MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
2833
Na temelju članka 9. stavka 11. Zakona o cestama (»Narodne novine«, broj: 84/11., 22/13. i 54/13.) ministar pomorstva, prometa i infrastrukture donosi
PRAVILNIK
O CESTARINI
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu s:
1. Direktivom 1999/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 1999. o pristojbama za korištenje određene infrastrukture za teška teretna vozila (SL L 187 od 20. srpnja 1999.),
2. Direktivom 2006/38/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. kojom se mijenja Direktiva 1999/62/EC o pristojbama za korištenje određene infrastrukture za teška teretna vozila (SL L 157 od 9. lipnja 2006.) i
3. Direktivom 2011/76/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2011. kojom se mijenja Direktiva 1999/62/EC o pristojbama za korištenje određene infrastrukture za teška teretna vozila – Tekst od zanačaja za EGP (SL L 269 od 14. listopada 2011.).
Članak 2.
(1) Ovim Pravilnikom se propisuju skupine vozila u koje se raspoređuju vozila u svrhu naplate cestarine, metodologija utvrđivanja i izračuna cestarine i koncesijske cestarine, troškova izgradnje, troškova financiranja, infrastrukturne pristojbe, pristojbe za vanjske troškove koja se odnosi na troškove zaštite od buke, utvrđivanje najviše razine infrastrukturnih pristojbi, uvjeti za umanjenje infrastrukturnih pristojbi za vozila koja ispunjavaju najviše ekološke standarde te radi učinkovitog korištenja autoceste i podizanja razine sigurnosti na autocesti, metodologija izračunavanja prosječne cestarine koja je razmjerna troškovima izgradnje, održavanja, upravljanja i razvoja mreže autocesta, a iskazana je kao ukupan prihod od cestarina u određenom vremenskom razdoblju podijeljen s brojem prevaljenih kilometara svih vozila koja su platila cestarinu na određenoj mreži autocesta te određuju podatci koji se radi usklađivanja infrastrukturnih pristojbi i pristojbi za vanjske troškove dostavljaju Europskoj komisiji.
(2) Pojmovi korišteni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
– »skupina vozila« je skupina u koju se raspoređuju vozila za potrebe naplate cestarine, prema osobinama vozila koja su povezana s oštećenjem autoceste i objekta s naplatom tijekom njihovog korištenja,
– »točka naplate« je početna i završna točka (čvorište, točka razgraničenja između pravnih osoba koje upravljaju autocestom odnosno objektom s naplatom) od koje i do koje se naplaćuje korištenje autoceste odnosno objekt na državnoj cesti za koje je sukladno Zakonu o cestama uvedena naplata cestarine (u daljnjem tekstu: autocesta i objekt s naplatom),
– »zatvoreni sustav naplate cestarine« je sustav u kojem su između dvije točke naplate u funkciji najmanje dvije naplatne postaje, od kojih je jedna ulazna a druga izlazna,
– »otvoreni sustav naplate cestarine« je sustav u kojem je između dvije točke naplate u funkciji jedna naplatna postaja, koja je istovremeno ulazna i izlazna,
– »dionica autoceste« je dio autoceste između dvije točke naplate,
– »troškovi izgradnje« su troškovi povezani s izgradnjom nove autoceste i objekta s naplatom odnosno nove rekonstrukcije i izvanrednog održavanja radi poboljšanja pojedinih dijelova autoceste i cestovnog objekta s naplatom, uključujući, tamo gdje je to prikladno, troškove financiranja,
– »troškovi financiranja« su kamate na kredit, javni kapital ili izdane obveznice, iz kojih je financirana investicija u autocestu i objekt s naplatom, s time da kamata na javni kapital odgovara prosječnoj kamati po kojoj se zaduživala Republika Hrvatska tijekom razdoblja investicije,
– »investicijski troškovi« su troškovi koji uključuju troškove izgradnje s troškovima financiranja, troškove vezane uz rješavanje imovinskopravnih odnosa, planiranja i projektiranja, nadzora i upravljanja projektom, arheoloških i drugih istraživanja te tamo gdje je to primjenjivo i stopu povrata troškova izgradnje.
