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.

(4) S privremeno oduzetim predmetima, do predaje nadležnom sudu, inspektor ne može raspolagati (uništiti, prodati, darovati i dr.), osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno.

(5) Gospodarski inspektor, odnosno ovlašteni službenik ministarstva nadležnog za carinsku upravu poduzima mjere propisane odredbama članka 150. ovoga Zakona kada u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se odnose na obveze proizvođača proizvoda iz članka 42. ovoga Zakona.

(6) Inspektor zaštite prirode poduzima mjere propisane odredbama članaka 148., 152. i 153. ovoga Zakona kada u provedbi inspekcijskog nadzora u zaštićenom području ili ekološkoj mreži utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(7) Vodopravni inspektor poduzima mjere propisane odredbama članaka 148., 152. i 153. ovoga Zakona kada u provedbi inspekcijskog nadzora na vodnom dobru utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(8) Inspektor sigurnosti plovidbe ministarstva nadležnog za sigurnost plovidbe poduzima mjere propisane odredbama članaka 152. i 153. ovoga Zakona kada u provedbi inspekcijskog nadzora na unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(9) Ovlaštena osoba Obalne straže Republike Hrvatske poduzima mjere propisane odredbama članaka 152. i 153. ovoga Zakona kada u provedbi inspekcijskog nadzora na unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te na području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, odnosno gospodarskog pojasa Republike Hrvatske kada Hrvatski sabor proglasi i ostale sadržaje isključivoga gospodarskog pojasa u skladu s Glavom IV. Pomorskog zakonika utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(10) Ovlašteni službenici ministarstva nadležnog za carinsku upravu i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove poduzimaju mjere propisane člancima 156. i 157. ovoga Zakona kada u provedbi nadzora prekograničnog prometa otpada utvrde povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(11) Na postupak izvršenja inspekcijskog rješenja iz stavaka 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga članka primjenjuju se odredbe članaka 150., 160., 161. i 162. ovoga Zakona.

XI. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 167.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 300.000,00 do 700.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

1. gospodarenje otpadom provodi na način koji dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, a time ne može ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora trajnije ili u znatnoj mjeri ili ne može ugroziti životinje, bilje ili gljive u znatnoj mjeri ili na širem području ili ne može ugroziti život ili zdravlje ljudi (članak 9.),

2. odbacuje otpad u okoliš, a time ne može ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora trajnije ili u znatnoj mjeri ili ne može ugroziti životinje, bilje ili gljive u znatnoj mjeri ili na širem području ili ne može ugroziti život ili zdravlje ljudi (članak 11. stavak 1.),

3. gospodarenje otpadom provodi protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenim na temelju toga Zakona, a time ne može ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora trajnije ili u znatnoj mjeri ili ne može ugroziti životinje, bilje ili gljive u znatnoj mjeri ili na širem području ili ne može ugroziti život ili zdravlje ljudi (članak 11. stavak 2.),

4. spaljivanje otpada u okolišu, uključujući spaljivanje otpada na moru te spaljivanje biljnog otpada iz poljoprivrede i šumarstva, provodi protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a time ne može ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora trajnije ili u znatnoj mjeri ili ne može ugroziti životinje, bilje ili gljive u znatnoj mjeri ili na širem području ili ne može ugroziti život ili zdravlje ljudi (članak 11. stavak 3.),

5. potapanje otpada provodi protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a time ne može ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora trajnije ili u znatnoj mjeri ili ne može ugroziti životinje, bilje ili gljive u znatnoj mjeri ili na širem području ili ne može ugroziti život ili zdravlje ljudi (članak 11. stavak 4.),

6. otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti ne sakuplja i ne skladišti odvojeno kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona (članak 11. stavak 6.),

7. je davatelj usluge, a prije primjene cjenika, odnosno izmjene cjenika nije pribavio suglasnost izvršnog tijela jedinice lokane samouprave na koju se cjenik odnosi (članak 33. stavak 6.),

8. je onečišćivač, a nije osigurao sanaciju lokacije onečišćene otpadom utvrđene Planom (članak 37. stavak 1.),

9. je vlasnik, odnosno posjednik nekretnine na lokaciji iz članka 37.stavka 1.ovoga Zakona, a nije osigurao sanaciju lokacije (članak 37. stavak 2.),

10. je proizvođač proizvoda koji stavi na tržište proizvode i ambalažu koje sadrži materijale i opasne tvari u količinama i/ili koncentracijama koje bi mogle nepovoljno utjecati na zdravlje ljudi i/ili okoliš, a time ne može ugroziti životinje, bilje ili gljive u znatnoj mjeri ili na širme području ili ne može ugroziti život ili zdravlje ljudi (članak 42. stavak 5.),

11. je proizvođač koji ne označava i ne obavještava potrošača o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže glede opasnih i onečišćujućih tvari koje oni sadrže te o načinu gospodarenja s proizvodom i ambalažom kada postanu otpad na način propisan propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada (članak 42. stavak 6.),

12. je proizvođač i/ili posjednik opasnog otpada, a uz propisane podatke o otpadu ovlaštenoj osobi ne predaje i izvješće o ispitivanju svojstava otpada, koje nije starije od 12 mjeseci računajući od dana kada je provedeno ispitivanje svojstava otpada, a u slučaju za koji ne posjeduje deklaraciju o svojstvima otpada ili ako je količina otpada veća od jedne tone (članak 49. stavak 2.),

13. je posjednik opasnog otpada poznatog sastava u količini manjoj od jedne tone, a za takav otpad, uz prateći list ovlaštenoj osobi ne preda deklaraciju o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada propisanu pravilnikom iz članka 51. stavka 8. ovoga Zakona (članak 49. stavak 3.),

14. opasni otpad miješa s drugim vrstama opasnog otpada koji imaju drukčija fizikalna, kemijska ili opasna svojstva, s drugim vrstama otpada i drugim tvarima ili materijalima, uključujući razrjeđivanje opasnih tvari, a time ne ugrožava kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora trajnije ili u znatnoj mjeri ili ne ugrožava životinje, bilje ili gljive u znatnoj mjeri ili na širem području ili ne ugrožava život ili zdravlje ljudi (članak 107. stavak 1.),

15. uvozi opasni otpad, miješani komunalni otpad i ostatak od spaljivanja miješanog komunalnog otpada radi zbrinjavanja (članak 120. stavak 1.),

16. uvozi miješani komunalni otpad radi korištenja u energetske svrhe (članak 120. stavak 2.).

(2) Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna, odnosno kaznom zatvora do 60 dana.

(3) Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj fizička osoba – obrtnik novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 250.000,00 kuna.