(3) Ostali pojmovi korišteni u ovom Pravilniku imaju značenje propisano Zakonom o cestama (dalje u tekstu: Zakon).
II. SKUPINE VOZILA
Članak 2.
(1) Vozila koja koriste autocestu i objekt s naplatom raspoređuju se u skupine sukladno sljedećim osobinama koje su naznačene u prometnoj dozvoli odnosno odgovarajućoj ispravi koja zamjenjuje prometnu dozvolu, mjerljive u sustavu naplate ili vizualno očigledne:
– broju osovina,
– dimenziji (visini),
– maksimalno dopuštenoj ukupnoj težini vozila u natovarenom stanju,
– vrsti vozila.
(2) Vozila se prema osobinama iz stavka 1. ovoga članka raspoređuju u sljedećih pet skupina:
Oznaka skupine vozila |
Opis skupine vozila |
IA |
Motocikli, motorni tricikli i četverocikli |
I |
Motorna vozila s dvije osovine, visine do 1,90 m |
II |
a) Motorna vozila s dvije osovine visine iznad 1,90 m, kojima najveća dopuštena masa ne prelazi 3500 kg b) Motorna vozila s dvije osovine, visine ispod 1,90 m, koja vuku priključno vozilo, neovisno o broju osovina i visini priključnog vozila |
III |
a) Motorna vozila s dvije ili tri osovine, najveće dopuštene mase preko 3500 kg b) Motorna vozila s dvije osovine, najveće dopuštene mase preko 3500 kg, koja vuku priključno vozilo s jednom osovinom c) Motorna vozila iz II a) koja vuku priključno vozilo, neovisno o broju osovina priključnog vozila |
IV |
a) Motorna vozila s četiri ili više osovina, najveće dopuštene mase preko 3500 kg b) Motorna vozila s dvije osovine, najveće dopuštene mase preko 3500 kg, koja vuku priključno vozilo s dvije i više osovine c) Motorna vozila s tri osovine, najveće dopuštene mase preko 3500 kg, koja vuku priključno vozilo, neovisno o broju osovina priključnog vozila |
(3) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar, pod uvjetom da se time ne mijenja raspored vozila iz stavka 2. ovoga članka, mogu radi razvrstavanja u skupine vozila koristiti i druge osobine vozila.
(4) Ako osoba s invaliditetom kojoj je sukladno Zakonu izdana potvrda/smart kartica za oslobođenje od plaćanja cestarine svojim osobnim automobilom vuče prikolicu, za prikolicu se naplaćuje cestarina u iznosu od 60% iznosa cestarine za I skupinu vozila.
III. METODOLOGIJA UTVRĐIVANJA VISINE CESTARINE
Članak 3.
(1) Cestarina za korištenje autoceste na kojoj je uveden zatvoreni ili otvoreni sustav naplate izračunava se i naplaćuje prema udaljenosti između dvije točke naplate koju vozilo prolazi, skupini vozila u koju je vozilo raspoređeno sukladno ovom Pravilniku te jediničnoj cijeni po kilometru.
(2) Jedinična cijena po kilometru autoceste, odnosno pojedine dionice autoceste, utvrđuje se prema troškovima izgradnje, troškovima održavanja, troškovima upravljanja i troškovima razvoja autocesta i cestovnih objekata s naplatom.
(3) Jedinična cijena po kilometru može se utvrditi različito za pojedinu dionicu autoceste.
(4) Jedinična cijena po kilometru autoceste odgovara iznosu infrastrukturne pristojbe po kilometru autoceste, a pod uvjetima utvrđenim ovim Pravilnikom može uključiti i pristojbu za vanjske troškove po kilometru autoceste.
(5) Cestarina za korištenje objekta s naplatom odgovara iznosu infrastrukturne pristojbe i naplaćuje se prema skupini vozila u koju je vozilo raspoređeno sukladno ovom Pravilniku, a pod uvjetima utvrđenim ovim Pravilnikom može uključiti i pristojbu za vanjske troškove.