(4) Za radnje iz stavka 1. točke 2., 4., 5., 9., 12., 13. i 14. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 168.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj jedinica područne (regionalne) samouprave ako:

1. ne dostavi Ministarstvu i Agenciji objedinjeno godišnje izvješće o provedbi Plana do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu (članak 20. stavak 2.),

2. na svom području ne osigura uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom (članak 23. stavak 4.),

3. u dokumentima prostornog uređenja ne planira lokacije za kategoriju građevina iz članka 83. stavka 4. ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (članak 83. stavak 6. i članak 179. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u jedinici područne (regionalne) samouprave, novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 25.000,00 kuna.

Članak 169.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj jedinica lokalne samouprave koja:

1. ne dostavi županiji godišnje izvješće o provedbi Plana do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu (članak 20. stavak 1.),

2. ne ishodi prethodnu suglasnost nadležnog tijela iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona za prijedlog plana gospodarenja otpadom jedinice lokane samouprave (članak 21. stavak 2.),

3. ne sudjeluje u sustavima sakupljanja posebne kategorije otpada sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada (članak 28. stavak 3.),

4. ne osigura provedbu obveza iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom (članak 28. stavak 4.),

5. ne donese odluku o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada iz članka 30. stavka 7. ovoga Zakona ili odluku o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada iz članka 36. stavka 13. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona (članci 30. i 36. i članak 179. stavak 5.),

6. ne obračunava troškove za obavljanje javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada, sukladno načelu »onečišćivač plaća«, razmjerno količini predanog otpada i broju pražnjenja spremnika u obračunskom razdoblju (članak 33. stavci 1. i 2.),

7. na svom području ne osigura odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način propisan člankom 35. stavcima 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (članak 35. stavak 1. i članak 179. stavak 4.),

8. dopusti odbacivanje i sakupljanje krupnog (glomaznog) otpada na javnoj površini (članak 35. stavak 7.),

9. ne uspostavi sustav za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu i sustav evidentiranja lokacija odbačenog otpada (članak 36. stavak 2. točke 1. i 2.),

10. ne provodi redoviti godišnji nadzor radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada (članak 36. stavak 2. točka 3.),

11. vlasniku, odnosno posjedniku nekretnine ako vlasnik nije poznat na kojoj je nepropisno odložen otpad, odnosno osobi koja, sukladno posebnom propisu, upravlja određenim područjem (dobrom), ako je otpad odložen na tom području (dobru), rješenjem ne naredi uklanjanje tog otpada (članak 36. stavak 3.),

12. ne osigura uklanjanje nepropisno odloženog otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada, ako komunalni redar utvrdi da obveza određena rješenjem iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona, nije izvršena (članak 36. stavak 6.),

13. u dokumentima prostornog uređenja ne planira lokacije za kategoriju građevina iz članka 83. stavka 5. ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (članak 83. stavak 6. i članak 179. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u jedinici lokalne samouprave, novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 25.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 6. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe s javnim ovlastima novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 25.000,00 kuna.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave ako utroši sredstva od naknade iz članka 33. stavka 13. ovoga Zakona protivno njihovoj namjeni propisanoj člankom 33. stavkom 16. ovoga članka (članak 33. stavak 19.).

Članak 170.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 150.000,00 do 400.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

1. s ostatkom proizvodnje postupa kao s nusproizvodom, a nije ishodio potvrdu Ministarstva o upisu nusproizvoda u očevidnik nusproizvoda (članak 14. stavak 1.),

2. kao proizvođač ili uvoznik ne izda izjavu o sukladnosti za svaku pošiljku otpadnog metala sukladno članku 5. stavku 1. Uredbe (EU) br. 333/2011,

3. kao proizvođač ili uvoznik ne preda izjavu o sukladnosti sljedećem posjedniku pošiljke otpadnog metala ili ne čuva izjavu o sukladnosti najmanje jednu godinu od dana izdavanja ili ne da na uvid nadležnom inspektoru izjavu o sukladnosti sukladno članku 5. stavku 2. Uredbe (EU) br. 333/2011,

4. kao proizvođač ne primjenjuje sustav upravljanja kvalitetom sukladno članku 6. Uredbe (EU) br. 333/2011,

5. kao posjednik otpada odredi ukidanje statusa otpada za koji kriteriji za određivanje ukidanja statusa otpada nisu utvrđeni na razini Europske unije, a nije ishodio potvrdu Ministarstva o upisu u očevidnik za ukidanje statusa otpada (članak 15. stavak 4.),

6. ne osigura i ne snosi troškove dokazivanja da proizvod i ambalaža udovoljavaju propisanim uvjetima (članak 42. stavak 8. točka 1.),

7. stavlja na tržište proizvod za kojeg je ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona propisana obveza ispunjavanja cilja iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona, a ne upiše se, najkasnije osam dana prije početka stavljanja na tržište tog proizvoda, u Registar gospodarenja posebnim kategorijama i/ili ne dostavi u Registar gospodarenja posebnim kategorijama informacije o količini proizvoda stavljenog na tržište, dokaze o ispunjavanja propisanih uvjeta kojima proizvod mora udovoljavati i ostale informacije o proizvodu sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada (članak 42. stavak 8. točka 2. i 3.),

8. ne sudjeluje u sustavu gospodarenja posebnom kategorijom otpada na način propisan propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada (članak 42. stavak 8. točka 4.),

9. je proizvođač proizvoda od kojeg nastaje posebna kategorija otpada, a ne ispunjava obveze razmjerno količini proizvoda kojeg je stavio na tržište u skladu sa člankom 64. ovoga Zakona (članak 42. stavak 9.),

10. prodaje proizvod od kojeg nastaje posebna kategorija otpada a ne osigura mogućnost preuzimanja tog otpada na lokaciji na kojoj prodaje taj proizvod bez troškova po kupca sukladno pravilniku kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona, odnosno u slučaju kataloške prodaje, prodaje putem Interneta i drugog sličnog načina prodaje, a ne obavijesti na svojim mrežnim stranicama kupca o lokaciji na kojoj je osigurao mogućnost preuzimanja otpada koji nastaje od tih proizvoda na području jedinice lokalne samouprave u kojoj kupac prebiva bez troškova po kupca (članak 42. stavak 10.),

11. je proizvođač i/ili posjednik otpada koji svoj otpad ne predaje osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom prema ovom Zakonu, osim u slučaju iz članka 44. stavka 2. ovoga Zakona (članak 44. stavak 1.),

12. proizvodi i/ili gospodari otpadom, a ne vodi očevidnik o nastanku i tijeku otpada i ako ga ne vodi na način propisan člankom 45. stavcima 3. i 4. ovoga Zakona (članak 45. stavci 1., 3. i 4.),

13. posebne kategorije otpada ne odvaja na mjestu nastanka, ne sakuplja ih i ne skladišti odvojeno (članak 54. stavak 1.),

14. započne obavljati ili obavlja djelatnost gospodarenja otpadom bez dozvole ili protivno dozvoli (članak 84. stavak 1. i članak 86.),

15. započne obavljati ili obavlja djelatnost gospodarenja otpadom bez upisa u odgovarajući očevidnik Ministarstva (članak 84. stavak 2. i članak 109.),

16. bez upisa u očevidnik prijevoznika otpada obavlja djelatnost prijevoza otpada (članak 110. stavak 1.),

17. bez upisa u očevidnik posrednika u gospodarenju otpadom obavlja djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom (članak 111. stavak 1.).

18. bez upisa u očevidnik trgovaca otpadom obavlja djelatnost trgovanja otpadom (članak 112. stavak 1.),

19. je trgovac otpadom, a sva plaćanja za otpad ne obavlja putem računa (članak 112. stavak 4.),

20. bez upisa u očevidnik reciklažnih dvorišta obavlja postupak sakupljanja otpada u reciklažnom dvorištu (članak 113. stavak 1.),

21. bez upisa u očevidnik određenih osoba koje skladište vlastiti proizvodni otpad privremeno skladišti proizvodni otpad u količini većoj od 150 t. neopasnog otpada, odnosno 200 kg opasnog otpada (članak 114. stavak 1.),

22. bez upisa u očevidnik energetskih oporabitelja određenog otpada obavlja postupak energetske oporabe otpada iz članka 115. stavak 2. ovoga Zakona (članak 115. stavak. 1.),

23. je osoba upisan u očevidnik iz članka 109. ovoga Zakona, a ne obavijesti Ministarstvo dostavom obrasca iz članka 117. stavka 1. ovoga Zakona o svakoj promjeni podataka temeljem kojih je izdana potvrda o upisu u očevidnik u roku od 15 dana od nastale promjene (članak 117. stavak 2.),

24. bez upisa u Očevidnik uvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku, odnosno Očevidnik izvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku obavlja uvoz i/ili izvoz otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku (članak 121. stavak 1.),

25. otpremi pošiljku otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku ne poštujući zahtjeve iz članka 18. stavaka 1. i 2. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 (članak 122. stavak 1.),

26. obavlja prekogranični promet otpada koji podliježe notifikacijskom postupku bez odobrenja ili protivno odobrenju iz članka 123. ovoga Zakona (članak 123. stavci 1. i 2.),

27. obavlja prekogranični promet otpada sa statusom postrojenja s prethodnim odobrenjem bez ili protivno rješenju o utvrđivanju statusa postrojenja s prethodnim odobrenjem (članak 131.),

28. kao pošiljatelj otpada iz Republike Hrvatske vrati pošiljku iz članka 22. ili članka 24. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 bez ishođene suglasnosti Ministarstva ili odbije preuzeti vraćeni otpad ako ima uvjete za skladištenje takvog otpada i ako nije potreban analiza takvog otpada (članak 136. stavak 1. i 4.),

29. otpremi pošiljku otpada koja se smatra nezakonitom u skladu s člankom 2. točkom 35. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 u neznatnoj količini,

30. obavlja prekogranični promet otpada koji podliježe notifikacijskom postupku protivno odobrenjima nadležnih tijela država članica uključenih u prekogranični promet otpadom u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006),

31. obavlja prekogranični promet otpada koji podliježe notifikacijskom postupku bez dokumenata u skladu s člankom 16. točkom (c) Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006,

32. krši zabranu miješanja otpada tijekom otpreme iz članka 19. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006,

33. ne osigura povrat otpada i pokriće troškova povrata u skladu sa člancima 22., 23., 24. i 25. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006,

34. izvozi otpad u državu koja je u skladu s odredbama članka 34. stavka 3. točke (a) i članka 37. stavka 1. podstavka (ii) točke (a) Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 zabranila uvoz takvog otpada,

35. krši zabranu izvoza otpada iz Republike Hrvatske u skladu sa člancima 34., 36., 39. i 40. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006,

36. krši zabranu uvoza otpada u Republiku Hrvatsku u skladu sa člancima 41. i 43. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006,

(2) Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna.

(3) Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i fizička osoba – obrtnik novčanom kaznom u iznosu od 85.000,00 do 200.000,00 kuna.

(4) Za radnje iz stavka 1. točki 11. i 13. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 171.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

1. kao posjednik otpada deklasificira određeni otpad bez, odnosno protivno rješenju Ministarstva o deklasifikaciji otpada (članak 13. stavci 1. i 3.).

2. je osoba koja upravlja odlagalištem, odnosno neuređenim odlagalištem, a ne pridržava se količine otpada određenih odlukom iz članka 26. stavka 6. ovoga Zakona (članak 26. stavak 7.),

3. je davatelj usluge, a ne preda prikupljeni otpad osobi koja posjeduje dozvolu iz članka 86. ovoga Zakona (članak 32. stavak 1. točke 2..),

4. je davatelj usluge, a korisniku usluge ne obračunava cijenu javne usluge iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona razmjerno količini predanog otpada u obračunskom razdoblju, pri čemu je kriterij količine otpada u obračunskom razdoblju masa predanog otpada ili volumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika sukladno odluci iz članka 30. stavka 7. ovoga Zakona (članak 33. stavak 2.),

5. je davatelje usluge, a ne vodi evidenciju o preuzetoj količini otpada od pojedinog korisnika usluge u obračunskom razdoblju prema kriteriju količine otpada iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona (članak 33. stavak 3.),

6. je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem ili skladištem otpada, a ne zaprima bez naknade manje količine komunalnog otpada iz članka 35. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona i ne vodi evidenciju o istom (članak 35. stavak 5. točka 1.),

7. je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem ili skladištem otpada, a odvojene ne skladišti otpad u odgovarajućim spremnicima i/ili ne predaje otpad osobi koja posjeduje dozvolu iz članka 86. ovoga Zakona (članak 35. stavak 5. točke 2. i 3.),

8. je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem ili skladištem otpada, a ne sudjeluje u sustavima gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na način propisan propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada (članak 35. stavak 5. točka 4.),

9. je davatelj usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, a nije osigurao obavljanje poslova reciklažnog dvorišta i prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge (članak 35. stavak 10.),

10. je proizvođač proizvoda, a ne planira proizvodnju proizvoda i ambalažu te ne unapređuje proizvodnju primjenom čistih tehnologija na način da se proizvodnja unaprjeđuje primjenom čistih tehnologija i na način koji omogućava učinkovitu uporabu materijala i energije, ne potiče ponovnu uporabu i reciklažu proizvoda te ne uzima u obzir najprimjereniji postupak oporabe, oporabe i/ili zbrinjavanja proizvoda kojem je istekao rok, odnosno vijek trajanja kako bi se nepovoljni utjecaj na okoliš sveo na najmanju moguću mjeru (članak 42. stavak 1.),

11. je proizvođač i/ili posjednik otpada, a uz otpad osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom prema ovom Zakonu ne preda prateći list (članak 44. stavak 3.),

12. je proizvođač otpada i zapošljava 50 i više osoba, a ne imenuje povjerenika i zamjenika povjerenika u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (članak 46. stavak 1. i članak 180. stavak 1.),