(6) Iznos cestarine s porezom na dodanu vrijednost obračunava se u kunama bez lipa, a od početne do krajnje točke naplate na autocesti mora odgovarati zbroju iznosa cestarina za svaku pojedinu dionicu autoceste.
(7) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar mogu davati popuste ili sniženja cestarine u dijelu koji se odnosi na infrastrukturnu pristojbu pod sljedećim uvjetima:
– da su razmjerni za sve skupine vozila, javno objavljeni i dostupni svim korisnicima autocesta pod jednakim uvjetima te da ne uzrokuju dodatne troškove koji se prenose na ostale korisnike u obliku viših cestarina,
– da doprinose uštedama u troškovima upravljanja autocestom,
– da ne premašuju 13% iznosa infrastrukturne pristojbe koju plaćaju vozila razvrstana u istu skupinu koja ne ostvaruju pravo na popust ili sniženje.
(8) Odredbe stavka 7. podstavka 2. i 3. ovoga članka ne primjenjuju se na infrastrukturne pristojbe za nove javne ceste, koje su dio transeuropske mreže cesta na temelju propisa Europske unije kojima se utvrđuju smjernice za razvoj Transeuropske prometne mreže, radi osiguranja tržišne održivosti tih investicija ukoliko su izložene izravnom tržišnom natjecanju s drugim infrastrukturama. Prije početka primjene ovih infrastrukturnih pristojbi Europska komisija provjerit će usklađenost pristojbi.
Članak 4.
(1) Za IA skupinu vozila cestarina se utvrđuje u iznosu od 60% iznosa cestarine za I skupinu vozila.
(2) Za IV skupinu vozila cestarina se utvrđuje u iznosu koji je najmanje tri puta veći a najviše 5,72 puta veći od iznosa cestarine za I skupinu vozila.
Članak 5.
(1) Infrastrukturna pristojba se izračunava za pojedinu dionicu autoceste i objekt s naplatom, a naplaćuje za nadoknadu nastalih troškova izgradnje, poboljšanja, održavanja, upravljanja, poslovanja i razvoja, vezanih uz autocestu i objekt s naplatom.
(2) Troškovi izgradnje za ranije izgrađene autoceste i objekte s naplatom koji se uzimaju u obzir za izračun infrastrukturne pristojbe odgovaraju sadašnjoj vrijednosti autoceste i objekta s naplatom na dan uvođenja novog izračuna cestarina prema ovom Pravilniku.
(3) Troškovi poboljšanja su ulaganja u autocestu i objekt s naplatom radi podizanja razine zaštite od buke i poboljšanja sigurnosti te tekući i investicijski troškovi koji se odnose na zaštitu prirode i okoliša.
(4) Povrat troškova izgradnje vezan je uz vijek trajanja autoceste i objekta s naplatom amortizacije, s time da razdoblje amortizacije ne može biti kraće od 20 godina.
(5) Pristojba za vanjske troškove prema ovom Pravilniku predstavlja trošak štete uzrokovane bukom koju emitiraju vozila u cestovnom prometu, a naplaćuje se za dionicu autoceste i objekt s naplatom koji se nalaze u područjima u kojima je stanovništvo izloženo buci izazvanoj cestovnim prometom.
(6) Ukupan iznos cestarine, iznos infrastrukturne pristojbe te iznos pristojbe za vanjske troškove mora biti naznačen na računu koji se izdaje korisniku autoceste i objekta s naplatom.
IV. METODOLOGIJA IZRAČUNA INFRASTRUKTURNE PRISTOJBE
Članak 6.
(1) Infrastrukturna pristojba izračunava se kroz:
• Godišnji ispravak vrijednosti autoceste i objekta s naplatom odnosno prava gospodarskog korištenja autoceste i objekta s naplatom,
• Godišnji trošak poslovanja za autocestu i objekt s naplatom,
• Godišnji infrastrukturni trošak po kilometru,
• Prosječnu infrastrukturnu cijenu po kilometru za vozilo.
(2) Infrastrukturna pristojba izračunava se temeljem knjigovodstvenih podataka Hrvatskih autocesta d.o.o. odnosno koncesionara koji upravljaju autocestom i objektom s naplatom.
(3) Iznos godišnjeg ispravka vrijednosti javnog kapitala utvrđuje se prema propisanim amortizacijskim stopama na slijedeće dijelove dugotrajne imovine:
• građevinski objekt armirano betonske konstrukcije sa svim zavisnim troškovima stavljanja u upotrebu,
• gornji sloj autoceste sa svim zavisnim troškovima stavljanja u upotrebu,
• ugrađena oprema po projektu javne ceste najviše razine razrade sa svim zavisnim troškovima stavljanja u upotrebu.
(4) Godišnji trošak poslovanja za autocestu i objekt s naplatom čine:
• troškovi financiranja,
• naknade za koncesiju,
• troškovi upravljanja, poboljšanja, održavanja i razvoja, uključivo troškove izgradnje i održavanja sustava naplate cestarine.
(5) Godišnji infrastrukturni trošak predstavlja zbroj godišnjeg ispravka vrijednosti i godišnjeg troška poslovanja autoceste i objekta s naplatom.
(6) Godišnji infrastrukturni trošak dijeli se s ukupnom duljinom autoceste odnosno objekta s naplatom koja je predmet izračuna infrastrukturne pristojbe.
(7) Godišnji infrastrukturni trošak po kilometru autoceste odnosno objekta s naplatom stavlja se u omjer s očekivanim (ili ostvarenim) godišnjim prometom vozila, sa svrhom izračuna prosječne infrastrukturne pristojbe po kilometru po vozilu, temeljem koje će se uz očekivani godišnji promet vozila ostvariti povrat ukupnog ili djelomičnog iznosa investicije s povezanim troškovima poslovanja za autocestu odnosno objekt s naplatom.
(8) Jedinična cijena po kilometru za svaku skupinu vozila izračunava se na temelju iznosa prosječne infrastrukturne pristojbe po kilometru za vozilo i:
– prognoziranog prometa za novoizgrađenu autocestu i objekt s naplatom,
– prometa ostvarenog u protekloj godini, usklađenog prema trendu kretanja za razdoblje od tri godine, za autocestu i objekt s naplatom u prometu.
(9) Najviša razina infrastrukturne pristojbe predstavlja 100% iznosa infrastrukturne pristojbe izračunatog primjenom metodologije propisane ovim člankom.
V. KONCESIJSKA CESTARINA
Članak 7.
(1) Za izračun infrastrukturne pristojbe u koncesijskoj cestarini primjenjuje se metodologija propisana člankom 6. ovoga Pravilnika.
(2) Trošak koncesijske naknade u godišnjem trošku poslovanja izračunava se podjelom ukupnog ugovorenog iznosa koncesijske naknade s rokom na koji je dobivena koncesija, iskazanom u godinama.
(3) Iznos godišnjeg ispravka vrijednosti dugotrajne nematerijalne imovine utvrđuje se s obzirom na rok na koji je dobivena koncesija.
(4) Najviša razina infrastrukturne pristojbe u koncesijskoj cestarini iznosi 100% infrastrukturne pristojbe izračunate primjenom metodologije propisane člankom 6. ovoga Pravilnika za koncesiju dobivenu na rok do 30 godina. Za koncesiju dobivenu na rok duži od 30 godina ugovorom o koncesiji ugovorit će se najviša razina infrastrukturne pristojbe u odgovarajućem nižem postotku, prema procjeni financijske izvedivosti koncesije iz studije opravdanosti davanja koncesije.
(5) Koncesijska cestarina može obuhvatiti i pristojbu za vanjske troškove iz članka 8. ovoga Pravilnika.
VI. METODOLOGIJA IZRAČUNA PRISTOJBE ZA VANJSKE TROŠKOVE
Članak 8.
(1) Pristojba za vanjske troškove predstavlja nadoknadu troška zagađenja bukom zbog prometa autocestom i objektom s naplatom u područjima u kojima je stanovništvo izloženo buci izazvanoj cestovnim prometom.