13. ne skladišti vlastiti proizvedeni otpad na mjestu nastanka odvojeno po vrstama otpada unutar svojeg poslovnog prostora i na način koji dovodi do miješanja otpada, te na način kojim se ne omogućava obrada otpada (članak 47. stavak 1.),

14. skladišti vlastiti proizvedeni otpad duže od jedne godine od njegova nastanka (članak 47. stavak 2.),

15. je proizvođač otpada koji stvara više od 200 ili više kilograma opasnog otpada godišnje na određenoj lokaciji, a ne izradi plan gospodarenja otpadom proizvođača otpadom za tu lokaciju u roku od godine dana od dana početka rada, odnosno u roku od tri mjeseca nakon što je prvi put proizveo 200 ili više kilograma opasnog otpada u godinu dana (članak 48. stavci 1. i 3.),

16. je proizvođač otpada koji stvara više od 200 ili više kilograma opasnog otpada godišnje na određenoj lokaciji, a ne izmjeni, odnosno revidira plan gospodarenja otpadom svakih pet godina te u slučaju značajne promjene u radu na lokaciji (članak 48. stavak 8.),

17. koja obavlja djelatnost ovlaštenog laboratorija bez upisa u očevidnik laboratorija za ispitivanje otpada (članak 50. stavak 1.),

18. koja odlaže građevni otpad, a Fondu ne dostavi podatke o masi odloženog građevnog otpada do 31. ožujka tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu (članak 58. stavak 3.),

19. je posjednik građevinskog otpada koji nastaje tijekom gradnje ili uklanjanja građevine, odnosno tijekom izvođenja radova gradnje, rekonstrukcije ili održavanja, a tim otpadom ne gospodari na način propisan pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona (članak 58. stavak 10.),

20. je izvođač radova iz članka 59. stavka 2. ovoga Zakona, a ne preda građevni otpad koji sadrži azbest osobi s kojom je Fond sklopio ugovor o prijevozu građevnog otpada koji sadrži azbest (članak 59. stavak 8.),

21. kao uvoznik, odnosno izvoznik otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku ne dostavi Agenciji do 1. ožujka tekuće godine izvješće o vrstama i količinama uvezenog i izvezenog otpada u prethodnoj kalendarskoj godini (članak 121. stavak 4.),

22. kao uvoznik, odnosno izvoznik otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku tri radna dana prije planiranog slanja pošiljke ne dostavi inspekciji zaštite okoliša informacije o pošiljci otpada iz Priloga VII Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006, (članak 122. stavak 2.),

23. ne čuva podatke o pošiljci otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku najmanje tri godine od datuma početka otpreme (članak 122. stavak 3.),

24. kao podnositelj obavijesti ne najavi otpremu pošiljke otpada nadležnim tijelima država polazišta, provoza i odredišta tri radna dana prije otpreme pošiljke (članak 128. stavak 1.),

25. kao podnositelj obavijesti, u slučaju kada se prekogranični promet otpada obavlja preko graničnih prijelaza između Republike Hrvatske i država koje nisu članice Europske unije, ne najavi otpremu pošiljke otpada nadležnim tijelima iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona i carinarnici ulaza u Republiku Hrvatsku i/ili izlaza iz Republike Hrvatske, tri radna dana prije otpreme pošiljke (članak 128. stavak 2.),

26. kao podnositelj obavijesti ili primatelj s područja Republike Hrvatske ne dostavi Ministarstvu primjerke dokumenta o prometu s potvrdom o primitku za svaku otpremljenu pošiljku otpada koji podliježe notifikacijskom postupku (članak 129. stavak 1.),

27. kao podnositelj obavijesti ili primatelj s područja Republike Hrvatske ne osigura da se Ministarstvu dostavi potvrda o konačnoj oporabi/zbrinjavanju za svaki odobreni prekogranični promet otpada koji podliježe notifikacijskom postupku (članak 129. stavak 2.),

28. kao podnositelj obavijesti ili primatelj s područja Republike Hrvatske ne obavijesti Ministarstvo da nije konzumirao odobrenje iz članka 123. ovoga Zakona (članak 129. stavak 3.),

29. ne čuva dokumente vezane za pošiljku otpada koji podliježe notifikacijskom postupku najmanje tri godine nakon izvršene pošiljke (članak 129. stavak 4.),

30. kao podnositelj obavijesti i/ili primatelj s područja Republike Hrvatske ne dostavi Agenciji do 1. ožujka tekuće godine izvješće o vrstama i količinama uvezenog i izvezenog otpada koji podliježe notifikacijskom postupku u prethodnoj kalendarskoj godini (članak 130. stavak 1.),

31. ne obavijesti Ministarstvo o promjeni podataka temeljem kojih mu je izdano rješenje o statusu postrojenja s prethodnim odobrenjem i ne zatraži izmjenu rješenja u roku od 15 dana od nastale promjene (članak 133. stavak 1.),

32. ne dostavi Agenciji do 1. ožujka tekuće godine izvješće o uvezenim količinama i vrstama otpada u prethodnoj kalendarskoj godini za koje je ishodila rješenje o statusu postrojenja s prethodnim odobrenjem (članak 133. stavak 2.),

33. ne ispuni, odnosno pogrešno ili nepotpuno ispuni obrazac dokumenta o prometu prilikom prekograničnog prometa otpada koji podliježe notifikacijskom postupku članak 16. točka (a) Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006),

34. pogrešno ili nepotpuno ispuni obrazac iz Priloga VII iz Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 prilikom prekograničnog prometa otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku (članak 18. stavak 1. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006).

(2) Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna.

(3) Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i fizička osoba – obrtnik novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna.

Članak 172.

(1) Svako neispunjenje obveza određenih provedbenim propisima iz članka 182. stavaka 1. i 2. i članka 183. ovoga Zakona: osobi ovlaštenoj za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, vlasniku otpada, posjedniku otpada, proizvođaču proizvoda, proizvođaču otpada, prodavatelju, prijevozniku, posredniku, trgovcu otpadom, izvozniku, uvozniku, provozniku, ovlašteniku, koncesionaru, jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim osobama nad kojima je proveden nadzor, kao i neispunjenje tih obveza u utvrđenom roku i na propisani način smatrat će se prekršajem u smislu ovoga Zakona.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se pravna osoba: ovlaštena za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, vlasnik otpada, posjednik otpada, proizvođač proizvoda, proizvođač otpada, prodavatelj, prijevoznik, posrednik, trgovac otpadom, izvoznik, uvoznik, provoznik, ovlaštenik, koncesionar, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga osoba nad kojima je proveden nadzor, novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 800.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 2. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 70.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba – obrtnik: ovlašten za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, vlasnik otpada, posjednik otpada, proizvođač proizvoda, proizvođač otpada, prodavatelj, prijevoznik, posrednik, trgovac otpadom, izvoznik, uvoznik, provoznik, ovlaštenik, koncesionar te druga osoba nad kojima je proveden nadzor, novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 70.000,00 kuna.

(5) Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i fizička osoba u svojstvu posjednika otpada, vlasnika otpada i druge osobe nad kojom je proveden nadzor novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 173.

Za prekršaje iz članaka 167., 170., 171. i 172. ovoga Zakona počinjene drugi put u roku od šest mjeseci, uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca, a za prekršaje počinjene treći put u roku od jedne godine uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti od šest mjeseci.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 174.

Postojeći županijski, gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom koji su doneseni na temelju Zakona o otpadu (»Narodne novine«, br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaju na snazi do isteka roka na koji su doneseni u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona i Plana.

Članak 175.

(1) Osobe kojima je na temelju odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine«, br. 178/04., 111/06., 60/08., 87/09.), izdana dozvola za gospodarenje otpadom, dužne su, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Ministarstvu i nadležnom upravnom tijelu iz članka 85. ovoga Zakona, podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Za dozvole za gospodarenje otpadom izdane na temelju odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine«, br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.), a za koje se u roku iz stavka 1. ovoga članka ne podnese zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom u skladu s odredbama ovoga Zakona, pokrenut će se postupak ukidanja istekom roka za podnošenje tog zahtjeva.

(3) Osobe kojima dozvole za gospodarenje otpadom, izdane na temelju odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine«, br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.), prestaju važiti prije roka iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati svoju djelatnost za koju je izdana dozvola do isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Osoba koja je u roku iz stavka 1. ovoga članka podnijela zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom u skladu s odredbama ovoga Zakona, uključujući osobu iz stavka 3. ovoga članka, može obavljati svoju djelatnost sukladno dozvoli izdanoj temeljem Zakona o otpadu (»Narodne novine«, br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.) do 31. prosinca 2014.

(5) Osobe kojima dozvole za gospodarenje otpadom, izdane na temelju odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine«, br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.), važe nakon 31. prosinca 2014. i koje su podnijele zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom u skladu s odredbama ovoga Zakona u roku iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati svoju djelatnost na temelju te dozvole do isteka roka na koje su izdane.

(6) Pravne i fizičke osobe – obrtnici koje imaju potvrde izdane sukladno članku 28. i 29. Zakona o otpadu (»Narodne novine«, br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.) dužne su se u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu pravilnika iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona uskladiti s odredbama ovoga Zakona.

(7) Pravne i fizičke osobe – obrtnici koje imaju potvrde izdane sukladno članku 53. Zakona o otpadu (»Narodne novine«, br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.) dužne su podnijeti zahtjev za upis u Očevidnik izvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku sukladno članku 121. ovoga Zakona u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 176.

Građevina iz članka 83. ovoga Zakona smatra se usklađenom u pogledu namjene građevine do završetka postupka valorizacije lokacije građevine sukladno propisima iz prostornog uređenja ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona udovoljava sljedećim uvjetima:

1. za građevinu je izdana uporabna dozvola, odnosno drugi odgovarajući akt o uporabi građevine sukladno propisima kojima se uređuje gradnja,

2. u građevini je dopušteno gospodariti otpadom sukladno dozvoli za gospodarenje otpadom izdanoj temeljem Zakona o otpadu (»Narodne novine«, br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.),

3. građevina se nalazi u zoni određenoj dokumentom prostornog uređenja jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave:

– izvan naselja na izdvojenom građevinskom području gospodarsko – proizvodne namjene ili

– unutar naselja na površinama gospodarske namjene – proizvodne, pretežito industrijske i na površinama poslovne namjene – komunalno servisne ili

– na području određenom za gospodarenje otpadom.

Članak 177.

(1) Koncesije za gospodarenje posebnim kategorijama otpada dodijeljene sukladno odredbama Zakona o otpadu (»Narodne novine«, br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.) važe do isteka roka na koji su dodijeljene.

(2) Do isteka ugovora o koncesiji za obavljanje djelatnosti sakupljanja posebne kategorije otpada koji su sklopljeni sukladno odredbama Zakona o otpadu (»Narodne novine«, br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.), stupanjem na snagu ovoga Zakona smatraju se ugovorima za obavljanje usluge sakupljanja posebne kategorije otpada iz članka 70. ovoga Zakona.

(3) Do isteka ugovora o koncesiji za obavljanje djelatnosti obrade posebne kategorije otpada koji su sklopljeni sukladno odredbama Zakona o otpadu (»Narodne novine«, br. 178/04., 111/06., 60/08., 87/09.), istekom šestog mjeseca od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona kojom se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada, smatra se kao da koncesionar ima ovlaštenje iz članka 72. ovoga Zakona koje vrijedi sukladno roku određenom ugovorom o koncesiji za obavljanje djelatnosti obrade posebne kategorije otpada.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka zadužuje se Fond da sklopi odgovarajuće dodatke ugovorima o obradi posebne kategorije otpada sklopljenim s koncesionarima za obavljanje djelatnosti obrade posebne kategorije otpada u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona kojima se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

(5) Koncesije za gospodarenje posebnim kategorijama otpada koje su produžene propisima donesenim na temelju Zakona o otpadu (»Narodne novine«, br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.) važe do isteka šestog mjeseca od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona kojom se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

(6) Koncesije za obavljanje komunalnih djelatnosti održavanja čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta te djelatnost odlaganja komunalnog otpada koje su dodijeljene sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 49/11., 84/11., 90/11. i 144/12.) vrijede do isteka.

(7) Ovlaštenik koncesije iz stavka 6. ovoga članka dužan je uskladiti se s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu uredbe iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona.

(8) Poništavaju se postupci davanja koncesija započeti sukladno Zakonu o otpadu (»Narodne novine«, br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.) u kojima do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja.

Članak 178.

(1) Postojeća neusklađena odlagališta za komunalni otpad zatvaraju se u skladu s ovim Zakonom u roku do 12 mjeseci od dana puštanja u rad Centra za gospodarenje otpadom na kojem se zbrinjava komunalni otpad iz jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem području se nalazi odlagalište.

(2) Na Centre za gospodarenje otpadom koji su uspostavljeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ne odnose se odredbe članka 84. stavka 12. ovoga Zakona.

Članak 179.

(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su u dokumentima prostornog uređenja odrediti područja za građenje građevina iz članka 83. ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su u dokumentima prostornog uređenja odrediti odlagališta na kojima će se izgraditi kazete za zbrinjavanje azbesta u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojim prostornim planovima ne odrede područja, odnosno odlagališta u roku iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, odluku o tim područjima, odnosno odlagalištima na prijedlog ministra u suradnji s ministrom nadležnim za prostorno uređenje, donosi Vlada u roku od tri mjeseca od isteka roka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati ispunjenje obveze iz članka 35. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti odluke iz članka 30. stavka 7. i članka 36. stavka 13. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona.

(6) Jedinica lokalne samouprave dužna je uskladiti poslovanje davatelja usluga u skladu s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona.