(2) Trošak zagađenja bukom izračunava se utvrđivanjem investicijskih i drugih troškova na autocesti i objektu s naplatom za aktivnosti provedene prema akcijskom planu zaštite od buke radi smanjenja izloženosti stanovništva uz autocestu prekomjernoj buci.
(3) Najviši trošak zagađenja bukom koji se može naplatiti iznosi:
cent/prevezeni kilometri vozila |
dan |
noć |
autocesta i objekt s naplatom u zoni naselja |
1,1 |
2 |
autocesta i objekt s naplatom izvan naselja |
0,2 |
0,3 |
(4) Iznosi u EUR iz stavka 3. ovoga članka preračunava se u kune prema tečaju koji je objavljen u Službenom listu Europske unije i vrijedi prvoga radnog dana u listopadu, a stupa na snagu 1. siječnja naredne kalendarske godine.
(5) Iznosi iz stavka 3. ovoga članka svake dvije godine mijenjaju se prema promjenama u Harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena EU, osim energije i neprerađene hrane. Dobiveni iznos preračunava se i zaokružuje na iznos u kunama bez lipa.
(6) Prihod od naplaćenih pristojbi za vanjske troškove Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar namjenski koriste prema akcijskom planu zaštite od buke za zaštitu od buke na autocesti i objektu s naplatom za koju se pristojba naplaćuje.
(7) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar ne smiju davati popuste ili sniženja cestarine u dijelu koji se odnosi na pristojbu za vanjske troškove. Ova odredba ne primjenjuje se na ugovore o koncesiji sklopljene prije dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
(8) Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) temeljem analize opravdanosti uvođenja pristojbe za vanjske troškove na autocesti i objektu s naplatom Hrvatskim autocestama d.o.o. i koncesionaru daje suglasnost za naplatu pristojbe za vanjske troškove i iznos iste.
VII. PRILAGOĐAVANJE VISINE INFRASTRUKTURNE PRISTOJBE
Članak 9.
(1) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar mogu, radi protočnosti i sigurnosti prometa vozila na pojedinoj autocesti, dionici autoceste i objektu s naplatom te njihovog učinkovitog korištenja, prilagođavati visinu infrastrukturne pristojbe pod sljedećim uvjetima:
– informacija o promjenama mora biti transparentna, javno objavljena i dostupna svim korisnicima pod jednakim uvjetima,
– prilagodbe se provode ovisno o razdoblju u danu, vrsti dana ili godišnjem dobu,
– ni jedna infrastrukturna pristojba ne iznosi više od 175% iznad najviše razine ponderirane prosječne infrastrukturne pristojbe iz članka 9. stavka 8. Zakona,
– vršna razdoblja tijekom kojih se naplaćuje viša infrastrukturna pristojba s ciljem smanjenja zastoja ne traju dulje od pet sati na dan,
– korisnici koji autocestu i objekt s naplatom koriste tijekom razdoblja prometa slabijeg intenziteta plaćaju niže cestarinu, a korisnici koji istu dionicu autoceste koriste tijekom razdoblja vršnog intenziteta višu cestarinu.
(2) Dijelom dana u smislu ovoga Pravilnika smatraju se pojedini sati unutar dana od 00 – 24 sata. Vrstom dana smatraju se radni i neradni dani u tjednu te blagdani i državni praznici. Dobom godine smatra se razdoblje koje počinje i završava određenim datumom i traje najmanje mjesec dana.
(3) Na autocesti u zatvorenom sustavu naplate, na kojoj je u primjeni prilagođavanje visine infrastrukturne pristojbe propisano ovim člankom, korisniku se naplaćuje visina cestarine važeća u trenutku plaćanja, neovisno o tome koji je koja je visina cestarine bila važeća kada je korisnik započeo koristiti autocestu.
(4) Prije primjene odredbi ovoga članka Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar moraju obavijesti Ministarstvo, koje će Europskoj komisiji dostaviti informacije potrebne da se utvrdi ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 10.
(1) Za vozila koja zadovoljavaju najstrože standarde emisije ispušnih plinova, najveće dopuštene mase preko 3500 kg, obračunava se maksimalno 13% niža infrastrukturna pristojba od vozila raspoređenih u istu skupinu koja ne zadovoljavaju najstrože standarde emisije ispušnih plinova.