(7) Davatelj usluge dužan je podnijeti cjenik iz članka 33. stavka 5. ovoga Zakona na suglasnost izvršnom tijelu jedinice lokalne samouprave na koju se cjenik odnosi u roku od mjesec dana od donošenja odluke o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno donošenja odluke o davanju koncesije iz članka 31. stavka 7. ovoga Zakona.

(8) Jedinice lokalne samouprave dužne su uskladiti odluke o komunalnom redu donesenim na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. – pročišćeni tekst, 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11. i 144/12.), u dijelu koji se odnosi na skupljanje, odvoz i postupanje sa sakupljenim komunalnim otpadom s odredbama ovoga Zakona i uredbe iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona.

Članak 180.

(1) Pravna osoba koja je proizvođač i zapošljava 50 i više osoba dužna je imenovati povjerenika za otpad i zamjenika povjerenika u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Povjerenik za otpad i njegov zamjenik, direktor, odnosno fizička osoba koja upravlja davateljem usluga, dužna je u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ishoditi potvrdu iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 181.

(1) Vlada će donijeti Plan do 31. prosinca 2014.

(2) Vlada će izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (»Narodne novine«, br. 85/07., 126/10. i 31/11.) donijeti do 31. prosinca 2013.

Članak 182.

(1) Vlada će uredbe iz članka 26. stavka 10., članka 29. stavka 10., članka 53. stavka 4. i članka 118. stavka 4. ovoga Zakona donijeti u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Obvezuje se ministar da pravilnike iz članka 12. stavka 6., članka 15. stavka 9., članka 41. stavka 5., članka 42. stavka 4., članka 43. stavka 5., članka 51. stavka 8., članka 53. stavka 3., članka 86. stavka 4., članaka 104. i 105. i članka 137. stavka 8., ovoga Zakona donese u roku od 12 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Obvezuje se Ministarstvo da donese Program izobrazbe o gospodarenju otpadom iz članka 52. ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Način izvršenja obveze postizanja propisanog cilja u vezi gospodarenja posebnom kategorijom otpada sustavom kojim upravlja organizacija, način izračuna jamstva i uvjete jamstva izvršenja povjerenih poslova organizacije iznos najviše dopuštene naknade iz članka 75. stavka 6. ovoga Zakona i osnovne odrednice programa rada organizacije propisuje Vlada uredbom iz članka 53. stavka 4. nakon donošenja odluke iz članka 64. stavka 7. ovoga Zakona.

(5) U odnosu na zahtjev za izdavanje dozvole podnesen nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, a do stupanja na snagu pravilnika iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona u vezi sadržaja elaborata gospodarenja otpadom koji se sukladno članku 88. stavku 3. točki 6. ovoga Zakona prilaže uz zahtjev, primjenjuje se uputa sadržaju elaborata gospodarenja otpadom koje Ministarstvo objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

Članak 183.

(1) Do stupanja na snagu propisa iz članka 182. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona primjenjuje se:

– Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (»Narodne novine«, br. 50/05. i 39/09.),

– Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (»Narodne novine«, br. 97/05., 115/05., 81/08., 31/09., 156/09., 38/10., 10/11., 81/11., 126/11., 38/13. i 86/13.),

– Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (»Narodne novine«, br. 40/06., 31/09., 156/09., 111/11. i 86/13.),

– Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (»Narodne novine«, br. 51/06.),

– Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (»Narodne novine«, br. 59/06.),

– Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (»Narodne novine«, br. 124/06., 121/08., 31/09., 156/09., 91/11., 45/12. i 86/13.),

– Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (»Narodne novine«, br. 133/06., 31/09., 156/09., 45/12. i 86/13.),

– Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (»Narodne novine«, br. 136/06., 31/09., 156/09., 53/12. i 86/13.),

– Pravilnik o gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 23/07. i 111/07.),

– Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (»Narodne novine«, br. 42/07.),

– Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (»Narodne novine«, br. 45/07.),

– Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (»Narodne novine«, br. 72/07.),

– Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (»Narodne novine«, br. 74/07., 133/08., 31/09., 156/09., 143/12. i 86/13.),

– Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (»Narodne novine«, br. 117/07., 111/11. i 17/13.),

– Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 38/08.),

– Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (»Narodne novine«, br. 38/08.),

– Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida (»Narodne novine«, br. 70/08.),

– Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (»Narodne novine«, br. 105/08.).

(2) Do donošenja pravilnika i uredbi kojima se uređuje gospodarenje posebnim kategorijama otpada iz članka 53. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona Vlada odlukom može promijeniti iznos naknada propisanih pravilnicima iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 184.

(1) Postupci pokrenuti po odredbama Zakona o otpadu (»Narodne novine«, br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.), do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama toga Zakona.

(2) Postupci pokrenuti pred prekršajnim sudom po odredbama Zakona o otpadu (»Narodne novine«, br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.), do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama toga Zakona.

Članak 185.

Dodatak I., II. III. i IV. prilozi su uz ovaj Zakon i njegov su sastavni dio.

Članak 186.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:

– Zakon o otpadu (»Narodne novine«, br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.) i

– Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom (»Narodne novine«, br. 69/06., 17/07. i 39/09.), osim odredbe članka 11. koja ostaje na snazi do dana stupanja na snagu uredbe iz članka 118. stavka 4. ovoga Zakona.

Prestanak važenja odredaba Zakona o komunalnom gospodarstvu

Članak 187.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona u Zakonu o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 49/11., 84/11., 90/11. i 144/12.) prestaju važiti odredbe članaka 3., 11., 20., 30. i 34. u odnosu na komunalnu djelatnost održavanja čistoće, u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada.

(2) Trgovačka društva, javne ustanove i službe – vlastiti pogoni koji su osnovale jedinice lokalne samouprave i koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona obavljale komunalnu djelatnost održavanja čistoće, u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada na temelju odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. – pročišćeni tekst, 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11. i 144/12.) nastavljaju obavljati te djelatnosti sukladno odredbama toga Zakona do donošenja odluke o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno donošenja odluke o davanju koncesije iz članka 31. stavka 7. ovoga Zakona.

(3) Cjenici za komunalne usluge doneseni na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. – pročišćeni tekst, 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11. i 144/12.) u odnosu na komunalnu djelatnost održavanja čistoće, u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada važe do primjene cjenika iz članka 33. stavka 5. ovoga Zakona.

(4) Programi gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture doneseni na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. – pročišćeni tekst, 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11. i 144/12.) u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i odlaganje komunalnog otpada važe do isteka roka na koji su doneseni.

(5) Odluke o obvezatnom korištenju komunalne usluge održavanja čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada, donesene na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. – pročišćeni tekst, 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11. i 144/12.) primjenjuju se do donošenja odluka o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada iz članka 30. stavka 7. ovoga Zakona.

(6) Postupci pokrenuti po odredbama članaka 3., 11., 20., 30. i 34. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. – pročišćeni tekst, 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11. i 144/12.), u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i odlaganje komunalnog otpada, do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama toga Zakona.

(7) Postupci pokrenuti pred prekršajnim sudom po odredbama članaka 3., 11., 20., 30. i 34. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. – pročišćeni tekst, 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11. i 144/12.), u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i odlaganje komunalnog otpada, do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama toga Zakona.

Članak 188.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/13-01/167

Zagreb, 15. srpnja 2013.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Josip Leko, v. r.

DODATAK I.

POSTUPCI ZBRINJAVANJA OTPADA

D 1 Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.),

D 2 Obrada otpada na ili u tlu (na primjer biološka razgradnja tekućeg ili muljevitog otpada u tlu itd.),

D 3 Duboko utiskivanje otpada (na primjer utiskivanje otpada crpkama u bušotine, iscrpljena ležišta soli, prirodne šupljine itd.),

D 4 Odlaganje otpada u površinske bazene (na primjer odlaganje tekućeg ili muljevitog otpada u jame, bazene, lagune itd.),

D 5 Odlaganje otpada na posebno pripremljeno odlagalište (odlaganje u povezane komore koje su zatvorene i izolirane jedna od druge i od okoliša itd.),

D 6 Ispuštanje otpada u kopnene vode isključujući mora/oceane,

D 7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući i ukapanje u morsko dno,

D 8 Biološka obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom navedenim pod D 1 – D 12

D 9 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom navedenim pod D 1 – D 12 (na primjer isparavanje, sušenje, kalciniranje itd.)

D 10 Spaljivanje otpada na kopnu,

D 11 Spaljivanje otpada na moru (Ovaj je postupak zabranjen zakonodavstvom EU-a i međunarodnim konvencijama).

D 12 Trajno skladištenje otpada (na primjer smještaj spremnika u rudnike itd.),

D 13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku navedenim pod D 1 – D 12, (ako nijedna druga oznaka D nije odgovarajuća, ova može obuhvatiti prethodne postupke prije odlaganja uključujući prethodnu preradu, primjerice, između ostalog, sortiranje, drobljenje, sabijanje, peletiranje, sušenje, usitnjavanje, kondicioniranje ili odvajanje prije podvrgavanja bilo kojem od postupaka navedenim pod D1 – D12)

D 14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem od postupaka navedenim pod D 1 – D 13 i

D 15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja navedenim pod D 1 – D 14 (osim privremenog skladištenja otpada na mjestu nastanka, prije sakupljanja)

i drugi postupci propisani posebnim propisom.

DODATAK II.

POSTUPCI OPORABE OTPADA

R 1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije,

(Ovo obuhvaća spalionice namijenjene preradi krutog komunalnog otpada samo kad je njihova energetska efikasnost jednaka ili veća od:

– 0,60 za postrojenja u radu i odobrena u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Zajednice prije 1. siječnja 2009.,

– 0,65 za postrojenja koja su odobrena nakon 31. prosinca 2008,

primjenom sljedeće formule:

Energetska efikasnost = (Ep – (Ef + Ei))/(0,97 × (Ew + Ef))

gdje:

Ep označava godišnju proizvodnju energije kao toplinske energije ili električne energije. Izračunava se tako da se energija u obliku električne energije pomnoži s 2,6, a toplinska energija proizvedena u komercijalne svrhe množi se s 1,1 (GJ/godina)

Ef označava količinu energije koja godišnje ulazi u sustav a dobivena je iz goriva i služi proizvodnji pare (GJ/godina)

Ew označava godišnju količinu energije sadržane u obrađenom otpadu izračunatu primjenom neto kalorične vrijednosti otpada (GJ/godina)

Ei označava godišnju uvezenu količinu energije bez Ew i Ef (GJ/godina)

0,97 je faktor obračuna gubitaka energije zbog pepela na dnu peći i isijavanja.

Ova se formula primjenjuje u skladu s referentnim dokumentom o najboljim dostupnim tehnikama za spaljivanje otpada.

R 2 Obnavljanje/regeneracija otpadnog otapala,

R 3 Recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste kao otapala (uključujući kompostiranje i druge procese biološke pretvorbe) (ovo obuhvaća plinofikaciju i pirolizu u kojima se sastojci upotrebljavaju kao kemikalije),

R 4 Recikliranje/obnavljanje otpadnih metala i spojeva metala,

R 5 Recikliranje/obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala (ovo obuhvaća čišćenje tla koje rezultira oporabom tla i recikliranjem anorganskih građevinskih materijala,

R 6 Regeneracija otpadnih kiselina ili lužina,

R 7 Oporaba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja,

R 8 Oporaba otpadnih sastojaka iz katalizatora,

R 9 Ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi načini ponovne uporabe ulja,

R 10 Tretiranje tla otpadom u svrhu poljoprivrednog ili ekološkog poboljšanja,

R 11 Upotreba otpada nastalog bilo kojim postupkom navedenim pod R 1 – R 10,

R 12 Razmjena otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe navedenim pod R 1 – R 11 (ako nijedna druga oznaka R nije odgovarajuća, ova može obuhvatiti prethodne postupke prije oporabe uključujući prethodnu preradu kao što su između ostalog rasklapanje, sortiranje, drobljenje, sabijanje, peletiranje, sušenje, usitnjavanje, kondicioniranje, ponovno pakiranje, odvajanje, uklapanje ili miješanje prije podvrgavanja bilo kojem od postupaka navedenim pod R1 – R11),

R 13 Skladištenje otpada prije bilo kojeg od postupaka oporabe navedenim pod R 1 do R 12 (osim privremenog skladištenja otpada na mjestu nastanka, prije sakupljanja),

i drugi postupci propisani posebnim propisom.

DODATAK III.

SVOJSTVA OTPADA KOJA GA ČINE OPASNIM

H 1 »Eksplozivno«: tvari i pripravci koji mogu eksplodirati pod utjecajem vatre ili koji su osjetljiviji na udarce i trenje od dinitrobenzena.

H 2 »Oksidirajuće«: tvari i pripravci koji pokazuju visoko egzotermne reakcije u dodiru s drugim tvarima, posebice zapaljivim tvarima.

H 3-A »Jako zapaljivo«:

– tekuće tvari i pripravci koji imaju plamište ispod 21°C (uključujući i izuzetno zapaljive tekućine),

ili

– tvari i pripravci koji se mogu zagrijavati i na kraju zapaliti u dodiru sa zrakom na sobnoj temperaturi bez primjene energije, ili

– krute tvari i pripravci koji se lako mogu zapaliti u kratkom dodiru s izvorom zapaljenja i koji nakon uklanjanja izvora zapaljenja nastavljaju gorjeti ili se trošiti, ili

– plinovite tvari i pripravci koji su zapaljivi na zraku kod normalnog tlaka, ili

– tvari i pripravci koji u dodiru s vodom ili vlažnim zrakom otpuštaju jako zapaljive plinove u opasnim količinama.