(2) Vozila iz stavka 1. ovog članka su vozila EURO IV, EURO V, EURO VI i EEV najveće dopuštene mase preko 3500 kg, što se dokazuje sljedećim ispravama:
– vozila hrvatskih registarskih oznaka svoju sukladnost s EURO V, EURO VI odnosno EEV zahtjevima dokazuju prometnom dozvolom ili drugom odgovarajućom ispravom u koju je upisana sukladnost vozila s EURO normom,
– vozila hrvatskih registarskih oznaka svoju sukladnost s EURO IV zahtjevima dokazuju Potvrdom od ovlaštenog predstavnika proizvođača ukoliko u prometnoj dozvoli ili drugoj odgovarajućoj ispravi nije upisana sukladnost s EURO normom,
– vozila inozemnih registarskih oznaka svoju sukladnost s EURO IV, EURO V, EURO VI i EEV zahtjevima dokazuju Potvrdom ovlaštenog proizvođača vozila u zemlji registracije.
(2) Umanjenje infrastrukturne pristojbe prema odredbama ovoga članka iznosi:
– za vozila emisijskog razreda EURO VI i EEV 13 %,
– za vozila emisijskog razreda EURO V 10 %,
– za vozila emisijskog razreda EURO IV 5 %.
(4) Umanjenje infrastrukturne pristojbe za ekološke skupine vozila najveće dopuštene mase preko 3500 kg sukladno odredbama ovoga članka ostvaruje se elektroničkom naplatom cestarine.
VIII. USKLAĐIVANJE VISINE INFRASTRUKTURNE PRISTOJBE
Članak 11.
(1) Usklađivanje cestarine s rastom troškova upravljanja, redovnog i izvanrednog održavanja te razvoja autocesta i objekata s naplatom znači promjenu jedinične cijene infrastrukturne pristojbe po kilometru autoceste za određenu ili sve skupine vozila.
(2) Postupak usklađivanja cestarina pokreće se najkasnije do 30. lipnja tekuće godine sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim za proteklu kalendarsku godinu.
(3) Usklađivanje infrastrukturne pristojbe vrši se godišnje, primjenom proračunatog indeksa Ip utvrđenog kao zbroj ponderiranih godišnjih indeksa i to:
– indeksa proizvođačkih cijena industrije na ukupnom tržištu iskazanog ukupno za industriju, uz ponder od 70%,
– indeksa potrošačkih cijena po posebnim skupinama za usluge, uz ponder od 30%.
(4) Hrvatske autoceste d.o.o. odnosno koncesionar pokrenut će postupak usklađivanja infrastrukturne pristojbe uz uvjet da prosječni godišnji indeks prometa vozila na autocesti i objektu s naplatom za sve skupine vozila u odnosu na prethodnu godinu iskazuje manji rast prometa od proračunatog indeksa iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Ukoliko je zadovoljen uvjet iz stavka 4. ovoga članka, infrastrukturna pristojba se usklađuje primjenom izvedenog indeksa Ii koji predstavlja razliku proračunatog indeksa iz stavka 3. ovoga članka i utvrđenog indeksa prometa vozila iz stavka 4. ovoga članka, a iznosi najmanje 5 indeksnih bodova.
(6) Postupak usklađivanja infrastrukturne pristojbe može se pokrenuti i kada je izvedeni indeks Ii iz stavka 5. ovoga članka manji od 5 indeksnih bodova, pod uvjetom da je u razdoblju od posljednjeg usklađenja infrastrukturne pristojbe kumulativni izvedeni indeks Ii veći od 5 indeksnih bodova, za sve godine u kojima razlika izvedenog indeksa nije prelazila 5 indeksnih bodova.
(7) Hrvatske autoceste d.o.o. odnosno koncesionar pokreću postupak usklađivanja infrastrukturne pristojbe sukladno Zakonu odnosno ugovoru o koncesiji. U slučaju da ministar pomorstva, prometa i infrastrukture odnosno davatelj koncesije ne odobri usklađenje infrastrukturne pristojbe, novi postupak usklađivanja infrastrukturne pristojbe može se provesti za čitavo razdoblje u kojem su bili ispunjeni uvjeti prema ovom Pravilniku ali godišnje usklađivanje infrastrukturne pristojbe nije provedeno.
IX. IZVJEŠĆIVANJE EUROPSKE KOMISIJE
Članak 12.
(1) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar najmanje šest (6) mjeseci prije planirane primjene pristojbe za vanjski trošak odnosno infrastrukturne pristojbe dostavljaju Ministarstvu podatke o:
• godišnjem ispravku vrijednosti,
• godišnjem trošku poslovanja,
• duljini autocesta i objekata s naplatom,
• godišnjem infrastrukturnom trošku po kilometru,
• prosječnoj planiranoj infrastrukturnoj pristojbi po kilometru za vozilo,
• jediničnoj cijeni cestarine po kilometru autoceste za svaku skupinu vozila,
• očekivanom godišnjem prometu po skupinama vozila za autocestu i objekt s naplatom.
(2) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar autoceste svake četiri godine od uvođenja pristojbe za vanjske troškove i/ili infrastrukturne pristojbe dostavljaju Ministarstvu izvješće o cestarini za četverogodišnje razdoblje, koje uključuje:
• jediničnu cijenu cestarine po kilometru autoceste za svaku skupinu vozila,
• ostvareni godišnji promet i prihod od infrastrukturnih pristojbi po autocestama i objektima s naplatom, po skupinama vozila,
• vanjski trošak po kilometru za svaku skupinu vozila, po dionicama autoceste i objektima s naplatom na kojima se naplaćuje pristojba za vanjske troškove,
• ostvarene prihode od pristojbe za vanjske troškove, po dionicama autocesta i objektima s naplatom na kojima se ista naplaćuje,
• ostvarena ulaganja u zaštitu od buke financirana iz pristojbe za vanjske troškove.
(3) Ministarstvo do 16. listopada 2014. godine i svake četiri godine nakon toga sastavlja izvješće o cestarinama, uključujući i koncesijske cestarine, koje se naplaćuju u Republici Hrvatskoj i prosljeđuju ga Europskoj komisiji. Ovo izvješće sadrži podatke o:
• ponderiranoj prosječnoj pristojbi za vanjske troškove i iznosima koji se naplaćuju za svaku skupinu vozila, autocestu i objekt s naplatom,
• visini infrastrukturne pristojbe prema pojedinoj skupini vozila,
• ponderiranoj prosječnoj infrastrukturnoj pristojbi i ukupnom prihodu ostvarenom od infrastrukturnih pristojbi,
• ukupnom prihodu ostvarenom od pristojbi za vanjske troškove,
• koncesijskim cestarinama,
• korištenju prihoda ostvarenih naplatom cestarine odnosno infrastrukturne pristojbe i pristojbe za vanjske troškove.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠENE ODREDBE
Članak 13.
(1) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionari u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika obvezni su izraditi analizu visine cestarina koje naplaćuju za korištenje autocesta i objekata s naplatom te prema metodologiji propisanoj ovim Pravilnikom izraditi prijedlog za primjenu cestarina koje odgovaraju iznosu infrastrukturne pristojbe.
(2) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika obvezni su uskladiti popuste cestarine koje primjenjuju s odredbom članka 9. stavka 14. Zakona, a stimulativne modele plaćanja za elektroničku naplatu cestarine s aktom iz članka 10.a Zakona nakon donošenja istog.
Članak 14.
Koncesijske cestarine koje su u primjeni sukladno ugovorima o koncesiji sklopljenim prije 1. srpnja 2013. godine ne podliježu usklađivanju s odredbama ovoga Pravilnika niti s odredbom članka 9. stavka 13. Zakona, do isteka roka na koji su ugovori sklopljeni, pod uvjetom da se ne mijenjaju bitne odredbe tih ugovora.
Članak 15.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/13-02/34
Urbroj: 530-08-1-13-3
Zagreb, 15. listopada 2013.
Ministar
dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, v. r.