H 3-B »Zapaljivo«: tekuće tvari i pripravci koji imaju temperaturu plamišta jednaku ili višu od 21 °C odnosno nižu ili jednaku 55 °C.

H 4 »Nadražujuće«: nenagrizajuće tvari i pripravci koji u neposrednom, dužem ili ponovljenom dodiru s kožom ili sluznicom mogu prouzročiti upalnu reakciju.

H 5 »Opasno«: tvari i pripravci koji, ako ih se udiše ili proguta ili ako prodru u kožu, mogu prouzročiti ograničeni rizik za zdravlje.

H 6 »Toksično«: tvari i pripravci (uključujući vrlo otrovne tvari i pripravke) koji, ako ih se udiše ili proguta ili ako prodru u kožu, mogu prouzročiti ozbiljni, akutni ili kronični rizik za zdravlje, pa čak i smrt.

H 7 »Karcinogeno«: tvari i pripravci koji, ako ih se udiše ili proguta ili ako prodru u kožu, mogu uzrokovati rak ili povećati njegovu učestalost.

H 8 »Nagrizajuće«: tvari i pripravci koji u kontaktu mogu uništiti živo tkivo.

H 9 »Zarazno«: tvari i pripravci koji sadrže održive mikroorganizme ili njihove toksine za koje se vjeruje ili se pouzdano zna da uzrokuju bolesti kod ljudi i drugih živih organizama.

H 10 »Reproduktivno toksično«: tvari i pripravci koji, ako ih se udiše ili proguta ili ako prodru u kožu, mogu uzrokovati nenasljedne urođene deformacije ili povećati njihovu učestalost.

H 11 »Mutageno«: tvari i pripravci koji, ako ih se udiše ili proguta ili ako prodru u kožu, mogu uzrokovati nasljedne genetske defekte ili povećati njihovu učestalost.

H 12 Otpad koji u dodiru s vodom, zrakom ili kiselinom oslobađa toksične ili vrlo toksične plinove.

H 13* »Senzibilizirajuće«: tvari i pripravci koji, ako ih se udiše ili ako prodru u kožu, imaju sposobnost izazvati reakciju hipersenzibilizacije tako da kod daljnjeg izlaganja toj tvari ili pripravku dolazi do karakterističnih štetnih učinaka.

H 14 »Ekotoksično«: otpad koji predstavlja ili može predstavljati neposredne ili odgođene rizike za jedan ili više sektora okoliša.

H 15 Otpad sposoban na bilo koji način, nakon zbrinjavanja, rezultirati drugom tvari, primjerice ocjedna voda koja posjeduje bilo koje od gore navedenih svojstava.

Napomene:

1. Opasna svojstva »toksično« (i »vrlo toksično«), »štetno«, »nagrizajuće«, »nadražujuće«, »karcinogeno«, »reproduktivno toksično«, »mutageno« i »eko-toksično« dodijeljena su na temelju kriterija utvrđenih Prilogom VI. Direktive Vijeća 67/548/EEZ od 27. lipnja 1967. o usklađivanju zakona i drugih propisa u vezi razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari.

2. Kad je to relevantno, primjenjuju se granične vrijednosti navedene u Prilogu II. i III. Direktive 1999/45/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 1999. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u vezi razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih pripravaka.

Ispitne metode:

Koriste se metode opisane u Prilogu V. Direktive 67/548/EEZ i drugim relevantnim napomenama Europske organizacije za normizaciju (CEN).

DODATAK IV.

POPIS DJELATNOSTI GOSPODARENJA OTPADOM ZA KOJE JE PRIJE ISHOĐENJA DOZVOLE OBVEZNO ISHODITI OKOLIŠNU DOZVOLU

1. Zbrinjavanje ili oporaba opasnog otpada kapaciteta preko 10 tona na dan, uključujući jedan ili više sljedećih postupaka:

a) biološka obrada,

b) fizikalno-kemijska obrada,

c) usitnjavanje ili miješanje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u točkama a) ili b),

d) prepakiranje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u točkama a) ili b),

e) obnavljanje/regeneracija otpadnih otapala,

f) recikliranje/obnavljanje otpadnih anorganskih materijala osim metala i spojeva metala,

g) regeneracija otpadnih kiselina ili lužina,

h) oporaba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja,

i) oporaba otpadnih sastojaka iz katalizatora,

j) ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi načini ponovne upotrebe otpadnih ulja,

k) iskapanje površinskih bazena.

2. Zbrinjavanje ili oporaba otpada u postrojenjima za spaljivanje otpada ili u postrojenjima za suspaljivanje otpada:

a) za neopasni otpad, kapaciteta većeg od 3 tone na sat,

b) za opasni otpad, kapaciteta većeg od 10 tona na dan.

3. Zbrinjavanje neopasnog otpada kapaciteta većeg od 50 tona na dan uključujući jedan ili više sljedećih postupaka, što ne uključuje postupke obuhvaćene Direktivom Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o obradi komunalnih otpadnih voda:

a) biološka obrada,

b) fizikalno-kemijska obrada,

c) prethodna obrada otpada za spaljivanje ili suspaljivanje,

d) obrada šljake i pepela,

e) obrada u drobilicama metalnog otpada, uključujući otpadnu električnu i elektroničku opremu i otpadna vozila te njihove dijelove.

4. Oporaba, ili spoj oporabe i odlaganja, neopasnog otpada kapaciteta većeg od 75 tona po danu, uključujući jedan ili više sljedećih postupaka, što ne uključuje postupke obuhvaćene Direktivom Vijeća 91/271/EEZ:

a) biološka obrada,

b) prethodna obrada otpada za spaljivanje ili suspaljivanje,

c) obrada šljake i pepela,

d) obrada u drobilicama metalnog otpada, uključujući otpadnu električnu i elektroničku opremu i otpadna vozila i njihove dijelove.

Ako je jedini postupak obrade otpada anaerobna razgradnja, prag kapaciteta za ovaj postupak iznosi 100 tona na dan.

5. Odlagališta otpada, na koja se odlaže više od 10 tona otpada na dan ili imaju ukupni kapacitet preko 25 000 tona, osim odlagališta inertnog otpada.

6. Privremeno skladištenje opasnog otpada koji nije obuhvaćen točkom 5. i kojeg se privremeno skladišti radi provedbe postupaka iz točaka 1., 2., 5. i 7. ukupnog kapaciteta skladišta većeg od 50 tona, što ne uključuje privremeno skladištenje radi sakupljanja na lokaciji na kojoj je otpad nastao.

7. Podzemno skladištenje opasnog otpada ukupnog kapaciteta preko 50 tona.

94 22.07.2013 Zakon o održivom gospodarenju otpadom 94 22.07.2013 Zakon o održivom gospodarenju otpadom 94 22.07.2013 Zakon o održivom gospodarenju otpadom
Uredništvo knjiga i časopisa Narodnih novina d.d.
listopad 2018.